Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 ... 11  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 26.09.2006. 17:51:50 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Citiraj:
Posle Rumunije i Bugarske pauza?

Па потврдило се нешто што сам ја очекивао, аверујем и већина. Промашили смо воз (ако смо имали упоште шансе да на њега стигнемо). Верујем да ће сада уследити једна дууужа пауза. Ипак треба изједначити све, или барем Бугаре и Румуне довести до неког, по европским стандардима, задовољавајућег нивоа нивоа. Али мислим да ће бугарима и румунима бити супер :) Читао сам да су, на пример, енглези веома заинтересовани да доводе стране раднике. Имају проблема са "старењем нације" и да би предупредили проблеме у измени националног дохотка, или може и ГДП пер капита, ангажују и предупређују проблем довођењем радника. Мислим ако је горди албион :) пристао на такве мере, вероватно још боље понуде имају и друге државе...

Citiraj:
Ministar finansija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić najavio je da bi u toku ove sedmice gorivo u Srbiji trebalo da pojeftini i rekao da ukoliko se nastavi politika čvrstog kursa dinara nema nikakvog razloga da struja poskupljuje.


Да ли би неко од вас много искуснијих могао да објасни толику стабилност динара?

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 26.09.2006. 18:16:56 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 13.11.2001. 08:45:08
Postovi: 4717
Lokacija: Novi Bgd.
Godina: Dipl.
Smer: IS
Ako sad Rumunija i Bugarska zaseru u EU, mi ni za 30 godina nećemo ući. Svaka će vlada pasti samo da pomene da tamo neka Srbija i Albanija uđu u EU. Koliko to može biti povoljno sa poslovnog stanovišta? Da dobijemo preferencijale, uđemo u neke integrecije ujedinjenih čekača za ulazak u EU, pa da tu postanemo glavne baje (kad za bolje nismo). Kakav nam je do sada bio izvoz u Bugarsku i Rumuniju? Kakav uzvoz? Sad će verovatno biti teže prodati im nešto. Da li će kompanije kojima ne odgovara poslovanje u EU pohrliti kod nas, da li će nešto iz Rumunije i Bugarske biti premešteno u Srbiju? Sad će korupcija malo teže prolaziti kod njih pa možda to uspori našu inače sporu borbu protiv te boleštine... Mnogo pitanja a odgovora malo.

_________________
Oni hipotetički kostrukti o kojima se može govoriti kao o konzistentnim i relativno trajnim dinamičkim sistemima koji objašnjavaju veći deo procesa motivacije, obuhvatajući i ciljeve i motive kroz njihove međusobne relacije, čime se mogu uslovno..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 27.09.2006. 00:41:05 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
pogledajte u koliko sati pishem ovo, pa recite kolko svezhe vesti dobijate xD

Vesti za 27. septembar 2006

Evropski standardi za domaću struju
list kWh

U Direkciji EPS-a za distribuciju električne energije naizgled se sa novom organizacionom postavkom u EPS-u, ništa bitno nije promenilo u nadležnostima i oblicima rada, a ipak suštinski se mnogo toga menja, kako u pogledu koordinacije aktivnosti distributivnih društava, tako i u regulisanju novih odnosa sa kupcima električne energije. Pre svega, uvode se sasvim novi sadržaji aktivnosti, kojima se EPS, odnosno njegova distributivna delatnost dovodi na nivo evropskih, i tržišnih, standarda radi ispunjenja osnovnih zahteva za uredno snabdevanje električnom energijom tarifnih potrošača.

