Započni novu temu Odgovori na temu  [ 30 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 27.09.2006. 14:19:18 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Forza, retko se govori u apsolutnim vrednostima. Svi se drzimo procenata.
1.000e je za nekoga velika kinta za ulaganje, a za nekoga je to novac oko kog se ne bi cimao da ode da prijavi porez,...

Sta je za koga veliki novac, procenjujes naspram toga koliki je rizik spreman da prihvati.

Cela prica zvuci jako interesantno i moze da se zaradi neka kinta plus sto su trenutno vrlo male sanse da se negde mnogo izgubi, ali gubitak je nesto na sta moras da budes spreman.

Negde sam procitao...parafraziram,,.....ko nije u stanju da smireno gleda kako mu u danu ceo portfolio pada za 20%, moze odmah da zaboravi na ovaj posao.....
Ja nisam u stanju da tako nesto podnesem, ...

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 07.11.2006. 16:18:40 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 18.05.2003. 22:19:50
Postovi: 11096
Lokacija: /var/www
Godina: Padobranac
Smer: IS
a propo štednje, čitao sam dobar tekst u današnjem "Danasu" (nije pleonazam):
Danas je napisao:
Vic iz gladnih godina

U onoj hiperinflatornoj i gladnoj godini lansiran je vic-pitalica o tome šta radi naš čovek kada u džepu nema više ni prebijenog dinara. Tačan odgovor je glasio: "Ode kod dilera i razmeni sto maraka!" Prošlo je odonda prvo onih bibilijskih sedam gladnih godina do oktobarskih promena, a onda još šest manje gladnih. U međuvremenu su nestali i dileri i marke, ali je vic i dalje aktuelan. Kad ostane bez dinara, čovek sada ode i promeni sto evra.

Dinar i danas služi za svakodnevno sastavljanje kraja s krajem. Ako pretekne za štednju, kupuje se evro i čuva za crne dane i krupnije kupovine. To pokazuju i najsvežiji statistički podaci, objavljeni prošlog utorka povodom Svetskog dana štednje. Devizna štednja, ova nova, dostigla je tri milijarde evra, a ona u domaćoj valuti tek 4,7 milijardi dinara, što je oko 60 miliona evra. Čak i tu skromnu dinarsku štednju treba prepoloviti, jer je skoro dve i po milijarde dinara neoročena štednja, dakle novac koji ne stoji u banci na duži rok.

Devizna štednja pokazuje da se poverenje u banke dobrim delom vratilo. Poslednjeg dana 2001. građani su u bankama imali 348 miliona evra, a do sada je ta suma gotovo udesetostručena. Dinaru se i dalje ne veruje. Nije ni čudo. Sve do ove godine inflacija je bila rak-rana domaće ekonomije. U dinarima se nije isplatilo štedeti, jer je uloge obezvređivala inflacija, a kamate nisu bile dovoljne da to obezvređivanje pokriju. Evro je od inflacije bio zaštićen, a devizna štednja donosila je čak i zaradu u vidu kamate. Ponašanje štediša je, dakle, bilo krajnje racionalno.

Na isteku lanjske godine nešto se krupno promenilo. Narodna banka je odlučila da stimuliše dinarsku štednju, pa je 26. decembra lansirala dinarske štedne zapise sa kamatom od čak 25 odsto na godišnjem nivou i prednošću da je reč zapravo o neooročenim sredstvima, jer se zapisi mogu prodati bez ikakvog gubitka i pre nego što im istekne rok. Mnogi su bili sumnjičavi - verovali su da ta visoka kamata samo najavljuje ulazak u godinu visoke inflacije i smatrali da je evro ipak sigurnija investicija. Te sumnje nisu se obistinile. Inflacija je bila niska, a evro je u odnosu na dinar počeo da pada. Oni koji su tada kupili štedne zapise prošli su kako se samo poželeti može, dok će oni koji su u to vreme oročili evre na godinu dana na kraju zabeležiti čist gubitak.

