Evo spojeno (btw ovih drugih 30 sam pisao
)
ODGOVORI ZA II KOLOKVIJUM
(Odsek ME I OM)
1.U čemu je razlika između menadžmenta prirodnih resursa i ekološkog menadžmenta
MNP je više usmeren na specifične komponente Zemlje-resurse koji imaju svoju korisnost i mogu biti eksploatisani,za korist posebnih interesnih grupa, kompanija, vlada.Odnosi se na probleme koji imaju tendenciju da budu reaktivni, često se oslanjajući na tehnološke mogućnosti „popravke na brzinu“uz pristup „projekat po projekat“.Menadžeri prirodnih resursa imaju malo sociološkog znanja i ekološke ekspertize.MNP zaostaje za ekološkim menadžmentom u poslednjih 40 godina.Ekološki menadžment razvija fleksibilniji stav nego mnp.Fokus ekološkog menadžmenta je multidisciplinarnost, interdisciplinarnost, kompletnost, a stil je preventivni i participni.
2. Čime se odlikuje multidisciplinarni pristup ekološkog menadžmenta?
Odlikuje se primenom različitih disciplina u dobijanju inf. korišćenjem analitičkih veština i razmatranja bez težnje za integrisanim objedinjavanjem dobijenih rezultata.
3. Šta podrazumeva interdisciplinarni pristup?
Podrazumeva blisku saradnju različitih specijalista radi pokušaja integrisanja dobijenih koncepata.
4. Na čemu je fokus ekološkog menadžmenta?
Odnosi se na ekološko planiranje, a njegov fokus je na implementaciji, monitoringu, proveravanju i kontroli, kao i na praktičnom suočavanju sa problematikom realnih svetskih ciljeva u pogledu očuvanja životne sredine(kao što je npr. Modifikovanje ljudskih navika, koje štete prirodi), mnogo više nego na teoretskom planiranju.
5.Navesti najmanje 3 karakteristike fenomena ekološkog menadžmenta?
Često se koristi kao opšti termin, podržava održivi razvoj,bavi se svetom pod uticajem čoveka,zahteva multidisciplinaran ili interdisciplinaran pristup,mora da integriše različite stavove o razvoju,traži integraciju nauke, društvenih nauka, političkog odlučivanja i planiranja.
6.Navesti najmanje 3 definicije ekološkog menadžmenta?
1.Formulacija ekoloških strategija razvoja,2.Interfejs između naučnog razvoja i politike razvoja i implementacije,3.Traženje najbolje moguće ekološke opcijeradi promocije održivog razvoja,4.Kontrola svih ljudskih aktivnosti, koje imaju značajan uticaj na životnu sredinu, 5. Menadžment ekoloških performansi organizacija, tela i kompanija 6.Proces donošenja odluka, koji reguliše uticaj ljudskih akticnosti na životnu sredinu na takav način, da kapacitet životne sredine za održivi razvoj ne bude narušen.
7.Ako je prvi zahtev za ekološkog menadžera da identifikuje ciljeve, navesti ostala dva zahteva.
Drugi zahtev je da utvrdi mogućnost ostvarivanja postavljenih ciljeva, a treći da razvije i implementira sredstva za realizaciju procenjeno ostvarivih ciljeva.
8.Navesti najmanje tri faze praktičnog usvajanja ekološkog menadžmenta.
1.identifikovanje potreba/ciljeva i definisanje problema,2.određivanje odgovarajućih akcija(uključuje ocenjivanje uticaja, opasnosti i rizika), 3. sastavljanje plana 4. implementacija, 5.razvoj tekućeg menadžmenta 6. procena i regulacija menadžmenta 7. budući ekološki menadžment
9.Navesti najmanje 3 stavke koje uključuju ciljevi ekološkog menadžmenta.
Prevencija i rešavanje ekoloških problema, uspostavljanje granica, upozoravanje na opasnosti i identifikovanje mogućnosti za njihovo prevazilaženje,gde je moguće poboljšavanje „kvaliteta života“,identifikovanje korisnih nivih tehnologija ili politika.
10.Opisati jedan od zakona o ekologiji, koji predstavljaju implikacije ekološkog menadžmenta.
Treba voditi računa da se supstance koje su proizveli ljudi ne mešaju sa biohemijskih procesima u prirodi(ekološki menadžment mora da vrši monitoring prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti radi obezbeđenja nenarušavanja nijednog vitalnog procesa od krucijalnog značaja)
11.Prema Clarku, odgovori na koja pitanja predstavljaju suštinu ekološkog menadžmenta?
Predstavljaju odgovore na dva pitanja: 1.Kakvu planetu želimo?
2. Kakvu planetu možemo da dobijemo?
12.Koja su tri glavna pristupa kroz koje bi ekološki menadžment trebao da modifikuje etiku pojedinca, grupa i društava radi postizanja svojih ciljeva?