Ovako je Radovan Stanić, direktor Direkcije EPS-a za distribuciju električne energije, odgovorio, u najkraćem, na novinarsko pitanje u čemu se sada rad ove direkcije razlikuje od onog pređašnjeg, pre reorganizacije EPS-a i prelaska statusa javnih preduzeća za distribuciju u privredna društva. Pri tome , on je skrenuo pažnju da je uloga Direkcije i dalje ostala u prvom redu koordinirajuća, ali sada sa novim sadržajima, koji proizlaze iz zakonskih obaveza i tiču se primene tržišnih standrada, koji vladaju u zemljama Evropske unije. Otuda, osnovni sadržaj rada i Direkcije za distribuciju i distributivnih društava, pored izgradnje i održavanja distributivnog sistema i isporuke i naplate struje, kao stalnih obaveza, jeste i usklađivanje sa zahtevima deregulisanog tržišta. Zapravo, Stanić i njegovi prvi saradnici, direktori sektora, Milan Mirosavljević i Nenad Mraković, svaki sa aspekta sopstvenog konkretnog zaduženja, govorili su o tome da se tržišne reforme, koje se uvode u EPS-u, u najznačajnijoj meri odnose na distributivnu delatnost i da se tu postavljaju novi temelji budućeg odnosa distributer, trgovac i potrošač (kupac). Stanić je posebno podvukao da distribucije sada snabdevaju tarifne kupce, a da su veliki potrošači, koji svojom potrošnjom mogu da budu kvalifikovani kupci, u nadležnosti Direkcije za trgovinu. Osvrćući se na prenošenje vlasništva nad brojilima sa potrošača na EPS, koje se odvija u okviru zakonskih rešenja, Stanić je istakao da su potpuno neosnovana tumačenja da ovim činom EPS učvršćuje svoju monopolsku poziciju. - Reč je tome da su brojila, kao deo distributivnog sistema i opreme koja služi za merenje potrošnje, ne samo u važećem zakonu, nego i u svim evropskim zemljama, u vlasništvu distribucije. Mi smo doskora imali drukčiju situaciju, te otuda i naši mnogi problemi u očitavanju i kontroli potrošnje. Sada EPS preuzima vlasništvo nad mernim uređajima i upravljaće njima i kada se na našem tržištu pojavi i neki drugi snabdevač, odnosno trgovac električnom energijom. Tada će kupac moći da bira od koga kupuje energiju, bez obzira na vlasništvo nad brojilom – objasnio je direktor Direkcije. Prema njegovim rečima, monopolski položaj EPS-a onemogućen je samim tim što tarife za korišćenje distributivnih objekata i mreže ne donosi EPS nego Agencija za energetiku. - Ubuduće – kaže Stanić - distributivna delatnost biće regulisana u delu upravljanja i distribucije, a tržišna u pogledu električne energije. To znači da će prema cenovnicima koje odobrava Agencija, a koji će se formirati na osnovu metodologije koje objavljuje upravo ova agencija, naplaćivati usluge korišćenja distributivnog sistema EPS-a. Milan Mirosavljević, direktor Sektora za tarife i odnose sa tarifnim kupcima, dodaje da je Agencija za energetiku upravo objavila tri metodologije, koje se odnose na oblast distribucije električne energije, a od kojih jedna stupa na snagu već 1. oktobra, a ostale dve od 1. januara naredne godine. Ova prva odnosi se na kriterijume i način određivanja troškova priključka na sistem za distribuciju i njome je budući kupac zaštićen od raznih problema kojima je bio izložen dok se sam snalazio sa raznim izvođačima radova. Kako ističe Mirosavljević, metodologija obuhvata sve troškove i radove za priključak na mrežu, po sistemu «ključ u ruke», a to znači da će kupac po podnošenju zahteva dobiti predračun troškova i predlog ugovora, sa jasno naznačenim svim pokazateljima radova i načinom utvrđivanja cene. - U svih pet privrednih distributivnih društava EPS-a ovih dana odvijaju se pripreme za primenu ove nove metodologije. Taj rad naša direkcija koordinira, posebno u delu izrade normativa i cenovnika ovih usluga, na koje, da ponovim, saglasnost daje Agencija, a i kontroliše njihovu primenu. Težnja je da cene budu što ujednačenije na celoj teritoriji Srbije, tačnije, da ono što zavisi od EPS-a, kao što su norma-čas, cena materijala i opreme, bude jedinstveno, a razlike samo u delu koji obuhvata takse, čija visina zavisi od odluka lokalnih samouprava – kazao je Mirosavljević. Naši sagovornici najavljuju da će od 1. januara 2007. godine EPS imati sasvim drugačiji od dosadašnjeg način utvrđivanja cene naplaćivanja disitributivnih usluga. Prema posebnoj metodologiji i tarifnim elementima utvrđivaće se cene i naplaćivati pristup i korišćenje distributivnih kapaciteta, kao što su trafo-stanice i vodovi, a po drugoj određivaće se tarifni elementi za obračun cene struje za tarifne kupce, i to će biti drugi deo računa, odnosno biće to troškovi obračuna, fakturisanja i naplate isporučene električne energije. Ovo razgraničavanje troškova proističe iz obaveze da se definišu granice nadležnosti, vlasništva, pa i odgovornosti. Distributer je nadležan za ono što je u njegovom vlasništvu i za to je i odgovoran. Snabdevač strujom je nadležan za redovnu isporuku energije i on samo u tom domenu potpisuje ugovor sa kupcem, odnosno potrošačem. Za sada, EPS je i distributer i isporučilac energije, ali se priprema da u datom trenutku, kada se na našem tržištu pojave drugi trgovci, ima potpuno uhodane puteve tržišnog rada. Naši sagovornici kažu da se novi trgovci strujom na malo, što će reći na niskom naponu, najverovatnije neće pojaviti pre 2015. godine. Važno je, međutim, da EPS, kada se pojave, bude osposobljen da što kvalitetnije pruži uslugu transporta energije do kupca. U međuvremenu, distributivna preduzeća, zajedno sa Direkcijom za distribuciju, moraju i dalje da se nose s naplatom potrošnje, koja jeste sve bolja, ali ne i zadovoljavajuća. Direktor Direkcije Stanić kaže da je naplata od tarifnih kupaca za prvih šest meseci ove godine dostigla 93,9 procenata i da je ovako visok stepen ostvaren zahvaljujući stalnom opominjanju, pa i isključivanju neplatiša. Sve ove mere, najavljuje on, još doslednije će se primenjivati u narednom periodu, jer svaki procenat koji se ne naplati prema tekućoj fakturi uvećava ukupan dug potrošača, koji se nagomilava već godinama. Trenutno, kupci EPS-u za isporučenu električnu energiju duguju ukupno 29 milijardi dinara, od čega je dug domaćinstava 15 milijardi. Stanić kaže da je, nažalost, deo ovog duga nenaplativ. Poseban deo aktivnosti, koju Direkcija pomno vodi u saradnji sa resornim ministarstvom, jeste smanjivanje netehničkih gubitaka električne energije. Kako kaže Nenad Mraković, direktor Sektora za distribuciju električne energije i upravljanje distributivnim sistemom, ovih dana su intenzivirane pripreme za doslednije preduzimanje mera koje su planirane Jedinstvenim operativnim programom za smanjivanje netehničkih gubitakla. Reč je o tome da se bliži zimska sezona, kada ovi gubici rastu i kada je više krađe struje, te da će se stoga dodatno pooštriti kontrola potrošača na području svih distributivnih društava, a naročito u naseljima gde je ova pojava učestalija. Od početka ove godine do kraja avgusta kontrolisano je blizu 156.000 potrošača i otkriveno 4.279 slučajeva neovlašćenog korišćenja električne energije. Drugim rečima, 2,75 odsto od kontrolisanih potrošača kralo je struju. Da bi se smanjila mogućnost krađe, Direkcija je sa distributivnim društvima pripremila tehničke preporuke za izmeštanje mernih mesta na granicu vlasništva, gde su izvan dometa potrošača i gde su dostupna distributerima. Pored toga, preduzima se i čitav niz redovnih mera za kontrolu potrošnje, čiji se efekti već ogledaju u smanjenju komercijalnih gubitaka energije. U Direkciji za distribuciju aktuelno je i to da je 1. septembra objedinjen predlog potreba tarifnih potrošača za električnom energijom u narednoj godini. Toga dana ovaj predlog dostavljen je Direkciji za trgovinu, koja će ga usaglasiti sa potrebama direktnih kupaca i mogućnostima proizvodnje i uobličiti u predlog elektroenergetskog bilansa za 2007. godinu, koji usvaja Upravni odbor i odobrava Vlada Republike Srbije. Potom sledi donošenje poslovnog plana i planiranje po delatnostima i društvima. U međuvremenu, u distribtivnoj delatnosti u toku su remonti i investicioni radovi na trafo-stanicama i ED mreži. Sistem se priprema za zimsku sezonu, kako bi se obezbedilo uredno snabdevanje potrošača, čiji je i distributer i isporučilac električne energije EPS.

