Započni novu temu Odgovori na temu  [ 35 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 12.11.2007. 19:05:12 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Mort je napisao:
@forza

bilo koji preduzetnik će ti reći "ćao đaci", bio on Slovenac, Mađar, Amer, Rus ili Srbin... ako mu ne ide...


Наравно, него сте причали конкретно о Меркатору, чини ми се.
Али то што си рекао се свакако подразумева.
Једино је мало друкчије ако си мали јер ти мораш поново да покрећеш бизнис у крају у коме си на лошем гласу, а тај проблем интер тајкуни немају : )

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 17.02.2009. 18:31:17 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
stariji intervju (cini mi se decembarski) sa gerald celente-om, mozda nekome bude interesantan

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 25.02.2009. 21:56:14 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03.08.2006. 17:37:43
Postovi: 1297
Lokacija: on a horse.
Godina: IV
Smer: IS
Recipe for Disaster: The Formula That Killed Wall Street

Citiraj:
A year ago, it was hardly unthinkable that a math wizard like David X. Li might someday earn a Nobel Prize. After all, financial economists—even Wall Street quants—have received the Nobel in economics before, and Li's work on measuring risk has had more impact, more quickly, than previous Nobel Prize-winning contributions to the field. Today, though, as dazed bankers, politicians, regulators, and investors survey the wreckage of the biggest financial meltdown since the Great Depression, Li is probably thankful he still has a job in finance at all. Not that his achievement should be dismissed. He took a notoriously tough nut—determining correlation, or how seemingly disparate events are related—and cracked it wide open with a simple and elegant mathematical formula, one that would become ubiquitous in finance worldwide.


Link

_________________
vous êtes des animaux


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 26.02.2009. 12:42:44 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 25.01.2005. 14:24:11
Postovi: 547
Lokacija: Tamo gde treba
Godina: Dipl.
Smer: ME
exult je napisao:
stariji intervju (cini mi se decembarski) sa gerald celente-om, mozda nekome bude interesantan

Odlican intervju! Konacno neko koga ne placaju da govori ono sto mu narede i ko je osim Kiosakija progovorio o istini.

_________________
Ljudi preziru one koji ne uspeju, a mrze one koji se uspnu iznad njih;navikni se na prezir, ako želis mir ili na mržnju ako pristaneš na borbu.
"Derviš i smrt"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 04.03.2009. 19:25:59 

Pridružio se: 03.03.2009. 17:59:47
Postovi: 3
Lokacija: BGD
Godina: Dipl.
Sta kazete na ovo:
Pravo da lično ili preko punomoćnika učestvuje u radu skupštine akcionara, pravo glasa ako ima akcije sa pravom glasa, pravo podnošenja predloga i dobijanja odgovora u vezi sa pitanjima iz dnevnog reda, kao i pravo postavljanja pitanja u vezi sa dnevnim redom u skladu sa zakonom


Pravo uvida u pravne akte, kao i u druga dokumenta i informacije društva


Pravo na dividendu, nakon isplate dividendi na sve izdate preferencijalne akcije u punom iznosu


Pravo učešća u raspodeli likvidacionog viška po likvidaciji društva, nakon isplate poverilaca i akcionara bilo kojih preferencijalnih akcija


Pravo preče kupovine iz novih emisija akcija, kao i pravo sticanja akcija po osnovu konvertibilnih obveznica


Pravo raspolaganja akcijama svih vrsta u skladu sa zakonom


Pravo da na godišnjoj skupštini traži ažuriran i kompletan izveštaj o poslovanju društva od upravnog odbora, naročito finansijski izveštaj i izveštaj o sticanju sopstvenih akcija, kao i pravo da kod nadležnog suda traži ostvarivanje tog prava


Pravo na uvid i kopiranje knjige akcionara


Pravo na besplatne akcije po osnovu povećanja kapitala iz sredstava društva


Pravo da sazove vanrednu sednicu skupštine društva ako ima više od 10% kapitala društva


Pravo na prigovor ako nije u skladu sa Zakonom obavešten o sednici godišnje ili vanredne skupštine, ukoliko ne prisustvuje sednici


Pravo akcionara koji pojedinačno ili zbirno imaju više od 10% akcija sa pravom glasa za Upravni odbor, da predlože i zahtevaju da se najviše 2 nova pitanja uključe u dnevni red sednice


Pravo da podnese tužbu kojom se pobija odluka društva doneta na sednici skupštine koja nije sazvana u skladu sa zakonom o privrednim društvima, osnivačkim aktom ili statutom; suprotna zakonu, osnivačkom aktu ili statutu; nije doneta na način utvrđen zakonom, osnivačkim aktom ili statutom; u drugim slučajevima utvrđenim zakonom; a ako je na skupštini glasao protiv odluke, ili nije bio propisno pozvan na sednicu skupštine ili je onemogućen na drugi način da bude na njoj


