Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 11  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 18.09.2006. 14:50:45 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 18. septembar 2006

na kraju cje da ispadne da nisu ustvari ni ne treba strateshki partner..

Dobit NIS-a 3,6 milijardi dinara
EM Online

U prvih 6 meseci ove godine Naftna kompanija Srbije ostvarila je dobit od 3,6 milijardi dinara, što je daleko više od plana. Kako za Politiku kaže Željko Popović, predsednik UO NIS-a, po prvi put je ove godine zabeleženo i povećanje proizvodnje sirove nafte za 3,2 odsto.

Takođe, od nekada visoko zadužene komapnije koja je bila u minusu oko 250 miliona dolara, stvorena je kompanija sa neto kapitalom od 1,3 milijarde dolara. Ukupan nivo zaduženosti je sa 90 odsto kapitala kompanije spao na 21 odsto, što je u rangu potencijalnih strateških partnera, kaže Popović.

----------------------
Crna Gora u MMF-u do decembra ove godine
EM Online

Predsednik Saveta centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović izjavio je da će Crna Gora najkasnije u decembru postati punopravna članica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Krgović je državnoj crnogorskoj televiziji rekao da je MMF već formirao komisiju koja treba da odredi kvotu koju bi Crna Gora trebalo da ispuni kakao bi postala punopravna članica te organizacije. On je dodao i da bi novi saziv crnogorskog parlamenta trebalo da na prvoj sednici usvoji zakonska rešenja koja regulišu članstvo Crne Gore u MMF-u. Krgović i ministar finasija Crne Gore Igor Lukšić učestvuju na godišnjoj Skupštini borda direktora MMF-a koja se održava u Singapuru.

----------------------
Kruševac: Gradnja biznis inkibatora počinje krajem meseca
EM Online

Izgradnja biznis inkubatora u Kruševcu trebalo bi da počne krajem septembra, a završetak projekta vrednog 71,2 miliona dinara očekuje se u drugoj polovini 2007, izjavio je menadžer kruševačke opštine Miroljub Ćosić.

Biznis inkubator je organizacija službi kojom se novim preduzetnicima olakšava početak rada obezbeđenjem poslovnih i proizvodnih prostorija i organizovanjem zajedničke administracije, čime se smanjuju troškovi. Ćosić je agenciji Beta rekao da će se biznis inkubator graditi u okviru postojeće industrijske zone C, koja je uglavnom opremljena infrastrukturom, a predviđeno je da u prvoj fazi bude uređeno 1.400 kvadratnih metara prostora. Prema njegovim rečima, za razliku od biznis inkubatora u drugim sredinama u Kruševcu se gradi nova poslovna zgrada, pošto je većina preduzeća, koja bi mogla da ponude prostor za adaptiranje i korišćenje, u fazi privatizacije. On je podsetio da je iz Nacionalnog investicionog plana za biznis inkubator odobreno nešto više od polovine potrebnog novca, odnosno 427.000 evra dodajući da će ostatak biti obezbeđen učešćem opštine i donatora. Ćosić je naveo da će biti između 15 i 20 korisnika biznis inkubatora, a očekuje se da bi prvi "stanari" mogli da se usele u prvoj polovini 2007. godine.

----------------------
Za poljoprivredu Srbije iz NIP-a 114,6 miliona evra
EM Online

Nacionalnim investicionim planom (NIP) za ulaganje u poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu predviđeno je ukupno 114,6 miliona evra.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije agenciji Beta rečeno je da će do kraja iduće godine najveći deo sredstava iz NIP-a biti uložen u vodoprivredu i to čak 83,9 miliona evra. To je u odnosu na prvobitne planove ulaganja u vodoprivredu povećanje od oko 40 miliona evra. Novac će se ulagati u urgentne vodoprivredne projekte, kao što su prikupljanje, transport i tretman otpadnih voda, izgradnja objekata za zaštitu voda ili rešavanje vodosnabdevanja u naseljima opština zrenjanin, Kikinda, Bečej i Novi Bečej. Za investicije seosku u infrastrukturu, opremu za testiranje mleka, enološku opremu, izgradnju novih i adaptaciju postojećih farmi i skladišnih kapaciteta, edukaciju kadrova, te za poslove komasacije, geografske zaštite porekla proizvoda i druge oblasti poljoprivrede biće uloženo 27,7 miliona evra. U oblast šumarstva biće uloženo ukupno 2,8 miliona evra. Kako je precizirano iz Ministarstva poljoprivrede, taj novac će se iskoristiti za izgradnju i opremanje centra za šumsko seme, te za pošumljavanje Srbije.

----------------------
Nedovoljno dobrovoljaca za raskid odnosa u RTB-u Bor
EM Online

Zamenik direktora Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor Dragan Ranđelović, izjavio je da se do isteka roka predviđenog za izjašnjavanje radnika o dobrovoljnom napuštanju te firme, prijavilo 500 radnika manje od planiranog broja.

Ranđelović je da se zaključno sa 15. septembrom, do kada je bilo predviđeno izjašnjavanje radnika za odlazak uz otpremninu, iz svih preduzeća RTB-a prijavilo 1.862 radnika, ali da višak i dalje predstavlja 500 zaposlenih u takozvanoj "liniji bakra". Liniju bakra u RTB-u čine ,"Topionica i rafinacija bakra" i rudnici u Boru Majdanpeku. Ranđelović je rekao da će danas biti održan sastanak poslovodstva borskog Basena bakra, na kojem će biti razmotrena mogućnost produženja roka za izjašnjavanje. Na sastanku će se sagledati i struktura stručne spreme onih koji nisu želeli da napuste preduzeće, i ,u skladu sa tim preduzeti "određeni koraci". RTB trenutno zapošljava 6.600 radnika, a novi vlasnik će, nakon privatizacije preuzeti obavezu da u ovoj kompaniji zadrži 4.693 radnika. Republička vlada raspisala je nedavno tender za prodaju RTB-a Bor. Krajnji rok za dostavljanje ponuda za kupovinu borskog kombinata bakra je 30. oktobar.

----------------------
Nemačka kreditna kompanija radi i iz Srbije
EM Online

Nemačka kreditna kompanija Baufinacirung bajern objavila je danas da je deo poslovanja preselila u Srbiju i osnovala firmu Comal, koja će se baviti izdavanjem namenskih kredita za kupovinu nekretnina.

Zaposleni u beogradskoj firmi će se koristeći internet baviti izdavanjem kredita za kupovinu nekretnina građanima Austrije, Nemačke i Švajcarske, rekao je direktor Comala Oliver Maler na konferenciji za novinare koju je organizovala srpska Agencija za strana ulagaja i promociju izvoza (SIEPA). Prema njegovim rečima, do kraja ove godine u Comalu će biti zaosleno 50, a u 2007. još 150 radnika koji će imati plate kao njihove kolege u Nemačkoj. Maler je rekao da Baufinacirung zbog velikog obima poslovanja odlučio da poslovanje delimično preseli u Srbiju, koja je, kako je istakao, zemlja sa "izuzetno kvalifikovanom radnom snagom". Time je, kako je naglasio, nemacka kompanija napravila "jednu od značajnijih investicija u sektor usluga u Srbiji". On je rekao da će zaposleni u Comalu sve aktivnosti i pripreme do samog potpisivanja ugovora obavljate preko interneta, koristeći protokole Voip i Skyp. Baufinacirung je prošle godine na tržištu Nemačke, Austrije i Svajcarske izdao oko 360 kredita u vrednosti od oko 43 miliona evra.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 19.09.2006. 15:51:03 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 19. septembar 2006

Zagreb: Oko Plive isplivava sve više prljavog veša
EM Online

Prodaja akcija i preuzimanje zagrebačke "Plive", jedne od 10 najvećih farmaceutskih kompanija u svetu i najjače na području jugoistočne Evrope, danima ne silazi sa naslovnih stranica novina i prerasta u jedan od najvećih skandala hrvatske privrede.

Piše: Sandra Carić Hercog, Beta

U javnost su procurile informacije koje kompromitiraju premijera Ivu Sanadera i čitavu hrvatsku vladu, te dovode u pitanje zakonitost poslovanja u Hrvatskoj i isplativost ulaganja u njezinu privredu.

Nakon što su početkom ove godine, u nameri da preuzmu 100 odsto akcija "Plive", u trku paralelno ušle islandska farmaceutska tvrtka "Aktavis", koja se u međuvremenu povukla i američki "Bar Farmaseutikals", u cijelu se priču ma čudan način umiješala i hrvatska Vlada koja je, suprotno zakonima tržišnog nadmetanja, odlučila odigrati zakulisnu igru i dodatno zamiješati karte.

Obje su tvrtke, jedna za drugom, u junu ove godine, objavile službene namjere da kupe "Plivine" dioničke pakete, nakon čega je cijena akcija na zagrebačkoj burzi počela strelovito rasti. Prva odluka Vlade, saopštena u maju, bila je da Vlada ne namerava prodavati svoj paket akcija, ključan za preuzimanje cele kompanije, ali samo par nedelja nakon toga premijer Sanader menja odluku i najavljuje prodaju Vladinih 18 odsto akcija. No informacija koja je ovih dana procurila u javnost šokirala je cijelu Hrvatsku i otkrila brojne zakulisne, ali i nezakonite poslove vezane uz "Plivu", u koje je umiješana sama Vlada. Novinari su otkrili kako su se za vikend 24. i 25 juna ove godine, u vrijeme kada je rat za "Plivu" već bio na vrhuncu, u Veroni tajno sastali predsjednik Uprave "Plive" Željko Čović, bivši ministar spoljnih poslova Miomir Žužul i premijer Sanader. Na tom je sastanku, tvrde novinari, Žužul, koji je važio za najvećeg lobistu tvrtke "Bar", uspio nagovoriti Sanadera da podrži Amerikance u trci za "Plivu", a onda su obojica, navodno, uspela u isto uveriti i Čovića.

Samo dva dana nakon tog susreta Nadzorni odbor "Plive" prihvata preporuku Čovića, daje prednost "Baru" i svojim dioničarima preporučuje da dionice prodaju upravo američkoj tvrtki, uz objašnjenje kako je američka ponuda kvalitetnija i osigurava bolji prosperitet. Problem je nastao što je samo dan nakon problematičnog sastanka u Italiji islandski "Aktavis" izašao sa boljom ponudom, odnosno višim iznosom koji je ponudio za jednu "Plivinu" dionicu, očito dobro informiran o zakulisnim igrama Vlade.

To, međutim, nije pomoglo i 29. juna "Pliva" i "Bar" su objavili sklapanje posla. Nakon toga je "Bar" sredinom avgusta objavio službenu ponudu dioničarima tvrtke za otkup akcija po cijeni od 743 kune za jednu dionicu, što su predstavnici hrvatske tvrtke ocijenili kao fer ponudu. Krajem avgusta novoimenovani ambasador SAD u Hrvatskoj Robert Bradke u jednom je intervjuu izjavio kako bi eventualna "Barova" kupovina "Plive" pozitivno utjecala na druge američke tvrtke koje se žele proširiti na hrvatsko tržište, ali i na odnose između dvije zemlje. To je u javnosti protumačeno kao indirektan pritisak na Vladu da upravo Amerikancima proda svoje dionice. U priču se ovih dana uključila i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je saopštila da proces preuzimanja "Plive" teče u skladu sa zakonom.

Hanfa je "Baru" i "Akatvisu" u avgustu izdala rešenja o odobravanju objavljivanja javne ponude za kupovinu akcija, nakon čega se dve kompanije od 5. septembra pa do zaključno 27. oktobra mogu cenom natjecati za akcije. Bez obzira ko će uspeti u toj borbi, očito je da je šteta već učinjena, a kako špekuliraju mediji, "greška u koracima" lako bi mogla doći glave premijeru Sanaderu. Opozicija će obilato koristiti cijelu priču u predizborbnoj kampanji koja je već neslužbeno počela, iako se izbori najavlju tek za kraj iduće godine.

Opozicione stranke su već otvoreno optužile Sanadera da laže i obmanjuje javnost, da protuzakonito koristi politički položaj kako bi utjecao na prodaju "Plive", ali i podsjetile kako se Vlada i dalje ne odriče "usluga" bivšeg ministra Žužula koji je izgubio položaj nakon otkrivenog skandala primanja mita.

-----------------------------
Strane premije koštaju nas 200 miliona evra
EM Online

Osiguravajuće kuće, čiji su osnivači strane kompanije, do sada su zaključile, kako se procenjuje, oko 200.000 ugovora o osiguranju života na 20 do 25 godina, sa prosečnom godišnjom premijom od 1.000 evra. Na taj način godišnje se odliva u inostranstvo, kako ističe Tomislav Petrović, stručnjak za osiguranje, oko 200 miliona evra. Neki ugovori važe i od 1990. godine, što znači da je naša zemlja od tada oštećena za nekoliko milijardi evra, piše Politika.

Zakonom o osiguranju iz 2004, inače, propisano je da se kod strane kompanije mogu osigurati imovina i lica od rizika od kojih se u Srbiji ne osigurava, kao i druga imovina i lica za koje to vlada propiše. Vlada je nedavno donela Uredbu o tome koja se imovina i lica mogu osigurati kod inostrane osiguravajuće kuće. Ova uredba je veoma važna, kaže Petrović, jer se time sprečava odlivanje deviznih sredstava u inostranstvo, a naročito osiguranjem života u devizama. Sve zemlje na svetu, kako ističe, imaju ovakve propise.

Predlog rešenja NBS da se odlivena premija osiguranja kod stranih društava prenese njihovim „kćerima”, osnovanim po našim propisima, po našem sagovorniku podseća na „nepoštene mame” koje prenose bogatstvo „poštenoj deci” i nelogično je.