Konkretna računica pokazuje kako izgledaju i gubitak i dobitak. Za oročenih hiljadu evra na godinu dana vlasnik će 26. decembra ove godine dobiti 50 evra kamate. Pri tom ga je hiljadu evra, kad ih je kupovao, koštalo 86.400 dinara. Da mu banka već danas isplati kamatu i on sve to pretvori u dinare - dobio bi 82.421 dinar. Čist gubitak je oko 4.000 dinara, pa tako ispada da naš štediša nije dobio nego izgubio 50 evra.

Štediše koje su istu sumu utrošile za kupovinu štednih zapisa u Komercijalnoj ili Vojvođanskoj banci (samo ove dve banke su ovlašćene za trgovinu tim papirima) mogu da nakrive kapu. Zapisi se prodaju po diskontnoj ceni u koju je uračunata kamata, što znači da je prvog dana prodaje cena najniža, svakog dana sve viša, a kada rok istekne vrednost im je 5.000 dinara. Lanjskog 26. decembra za 20 zapisa trebalo je dati 88.780 dinara, što je tada bilo neznatno više od 1.000 evra. Rok dospeća bio je 26. juni, kada je za te zapise isplaćeno 100.000 dinara. Čista dobit za šest meseci je nešto iznad 11.000 dinara.

Već 26. juna mogli su se kupiti štedni zapisi iz nove emisije, sada sa nešto nižom kamatom od 24 odsto. Tada je štediša za 102.500 mogao da kupi 23 štedna zapisa koji će 26. decembra ove godine vredeti 115.000 dinara. Ukupna dobit će mu, dakle, za godinu dana biti nešto iznad 23.000 dinara. Ako te zapise proda danas, dobiće za njih nešto više od 111.000, a za te pare može da kupi 1.400 evra. Zaradio je, dakle, 400 evra.

Opširna računica bila je potrebna jer većina ljudi ne zna za ovu šansu. Svi su čuli za "laki keš", ali o lakoj štednji pojma nemaju. Malo TV reklame o štednim zapisima zaista ne bi škodilo. Samo da ne bude zabune. Dobit je danas manja, jer je u novoj emisiji štednih zapisa koja je krenula juče kamata smanjena na 17 odsto. Današnja diskontna cena jednog zapisa je 4.275 dinara, a vrednost od 5.000 dinara dostići će 1. novembra iduće godine. Ako evro tada ne bude skuplji od 90 dinara, kupovina će se opet isplatiti.

Vic je, naravno, u tome da niko ne zna niti može garantovati kolika će biti inflacija u idućoj godini, niti koliko će vredeti evro. Kupovina štednih zapisa se isplati jer ih, ako evro počne da raste, u svakom trenutku možete prodati sa kamatom i kupiti evro. A evro neće skočiti preko noći.
Stvari tako stoje kratkoročno. Dugoročno, štediše će se opredeliti za štednju u dinarima tek kada nam se inflacija spusti na dva-tri odsto godišnje, kao u evropskim zemljama, i kada kurs dinara postane stabilan u dužem periodu. Visoka dinarska štednja donela bi veliko olakšanje monetarnoj politici i korist i za državu i za pojedince, ali te dane treba sačekati.

Saša Nikašinović

_________________
tuđini. dolazeee...


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 29.12.2006. 17:07:37 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
http://blog.b92.net/node/3561 je napisao:
Šta vam rade pare?
Rade Rakočević (29 Decembar, 2006 - 01:59)



Ukupan promet hartijama od vrijednosti na Beogradskoj berzi u 2006. godini dostigao je vrijednost od 100 milijardi dinara (1,25 milijardi EUR), ili oko 5 miliona EUR dnevno. Da li ste vi učestvovali u ovom prometu?

Učešće stranih investitora u ukupnom prometu akcijama u Srbiji iznosilo je u ovoj godini oko 55%, što znači da je svaki drugi dinar kojim se trgovalo akcijama srpskih firmi i banaka došao iz inostranstva. Da li je u ovih drugih 45% bio i vaš dinar?