To su: savetnički, ekonomski ili fiskalni i regulatorni.
13.Šta obuhvata savetnički pristup?
obrazovanje, demonstracije (npr. model farmi ili fabrika), medije (otvoreni ili zatvoreni pristupi-npr. pismo uključuje poruku), savete (pamflete, telefonske linije za pružanje pomoći itd.)
14. Šta obuhvata ekonomski ili fiskalni pristup?
oporezivanje(„zelene“ takse), kredite, zajmove, pomoć, popuste, kvote ili trgovačke sporazume
15.Šta obuhvata regulatorni pristup?
standard, restrikcije i monitoring, licence, određivanje zone(restriktivne aktivnosti na datom području)
16.Navesti dileme sa kojima se suočava ekološki menadžment?
Etičke dileme- npr. šta očuvati: inuitske lovce ili kitove?
Dileme efikasnosti- npr. koliko je prihvatljivo oštećenje životne sredine?
Dileme pravičnosti- npr. ko dobija od odluka ekološkog menadžmenta, a ko plaća?
Dileme slobode- npr. do kog stepena ljude treba primoravati da štite životnu sredinu?
Dileme nesigurnosti- npr. kako izabrati pravac delovanja bez odgovarajućeg znanja ili podataka?
Dileme procene- npr. kako porediti različite efekte raznovrsnih opcija ili akcija?
17.Koje godine se održao Samit o Zemlji?
1992. godine.
18.Navesti bar 2 stavke sa kojima se u današnje vreme sve više suočavaju ekološki menadžeri.
Suočavaju se sa: nedokazanim pretnjama, globalnim izazovima, problemima koji zahtevaju hitne odluke
povećanjem informisanosti i razmene informacija sa nevladinim organizacijama preko Interneta i drugih mreža .
19.Koje su profesionalne institucije i agencije uključene u ekološki menadžment?
vladine agencije(npr.Evropska ekološka agencija), međunarodna tela i pomoćne organizacije ( kao UNEP, FAO, Svetska banka,USAID...), istraživački institute (npr. IIED), nevladine organizacije ( npr. WWP, IUCN, „Prijatelji Zemlje”), javnost
20.Koji su motivi ekološkog menadžmenta?
Pragmatični razlozi- strah ili zdrav razum navode ljude ili administratore da pokušaju da izbegnu problem.
Želja za smanjenjem troškova- jeftinije je izbeći ili se suprostaviti problemima nego se suočiti sa njihovim posledicama(zagađenje, tužbe...) Takođe postoje prednosti u iskorišćenju otpada, uštedi energije i održavanju ekološkog kvaliteta.
Popuštanje- pojedincima, lokalnoj vladi, kompanijama, državama...,a koje je propisano zakonima, nacionalnim i međunarodnim sporazumima s ciljem vođenja brige o životnoj sredini.
Promena u etici- istraživanja, mediji, pojedinci ili grupe aktivista mogu da budu inicijatori novih stavova, sporazuma ili zakona.
Makroekonomija- promocija ekološkog menadžmenta može da dovede do ekonomske ekspanzije: tržište opreme za kontrolu zagađenja, upotreba obnovljivog otpada, sigurnije i efikasnije snadbevanje energijom i sirovinama.
21. Koji je prvi korak u odlučivanju u tipičnom procesu ekološkog menadžmenta?
Formulacija vrednosti.
22. Koji je poslednji korak u odlučivanju u tipičnom procesu ekološkog menadžmenta?
Procena efektivnosti.
23. Od čega zavisi način donošenja odluka u ekološkom menadžmentu?
Zavisi od usvojenog modela (tehnokratski ili konsultantski).
24. Čime je otežano donošenje odluka ekološkog menadžera?
Otežano je politikom, lobiranjem, medijima, javnošću i pažnjom nevladinih organizacija, nedostatkom finansija i ekspertiza.
25. Da li je jednostavno vršiti predviđanja u slučaju stabilne životne sredine, i zašto?
Nije jednostavno zato što usled jednom narušene stabilnosti dolazi do neočekivanih I naglih promena koje su teške za prognoziranje.
26. Ekološki menadžment podleže kritici usled toga što uključuje šta?
Usled toga što uključuje subjektivno rasuđivanje isto koliko i naučna istraživanja.
27. Zašto se ekološki menadžment razvijao u zapadnim, demokratskim zemljama?
Zato što tamo postoji relativna sloboda u pristupu informacijama.
28. Navedite bar 3 stavke od deset koje su pomogle uspostavljanju ekološkog menadžmenta.
Osnivanje ekološkog programa UN-a 1973. Godine, Razvoj zelenih politika 1970. Godine, mediji prate i izveštavaju o pitanjima životne sredine.
29. Da li je izveštaj „Naša zajednička bududnost” pomogao uspostavljanju ekološkog menadžmenta i
zašto?
Jeste zato što je povećao svest o potrebi za brigom o životnj sredini.