Iako iz NBS tvrde da bi iz takvih transankcija svi bili zadovoljni i da bi osiguranici tako imali legalne ugovore, Petrović tvrdi da je to pravno nemoguće, jer NBS predlaže da se naknadno osnaže nevažeći pravni poslovi. To bi bilo, upozorava, u suprotnosti sa čl. 110 i 107 Zakona o obligacionim odnosima, jer „što se grbavo rodi, vreme ne ispravi”, što je od početka nezakonito, to vremenom zakonito ne postaje. NBS treba ovaj problem da reši saglasno našim i propisima zemlje iz koje je osiguravajuća kuća, EU i OECD-a. Jer, kako zaključuje, NBS raspolaže sa svim relevantnim podacima za rešenje nastale situacije, samo treba da postupi po zakonu prema društvima za osiguranje i njihovim zastupnicima.

-----------------------------
Prodaje se "Trepča" zbog kredita
EM Online

Nekadašnji gigant kosovske privrede Kombinat "Trepča" iz Mitrovice biće prodat za dve-tri godine radi isplate obaveza prema kreditorima, objavio je juče prištinski dnevnik Koha ditore. Pozivajući se na izvore iz Kosovske poverilačke agencije i Četvrtog stuba Unmika zaduženog za ekonomski razvoj, list je objavio da će "Trepča" biti prodata za oko 200 miliona evra.

Isti izvor je dodao da će Kombinat biti prodat metodom specijalnog spin ofa. Dodaje se da će privatizacija "Trepče" biti postepena i da će u početku biti privatizovani pojedini prerađivački kapaciteti, dok će se kasnije ići na privatizaciju rudnika. Glavni direktor južnog dela "Trepče" Nazmi Mikulovci rekao je da će biti sagledana mogućnost restrukturiranja Kombinata. "Mnogi delovi 'Trepče' treba da se privatizuju, kao i ostali delovi privrede Kosova. Delovi u kojima se zahteva mnogo veća pažnja su rudnici i metalurgija", rekao je Mikulovci. Obaveze prema kreditorima su, prema sadašnjim procenama, od 70 do 200 miliona evra.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 19.09.2006. 19:02:06 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Srbija dobija i trećeg operatera
19. septembar 2006. | 17:51 -> 18:52 | Izvor: Beta
Beograd -- Danas je objavljen poziv za učešće u tenderu za izdavanje licence za trećeg mobilnog operatera u Srbiji.

Republička agencija za telekomunikacije objavila je tender po početnoj ceni od 320 miliona evra. Na tenderu mogu da učestvuju operateri koji imaju više od tri miliona mobilnih telefonskih pretplatnika i čiji je prihod na kraju prošle godine bio veći od 500 miliona evra. Odluka će biti doneta 15. novembra.

Ministar finansija Mlađan Dinkić najavio je u avgustu mogućnost da Srbija do kraja godine dobije i trećeg operatera, uz naznaku da će se to desiti ukoliko neka kompanija zvanično pokaže interesovanje za treću licencu. Sada, međutim, nije pomenuto da li se neka telekomunikaciona kompanija za to zainteresovala.


Za licencu za mobilnog operatera ne mogu da konkurišu oni koji su već vlasnici jedne licence u Srbiji. Zahtev za otkup tenderske dokumentacije podnosi se od 25. do 27. septembra, a za učesće na tenderu potreban je depozit od četiri miliona evra.

Ponude se podnose 3. novembra, a javno otvaranje je istog dana u 15.30 u prostorijama Agencije za telekomunikacije. Agencija će do 6. novembra objaviti imena ponuđača i dalji tok postupka izbora najboljeg, a konačna odluka će biti doneta do 15. novembra.

Licenca za trećeg mobilnog operatera u Srbiji izdaje se na period od 10 godina, a po isteku tog roka njena važnost se produžava još 10 godina, bez podnošenja zahtava vlasnika.

U Srbiji je tek nedavno razrešeno višegodišnje pitanje Mobtela, koji je preimenovan u Mobi 63, a zatim prodat norveškoj kompaniji Telenor, u julu ove godine.

Novac dobijen od prodaje, 1,155 milijardi evra, otišao je u budžet države, a prema najavama iz Vlade Srbije, biće najvećim delom utrošen na investicije iz Nacionalnog investicionog plana. Nakon dolaska Telenora očekivala se ubrzana modernizacija telekomunikacija u Srbiji.

List Politika je spekulisao da se među najozbiljnijim kandidatima nalaze Mobilkom Austrija i Celkom Izrael.

Srbija, inače, ima između četiri i pet miliona korisnika mobilne telefonije. Tačan broj je gotovo nemoguće odrediti jer mnoštvo korisnika ima po više kartica – brojeva.

Osim toga, mnogi od njih su istovremeno pretplatnici kod oba operatera, pa zato zvanične podatke o broju korisnika usluga Telenora i Mobilne telefonije Srbije 064 treba uzimati s rezervom.


spremite se za DELTA-MOB :D

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 19.09.2006. 19:55:48 

Pridružio se: 12.06.2003. 11:49:19
Postovi: 1829
Godina: Dipl.
Smer: IS
Блузо, одличне су ти вести! Ето, само да знаш да нас, публике, има... :)


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 08:34:49 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03.08.2006. 17:37:43
Postovi: 1297
Lokacija: on a horse.
Godina: IV
Smer: IS
Slažem se! Samo nastavi!

_________________
vous êtes des animaux


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 09:41:38 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
hvala ljudi :]
nije neki trud, jer samo radim c/p, ali se trudim da proberem zanimljive vesti.
bacite slobodno neke komentare, ovom podforumu treba reanimacija

hehe.. znam koga cje da zanima ovo za gumarske proizvode :]
->

Vesti za 20. septembar 2006

Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni gumarskih proizvoda
RTS

Gumarska industrija Srbije je za sedam meseci ove godine ostvarila suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni od 71 milion dolara, saopšteno je na sednici Grupacije proizvođača gumenih proizvoda Privredne komore Srbije. Iz Srbije je u tom periodu ukupno izvezeno gumarskih proizvoda za oko 153 miliona dolara, dok je ukupan uvoz bio 82 miliona dolara, rekao je sekretar Udruženja za hemijsku, farmaceutsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS Vekosav Šoškić.

Najveća dobit ostvarena je izvozom spoljnih guma za putničke automobile kojih je od januara do jula izvezeno za ukupno 72,5 miliona dolara, kazao je Šoškić.

Prema njegovim rečima, od izvoza veštačkog kaučuka ostvaren je prihod od 20 miliona dolara, od izvoza spoljnih guma za traktore 20,5 miliona dolara, dok je preostlih 25 odsto ukupnog izvoza zarađeno plasmanom gumenih creva, transportnih traka i drugih gumarskih proizvoda.

---------------------------------------

Zapošljavanje uz poreske olakšice
Blic

Pravi efekti državnih mera kojima su poslodavci koji zaposle invalide i radnike mlađe od 30 ili starije od 45 godina od 1. septembra oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa tek će se videti.

Srđan Andrijanić, portparol NSZ, za „Blic“ kaže da se poslodavci interesuju koliko bi u slučaju zapošljavanja ovih grupa plaćali manje na ime poreza i doprinosa nego što se plaća sada. A razlika nije mala, jer se uz ove olakšice fiskalno opterećenje neto plate sa sadašnjih 73,1 odsto smanjuje na 24,7 procenata.

“Očekujemo da će poslodavci biti zainteresovani za ove stimulacije, što bi za rezultat imalo i smanjenje nezaposlenosti u zemlji. Prave rezultate očekujemo u narednim nedeljama i mesecima”, kaže Andrijanić, navodeći da kategorije zaposlenih na čije se zaposlenje mere odnose čine oko 60 odsto od ukupnog broja evidentiranih kod NSZ.

Sami privrednici različito ocenjuju mere koje je država preduzela kako bi se poboljšalo zapošljavanje. Đorđe Antelj, vlasnik i direktor „Gemaksa“, smatra da je reč o velikom stimulansu za zapošljavanje, prvenstveno mladih ljudi. „Gemaks“ je, kaže on, i do sada primao mlade, ove godine više od 40, a sada će uz olakšice države primati još više.

“Što se građevinarstva tiče, situacija kod nas je trenutno takva da ima više posla nego kvalifikovanih ljudi koji žele da rade”, kaže Antelj i ukazuje na to da mnogo nezaposlenih kod nas zapravo ne želi da radi.

Za Mirka Todorovića, vlasnika kompanije „Todor“ iz Vrnjačke Banje, vladine mere su više marketinški potez nego stvarni doprinos bržem zapošljavanju.

“Pravi problemi su loš kvalitet naših kadrova, iako se obično misli drugačije, i činjenica da mladi neće da rade u unutrašnjosti. Za loš kvalitet kriv je školski sistem i zato ga treba reformisati. Na svakom koraku otvaraju se razne privatne škole, a kada treba da se radi, ispostavi se da vrede samo oni koji su se školovali u Beogradu ili u inostranstvu. A takvi u Vrnjačku Banju neće, pa ja sada imam problem da nađem dobre ekonomiste, elektrotehničare, mašince, inženjere tekstilne struke”, navodi Todorović i dodaje da bi prava pomoć preduzetnicima u unutrašnjosti Srbije bila da se mladi kadrovi stimulišu da posao traže i van Beograda.

---------------------------------------

Potrošači u Srbiji koriste najjeftiniji gas
Danas

Preduslov za gasifikaciju domaćinstava u Srbiji, što je inače, označeno kao jedan od najvažnijih energetskih ciljeva jeste izgradnja skladišta gasa Banatski Dvor i gasovoda Niš-Dimitrovgrad, stav je učesnika upravo završenog samita "Gasovodi i gasifikacija u Jugoistočnoj Evropi".

Na tom skupu mogao se čuti i podatak da u Srbiji trenutno ima 190.000 potrošača, od čega je samo 30 hiljada van Vojvodine. Ukoliko bi se izgradila potrebna infrastruktura to bi omogućilo priključenje još 60 hiljada domaćinstava na gasovodnu mrežu.

Sudeći prema najavama, Svetska banka će u saradnji sa KFW bankom uskoro početi izradu Studije o gasifikaciji Jugositočne Evrope. Prema rečima predstavnika Svetske banke Bjorna Hamsoa, studija će razmotriti pitanja dugoročne potrošnje gasa, gasifikacije 20 gradova regiona i korišćenja tečnog naftnog gasa. Svetska banka je takođe zainteresovana da povoljnim kreditima pomaže razvoj gasne infrastrukture u regiji i za to je obezbeđeno oko milijardu dolara. O toj inicijativi će tokom narednih sedmica biti obaveštena Vlada Srbije koja treba da ponudi projekte i utvrdi koliko novca treba uložiti u njih. I mada je Hamso rekao da ne može da jemči da će Svetska banka pomoći projekat izgradnje gasovoda Niš-Dimitrovgrad, on je ipak, potvrdio da će ta mogućnost biti detaljno analizirana.

Izgradnja gasovoda Niš-Dimitrovgrad veoma je važna za Srbiju jer to je preduslov za povezivanje naše zemlje na neku od gasovodnih mreža. Gasovod bi trebalo da bude dugačak 110 kilometara, njegova izgradnja trajala bi dve godine a koštala bi oko 60 miliona dolara - kaže Milan Zdravković, direktor razvoja Srbijagasa u organizacionoj jedinici Beograd.

Veoma zapaženo izlaganje na samitu imao je predstavnik Srbijagasa Aleksandar Ilibašić koji je istakao da se Srbijagas suočava sa velikim problemom s obzirom na to da se gas iz inostranstva nabavlja po ceni višoj od one po kojoj se prodaje privredi i domaćinstvima. “Hiljadu kubika gasa iz Rusije plaćamo nešto manje od 300 evra a prodajemo ga za 256 evra. Poređenja radi u Sloveniji cena je oko 800 evra a u Bosni i Hercegovini oko 440”, naglasio je Ilibašić.

Za Srbiju bi bilo izuzetno važno da preko njene teritorije prođe gasovod bilo iz pravca Bugarske ili Turske, jer bi se obezbedilo otvaranje novih radnih mesta i sigurno snabdevanje stanovništva i privrede. Osim toga taj plan je jeftiniji i realniji od dugoročnog plana Nabuko koji predviđa da glavni gasovod od Turske, preko Bugarske i Rumunije (zaobilazeći Srbiju) ulazi u Mađarsku, a zatim u Nemačku -ocenjuje Borivoje Vranić, predstavnik nemačke firme Konsult Partner.

Vranić se, uz tvrdnju da takav projekat najviše odgovara interesima Italije, založio da magistralni gasovod prolazi preko Srbije, odakle bi priključkom kod Bratunca, bio usmeren ka Sarajevu, a zatim ka Mostaru i hrvatskoj luci Ploče, pa bi ispod Jadranskog mora ulazio u Italiju, iz koje bi se gas distribuirao potrošačima na Mediteranu, Centralnoj i Zapadnoj Evropi.

---------------------------------------

Za početnike pozajmica do 30.000 evra
Glas Javnosti

Fond za razvoj uskoro će početi da odobrava, do sada najpovoljnije i može se reći prve kredite za početnike u biznisu. Nijedna banka u Srbiji ne daje pozajmice početnicima ili "start ap" kredite, pa bi ova vrsta "novčane pomoći" trebalo da olakša ulazak u biznis ambicioznim preduzetnicima. Krediti od 2.500 do 30.000 evra biće odobravani po jednostavnoj proceduri, uz kamatu od jedan odsto, grejs period od godinu dana i otplatu na 36 meseci. Ove pozajmice moći će da dobiju preduzetnici i pravna lica, a ukupno obezbeđena sredstva za ovu i narednu godinu iznose oko sedam miliona evra.

Olivera Božić, direktor Fonda za razvoj, koji će voditi ceo posao, kaže da su sredstva obezbeđena u okviru Nacionalnog investicionog plana. "Do kraja godine moramo da iskoristimo najmanje trećinu od 3,5 miliona evra koliko smo dobili za 2006. godinu. Nadam se da ćemo ispuniti ovaj plan jer bi u suprotnom sve propalo", naglašava ona. Zainteresovani početnici će posle 10. oktobra moći da se prijavljuju, a procedura je, prema rečima direktorke Fonda, dosta jednostavna.