Rast berzanskog indeksa domaće berze Belex 15, koji uključuje petnaest najvećih i najlikvidnijih akcija, u 2006. godini je iznosio 60%. Da ste početkom godine kupili akcije koje čine taj indeks i u istom omjeru kao u tom indeksu (AIK banka Niš 20%, Univerzal banka 13,5%, Agrobanka 12%, Energoprojekt 9,9%, itd) i tako napravili vaš berzanski portfelj, zaradili biste oko 60% za godinu dana (ne računajući porez na kapitalnu dobit od 20% i provizije). Banke su plaćale oko 5-6% godišnje na štednju u evrima, zapisi Narodne banke Srbije su donosili oko 18% godišnje u dinarima, a akcije čitavih 60%, što uz ovogodišnji stabilan kurs dinara, približno predstavlja profit i u evrima. Gdje ste vi ove godine uložili vaš novac?

Akcijama danas trguje između 5-8.000 građana Srbije, ili manje od 0,1% stanovništva. U Crnoj Gori, Bosni, Hrvatskoj, da ne govorim o razvijenim zemljama, radi se o dvocifrenim procentima. Da li ste vi među ovom malobrojnom grupom?

Da li ste primjetili link Biz koji se nalazi dva polje ulijevo od linka za Blog stranu B92? On daje i cijene akcija u Beogradu, Sarajevu, Skoplju, kao i berzanske vijesti.

U nekoliko dnevnih novina, postoji po pola stranice sa jučerašnjim berzanskim izvještajem. Sa koje strane vi otvarate novine?

Šta su radile vaše pare u 2006?

Šta će da rade u 2007-oj?

Investiranje na srpskoj berzi nije privilegija tajkuna ili uskog kruga berzanskih igrača. To danas predstavlja civilizacijsku tekovinu, dio opšte kulture, i zato se potrudite da sledeće godine nemate iste odgovore na ova pitanja.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 03.01.2007. 17:25:10 

Pridružio se: 28.09.2004. 16:24:43
Postovi: 1605
Godina: Apsolvent
Smer: IS
Drage kolege lomim se vec neko vreme da se upustim u tu pricu, pa imam jedno pitanje.

Kada donesete odluku da izadjete iz neke investicije, koliko je potrebno vremena (po vasim iskustvima) da se novac oslobodi, odnosno da dodje do prodaje akcija ?

Da li postoji neka zagarantovana cena (znam da zvuci komunisticki) ili neko ceka na stand by-u ponudu po trenutnoj ceni ?

_________________
Most people have 23 pairs of chromosomes. Chuck Norris has 72... and they're all poisonous.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 09.01.2007. 20:33:51 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Kada bi odgovori na tvoja pitanja bili jednostavni, svi bi smo lepo ziveli od HOV :)

Fahrenheit je napisao:
Kada donesete odluku da izadjete iz neke investicije, koliko je potrebno vremena (po vasim iskustvima) da se novac oslobodi, odnosno da dodje do prodaje akcija ?

Na Belexu se za sada obicno funkcionise po principu "do preuzimanja" (od strane stranog investitora :)). Iako cena pre tog u pojedinim momentima moze biti i veca od cene po kojoj ce se odraditi preuzimanje, ljudi obicno cekaju poseldnji trenutak da bi prodali, jer ocekuju da ce akcije samo da rastu-rastu i rastu :)

Fahrenheit je napisao:
Da li postoji neka zagarantovana cena (znam da zvuci komunisticki) ili neko ceka na stand by-u ponudu po trenutnoj ceni ?

Ovo za standby bas nisam razumeo sta pitas, a sto se zagarantovane cene tice - u trenutku kupovine akcije ne postoji garancija ni za donju ni za gornju granicu.
Jedino gde ti je garantovana cena, jeste u slucaju kada se obavi preuzimanje vise od 25% akcija odredjnog AD, od strane jednog lica/privrednog drustva, tada postoji ogranicenje da se dalje izdaju ponude za preuzimanje, a iznos koji se nudi ne sme biti manji od onog kojim je izvrseno preuzimanje pomenutih 25% (kad god napisem iznos - mislim na vrednost JEDNE akcije).
U tom slucaju ti je na 12 meseci garantovana najniza cena po kojoj mozes da prodas akcije, ali si ti u to vreme vec "u akcijama", pa ti to i ne znaci mnogo...

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 30 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 8 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Copyleft FONForum 2001-2014 | Powered by phpBB © phpBB Group