Pravo da podnese tužbu kojom se pobija odluka Društva o izboru Direktora i članova Upravnog odbora u slučajevima iz predhodne tačke kao i ako je upravni odbor sastavljen protivno odredbama zakona, osnivačkog akta ili statute; skupština akcionara u upravni odbor izabere lice koje nije bilo predloženo u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom ili statutom; skupština akcionara u upravni odbor izabere više članova nego što je to određeno zakonom ili statutom; izabrano lice za direktora ili člana upravnog odbora u vreme izbora ne ispunjava propisane uslove za taj izbor


Pravo da podnese tužbu kojom se pobija odluka Društva o usvajanju finansijskih izveštaja iz razloga navedenih u predhodnoj tački kao i ako je sadržaj finansijskih izveštaja suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi poverilaca akcionarskog društva; nije obavljena revizija finansijskih izveštaja koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavila za to ovlašćena lica


Pravo na uvid i kopiranje akata i dokumenata društva i to osnivački akt i sve njegove izmene; statut, ako ga društvo ima, i sve njegove izmene; rešenje o registraciji; interna dokumenta koja su odobrena od strane skupštine i drugih organa društva; akt o obrazovanju svakog ogranka društva i zastupništva; dokumenta koja dokazuju svojinska i druga prava društva; zapisnike i odluke skupštine akcionara, upravnog odbora i nadzornog odbora; pisane naloge i odluke izvršnog odbora; zapisnike odbora revizora i njihove pisane naloge i zaključke; finansijske izveštaje, izveštaje o poslovanju i izveštaj revizora; prospekt za izdavanje akcija i drugih hartija od vrednosti; knjigovodstvenu dokumentaciju i račune; listu povezanih društava u smislu ovog zakona sa podacima o akcijama i udelima u njima, u smislu ovog zakona; knjigu akcija; listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora i svih lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo, kao i obaveštenje o tome da li lica ovlašćena da zastupaju društvo to čine zajedno ili pojedinačno; listu sa punim imenima i adresama članova nadzornog odbora, članova odbora revizora, internog revizora i revizora ako ga društvo ima; listu svih prenosa akcija od akcionara, uključujući i zalogu i druge prenose akcija kojima sticalac ne postaje akcionar; spisak ugovora koje su sa društvom zaključili članovi upravnog odbora, izvršnog odbora i nadzornog odbora

Pravo da na predlog manjinskih akcionara akcionarskog društva koji raspolažu sa najmanje 20% osnovnog kapitala društva, skupština akcionara može da izabere stručnog poverenika radi pregleda finansijskih izveštaja kao i poslovnih knjiga društva u poslednje tri godine


Pravo da zahtevaju od suda prestanak društva, ukoliko poseduju najmanje 20% akcija osnovnog kapitala društva, ako: članovi upravnog odbora društva ne mogu da vode poslove društva, bilo zbog podele ili drugih razloga, a akcionari društva ne mogu da prekinu blokadu, tako da se poslovi društva ne mogu više voditi u interesu akcionara društva; su akcionari blokirani u odlučivanju i na najmanje dve uzastopne godišnje skupštine ne uspeju da izaberu članove upravnog odbora društva, tako da se poslovi društva ne mogu voditi u interesu društva; članovi upravnog odbora društva, kao i članovi drugih organa društva deluju protivzakonito, nepošteno ili prevarno prema akcionarima koji podnose takav zahtev; se imovina društva rasipa i umanjuje


Pravo da se na zahtev otkupe njihove akcije ako glasaju protiv ili se uzdrži od glasanja za: promene osnivačkog akta društva koje pogađaju njegova prava, o čemu je imao pravo glasa u skladu sa članom 341 zakona

reorganizaciju privrednog društva u formi statusnih promena, o čemu je imao pravo glasa;
reorganizaciju privrednog društva u vidu promene pravne forme, o čemu je imao pravo glasa;
posao sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrednosti, o čemu je imao pravo glasa;
bilo koju drugu odluku društva koja menja prava akcionara, ako je osnivačkim aktom društva određeno da akcionar ima pravo na nesaglasnost i na naknadu tržišne vrednosti akcija ili udela od društva u skladu sa ovim zakonom


Pravo da se na njegov zahtev otkupe akcije ako većinski akcionar stekne 95% akcija društva.