Iz Fonda će svi zainteresovani lično ili mejlom dobiti obrasce za podnošenje zahteva i poslovnog plana koje treba da popune. "Nema klasičnog biznis plana jer nismo hteli da korisnike kredite opterećujemo troškovima. Obrasci koje početnici moraju da popune nisu komplikovani. Kada to obave i pribave još neka dokumenta sve predaju Fondu koji će doneti konačnu odluku. Prednost će imati mladi i obrazovani, s dobrom idejom i spremnošću da ulože i deo svog novca", objašnjava Božić.

Instrumenti obezbeđenja za preduzetnike koji mogu dobiti od 2.500 do 10.000 evra su menica, dva kreditno sposobna žiranta za zajmove do 2.500 evra ili hipoteka u odnosu 1:1,5 ili jemstvo nekog pravnog lica. Osim menica i dva žiranta ostali instrumenti obezbeđenja važe i za pravna lica. "Start ap" pozajmica se može koristiti za kupovinu opreme, poslovnog prostora, trajnih obrtnih sredstava i obavljanje građevinskih radova.

Božić ističe da je olakšica za dobijanje ovih kredita da početnici neće biti obavezani da zaposle radnike, ali ni da budu nezaposleni. Više pažnje prilikom odobravnja Fond će obraćati projektima koji se odnose na usluge. Pozajmicama se neće kreditirati primarna poljoprivredna proizvodnja, trgovina, kupovina taksi vozila i izgradnja infrastrukture.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 10:05:47 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Citiraj:
Novac dobijen od prodaje, 1,155 milijardi evra

Зар нису рекли 1,5 , исправите ме, можда сам лоше чуо :prso:

А што се хрвата тиче, заиста ми није јасно зашто купују кола од нас. Био сам на мору пре 3 године и имали су заиста солидан возни парк :). Неки просек је био пежо 307.

Трећи оператер је заиста добра вест...

BTW свака част на вестима! Не укључујемо се сви јер смо тек прва година, па сад да не испадне да се клинци праве памтни :)
Ево за сад смо ту Мич и ја :)

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 13:56:19 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Forza Ferrari je napisao:
Citiraj:
Novac dobijen od prodaje, 1,155 milijardi evra

Зар нису рекли 1,5 , исправите ме, можда сам лоше чуо :prso:

.....

BTW свака част на вестима! Не укључујемо се сви јер смо тек прва година, па сад да не испадне да се клинци праве памтни :)
Ево за сад смо ту Мич и ја :)


1.155 se slilo u budzet republike, a ostatak do 1.513 je pripao austrijskom biznismenu Shlafu, jer ako se secas cuvene afere da je Karic prodao moskovsku firmu BK trade austrijancima.

Sto se ukljucivanja tice, slobodno, posaljes vest-dve kada ti se nesto ucini interesantno :)
Ako bas-bas neces da postujes ovde, posalji bLooze-u ili meni na private ;)

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 14:09:08 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
bLooez je napisao:
Zapošljavanje uz poreske olakšice


Gde nisam bio u toku sa ovim, pa da otpustim sve ove pred penzijom i opet ih zaposlim :mrgreen:
Verujem da ce se ovo desavati, a videcemo kako ce biti resen problem.

bLooez je napisao:
Potrošači u Srbiji koriste najjeftiniji gas
....

Veoma zapaženo izlaganje na samitu imao je predstavnik Srbijagasa Aleksandar Ilibašić koji je istakao da se Srbijagas suočava sa velikim problemom s obzirom na to da se gas iz inostranstva nabavlja po ceni višoj od one po kojoj se prodaje privredi i domaćinstvima. “Hiljadu kubika gasa iz Rusije plaćamo nešto manje od 300 evra a prodajemo ga za 256 evra.
....

Srpski njuh za biznis! Kupis, prodas....vazno je da se nesto radi... :udri:

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 14:21:20 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
josh vesti za danas ->
[za sve prvake koji prate temu, neka dobro prochitaju pretposlednju vest, mozhda im zatreba na ispitu iz ekonomije :]

Internet za sve
EM Online

Osnovna namena akcije “Umrežavanje“ je popularizacija interneta u Srbiji. Zahvaljujući saradnji Telekoma Srbije, Comtrade-a, Findomestic banke i Microsofta, korisnicima usluga Telekoma biće omogućeno da nabave računare, koje će otplaćivati na više rata putem telefonskog računa.

Prema rečima Veselina Jevrosimovića, vlasnika Comtrade-a, sada svega 14-17 odsto stanovništva koristi internet, dok oko 21 odsto poseduje računar. Očekuje se da zahvaljući akciji broj korisnika poveća za 20 odsto. Kako kaže Igor Jecl, direktor direkcije za usluge Telekoma Srbija, ova kompanija planira da uvede 200.000 ADSL priključaka do 2008. godine, po do sada najnižim cenama na tržištu. ADSL priključak omogućava stalnu vezu sa internetom, pri čemu se ne blokira telefonska veza. Za korisnike koji ne žele ADSL, ili ne postoje tehničke mogućnosti Telekom je omogućio dial up pristup interenetu.

---------------------------------

Stopa rasta bankarskog sektora u Srbiji 46 odsto
EM Online

Bankarski sektor u Srbiji u 2005. godini rastao je po stopi od 46 odsto, što je iznad proseka u regionu centralne i istočne Evrope, ocenila je danas austrijska Rajfajzen banka.

U izveštaju o bankarskom sektoru u regionu Rajfazen banka je ocenila da je rast u Srbiji uzrokovala pojačana konkurencija, usled ulaska novih banaka kroz privatizaciju i preuzimanja. Plasmani stanovništvu u Srbiji prošle godine uvećani su za 79 odsto, najviše zahvaljujući rastu hipotekarnih kredita, naveli su analitičari Rajfajzen banke. Prema njihovoj oceni, u Srbiji su plasmani stanovništvu u prošloj godini iznosili 7,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je još daleko ispod proseka zemalja u okruženju, pošto u Hrvatskoj iznose 34,4 odsto BDP-a, u Bosni i Herdegovini 23,3 odsto, a u Bugarskoj 14,7 procenata BDP-a.

Vraćanje poverenja u banke najbolje se ogleda u snažnom rastu štednje stanovništva u Srbiji koja je u 2005. godini rasla brže nego u okruženju i uvećana za 57 odsto, ocenila je Rajfajzen banka. Štednja stanovništva u odnosu na BDP je još ispod proseka zemalja srednje i istočne Evrope, dodaje se u izveštaju Rajfajzen banke objavljenom povodom godišnje skupštnine Međunarodnog monetarnog fonda.

---------------------------------

Poljski koncern zainteresovan za RTB Bor
EM Online

Poljski koncern "KGHM Poljski bakar" zainteresovan je za privatizaciju RTB Bora i naredne nedelje poljski stručnjaci posetiće rudarsko-topioničarski basen i srpsku Agenciju za privatizaciju, potvrdio je šef koncerna Kšitof Skura.

"Bor je u stvari jedan mali KGHM. Mi razmatramo mogućnost proširenja delatnosti i veoma nas interesuje Bor. To je vrlo primamljiva ponuda", kazao je Skura poljskom listu "Parkjet". Poljski kolos iz Lublina je šesti po veličini proizvođač bakra u svetu sa udelom od 3,4 odsto na svetskom tržištu i jedan od najvećih poljskih izvoznika, s obzirom da u zemlji ostaje samo trećina proizvodnje.

Cena od najmanje 227 miliona evra koju očekuje srpska vlada je za Poljake atraktivna a KGHM nema problema da ispuni uslov tendera da ima najmanje dve godine iskustva u metalurgiji i obrt od najmanje 40 miliona dolara. Konačna odluka da li će učestvovati na tenderu i s kakvom ponudom pašće najkasnije do kraja septembra, potvrdio je Skura. KGHM istražuje i mogućnosti za buduće proširenje delatnosti u Peruu i Rusiji.

---------------------------------

MMF: Ekonomsku stabilnost Srbije može da ugrozi NIP
EM Online

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svetska banka (SB) pohvalili su ekonomski razvoj Srbije, ali su upozorili da Nacionalni investicioni plan može da ugrozi postignutu stabilnost, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Prestavnici MMF i SB su u razgovorima sa guvernerom NBS Radovanom Jelašićem na Godišnjoj skupštini MMF-a i SB u Singapuru pozitivno ocenili mere za smanjenje inflacija, priliv stranih direktnih investicija i visoki nivo deviznih rezervi Srbije, piše u saopštenju.

NBS je istakla da je MMF izrazio zabrinutost zbog efekata koje na stabilnost srpske ekonomije može da ima Nacionalni investicioni plan zbog iznosa i strukture planiranih ulaganja, ocenjujući bi predviđeni novac trebalo da se uloži u dužem periodu. Upravni odbor MMF će 18. oktobra oceniti ekonomsku situaciju i i proces privatizacije javnih preduzeća u Srbiji.

"Ocena MMF-a o tome gde se Srbija nalazi na reformskom putu, od izuzetne je važnosti zbog budućeg rejtinga države i signala koje će na taj način Fond poslati potencijalnim investitorima koji su spremni da ulažu u Srbiju", kazao je Jelašić. U susretu sa predstavnicima Svetske banke delegacija srpske vlade objasnila nameru da prevremeno otplati deo najskupljih kredita prema tom poveriocu u iznosu od oko 500 miliona evra.

Jelašić će Vladi Srbije preneti da je Međunarodna finansijska korporacija (IFC) ponovila spremnost da dokapitalizuje Dunav osiguranje i nastavi investicije u finansijski sistem Srbije. Delegcija NBS je na skupu u Singapuru imala i više razgovora sa predstavnicima vodećih banaka i osiguravajućih kompanija koje su izrazile interesovanje da uđu na srpsko finansijsko tržište preuzimanjem kompanija ili "grinfild investicijama". Kako ističe NBS, vođeni su i razgovori o potrebi i mogućnostima Srbije da ubrzano povuče preostala sredstva iz već odobrenih kredita Svetske banke, datih pod najpovoljnijim uslovima.

---------------------------------

Strana ulaganja u Srbiji oko tri milijarde dolara
EM Online

U Srbiju je u prvih osam meseci ove godine došlo oko tri milijarde dolara stranih ulaganja, izjavio je pomoćnik ministra za ekonomske odnose Srbije sa inostranstvom Velimir Gavrilović.

Gavrilović je na susretu sa predstavnicima opština Rasinskog okruga u Kruševcu naveo da su strana ulaganja u Srbiji tokom 2005. godine dostigla oko 1,4 milijarde dolara. On je precizirao da su ovogodišnja strana ulaganja prvenstveno ostvarena zahvaljujući velikim privatizacijama i naveo da se procenjuje da će strana ulaganja do kraja godine dostići oko 3,5, a možda i četiri milijarde dolara.

Gavrilović je naveo procenu da se u naredne dve godine "neminovno" može očekivati pad stranih ulaganja, zbog skorog okončanja privatizacije u Srbiji. Pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom pozvao je predstavnike opština Rasinskog okruga da sugrađanima "češće govore o potrebi i značaju stranih investicija, kao i da im objašnjavaju šta one tačno za Srbiju znače".

"Ispitivanja javnog mnjenja su pokazala da samo deset odsto građana Srbije shvata značaj stranih ulganja, dok većina misli da je to zapravo otimanje naših preduzeća, a veliki deo je potpuno nezainteresovan za tu oblast", precizirao je Gavrilović. "Zato mi sada moramo da imamo spremne zakonske okvire i mehanizme koji će privući strane investitore, odnosno omogućiti da pad stranih ulaganja ne bude veliki", zaključio je Gavrilović.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 15:44:00 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.12.2001. 21:48:50
Postovi: 933
Godina: Profesor
Bravo blooez za vesti, al mani se vise smrdljivog comtradea sa svojim kao bombasticnim proizvodima i uslugama. Ocajni su. Mogu samo da zamislim na sta ce da lici njihov adsl... :bljak:

_________________
Ali ipak mora da se zna ko je bio prvi!!!


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 15:52:59 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
ne znam o chemu prichash.
poenta je da necje comtrade nuditi adsl, vecj ova vest govori upravo ono o chemu se vecj dugo shushka, da cje telekom direktno da pochne sa adsl ponudom krajnjim qpcima.

vidish da u celoj ekipi nema nigde ni jednog isp-a. telekom postaje adsl isp. i mozhda ovo i bude kratkorochno dobro za nas krajnje korisnike ali ne znam shta o ovome imaju da kazhu ostali provajderi.
takodje, nishta od najavljene podele telekoma na tri nezavisne kompanije. bog te pita shta cje da se deshava sa telekomom do izbora.
ja cenim - nishta.

takodje je zanimljiva i ova otplata kompjutera preko telefonskog rachuna. chemu to?

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 16:42:25 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Citiraj:
1.155 se slilo u budzet republike, a ostatak do 1.513 je pripao austrijskom biznismenu Shlafu, jer ako se secas cuvene afere da je Karic prodao moskovsku firmu BK trade austrijancima.


Дада! На то сам потпуно заборавио...

Хехе, блуз, ако ми упадне оно са инвестицијама и акумулацијома имаш пиво! :)

Што се адсл-а тиче, нисам га ставио само зато што сам имао стару централу, па користим кабловски код нама врло драгог ПТТ-а, па бих то препоручио и вама [:hik: ] ако сте уууу могућности [/:hik:]

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 17:40:40 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Primeti da je u celoj igri i MS, tako da ta otplata preko telefonskog racuna nece biti nista dobro za krajnjeg korisnika :(
Dakle, kupovaces kineski racunar, sa MS OS-om, po CT ceni, sa Findomestic kamatama i Telekomovom naplatom?!?