30. Koje godine se održala konferencija Ujedinjenih nacija o životnoj sredini ljudi u Stokholmu?
1972. godine.
31. Koje godine se održao Samit o Zemlji u Riu?
1992. godine.
32. Čemu je prilagođena Agenda 21?
Prilagođena je lokalnim potrebama mnogobrojnih zemalja.
33. Koji su glavni principi ekološkog menadžmenta?
Obazrivost i upravljivost.
34. Kroz šta se sprovode glavni principi ekološkog menadžmenta?
Sprovode se kroz gledanje u budućnost, uspostavljanje standarda i pravila, koordinaciju, operacionalizaciju.
35. Koje su bar 3 nove grane ekološkog menadžmenta koje su se pojavile od 1980.?
Ekološko pravo, ocenjivanje uticaja, rizika i opasnosti, eko audit, ekološki standardi itd.
36. Na osnovu čega su stvoreni eko menadžment sistemi?
Stvoreni su na osnovu nacionalnih standarda (npr. Britanski BS 7750) i međunarodnih standarda (ISO 14000), kao i smernica ekološke politike (EVRO-EMAS).
37. Koje su prednosti korišdenja eko menadžment sistema?
Smanjenje verovatnoće ekološki relevantnih nesreća I neregularnih stanja u preduzeću, smanjenje rizika materijalne odgovornosti za ekološke štete nastale u normalnom pogonu zbog mogućnosti dokumentovanog dokazivanja regulatornog i urednog pogona postrojenja, poboljšanje opšteg imidža kompanije.
38. Šta je 1974. godine objavila Međunarodna trgovinska komora (ICC)?
Objavila je ekološki kodeks za svetsku industriju, koji preduzećima daje konkretna uputstva za integrisanje ekološke politike u poslovnu politiku kroz 9 tačaka.
39. Opišite jednu od tački ekološkog kodeksa za svetsku industriju.
Industrija treba da kupcima daje savete I uputstva za svoje proizvode, naročito za rukovanje, transport, korišćenje, odstranjivanje, ponovno korišćenje I recikliranje. Ovo treba da pomogne potrošaču da odgovorno koristi proizvod.
40. Koji važan međunarodni dokument je usvojen 1991. godine na Drugoj konferenciji svetske
industrije o ekološkom menadžmentu (WICEM II)?
Usvojen je predlog Poslovne povelje za održiv razvoj, koja predstavlja prvi značajan medjunarodni document u kome su izloženi osnovni principi ekološkog menadžmenta u privredi.
41. Koji standard je stupio na snagu u Velikoj Britaniji 1992. godine?
Stupio je standard BS 7750
42. Pod kojim naslovom je stupio na snagu standard BS 7750?
Stupio je pod naslovom “Specifikacija za ekoloske menadzment sisteme”.
43. Koje su inicijalne faze (01. i 02.) implementacije i korišdenja sistema BS 7750?
01. Inicijativa i preuzimanje obaveza, 02. Početna ocena ekološke situacije.
44. Gde nije dozvoljeno korišdenje predviđenog EMA-znaka?
Nije dozvoljeno bez propratnog objašnjenja koje se odnosi na lokacije preduzeća učesnika.
45. Koje su jednokratne početne aktivnosti prilikom prvog pristupa EVRO-EMA sistemu, i da li su one
slične kao i kod nekog drugog sistema, i kog?
Identične su sa inicijalnim fazama BS 7750.
46. Koje su bar 2 periodične aktivnosti preduzeća koje slede početne?
Određivanje smernica ekološke politike za preduzeće u celini tj. zajednički za sve lokacije preduzeća u zemljama Evropske unije; Utvrđivanje strateških I operativnih ekoloških ciljeva u okviru ekološkog programa preduzeća za svaku lokaciju posebno.
47. Koje pravo stiče preduzede kada uspešno završi početne i periodične aktivnosti?
Stiče pravo na prvu sertifikaciju.
48. Šta se podrazumeva pod ekološkim upravljanjem?
Podrazumeva se upravljačko usmeravanje organizacionih sistema ka postizanu manje/više konkretizovanog cilja opstanka ekosistema, a radi ostvarivanja ekološke politike I određenih ekoloških ciljeva.
49. U koje 2 osnovne grupe mogu da se podele standardi serije ISO 14000?
1. Standardi potrebni za uvođenje i primenu sistema ekološkog upravljanja, 2. Standardi orijentisani na ekološke karakteristike proizvoda, koji nisu potrebni za uvođenje I primenu sistema ekološkog upravljanja u preduzeću.
50. Čemu služe standardi iz prve, a čemu standardi iz druge grupe serije ISO 14000?
Standari iz prve grupe služe za ekološko upravljanje na nivou preduzeća, dok su standardi druge gupe delimično namenjeni privrednim organizacijama I asocijacijama, a delimično višim, državnim instancama ekološkog upravljanja.