Preneto sa www.aikb.net


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 04.03.2009. 19:41:56 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
izvini sto pitam ovako direktno.. ali sta je sa tobom i aik bankom?

btw, ovo se uci iz prava/akcionarstva u meri u kojoj je potrebno

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 05.03.2009. 10:20:57 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22.10.2004. 12:14:50
Postovi: 1481
Godina: Dipl.
Smer: IS
Kako je Island presao put od jedne od zemalja blagostanja u zemlju sa najvecim finansijskim dugovanjima: Islandic logic behind the meltdown

_________________
:zaljubljen: :srce:
We all have our time machines, don't we. Those that take us back are memories... And those that carry us forward, are dreams.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 18.03.2010. 23:08:57 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
evo da prekucam tekst iz ekonomista (ne zamerite na tipografskim greskama), jer na sajtu nema ceo tekst. a mozda bi bilo interesantno ovo pomenuti i prokomentarisati jer se u zadnjih godinu dana bas dosta reklamiraju MBA studije, a vecina nas nije sigurna sta su one zapravo (ili kome, tj. cemu sluze)


MBA na prekretnici


Trenutno u Srbiji ne postoji nijedan domaći, autohtoni, program Master of Business Administration koji se izvodi na engleskom ili na srpskom. Većina predavača su strani profesori ili biznismeni koji su stekli poslovno iskustvo radeći u vodećim svetskim firmama. Postavlja se nekoliko pitanja: Zašto nema domaćih programa, da li su oni potrebni i da li ima domaćih eksperata?


Često se mogu čuti izjave da je radna snaga jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti Srbije. Mnogi inostrani poslodavci, međutim, neće se saglasiti s tim da su ovdašnji radnici dobro obučeni i motivisani. Istini za volju, saglasiće se da nisu preterano skupi.

Pre četiri godine u Srbiji je održan prvi sajam poslovne edukacije, MBAfair. Šta se u međuvremenu dogodilo? Broj škola koje su aktivne u Srbiji je porastao, kao i broj rezidentnih internacionalnih programa. Pojavljuju se i prve naznake početaka domaćih, autohtonih programa, uglavnom naslonjenih na poznata svetska MBA imena. To sve znači da postoji interes u zemlji za programe Master of Business Administration, MBA. Takođe, to znači da provajderi poslovnih programa prepoznaju da se može (lepo) zaraditi na poslovnoj edukaciji.

Pre dve godine proslavljen je 100. rođendan MBA. Prvi MBA nastao je u SAD 1908. na Univezitetu Harvard. U Evropi je prvi s MBA programom počeo francuski INSEAD 1951, a Bledska škola biznisa je 1991. odlučila da pokrene prve MBA studije iza "gvozdene zavese". MBA je viđen kao profesionalni, a ne kao akademski stepen. Fokus MBA studija nije na naučnoistraživačkom i akademskom radu, nego na ovladavanju praktičnim znanjima u oblasti menadžmenta, finansija, analitičkog razmišljanja, ljudskih resursa, organizacije preduzeća, strategije, marketinga i sposobnosti uspešnog rešavanja kompleksnih poslovnih problema kroz grupne projekte i studiju slučaja. Pored tih formalnih predmeta, uče se i "meke" veštine timskog rada, efektivnosti, komunikacije, liderstva. Polaznici su ekonomisti, inženjeri, lekari, pravnici, hemičari, diplomirani menadžeri i drugi koji na redovnim studijama nisu dobili neophodna znanja o obimu i sadržaju koji im je potreban za uspešno vođenje biznisa.

Ključni stejkholderi

Država. Formalno obrazovanje je regulisano zakonom čiju primenu nadgleda Ministarstvo prosvete. Zakon o obrazovanju nije, međutim, prepoznao, niti pominje, MBA kao oblik obrazovanja. To je dobro. I to je loše. Akreditaciju MBA programa u svetu vrše nezavisne, ali asocijacije od poverenja, najčešće van državne formalne kontrole. Suštinska vrednost MBA diplome leži u imenu i reputaciji škole koja je izdaje. Poznato je da su škole i programi dobri onoliko koliko su dobri profesori koji predaju i studenti koji učestvuju. Dakle, dobro je da u Srbiji država ne reguliše MBA školovanje. To je prepušteno tržištu, tako da se već sada u poslovnim krugovima zna koliko koji program vredi. Ne koliko košta, nego koliko vredi. Činjenica da država ne reguliše MBA oblast je loša u smislu da potencijalni student mora sam da uradi "domaći zadatak" i da se dobro informiše. U stvari, to nije ništa drugačije od bilo kog drugog obrazovnog programa, formalno ispunjavanje uslova kvaliteta koji propisuje akreditaciono telo i nema mnogo veze sa onim šta student zaista nauči i za šta se obuči.