Telekomov ADSL vec funkcionise...za one koji su se snasli :)....osnovna prednost ce da bude to sto ce da omogucavaju ADSL gde god se neko prijavi, a ne kao sada "cekaj da vidimo da li ima mogucnosti", druga prednost je cena na mesecnom nivou, ali se placa pristupna taxa, tako da se za male pakete nikako nije isplativo.
256/64 je 14xx, 768/192 je 2xxx, ali je pristupna taxa 5900din. Dakle, Od npr. Sezama do Telekoma......20+ meseci da budes korisnik po ovim cenama, pa da ti se isplati.

S druge strane, ja u firmi imam 768/192 sa statickom IP i to me kosta manje od 6k mesecno, uspostavljanje jeste bilo 16k dinara, ali je t razlika naokandjena za nekoliko meseci.
Svi korisnici, bar za sada, dobijaju rutere sa 4porta, ali ako imas staticku IP adresu Telekom ti ne daje user i pass za tvoj ruter...a nije porblem da stavis neki svoj....loodaci....dobro, meni su dali pass posle kracih pregovora :)

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 22:09:17 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.12.2001. 21:48:50
Postovi: 933
Godina: Profesor
Upravo to bloez kako rece pedja - Telekom vec ima ADSL.
Mozda sam ja pogresno protumacio ovo za comtrade odoh da ponovo iscitam. ;)

_________________
Ali ipak mora da se zna ko je bio prvi!!!


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.09.2006. 22:14:04 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
pa koliko ja vidim ta telekomova adsl ponuda je za pravna lica, tj poslovne korisnike.
a ovo u vestima je bash za fizichka lica.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 21.09.2006. 16:38:25 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 21. septembar 2006

RTB Bor na raskršću
EM Online

I pored velikog interesovanja inostranih kompanija za kupovinu Borskog kombinata bakra, nije potpuno izvesno koliko će se od 19 zainteresovanih, koliko ih je do sada nezvanično slalo ponude, i zvanično javiti na tender, raspisan od 1. septembra do 30. oktobra. Mnogi zainteresovani će tek da se preračunavaju, a neki su, svakako, zbunjeni i sve glasnijim i otvorenijim sporenjima, stručnim i laičkim, oko koncepcije zvanično usvojene strategije Vlade Srbije o restrukturiranju i privatizaciji borske kompanije, piše Politika.

Nije svejedno i što je Kombinat sa tri svoje proizvodne celine (rudnici u Boru, rudnik u Majdanpeku i Borska topionica bakra) zvanično ponuđen po ceni od 266,7 miliona evra, a ne po nekoj višoj, procenjenoj, nezvanično, na milijardu i 200 miliona evra.

Razlika u proceni vrednosti imovine je, dakle, ogromna, baš kao što su različita i mišljenja o tome koliki je stvarni dug borske kompanije (600 miliona dolara ili 77 miliona evra). Zatim, ima li, ili nema, prekobrojnih radnika, ima li dovoljno kapitala da bi i radnici Borskog kombinata dobili akcije (navodno nema), da li je neophodno da i država ima svoj kontrolni paket akcija, što postojećom koncepcijom nije predviđeno.

Oštre zamerke vladinoj strategiji zvanično izriče Samostalni sindikat borske kompanije, a zvanično su se protiv ove strategije izjasnili i odbornici Bora i Majdanpeka. Da sve ne ide glatko, kako su to vladini predstavnici odredili, a na osnovu procene privatizacionih savetnika iz sveta, a bez konsultovanja borskih stručnjaka, vidljivo je i po izjašnjavanju „prekobrojnih” za uzimanje otpremnina. Bilo je predviđeno, zvaničnim oglasom, da izjašnjavanje bude završeno do 15. septembra, pa je potom produženo još sedam dana. Zvanično, u firmi koja se nudi na prodaju treba da ostane 4.693 radnika, gotovo dvostruko manje nego što ih je bilo pre tri godine, ali mnogi ne žele da budu „dobrovoljci”. Aktuelno poslovodstvo kombinata ne uspeva da ih ubedi, a izvesno je da deluju i izjave iz „suprotnog tabora”.

---------------------------------
Dinkić: Svaka sugestija MMF-a dobrodošla
EM Online

Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić ocenio je da je "svaka sugestija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dobro došla", kao i sugestija o trošenju sredstava iz Nacionalnog investicionog plana (NIP).

"Posao MMF-a je da uvek bude oprezan i svaka sugestija je dobro došla, kao i ova", rekao je Dinkić novinarima na skupu "Srbija-investiciona lokacija budućnosti", koji je organizovao Savet stranih investitora (FIC). On je izrazio uverenje da će "NIP doprineti razvoju infrastrukture u Srbiji, povećati strane, direktne investicije, zaposlenost i na dugi rok doneti stabilnost srpskoj ekonomiji i brzi rast". "Jako je važno da MMF ocenjuje da je u ovom trenutku srpska ekonomija dobro, a nema nikakvog razloga da, ako se tako budemo ponašali u budućnosti i uvažavamo sugestije MMF-a, Srbija ne nastavi da napreduje", ocenio je srpski ministar finansija. Dinkić je precizirao da se sredstvima NIP-a "neće finansirati ni lična potrošnja ni inflacija", već da će se sredstva koristiti fazno, a neutrošena iz jedne, prenositi u narednu godinu. Na pitanje da li može doći do pada interesa stranih investitora za ulaganje u Srbiju, ukoliko Srbija početkom oktobra ne ispuni obaveze prema Haškom tribunalu, Dinkić je rekao da se "svakako mora nastaviti ka evropskim integracijama" i izrazio uverenje da će "taj problem, pre ili kasnije, biti eliminisan". Prema njegovim rečima, u saradnji sa Haškim tribunalom učinjeni su pomaci, ali je na tu temu najpozvaniji da kaže ono što je relevantno, srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.

Ministar za ekonomske odnose Srbije sa inostranstvom Milan Parivodić rekao je novinarima da će vlada nastaviti da radi "kao i da će u narednih godinu i po dana, još uvek biti tu gde jeste". "Ukoliko ne budemo bili, oni koji budu nasledili nas će preuzeti projekte koji su ili gotovi ili su u završnoj fazi i moći će da ih implementiraju, tako da je bitno da Srbija ne izgubi korak", naglasio je Parivodić. On je rekao da su strani investitori u Srbiji "rekli predstavnicima vlade", da hitno očekuju usvajanje Zakona o stranim ulaganjima, reformu gradskog građevinskog zemljišta, koje bi se uz denacionalizaciju, na određeni način, moglo privatizovati već početkom sledeće godine.

---------------------------------
OTP banka objavila ponudu za preuzimanje Cepter banke
EM Online

Mađarska OTP banka objavila je ponudu za preuzimanje najmanje 75,1 odsto akcija Cepter banke iz Beograda po ceni od 28.249 dinara (oko 346 evra) za jednu akciju.

OTP banka namerava da preuzme svih 125.477 akcija Cepter banke, za šta bi trebalo da izdvoji oko 3,5 milijardi dinara odnosno oko 43,4 miliona evra, navodi se na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti (www.crhov.co.yu). Ponuda za preuzimanje biće otvorena do 11. oktobra. Mađarska OTP banka je u decembru prošle godine kupila 89,4 odsto kapitala Niške banke za 14,2 miliona evra, a u julu je kupila Kulsku banku iz Novog Sada za 118,6 miliona evra. Preuzimanjem Cepter banke i spajanjem sa Kulskom i Niškom bankom, OTP banka će zauzimati oko tri odsto srpskog bankarskog tržišta.

---------------------------------
Kompanija Tarket namerava da preuzme Sintelon
EM Online

Međunarodna kompanija "Tarket" objavila je nameru za preuzimanje većinskog udela 56,33 odsto kapitala preduzeća za proizvodnju podnih obloga i tepiha "Sintelon" iz Bačke Palanke.

"Tarket" već poseduje 630.549 akcija Sintelona, odnoso 43,2 odsto kapitala i namerava da postane jedini vlasnik fabrike iz Bačke Palanke. Ponuda za preuzimanje i cena po kojoj će Tarket kupovati akcije biće objavljeni kada Komisija za hartije od odobri preuzimanje, navodi se u oglasu objavljenom u listu "Politika". Bačkopalanački "Sintelon" i internacionalna kompanija Tarket imaju višegodišnju poslovnu saradnju, a sredinom 2002. godine su osnovale zajedničko preduzeće za proizvodnju podnih obloga "Tarket" u Bačkoj Palanci. Internacionalna Tarket grupa posluje u 50 zemalja i ima 26 proizodnih centara u 10 država, a bavi se proizvodnjom čvrstih podnih obloga, parketa, linoleuma i tepiha, navodi se na sajtu te kompanije.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 22.09.2006. 14:52:06 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 22. septembar 2006

Srbija dobila povlašćen status u trgovini sa Izraelom
EM Online

Srbija i Izrael potpisale su Sporazum o ekonomskoj saradnji, kojim te dve ekonomije međusobno dobijaju status najpovlašćenijih nacija, izjavio je ministar za ekonomske odnose Srbije sa inostranstvom Milan Parivodić.

Parivodić je na konferenciji za novinare istakao da su "Izraelski investitori do sada pokazali da su veliki entuzijasti" i naveo da su do sada u Srbiju uložili oko 500 miliona dolara. On je naveo da su najveće investicije izraelskih investitora u Srbiji do sada gradnja poslovnog centra "Ušće" i poslovnog kompleksa "Erport Siti" na Novom Beogradu.

Prema rečima Parivodića, potpisanim Sporazumom formiraće se komitet koji će nadgledati trgovinsku razmenu privrednika dveju zemalja i predlagati olakšice, radi privlačenja novih izraelskih investitora u Srbiju. Ambasador Izraela u Beogradu Jafa Ben Ari istakla je da je "potencijal za proširenje saradnje srpskih i izraelskih firmi ogroman", navodeći da se sa Srbijom u robnoj razmeni ostvaruje daleko manji prihod od proseka sa regionalnim zemljama.

Iako je, prema njenim rečima, u poslednje tri godine od kada se primenjuje Sporazum o zaštiti izraelskih investicija u Srbiji, udesetostručen nivo investicija izraelskih firmi u Srbiji na oko pola milijarde dolara, prosek robne razmene daleko zaostaje za obimom koji Izrael ostvaruje sa ostalim centralnoistočnim evropskim zemljama. "Robna razmena Srbije i Izraela je u poslednje tri godine povećana sa sedam na oko 40 miliona dolara, što je relativno malo u poređenju sa regionom, jer se sa zemljama centralne i istočne Evrope u proseku ostvaruje 200 miliona dolara robne razmene i oko dve milijarde dolara investicija u proseku", precizirala je Ben Ari.

Prema njenim rečima, prostor za saradnju izraelskih i srpskih firmi postoji naročito u oblasti poljoprivrede, medicinske opreme i visokih tehnologija. Potpisnici današnjeg sporazuma najavili su da će uskoro biti potpisan međudržavni sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja prilikom saradnje izraelskih i srpskih kompanija.

Povodom poslednjeg dana 5.766 godine po kalendaru jevrejske zajednice, ambasadorka Izraela je ministru Parivodiću i novinarima podelila tradicionalni kolač od meda, koji se, prema jevrejskim običajima, daje prijateljima uoči jevrejske Nove godine, Šana Tova, koja se dočekuje u ponoć.

------------------------------
Na listi najbogatjih isključivo milijarderi
Beta

Prvi put, lista magazina Forbs 400 najbogatijih Amerikanaca sastavljenja je isključivo od ljudi koji vrede milijardu dolara ili više. Kao grupa, bogataši koji su ušli na danas objavljenu listu, poseduju rekordnih 1.250 milijardi dolara, u odnosu na 1.130 milijadi iz prošle godine.

Prvi je i dalje Bil Gejts, osnivač Majkrosofta, sa 53 milijarde dolara. Na drugom je Voren Bafet, vlasnik korporacije Berkšajr Hatavej sa 46 milijardi dolara. Sa petnaestog na treće meseto se vinuo magnat kockarnica Šeldon Adelson čija je imovina dosegla 20,5 milijardi dolara. Forbs ceni da je Adelson zarađivao oko milion dolara na sat tokom protekle dve godine. Najveći broj ljudi sa liste živi u Kaliforniji, gde ih je 90 od 400, dok 44 žive u gradu Njujorku.

------------------------------
Kritike na predloženu Strategiju telekomunikacija u Srbiji
Glas Javnosti

Predložena Strategija telekomunikacija u Srbiji, koja bi uskoro trebalo da bude usvojena, izazvala je dosta polemika u stručnim krugovima u kojima se tvrdi da je "skrojena" po meri "Telekoma Srbije".

Problem je, kako primećuju predstavnici kompanija iz telekomunikacionog sektora, u tome što nova strategija predviđa da "Telekom" ne mora da primenjuje pravila javnih nabavki, koja su obavezna za ostala preduzeća u državnom vlasništvu, a najavljuje se i oslobađanje ove firme od obaveze da plate radnika ne podiže iznad nivoa inflacije. Uz to, predložen je i rok za privatizaciju "Telekoma" do 2010. godine, što praktično znači da do tada najverovatnije neće biti drugog operatora fiksne telefonije. Izvršni direktor Republičke agencije za telekomunikacije Milan Janković na ove optužbe odgovara da je i u Sjedinjenim Američkim Državama demonopolizacija telefonije u praksi trajala 20 godina, od momenta kada je "AT&T" zakonski izgubio monopol.

To je dugotrajan proces. Telekom je prošle godine izgubio monopol, ali da bi neko drugi počeo da se bavi fiksnom telefonijom potrebno je da bude usvojena i Strategija razvoja telekomunikacija i drugi dokumenti. Svako danas može da gradi svoju mrežu fiksne telefonije, ali problem je kako da dođe do krajnjih korisnika. U toj oblasti, inače, vlada veliko interesovanje samo za međunarodni saobraćaj. Treba imati u vidu i da je cena impulsa u Srbiji najniža u Evropi i da bi mogla da se ostvari vrlo visoka cena kada bude prodat "Telekom" - kaže Janković i dodaje da vlada, koja do 30. septembra treba da usvoji strategiju, može, ali i ne mora da prihvati rokove iz predloženog dokumenta.

Prema njegovim rečima predloženu strategiju nije uradio sam RATEL nego tim od 10 univerzitetskih profesora iz Beograda, Niša i Novog Sada, a 2010. kao godina privatizacije "Telekoma" koja je data u Akcionom planu uz strategiju, zasnovana je na dogovoru vlade i "Telekoma".

Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da je sve dok se nastavlja monopol fiksne telefonije nemoguće da građani dobiju jeftinije i bolje usluge.

- Čak i kad bi došao kvalitetniji provajder to bi značilo da bi on imao niže troškove poslovanja, ali teško da će moći da utiče da mi kao korisnici dobijemo povoljniju cenu imajući u vidu trenutno stanje u telekomunikacijama - kaže Kovačević. On je dodao da bi se privatizacijom "Telekoma" stvorili uslovi za bolje tržišno povezivanje i konkurenciju i da je velika šteta što država nije krenula u privatizaciju "Telekoma".


------------------------------
Srbijagas" i EPS će do kraja godine tražiti nove cene energenata
Glas Javnosti

Elektroprivreda Srbije i "Srbijagas" do kraja godine trebalo bi Vladi Srbije da pošalju zahtev za poskupljenjem električne energije i gasa jer će od 1. januara 2007. godine početi da važi nov način formiranja cene ovih energenata. Ove dve kompanije trebalo bi da utvrđuju cene uz pomoć metodologije i tarifnih sistema za obračun cene struje i gasa, koje trenutno radi Agencija za energetiku. Agencija je novo telo osnovano na osnovu Zakona o energetici, koja metodologije i tarifne sisteme radi po ugledu na zemlje Evropske unije s ciljem da se one utvrđuju na osnovu osnovanih troškova i izbegne veliki uticaj vlade na njihovo određivanje.

U slučaju da odbije predloge EPS-a i "Srbijagasa", podržane mišljenjem Agencije, vlada bi mogla da se nađe u nezgodnoj situaciji jer će time prekršiti Ugovor o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, koji je zajedno sa vladama još šest zemalja potpisala s Evropskom unijom krajem prošle godine. Do potpisivanja Ugovora vlada nije morala nikome da se pravda prilikom određivanja ovih cena.

Predlog dva državna preduzeća o novim cenama, koji će se naći na stolu ministara vlade, mogao bi neprijatno da ih iznenadi jer možda nisu bili svesni šta u stvari predviđa Zakon o energetici i Ugovor sa EU. Potpisani dokument sa EU predviđa da se moraju poštovati odluke nezavisnih regulatornih institucija kao što je Agencija. Sadašnja pozicija ovog tela nije nimalo zavidna jer iako ona proceni da je zahtev za poskupljenjem EPS-a u skladu sa dokumentima koje je uradila, vlada može sve da zaustavi. Poziciju vlade u arbitriranju oko cene dodatno bi mogle da otežaju najavljene izmene Zakona o energetici, koje, kako kažu u Ministarstvu energetike, treba da još više usklade naš zakon sa propisima EU.

Agencija je, inače, već uradila metodologiju, odnosno način određivanja tarifnih elemenata za obračun cene struje i gasa za tarifne kupce, a u toku je i izrada tarifnih sistema. Vlada je već odobrila metodologiju, a tarifni sistem pred njom bi trebalo da se nađe u oktobru. Sledeći korak je da EPS i "Srbijagas" primene ova dva dokumenta i na osnovu svojih troškova odrede nove cene. Taj proračun šalju Agenciji, koja procenjuje da li su navedene metodologije pravilno primenili. Tek kada dobiju pozitivno mišljenje Agencije dva javna preduzeća mogu poslati vladi zahtev za promenom cena.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 23.09.2006. 10:33:03 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
poshto vecj pominjemo deltu ovde - evo jednog zanimljivog texta o delti i monopolu iz najnovijeg ekonomista ->
[da ne otvaram novu temu]

www.ekonomist.co.yu je napisao:
Fokus
Bez monopola nema tržišta?

Vest da je kompanija „Delta” angažovala tim sa Pravnog fakulteta koji će proceniti da li ona ima monopolski položaj na srpskom tržištu prilično me je začudila, jer sam računao da je reč o prevashodno ekonomskim pitanjima i da nisu baš pravnici najkompetentniji da ocenjuju udeo na tržištu, stepen koncentracije i posledice na inflaciju, makroekonomsku politiku i razvoj. Stvar mi je pre neki dan razjasnio članak u „Novostima” (ko li je nedavno kupio taj naš najtiražniji list?), pod poučnim naslovom: „Bez tržišta nema monopola”. Dekan Pravnog fakulteta – pošto je Zakon o preduzećima iz 1996 (primeren jednom drugom vremenu i političkom okruženju), za čiju je izradu bio rukovodilac autorskog tima, zamenjen Zakonom o privrednim društvima – promenio je stranu i poduhvatio se kritike ne toliko samog Zakona o zaštiti konkurencije koliko nastojanja da se on primeni. „Sr­bi­ja pr­vo tre­ba da iz­gra­di sop­stve­ne bren­do­ve u svim obla­sti­ma, pa i u tr­go­vi­ni, da­kle da raz­vi­je ja­ko tr­ži­šte, pa tek on­da da poč­ne sna­žno da pri­me­nju­je evrop­ske an­ti­mo­no­pol­ske stan­dar­de.” Teza je zanimljiva, a svodi se na to da su u jednoj privredi kakva je naša monopoli poželjni i pravi put da se postane konkurentan na širem tržištu. Dalje se kaže da u Srbiji – dok se ne stvore jaki „igrači” – ne može da se ograniči udeo na tržištu na dvadeset odsto, jer je to za region „samo jedan odsto”. Naravno, za još šire okruženje „samo jedan odsto” biva još manje, ali problem je upravo u tome što zakon koji je ovde izložen kritici ne ograničava, poput anglosaksonskog zakonodavstva, udeo na tržištu i što se dominantan položaj na tržištu (ma kako da je definisan) ne sankcioniše – sankcioniše se samo „zloupotreba” tog položaja na osnovu „razumne diskrecione procene” Komisije za zaštitu konkurencije. Pa ako će Komisija pokazati „razumevanje” za potrebu razvoja „igrača”, uključujući i sprečavanje da mu na domaćem tržištu narasta konkurencija, onda ovaj ili onaj procenat postaje irelevantan. Ne tvrdim da se već desilo, ali pravo diskrecionog odlučivanja samo po sebi stvara uslove za korupciju. „U raz­vi­je­nim ze­mlja­ma sna­žan je trend da se ure­đi­va­njem tr­ži­šta di­sci­pli­nu­ju uče­sni­ci na tr­ži­štu”, kaže profesor. (Pa ćemo tako valjda i mi – disciplinovaćemo ih kada budemo razvijena zemlja...) Sledi osporavanje kompetentnosti Komisije navođenjem njenih formalnih grešaka, ali mene interesuje suština, a ne formalni problem koji se može otkloniti. Nije problem ni formalna mera koncentracije niti ovaj konkretni primer, nego princip. Kako se to monopolima razvija tržište? Primera radi, u ovoj zemlji jedan igrač – Zastava – razvijan je pola veka, kroz razne sisteme (od centralnog socijalističkog planiranja do kapitalizma) i to na bazi monopola na domaćem tržištu na kome se višim cenama obezbeđivala „konkurentnost” na inostranom tržištu. Rezultat je poznat: to je danas najveća socijalna ustanova u zemlji. Dopustimo li izrastanje „igrača” isključivanjem konkurencije, posledice će trpeti najpre njegovi dobavljači (u tom pogledu poučan je slučaj američkog ”Vol Marta” koji je i jedan brend kakav je Koka-kola naterao da postupa po njegovim zahtevima); na kraju će uslediti posledice po razvoj i konkurentnost ukupne privrede i standard građana. Uostalom, zašto imamo neprirodnu situaciju da su određeni prehrambeni proizvodi u nas skuplji nego u okruženju koje uključuje i razvijene zemlje? Zašto nema interesa stranih trgovačkih lanaca da dođu – zbog malog tržišta i niskih cena, ili zbog institucionalnih i nekih drugih prepreka njihovom dolasku? Članak u „Novostima” ima pogrešan naslov („bez tržišta nema monopola”); u odnosu na sadržaj on je trebalo da glasi: „Bez monopola nema tržišta”.

Krug se tako zatvara: dok se ne stvori pravo, „jako” tržište monopoli ispadaju potreban uslov njegovog nastanka; ali, ako je monopolizovano, tržište gubi svoje osnovno svojstvo – podsticanje razvoja.
Stojan Stamenković

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 23.09.2006. 14:04:51 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Заиста занимљив текст!
Право је чудо :D

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 23.09.2006. 14:13:33 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
surovo je kad novosti koje drzhi delta pishu kako ta ista delta ustvari nema monopol..
ustvari kao ima ga, al eto, u svetskim razmerama delta je josh mali igrach, i kao to josh nije pravi monopol, kao npr koka kolin.. i sad ti josh tim nashih _struchnjaka_ soli pamet kako to, eto, ipak nije loshe da postoji monopol..

bem ti gde mi zhivimo :/
chovek ih je bash onako fino, akademski pljuno :]

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 23.09.2006. 14:20:51 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Не али ја мислим да је то круна потцењувања нашег народа!
"Монопол добра ствар"
То чак и врпци знају шта је!
Па није снажан ко Кока-Колин, али ни Србија није Америка (или већи део света који пије Кока-Колу)!

Да је човек рекао да је блага инфлација позитивна, па да га и разумем, али ово је заиста највећа глупост! Право је, опет кажем, чудо! Људи се бре у**њају када почну да причају оним својим језиком! Ко када дођеш код доктора па не знаш да ли ти је рекао да си здрав или да ћеш сутра умрети... онда из незнања ти не остане ништа друго него да одћутиш, јер немаш појма, и да се повинујеш!

Нема шта, овде је бре проценат неписмених Срба, наглашавам Срба, не становника Србије, 33.5%! Овде можеш да продаш шта год хоћеш...

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 24.09.2006. 10:45:08 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
vesti za 24. septembar 2006.

Inflacija u avgustu 13,1 odsto
B92
Beograd -- Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelasić kaže da je inflacija u avgustu bila 13,1 odsto na godišnjem nivou.

Jelašić je objasnio da je pitanje precenjenosti dinara relativno i da kurs dinara zavisi od ponude i tražnje, ocenivši da se građanima najviše isplati da štede u dinarima i da je loše to što veliki broj ljudi menja dinare u evro.

"Jedan veliki broj ljudi, ako sačeka samo dva-tri dana, može više da zaradi na kursu nego što štedi u evrima", rekao je Jelašić.

On je dodao da će u septembru inflacija biti značajno manja.

----------------------------------------------
Skuplji struja i gas?
Politika
Beograd -- EPS i Srbijagas do 1. decembra Vladi Srbije šalju zahtev za nove cene električne energije i gasa.

Kako piše Politika, ako Vlada prihvati predloge tih kompanija, građani Srbije će od 1. januara 2007. godine plaćati veće cene energenata. Izvršna vlast može da spreči korekciju cena, koje je podržala Agencija za energetiku, ali bi time, kako objašnjavaju predlagači, prekršila ugovor koji je prošle godine potpisala sa Evropskom unijom.

Taj ugovor predviđa poštovanje odluke nezavisnih regulatornih institucija, kao što je Agencija na primer. Do sada je cenu struje određivala Vlada, vodeći pri tom računa o socijalnom faktoru. Cena je određivana administrativno, a od 1. januara sledeće godine biće određivana na osnovu nove metodologije koju je utvrdio Savet Agencije za energetiku.

Cena struje zasnivaće se na obračunu troškova proizvodnje, prenosa, distribucije i trgovine električnom energijom. Predlog za promenu cene Elektroprivreda Srbije šalje Agenciji za energetiku, koja proverava da li je dosledno primenjena metodologija. Ako se saglasi s promenama, predlog dostavlja Vladi, koja ima konačnu reč.

Predsednik Saveta Agencije Ljubo Maćić kaže da se metodologijom određuje maksimalan prihod, koji pokriva neophodne troškove u energetskim oblastima. "Svaka delatnost mora detaljno da obrazloži troškove i načine na koji ih je stvorila, a Agencija će ocenjivati njihovu opravdanost. Do sada, pri određivanja cene preduzeća nisu razdvajala troškove po sektorima", kaže on.

Agencija je nezavisno regulatorno telo koje se bavi unapređenjem i usmeravanjem razvoja tržišne energije u Srbiji, na principima nediskriminacije i efikasne konkurencije.

----------------------------------------------
Sindikalni milioni
Politika
Beograd -- Samostalni sindikat ima više od 60.000 kvadrata, samo zgrada Doma sindikata vredi oko 7,5 miliona evra, piše Politka.

Zgrada Doma sindikata u Beogradu

Već nekoliko godina tri najjača sindikata, Savez samostalnih sindikata, Udruženi granski sindikati Nezavisnost i Asocijacija samostalnih sindikata Srbije, ne mogu da se dogovore o podeli izuzetno vredne imovine, pa će na kraju Socijalno-ekonomski savet morati da donese odluku o tome šta će kome pripasti.

Vlada je sačinila spisak nepokretnosti SSSS-a, u kom su navedeni adrese i kvadratura prostorija. Samostalni sindikat raspolaže s više od 60.000 kvadratnih metara prostora na najatraktivnijim lokacijama. Samo zgrada Doma sindikata, površine od oko 4.000 kvadratna, vredi oko 7,5 miliona evra. U užem centru Beograda taj sindikat ima oko 13.000 kvadrata, a tu su i radnička odmarališta, za koja se nezvanično procenjuje da vrede na desetine miliona evra.