Biznis. Firme vole da zapošljavaju ljude sa završenim MBA stepenom jer znaju da su diplomci obučeni da poslovanje naprave što efikasnijim, menadžerske odluke što efektivnijim, a profit i rast firmi što većim. Želja svih MBA studenata je da budu uspešni u onom što rade i da što pre, kroz veću platu i druge nadoknade, vrate novac koji su investirali u obrazovanje. U svetu je uobičajeno da studenti sami finansiraju (uzmu kredit) MBA studije. Oni znaju da će za 18 meseci ili dve godine, kroz povišicu plate ili drugo, bolje plaćeno mesto, novac uložen u obrazovanje i vratiti.

Provajderi. Trenutno u Srbiji posluje ili je aktivno oko 15 univerziteta i poslovnih škola i pretpostavlja se da trenutno više od 500 ljudi pohađa jedan od tih programa. Potencijalni studenti se tradicionalno sreću sa predstavnicima i rezidentnih i nerezidentnih škola jednom godišnje, u martu, na sajmu poslovnog obrazovanja MBAfair (www.mbafair.net) koji je upravo završen.

Klijenti/Studenti. Situacija u Srbiji je malo drugačija kad je reč o finansijerima MBA studija. Pošto su plate relativno niske, a školarine visoke, bilo je firmi koje su zaposlenima plaćale MBA studije. Otkako je stigla finansijska kriza, situacija se promenila i firme sad imaju veoma male budžete za obuku i razvoj najznačajnijih, ljudskih, resursa. Pošto je zapošljavanje postalo otežano, sve više mladih ljudi, pravo sa fakulteta, upisuje MBA studije. To je dobro za provajdere i loše za studente, a u krajnjoj instanci i za provajdere i za buduće poslodavce. Ne treba zaboraviti da je neko poslovno iskustvo zaista neophodno da bi student mogao da dobije potpunu korist od MBA programa i da bi mogao da napravi i svoj doprinos. Bilo kako bilo, student makar, za velike pare, razvije svoju mrežu društvenih kontakata.

Strani vs. domaći

Trenutno u Srbiji ne postoji nijedan domaći, autohtoni, program Master of Business Administration koji se izvodi na engleskom ili na srpskom. Većina predavača su strani profesori ili biznismeni koji su stekli poslovno iskustvo radeći u vodećim svetskim firmama. Postavlja se nekoliko pitanja: Zašto nema domaćih programa, da li su oni potrebni i da li ima domaćih eksperata?

Domaći programi ne samo da su potrebni, nego su neophodni. Postoji zavidan broj mladih biznismena koji se kalio radeći u Srbiji ili svetu, uglavnom za multinacionalne kompanije. Međutim, njima nedostaju dva slova ispred imena ili tri slova iza, da imaju pravo, po zakonu, da stanu ispred studenata i predaju. Ako su dve nule kod tajnih agenata "dozvola da ubiju", tako je "dr" "dozvola za predavanje".

Domaći provajderi će želeti da iskoriste sve te domaće talente i kvalitetne poslovne ljude (bez doktorata, ali s tonama iskustva), ali se pitaju kako će ostvariti kredibilitet programa u očima klijenata i korisnika (firmi). Da li će polako, mukotrpno graditi reputaciju, "uvoziti" profesore da daju kredibilitet ili će se nasloniti na neku više ili manje poznatu poslovnu školu koja će dati "težinu"? Takvo naslanjanje dolazi uz trošak jer veliki naplaćuju svoju diplomu, pa raste cena programa. S druge strane, pojavljuje se pitanje poverenja studenata u obrazovni sistem koje je prilično poljuljano. Da li će želeti da uđu u neakreditovani program, na srpskom jeziku, koji izvode top domaći poslovni stručnjaci, a ne univerzitetski profesori; koji se bavi problemima biznisa u Srbiji, a ne problemima iz razvijenih zemalja ili okruženja; program koji daje odgovore na domaća pitanja? To je kao ono američko, poslovično, pitanje od pet ili šest hiljada evra.

Danilo Golijanin, prof. marketinga i prodaje i poslovni konsultant

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 29.03.2010. 09:02:03 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 06.04.2008. 11:58:55
Postovi: 188
Godina: III
Smer: ME
Ovaj D. Golijanin je profa na Singidunumu. Možda i najbolji tamo...

_________________
Bolje krigla nego igla.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: 09.12.2010. 09:51:38 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
http://www.nbs.rs/export/internet/latin ... e_2010.pdf

lepo objasnjeno kako se izracunava stopa inflacije i devizni kurs, u kakvoj su medjuzavisnosti, bitni parametri i sl.
ima sosta pametnog za razumevanje nase ekonomske situacije.

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 35 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 7 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
cron
Copyleft FONForum 2001-2014 | Powered by phpBB © phpBB Group