Po odvajanju Crne Gore, aktuelna je i podela bogatstva sindikalaca bivšeg Saveza samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore. Taj savez je vlasnik dela poslovne zgrade Doma sindikata, površine oko 13.500 kvadrata, poslovne zgrade u Miloša Pocerca, površine oko 3.000 kvadrata, i suvlasnik dela odmarališta Radoslav Tadić na Hvaru, s devet soba, koji se ne koristi jer je u toku postupak za ostvarivanje vlasničkih prava.

U Nezavisnosti kažu da deobu sindikalne imovine otežava i to što proces sukcesije nije završen. Pitanje sindikalne imovine na teritoriji SFRJ bilo je predmet rasprave na Međunarodnoj konferenciji sindikata, pre tri godine. Tada je dogovoreno da budu sakupljeni svi podaci o celoj imovini sindikata kako bi njena podela išla paralelno s podelom imovine SFRJ.

Do sada je bilo nekoliko predloga za podelu sindikalne imovine, ali nijedan nije prihvaćen. Najavljuje se skoro donošenje zakona o sindikatima, koje priprema Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, kojim bi bilo regulisano pitanje imovine, tako da jedan njen deo, izgrađen sredstvima javne potrošnje, poput odmarališta, bude izuzet iz procesa privatizacije i predat radnicima na upravljanje.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 25.09.2006. 16:03:44 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
chudi me da niko nije komentarisao inflaciju od 13 posto u avgustu u odnosu na julsq inflaciju od 0 posto [ili koliko je vecj bila]
eto pitanja na ispitu iz ekonomije, zashto je u avgustu bila inflacija 13 posto vecja nego u julu? :]

lm,
Vesti za 25. septembar 2006

Bankarski bum u poslovanju sa stanovništvom
EM Online

Bankarski sektor u Srbiji u prošloj godini rastao je po stopi od 46 odsto, što je iznad proseka regiona. Štednja je rasla brže u odnosu na zemlje u okruženju, i samo lane uvećana je za 57 procenata. Krediti stanovništvu uvećani su za 79 odsto, najviše zahvaljujući rastu hipotekarnih. U odnosu na bruto društveni proizvod, ovi plasmani iznose 7,7 odsto, što je i dalje daleko ispod proseka zemalja u okruženju (Hrvatska 34,4 odsto, BiH 23,3 odsto, Slovenija 14,7 odsto, Rumunija 7,4 odsto, Bugarska 14,7 odsto). Kao što je to slučaj sa ukupnim plasmanima stanovništvu, tako je i štednja u odnosu na BDP ispod proseka zemalja srednje i istočne Evrope.

Poslovanje banaka sa stanovništvom je inače u 2005. zabeležilo pravi bum u celom regionu srednje i istočne Evrope, potvrđuju analize Rajfajzen Internešnl. U Ukrajini je vrednost kredita građanima porasla za 175 odsto, u Rusiji za 111, a u Belorusiji za 97 odsto (izraženo u evrima). U našoj zemlji plasmani stanovništvu porasli su za 79 procenata. Čak i na mnogo razvijenijem češkom bankarskom tržištu, krediti stanovništvu uvećani su za 41 odsto. Najveće su potrebe za stambenim finansiranjem, zatim kreditima za kupovinu automobila i potrošačkim. Štednja stanovništva takođe raste po izuzetno visokim stopama, naročito u zemljama ZND-a. U Ukrajini je uvećana za 113 odsto, u Rusiji za 52 odsto, a u Belorusiji za 64 odsto. U srednjoj i jugoistočnoj Evropi štednja je rasla po daleko nižim stopama, ako izuzmemo Srbiju od pomenutih 57 odsto. Da poslovanje sa stanovništvom ima odličnu perspektivu u ovom delu Evrope, potvrđuje i dalje relativno nizak nivo ukupnih kredita odobrenih u odnosu na visinu bruto društvenog proizvoda. Dok je ovaj odnos u evro zoni 53 odsto, u srednjoj Evropi je tek 14,4 odsto, u jugoistočnoj 15 odsto, a u ZND-u samo 5,7 odsto.Ukupna bilansna aktiva svih banka koje posluju u srednjoj i istočnoj Evropi uvećana je gotovo za trećinu u prošloj godini, a analitičari očekuju udvostručavanje do 2009. Pokretač budućeg rasta biće upravo poslovanje sa stanovništvom. Region ZND-a i jugoistočne Evrope generisaće najveći rast, ocena je Rajfajzen Internešnl koji ostvaruje snažniji rast u odnosu na ostale banke u regionu, uz najrazvijeniju mrežu. Rast je generisan, kako dodaju, većom konkurencijom, posle privatizacije i ulaska novih banaka. Nakon rasta od 15 odsto u 2004 (na 645 milijardi evra), ukupna bilansna aktiva bankarskog sektora u srednjoj i istočnoj Evropi lane je uvećana za 31,3 odsto, dostigavši 846 milijardi evra. Ovo je najveći godišnji prirast od kada su prvi put bili dostupni zbirni podaci za ceo region. Najveća bankarska tržišta na ovom području pokazuju najveće stope rasta: Ukrajina (91 odsto), Belorusija (63 odsto), Rumunija (54 odsto) i Rusija (51 odsto). U Mađarskoj je zabeležen najmanji rast, ali ipak sa poštovanja vrednih 15 procenata. Analitičari ocenjuju da bi do 2009. bankarski sektor u srednjoj i istočnoj Evropi mogao da premaši 1.700 milijardi evra. Bankarstvo će se najbrže razvijati u regionu ZND-a, odnosno u Rusiji, Ukrajini i Belorusiji, po predviđenoj prosečnoj godišnjoj stopi od 25 odsto, što je znatno iznad 16 odsto koju stručnjaci predviđaju za jugoistočnu Evropu, i 15 odsto za srednji deo kontinenta. Tri najveće inostrane bankarske grupacije u srednjoj i istočnoj Evropi su italijanska Unikredit, austrijske Erste bank i Rajfajzen Internešnl, sa ukupnom bilansnom aktivom od 162,8 milijardi evra. Rajfajzen pokazuje najveću dinamiku rasta sa prosečnom stopom od 37 odsto u periodu između 2001. i 2005. godine. Unikredit je ostvarila rast od 33 odsto godišnje, najviše zahvaljujući prošlogodišnjem preuzimanju Hipo Vereinsbank, a mađarska OTP banka, takođe veoma aktivna u akvizicijama, ostvarila je rast od 22 odsto. Uspeh u poslovanju sa stanovništvom umnogome zavisi od razgranate mreže filijala. Sa 2.629 poslovnica Rajfajzen Internešnl raspolaže najvećom mrežom na ovom području. Za njom sledi Unikredit sa 2.373 i Erste bank sa 1.668 poslovnica.

------------------------------------

U Srbiji siromašno 800.000 ljudi
Tanjug

Iako je siromaštvo teško meriti, svi pokazatelji govore da u Srbiji ispod granice siromaštva živi više od 800.000 građana, a onih koji su samo malo iznad te linije ima dvostruko više. Prema podacima i metodologiji Svetske banke, broj najsiromašnijih građana u Srbiji sa 9,8 procenata u 2003. godini, smanjio se do sada na 9,1 odsto, prenosi Tanjug.

Prema metodologiji Republičkog zavoda za statistiku na osnovu potrošačke korpe u 2005. godini, minimum prosečne potrošnje za tročlanu porodicu iznosio je 11.566 dinara. Ispod te linije bilo je 15,36 odsto građana Srbije, a čak 25 procenata živelo je u tročlanom domaćinstvu s manje od 13.000 dinara. - Ne možemo biti zadovoljni jer se ukupno siromaštvo nije značajno smanjilo i u Srbiji i dalje ima nedopustivo mnogo siromašnih ljudi - izjavila je Tanjugu predsednica Odbora Skupštine Srbije za smanjenje siromaštva Snežana Stojanović-Plavšić, dodajući da čak 14 odsto dece živi ispod linije siromaštva. Stojanović-Plavšić je objasnila da će naša metodologija uskoro biti usklađena sa svetskom kako bi i podaci bili uporedivi. To znači da će se sa ranijeg merenja, koje je u obzir uzimalo prihod po stanovniku, preći na potrošnju domaćinstva. U tom slučaju linija siromaštva odslikavaće minimalnu potrošnju domaćinstva, koja se izračunava na osnovu broja kalorija (2.280 kalorija dnevno za odraslu osobu) i strukture potrošnje domaćinstava, kao što su stanovanje, odevanje, lečenje, obrazovanje.Stojanović-Plavšić je istakla da se siromaštvo može sagledavati i prema različitim kategorijama stanovništva. U najsiromašnije, pre svega, spadaju nezaposleni, stanovnici ruralnih područja, izbeglice, romska populacija, osobe sa invaliditetom. - U Srbiji je prisutno i regionalno siromaštvo, pa se tako u Beogradu beleži značajan pad siromaštva koji iznosi dva odsto, dok siromašnih u jugoistočnoj Srbiji ima čak 25 procenata. Broj od oko 910.000 nezaposlenih nije realan jer se u toj statistici kriju i oni koji rade u "sivoj" zoni ili su povremeno zaposleni - smatra Stojanović-Plavšić. U Apatinsku pivaru će 2007. biti uloženo 30 miliona evra U Apatinsku pivaru, članicu međunarodne korporacije INBEV, sledeće godine biće uloženo oko 30 miliona evra, izjavio je u subotu generalni direktor te kompanije Hans Šute. Šute je na proslavi 250 godina rada Apatinske pivare rekao da će polovina te sume biti uložena u pivaru, dok će u prodajna mesta i rashladne uređaje biti uloženo između šest i sedam miliona evra. U informacioni sistem biće uloženo između tri i četiri miliona evra, a biće nastavljeno i ulaganje u reklamiranje proizvoda Apatinske pivare, dodao je Šute. Podsetio je da je u poslednje tri godine u razvoj Apatinske pivare uloženo oko 100 miliona evra. Šute je naveo da je ove godine izvezeno 400.000 hektolitara piva.

------------------------------------

Počinje trka za trećeg operatera Mobilne telefonije
Danas

Agencija za telekomunikacije danas će početi da prima zahteve za otkup tenderske dokumentacije u postupku izdavanja licence za trećeg operatera mobilne telefonije u Srbiji. Zainteresovane kompanije mogu da upute zahtev u naredna tri dana, a evenutalne ponude moraće da podnesu do 3. novemba. Tri dana kasnije biće objavljena i imena ponuđača, dok bi pobednik tendera trebalo da bude poznat do 15. novembra nakon čega će se Srbija priključiti dugom spisku zemalja koje su sa tri operatera obezbedile dovoljan nivo konkurencije u oblasti mobilne telefonije, piše Danas.

U okruženju naše zemlje tri operatera imaju Rumunija, Mađarska, Bugarska, Hrvatska i BIH dok su na brojci od dva i dalje Crna Gora, Makedonija i Albanija. Za očekivati je da vlasti Srbije neće odstupiti od optimalnog nivoa od tri operatera, tako da bi do 2010, nakon prodaje Telekoma, ovaj segment tržišta telekomunikacija mogao biti u potpunosti zaokružen. Tim pre što su i poslovni rezultati kompanija u zemljama koje su se odlučile za veći broj operatera pokazali da se ulazak četvrtog ili petog operatera ne isplati. Izuzeci od tog pravila jedino su Telering u Austriji, Ti mobajl u Britaniji i O2 u Nemačkoj koji su kao četvrti operateri ostvarili značajniji tržišni udeo (O2 tek posle šest godina rada). U Ukrajini gde radi pet firmi, operater URS jedva da je dostigao više od 70.000 korisnika. U Velikoj Britaniji kompanija Hačinson ima 1,3 miliona korisnika (počela da radi 2003) dok su daleko ispred O2, Oranž, Ti mobajl i Vodafon koji imaju između 13 i 15 miliona korisnika. Takođe, u Austriji Hačinson kao peti operater ima svega 370.000 korisnika (od maja 2003.) dok je prvi ispred njega Telering sa milion korisnika. Međutim, kakve su šanse i trećeg operatera da se u skorije vreme izbori za bolje tržišno mesto možda mogu da oslikaju primeri iz okruženja. U Rumuniji su Oranž i Vodafon počeli da rade 1997. i od tada stekli sedam odnosno 6,7 miliona pretplatnika, dok je grčki Kosmote ušao 2000. i ove godine premašio brojku od tek 530.000 korisnika. Nešto bolje prolazi Vodafon u Mađarskoj gde su konkurenti, Ti mobajl i Panon (Telenor), počeli da rade 1994. Nemci imaju oko četiri miliona korisnika, a Norvežani 2,9 miliona dok su Britanci od 1999. do danas stekli 1,6 miliona korisnika. Daleko bliži Srbiji je primer Hrvatske gde je krajem prošle godine uveden treći operater - Tele2. U toj zemlji Ti mobajl je "na sceni" od 1994. i drži najveći udeo tržišta. Pet godina kasnije formiran je VIP Net koji je u vlasništvu Mobilkoma i danas ima 1,6 miliona korisnika. Švedski Tele2 počeo je da radi u oktobru 2005. i do sada je zadobio poverenje više od 200.000 građana Hrvatske pre svega orijentisavši se odmah na 3G tehnologiju. Slično je i u Bugarskoj. Mobilkomova kompanija Mobiltel radi najduže (od 1995.) i drži više od polovine tržišta sa četiri miliona klijenata. Na tržište je 2001. ušao Kosmote i od tada stekao 2,5 miliona mušterija. Novi operater od novembra 2005. je BTC Mobajl koji je za samo četiri meseca rada privukao više od 300.000 korisnika.

U stručnim krugovima i javnosti se od objavljivanja poziva vodi polemika koje bi kompanije mogle da se prijave. Jedini siguran učesnik je austrijski Mobilkom koji odavno pokazuje veliku želju da uđe na srpsko tržište. Njihovo učešće najavljeno je još 31. jula posle poraza na aukciji za kupovinu Mobija 63. Spekuliše se da su jednako zainteresovani i Dojče Telekom i Frans Telekom koji su takođe učestvovali na tenderu za Mobi 63. Optimizam domaćih vlasti, koje očekuju prihod za budžet od najmanje 320 miliona evra, koliko iznosi početna cena, najviše je pobudilo učešće čak 10 kompanija na tenderu za Mobi 63.

Sigurno je da bi se za ovu "poslednju šansu" za ulazak u Srbiju najviše mogli boriti najjači regionalni igrači. Osim Mobilkoma, treba očekivati Dojče Telekom sa brendom Ti mobajl. Pored matične Nemačke, Ti mobajl u okruženju postoji i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, pa bi Srbija bila strateški veoma važna za tu kompaniju. Ne treba zaboraviti ni na grčki Kosmote (čije se ime odnedavno pojavljuje umesto poznatijeg OTE), koji je pozicioniran u Rumuniji, Bugarskoj, Makedoniji i Albaniji. Švedski Tele2 učestovavo je na tenderu za Mobi 63 i nakon pozicioniranja u baltičkim zemljama svoje operacije počeo da spušta na jug (Lihtenštajn i Hrvatska).

Značajan igrač u Evropi je i Frans Telekom sa svojom ćerkom kompanijom Oranž, ali najveća nepoznanica i večito najavljivani učesnik je Vodafon. Iako ta kompanija posluje u Turskoj, Albaniji, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Italiji, Holandiji, Nemačkoj i mnogim drugim zemljama, nije učestvovala u trci za Mobi zbog, kako se pretpostavlja, sporazuma sa Mobilkomom da ne konkurišu na istom tržištu. Ipak, ne treba isključiti ni učešće manjih operatera. Te kompanije očigledno su mudro izbegle da na tenderu za Mobi 63 prođu kao Telenor i za kompaniju sa oko dva miliona korisnika plate basnoslovnih 1,5 milijardi evra. Za očekivati je da se veća borba vodi za licencu s kojom bi treći operater u Srbiji mogao biti formiran verovatno za upola cene koliko je Mobi 63 platila norveška kompanija.

Od trećeg operatera očekuje se da poveća konkurenciju na tržištu i doprinese smanjenju cena usluga mobilne telefonije. Treći operater svakako će ubrzati i uvođenje 3G tehnologija koje će građanima omogućiti takve sadržaje kao što su, recimo, gledanje televizije preko telefona, video pozivi, elektronsko plaćanje i kupovina putem telefona i ostale praktične stvari kao što su recimo praćenje gužve u saobraćaju. Građani Srbije, kao i u bankarskom sektoru, nisu još iskusili sve "proizvode" u mobilnoj telefoniji. Do ispravljanja te situacije takođe bi moglo da dođe sa dolaskom trećeg operatera. Iako se već pretpostavlja da neće doći do značajnijeg obaranja cena, sigurno je da će veća konkurencija staviti na raspolaganje korisnicima brojne pakete sa različitim trajanjem besplatnih poziva ili većim brojem besplatnih SMS i MMS poruka, posebnim tarifama za roming i sličnim pogodnostima koje su popularne u inostranstvu.

------------------------------------

EBRD dokapitalizuje Čačansku banku
EM Online

Vlada Srbije i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su sporazum o dokapitalizaciji Čačanske banke, kojim će ta međunarodna finansijska institucija steći 25 odsto vlasništva.

EBRD će Čačansku banku dokapitalizovati sa 15 milona evra, čime će ukupni kapital te banke "popeti" na oko 40 miliona evra. Republika Srbija sa 39 odsto akcija Čačanske banke i EBRD sa 25 procenata imaju kontrolni paket akcija, ističući da je cena koju će EBRD platiti 2,1 puta viša od knjigovodstvene vrednosti akcija.

Ideja je da se u naredne tri godine banka razvija i da se tada akcije Vlade i EBRD ponude tržištu. Dirketor kancelarije EBRD u Beogradu Dragica Pilipović-Čefi ocenila je da je Čačanska banka jedna od najjačih regionalnih banka, dodajući da je toj banci EBRD prosle godine odbrila kreditnu liniju od pet miliona evra za finasiranje malih i srednjih preduzeća. Prema navodima lista "Politika", EBRD će novi paket od 33.363 akcije Čačanske banke plaćati po ceni od 449,6 evra za jednu akciju.

------------------------------------

Moguća inflacija ispod devet odsto u ovoj godini
EM Online

Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić tvrdi da "ima uslova" da inflacija u ovoj godini bude ispod devet odsto i dodao da struja početkom sledeće godine "sigurno neće poskupeti".

"Ako se nastavi politika čvrstog dinara neće bit razloga sa struja poskupi ni u celoj sledećoj godini", rekao je on na konferenciji za novinare. Prema njegovim recima, u četvrtak se stiču uslovi da gorivo u Srbiji pojeftini, o u ovoj godini se očekuje još jedno pojeftinjenje. Dinkić je rekao da su pregovori sa Evropskom unijom samo odložni i da će biti održani, dodajući da "misli da će Srbija 2007. biti kandidat za ulazak u EU".

------------------------------------

Ruska kompanija SMR zainteresovana za kupovinu RTB Bor
EM Online

Kompanija SMR, članica ruskog investicionog fonda Bejzik element dostaviće ponudu za kupovinu Rudarsko-topioničarskog basene (RTB) "Bor".

SMR je otkupio tendersku dokumentacije za privatizaciju RTB-a i namerava da dostavi ponudu za kupovinu tog kompleksa, navodi se u saopštenju ruske kompanije. Generalni direktor SMR-a Džefri Kauli kazao je da je ta kompanija prepoznala veliki potencijal RTB Bora i srpskog tržišta.

"Smatramo da smo u jedinstvenom položaju da postanemo partneri borskog kompleksa zahvaljujući bogatom iskustvu u rudarstvu i metalurgiji, kao i izuzetnoj stručnosti rukovodstva u oblasti finansijskog oporavka kompanija", naveo je on. SMR poseduje imovinu u Rusiji, Kirgiziji i Mongoliji i bavi se proizvodnjom koncentrata bakra i molibdena, kao i istraživanjima u oblastima bogatim zlatom, bakrom, titanijumom i drugim metalima.

Grupacija Bejzik element zapošljava 290.000 radnika i ima ukupan prihode veće od 13 milijardi dolara godišnje, a ukupna vrednost fonda procenjena je na više od 14 milijardi dolara, dodaje se u saopštenju.

------------------------------------

Potpisan ugovor o gradnji fabrike bioetanola
EM Online

Predstavnici mađarskog udruženja Biotenol, međunarodnog konzorcijuma i zrenjaninske opštine potpisali su danas Ugovor o gradnji fabrike bioetanola u industrijskoj zoni Zrenjanina, vredne 380 miliona evra.

Predsednik Bioetanola Janoš Rac rekao je posle potpisivanja da je taj projekat jedna od najvećih grinfild investicija na Balkanu koja će doprineti razvoju regiona, budući da je to prva fabrika u Evropi u kojoj će se za proizvodnju bioetanola koristiti kukuruz i pšenica. U realizaciji tog značajnog privrednog projekta, kako je rečeno, učestvovaće poslovni partneri i finasijeri iz SAD, Nemačke i Mađarske. U fabrici će biti zaposleno oko 2.000 ljudi, ali će posrednu korist od takve vrste proizvodnje imati i poljoprivreda i prateće delatnosti.

Proizvodnim planom predviđeno je da će se u pogonima, koji će za dve godine biti izgrađeni na 60 hektara industrijske zone "Jugoistok", godišnje proizvoditi 680.000 tona bioetanola, 450.000 tona hrane za stoku i 150.000 tona biološkog đubriva. Sirovine će se proizvoditi na 220.000 hektara. Poslovanje će se u novoj fabrici odvijati u režimu slobodnih zona, primenjivaće se najnovije, hermetički zatvorene tehnologije, proizvodni objekti će biti ekološki neutralni i zadovoljavaće sve međunarodne konvencije i propise vezane za ekologiju.
------------------------------------

pre nedelju dana ili tako neshto je bila vest o erdb i chachanskoj banci. ko je tad bio pametan da ih pazari mogo je lepo da se obezbedi za zimu :]

a shto se tiche bankarskog buma, poredjenja radi - evo kakva je situacija u komshiluq ->

Stambeni krediti i nezaposlenima
Vjesnik
Banke u ovoj godini udvostručile broj stambenih kredita u odnosu na isto razdoblje lani
Stambeni krediti s odgođenim plaćanjem dijela glavnice, krediti bez jamaca i depozita, te moratorij za rodilje i njihove supružnike samo su neke od pogodnosti kojima se banke bore za klijente. Vrtoglavi rast cijena »kvadrata« i sve niže kamatne stope potaknuli su građane da što prije riješe stambeno pitanje. Tome u prilog ide i istraživanje GfK, centra za istraživanje tržišta, prema kojemu pet posto stanovništva starijeg od 15 godina, njih 170.000, iskazuje namjeru da u ovoj godini riješi svoj stambeni problem. Zato i ne čudi da su neke banke u ovoj godini udvostručile broj stambenih kredita u odnosu na lani.
Najveći porast zabilježila je Privredna banka Zagreb, koja je u prvih šest mjeseci izdala 1,7 milijardi kuna stambenih kredita. To je, u odnosu na lani, porast od čak 200 posto. Zagrebačka banka odobrila je u prvih osam mjeseci 2,6 milijardi kuna novih stambenih kredita, odnosno 55 posto više u odnosu na prošlu godinu.
»Danas građani uvjetno rečeno imaju na raspolaganju više novaca, jer je snažna konkurencija utjecala na značajno sniženje kamatnih stopa, a time i otplatnih rata«, objašnjavaju u Zagrebačkoj banci. Uz to ukazuju na činjenicu da je građevinska branša u procvatu, jer je godinama potražnja za novosagrađenim nekretninama bila značajno veća od ponude, pa se danas građanima nudi sve veći broj atraktivnih nekretnina.
Gotovo sve banke odobravaju kredite s valutnom klauzulom vezanom uz euro ili švicarski franak. Kamatne stope u francima kreću se od 3,95 do 5,25 posto godišnje. U eurima je kamatna stopa nešto viša, od 4,95 do 6,9 posto. Banke nude i stambene kredite za mlade, odnosno one do 40 godina, koji imaju nižu kamatnu stopu. U tim paketima klijenti otplaćuju umanjenu glavnicu kredita do 50 posto, te je moguće otplaćivati znatno niže mjesečne anuitete u prvih pet godina otplate.
Danas banke prihvaćaju različite instrumente osiguranja tako da građani više ne moraju vući za rukav poznanike tražeći ih da im budu jamci. Kredit se može podići bez jamca, tj. samo uz hipoteku ili pak novčane instrumente osiguranja poput investicijskih fondova i životnih osiguranja.
U Zagrebačkoj banci kažu da za razliku od prijašnjeg razdoblja, kada je 75 posto kredita uključivalo jamca, danas se njihov broj spustio na samo devet posto. Kod više od 65 posto novih stambenih kredita koje je odobrila Zagrebačka banka, jedini instrument osiguranja je zalog na nekretninu. Osim jamca, niti stalni radni odnos više nije uvjet za dobivanje kredita. U nekim bankama potrebna su samo redovita primanja.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 26.09.2006. 12:52:05 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 26. septembar 2006.

Javni radovi u Vojvodini
EM Online

Samo je manje upućenima neobično što su se za ideju javnih radova smesta našle pristalice baš u Vojvodini; stopa nezaposlenosti od 32,4 odsto- 280.000 na Birou, spram 532.000 zaposlenih- je čak za pet procenata više nego u središnjem delu Republike i već dve godine se ne smanjuje. Sve što se percepira kao poboljšavanje situacije, makar bilo kratkotrajno, više privid nego realnost, doživljava se kao korak u pravom smeru. Negativni demografski trendovi, raniji odlazak u penziju u sklopu privatizacionih socijalnih programa, ponovo ubrzan odlazak mladih i obrazovanih u inostranstvo.., dopunjuju lošu « radnu mapu» Pokrajine.

Pogubna centralizacija Mada se fabrike i kombinati u Vojvodini prodaju brže nego u ostalim krajevima, pitanje je koliko se investira u (poljo)privredu regiona. Prodaja Novosadske, Panonske, Kontinenatal i Vojvođanske banke ilustruje da « Lale» od prodaje « svojih» banaka nemaju ništa; ceo prihod ide u centralizovani republički buđet a kako Vlada upravlja « državnom kasom» vidi se na primeru Nacionalnog investicionog programa u kome je Pokrajina tek katkad pomenuta. Bar tri mosta u Beogradu gradiće se i parama iz NIP-a, dok za drumsko- železnički most kod Novog Sada, srušenom tokom Bombardovanja, nema mesta. Reč je o objektu na severnom kraku koridora 10... Istovremeno, pak, autoput Horgoš- Novi Sad- Beograd, čiju su jednu traku još pre 25 godina izgradili građani Vojvodine, se, protivno ekonomskim pokazateljima, produžuje trasom Beograd- Požega i izdaje pod koncesiju, tako da finansijer ubuduće ubira naplatu sa obe trake puteva od Horgoša do Požege! Sve protivno oceni MMF da je produžetak autoputa do Požege neisplativ posao.

Osiromašene i ojađene « Lale» hvataju se za slamku spasa u vidu javnih radova. Modernizovana varijanta državne intervecije na tržištu rada ne obuhvata samo izgradnju pruga, puteva, nasipa, pošumljavanje, već i niz poslova u vezi za zaštitom životne sredine( sanacija divljih deponija, uređenje obala reka, kanala i jezera, romskih naselja...), čak i poslove iz domena socijalne, humanitarne i kulturne sfere- rad na preventivnom zdravstvenom obrazovanju, pomoć starima i ugroženim, čuvanje kulturnog i arheološkog nasleđa, unošenje i elektronska obrada podataka...

Podsticaj privredi Razrađeni su i kriterijumi da se nešto proglasi radom od opšteg interesa, dok nosioci posla mogu biti, država, lokalna samouprava, javna preduzeća, privatna preduzeča, preduzetnici, nevladine organizacije, zadruge, udruženja građana. Buđetski novac dominatno se koristi za isplatu bruto- plata, troškova prevoza i zdravstvenog pregleda radnika.

Primedbe se odnose na favorizovanje državnih organa i javnih preduzeća, previše partijski obojenih, za nosioce posla i nedovoljno isticanje ključnog cilja da bar 10 odsto angažovanih ostane zaposleno « za stalno» na održavanju izgrađenog ili pružanju usluga kojima su « javni radovi» prilika da se nametnu i kasnije opstanu na tržištu. Ne bi valjalo da javna preduzeća svoju redovnu obavezu « prikažu» kao dodatnu, od države naplate vanredan prihod, i kompromituju zamisao. Jer, javni radovi su skupa mera oživljavanja tržišta rada

Stoga je možda i dobro što je tekućim buđetom ostalo tek 100 miliona za javne radove, dok će i sledeće sezone svota od 1,1 milijarde biti simbolična- tek da se vidi kako stvari započinju. Ištvan Pastor, pokrajinski sekretar za privatizaciju i preduzetništvo, smatra da javni radovi imaju smisla samo ukoliko privreda može da prati državnu intervenciju. Primer iz železničkog saobraćaja je intrigantan, gotovo poučan.

Povratak železnice Oko 90 odsto od 1568 km duge pružne mreže u Vojvodini je neophodno kapitalno remontovati; skinuti šine, tucanik, sanirati i korigovati « telo» pruge, potom vratiti stari i nasuti nov tucani kamen, postaviti stare ili nove šine, dopuniti i modernizovati manje- više kompletnu signalizaciju, ubrzati protok i izgradnjom niza nadvožnjaka, uporednih koloseka na pojedinim, čvornim, deonicama... Sve, međutim, ima smisla samo ukoliko se Železnica Srbije snabde sa nedostajućih 2.500 teretnih vagona, 40- tak putničkih kompozicija, 150 lokomotiva, 30- tak šinobusa, bar 200 putničkih vagona, ponudi mnogo bogatiju lepezu usluga od aktuelne i bar povrati nekadašnje pozicije. Ukratko, ukoliko se železnički prevoz izbori za ozbiljniji status u konkurenciji sa favorizovanim drumskim saobraćajem. Dakle, javni radovi dali bi pun efekat kada bi naša privreda projektovala i izgradila, što nije nerealno, sve ono što železnici nedostaje, i tako oživljena upustila se u nadmetanje za izgradnju, obnovu međunarodnih transverzala, odnosno proizvodnju lokomotiva i vagona i za strane partnere.

Kako za dugo vremena gorivo, pa i energija u drugim oblicima, neće biti jeftina, ubuduće će putni troškovi biti značajna stavka u buđetu svake porodice, pogotovo onih čiji članovi svakodnevno putuju na posao ili školovanje u obližnje veće mesto. Njima je ušteda u prevozi bitna, ponekad i presudna, isto koliko i zemljoradnicima čijim proizvodima na pijaci se cene uvećavaju i po osnovu transportnih troškova. Nameće se potreba prestrukturiranja saobraćajne strategije i saobraćajne politike; javni radovi bi mogli, pa i morali- naravno ako prvi koraci budu uspešni i kada se bude izdvajalo mnogo više novca- biti usmereni i u tom pravcu. Živan Lazić

-------------------------

Lalović:Za javne radove prijavljeno oko 110 projekata
EM Online

Za prvi program javnih radova u Srbiji, za koji će u ovoj godini biti izdvojeno 100 miliona dinara, prijavljeno je 110 projekata, izjavio je ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Slobodan Lalović.

Pojedinosti o projektima i broju onih koji ispunjavaju uslove iz konkursa za javne radove, a koji je završen juče, znaće se za nekoliko dana. Prema njegovim rečima, svi nosioci projekata koji sada ne budu dobili saglasnost za realizaciju, a ispunjavaju uslove konkursa, moći će da očekuju sredstva u narednoj godini. Lalović je procenio da bi čitav ovogodišnji budžet odvojen za finansiranje javnih radova mogao biti potrošen na samo dva ili tri veća projekta. Projektom javnih radova predviđeno je da se na određeno vreme zaposli oko 3.000 ljudi, a cilj je da se kroz organizovanje poslova u oblasti humanitarnih, socijalnih i kulturnih delatnosti, u održavanju i obnavljanju javne infrastrukture, zaštiti životne sredine i poslovima od opšteg interesa, obezbedi društvena korist i angažuju nezaposleni.

Konkurs za organizovanje javnih radova raspisala je Vlada Srbije, a za učešće u njemu mogli su da se jave državni organi i organizacije, javne ustanove, nevladine organizacije, lokalne samouprave, preduzetnici, preduzeća i zadruge, kao i udruženja građana. Osnovni uslov da bi zahtev uopšte mogao da se razmatra biće stav lokalne samouprave da je to posao od lokalnog značaja, ali i stav resornog ministarstva da su predloženi radovi od nacionalnog interesa.

Sredstva namenjena za organizovanje javnih radova koristiće se za zarade onih koji će biti angažovani na njima, kao i za troškove njihovog prevoza, obezbeđenja bezbednosti i zdravlja na radu, troškove obuke, kao i za troškove izvođenja javnih radova, najviše u visini 10 odsto od vrednosti projekta. Nezaposlene osobe bez kvalifikacije angažovanjem na javnim radovima biće plaćene u nivou minimalne zarade, oni sa srednjom školom imaće tu zaradu uvećanu za 15 odsto, za angažovane sa višom školom ta zarada će biti uvećana 30 odsto, a nezapoposleni sa visokom stručnom spremom imaće minimalnu zaradu uvećanu za 45 odsto.

Javni radovi, u zavisnosti od vrste posla, moći će da se organizuju najduže do godinu dana, a svi nezaposleni koji se nalaze na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, a koji budu odbili da učestvuju na javnim radovima, biće brisani sa evidencije.

-------------------------

Počinje likvidacija Astra banke
Glas Javnosti

Vrhovni sud Srbije potvrdio je osnovanost zahteva za zaštitu zakonitosti, koji je NBS podnela zbog nezakonitog postupanja Trgovinskog suda u slučaju Astra banke. Svojom odlukom ovaj sud je naložio Trgovinskom sudu da otvori postupak likvidacije nad Astra bankom - navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije. U skladu s tim Agencija za osiguranje depozita, preuzela je ulogu likvidacionog upravnika nad ovom bankom, kojoj je NBS prvi put oduzela dozvolu za rad još pre više od pet godina. Zbog različitog tumačenja propisa, NBS je bila prinuđena da devet puta obnavlja, odnosno, donosi nova rešenja o oduzimanju dozvole za rad Astra banci, ističe se u saopštenju.

Pokretanjem likvidacionog postupka nad Astra bankom okončana je prva faza restrukturiranja bankarskog sistema, u kojem danas dozvole za rad imaju samo institucije s transparentnim poslovanjem i vlasničkom strukturom. Pored Astra banke, od decembra 2000. godine, odlukom NBS bez licence za rad ostalo je još 26 banaka. S vlasnički pročišćenim, privatizovanim i zdravim bankarskim sektorom, ocenjuje NBS, moguće je ući u narednu fazu, u kojoj će najveća pažnja biti posvećena još većoj transparentnosti u poslovanju banaka, konkurentskoj borbi za klijente i zaštiti korisnika bankarskih usluga.

Isti proces, kao u bankarskom sektoru, započet je i u oblasti osiguranja, gde je cilj NBS da u ovom sektoru posluju samo finansijski "zdrave" institucije s jasnom vlasničkom strukturom. Od kada je, u junu 2004. godine, preuzela kontrolnu nadležnost u oblasti osiguranja, NBS je oduzela dozvole za rad od 18 osiguravajućih kuća, ocenivši da su poslovale nezakonito, ponašale se poput sakupljača novca i nisu izmirivale štete osiguranicima, kaže se u saopštenju NBS.

-------------------------

Monopol čuva cene

Politika

Ukoliko Republička agencija za telekomunikacije ne prihvati zamerke i u postojeći nacrt Strategije i politike telekomunikacija do 2010. godine ne unese izmene koje traži domaća privatna telekomunikaciona inicijativa, Telekom „Srbija” će konkurenciju u fiksnoj telefoniji dobiti – najranije – tek za četiri godine. U tom slučaju Srbija će ostati među malobrojnim zemljama, poput Albanije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, koje još nisu liberalizovale svoja telekomunikaciona tržišta.

– U pomenutoj strategiji predloženo je da se deregulacija lokalne petlje, odnosno pristup konkurencije u telefonske centrale fiksne telefonije, što je preduslov da ponudi svoje usluge, ostavi za posle 2010. godine. To znači da će do tada isključivo Telekom „Srbija” moći da pruža usluge u fiksnoj telefoniji. To se zove monopol – kaže Vojislav Rodić, predsednik Udruženja Internet provajdera Srbije.

Rodić podseća da je Telekom „Srbija” od 1998. do 9. juna prošle godine raspolagao ekskluzivnim pravom na fiksnu telefoniju. Tokom tog perioda infrastruktura je tek simbolično unapređena, zbog čega je u mnogim krajevima Srbije, čak i u 21. veku, telefonska linija bila misaona imenica.

– Hrvatska ima 14 operatera fiksne telefonije, a Rumunija više od 30. Mnogi od njih su samo preprodavci impulsa nacionalnog operatera, ali važno je da postoje ponuda i izbor. Samo je tako moguć dalji razvoj srpskih telekomunikacija – tvrdi Rodić.

Prema inostranim pokazateljima, od trenutka kada se liberalizuje tržište do momenta kada se može napraviti presek i konstatovati pogodnosti koje je donela konkurencija, u proseku je potrebno da prođe od četiri do pet godina. Govoreći o tome, Rodić kaže da bi, ako se tržište liberalizuje tek 2010. godine, Srbija na današnji nivo razvijenih zemalja, stigla tek oko 2015.

– U našoj zemlji se mnoge stvari rade kampanjski, a to je slučaj i sa telekomunikacijama – kaže Slobodan Marković, predsednik Centra za razvoj Interneta, inače i član Međunarodne organizacije za upravljanje svetskim Internetom. – Na primer, Evropska unija je ukinula monopol nad fiksnom telefonijom još 1998. godine. Iako je naša zemlja još krajem 2000. godine postavila kao cilj ulazak u Evropsku uniju, 2003. je usvojen Zakon o telekomunikacijama u kojem je liberalizacija tržišta spomenuta samo na jednom mestu, bez konkretnih odredbi.

Prema njegovom mišljenju, konkretna liberalizacija tržišta fiksne telefonije je u pomenutom dokumentu ostavljena za posle 2010. godine, zato što će država nastojati da do tog roka privatizuje Telekom „Srbija”. Kao jedini operater fiksne telefonije, ta kompanija će dobiti znatno bolju cenu, ali ono što je u tom slučaju loše, jeste da korisnici do tada neće moći da računaju na tržišnu utakmicu koja će doneti nove servise i eventualno – niže cene.

– Ukoliko Telekom „Srbija” i ubuduće ostane jedina kompanija koja pruža usluge fiksne telefonije, preostaje nam samo da se nadamo da će ona pratiti tehnološki napredak – dodaje Marković. – Kada je reč o cenama, i ubuduće odlučivaće država, koja daje saglasnost na eventualne izmene tarifne politike.


Srbija dobila oznaku RS
B92
Beograd -- Dvoslovnu skraćenicu za Srbiju RS, a troslovnu SRB prihvatila Međunarodna organizacija za standardizaciju ISO.

Bugarska i Rumunija ulaze u EU
B92
Brisel, Beograd -- Prema diplomatskim izvorima u Briselu, Evropska komisija danas će potvrditi prijem Bugarske i Rumunije u EU 1. januara 2007.

Posle Rumunije i Bugarske pauza?
B92, Beta
Zastoj u donošenju ustava Evropske unije ponovo je u žiži interesovanja nakon što je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo istakao da Hrvatska može da uđe u EU tek kada pitanje ustavne krize u Uniji bude rešeno.

Pre nego što je Evropska komisija dala konačnu preporuku o spremnosti Bugarske i Rumunije za ulazak u EU, koji je planiran 1. januara 2007. godine, Barozo je rekao da će ove dve države biti poslednje primljene u članstvo dok Unija ne sredi svoje ustavne probleme.

Dinkić: Benzin će pojeftiniti
B92
Ministar finansija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić najavio je da bi u toku ove sedmice gorivo u Srbiji trebalo da pojeftini i rekao da ukoliko se nastavi politika čvrstog kursa dinara nema nikakvog razloga da struja poskupljuje.

Dokapitalizacija Čačanske i Agrobanke
B92, Beta
Skupština akcionara Agrobanke donela je odluku da se ta banka dokapitalizuje emitovanjem nove emisije od 150.000 akcija, ukupne nominalne vrednosti 1,5 milijardi dinara.

Izvoz Kine u Srbiju veći za 63,3 odsto
Beta
Kineski izvoz u Srbiju u prvih sedam meseci ove godine iznosio je 384,1 milion dolara, dok je izvoz Srbije u Kinu bio samo 2,9 miliona, rečeno je u Privrednoj komori Srbije u susretu sa delegacijom kineskog grada Guangdžua.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 11  Sledeća


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
cron
Copyleft FONForum 2001-2014 | Powered by phpBB © phpBB Group