------------------------------------------

Polimark otvara mlekaru u Beogradu

EM Online

Kompanija za proizvodnju kečapa, majoneza i drugih namaza "Polimark" iz Beograda uskoro će otvoriti manju mlekaru u starim pogonima svoje fabrike u Rakovici, izjavio je generalni direktor te kompanije Vojin Starčević.

Mlekara će proizvoditi nemasne i punomasne jogurte, krem sireve i pavlaku, a već sredinom oktobra trebalo bi da počne proizvodnja četiri vrste margarina.

Prema njegovim rečima, mlekara je već imala probnu proizvodnju i trenutno se pravi strategija o distribuciji proizvoda, odnosno utvrđuje se koje bi tržište mogla da pokriva. Starčević je rekao kako očekuje da u ovoj godini ostvareni prihod bude jednak prošlogodišnjem u iznosu od dva miliona evra i dodao da je prodaja za osam meseci u ovoj godini povećana za 14 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Od ukupne proizvodnje "Polimarka", 35 do 40 odsto se izvozi na tržište zemalja bivše Jugoslavije, kazao je on istakavši da je u planu proširenje i na druga tržišta u Evropi, jer po kvalitetu, ceni i dizajnu proizvodi te kompanije mogu da konkurišu tamošnjem tržištu. Prema njegovim rečima, "Polimark", koji trenutno zapošljava 170 ljudi, je vodeći srpski proizvođač kečapa sa tržišnim udelom od 73 odsto, dok je udeo na tržištima majoneza i senfa 34 odsto, odnosno 12 odsto.

------------------------------------------

Domaći proizvođači strujomera uputili žalbu EBRD-u
EM Online

Domaći proizvođači električnih brojila, koji su učestvovali na tenderu Elektroprivrede Srbije za nabavku tih uređaja, zatražili su od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da diskvalifikuje pobednika tog konkursa, francusku firmu Sažem.

Žalba je podneta EBRD-u, pošto je tender sproveden po proceduri te banke, koja je trebalo da kreditira nabavku strujomera, rekli su novinarima predstavnici Poslovnog udruženja proizvođača brojila. Oni su naveli da francuski proizvođač nije zadovoljio više od 10 tehničkih zahteva tendera. Sa istim zahtevom, domaći proizvođači su se već obraćali EPS-u, koji žalbu nije ni razmatrao, jer je podneta u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama koji u tom slučaju nije primenjen.

Poslovno udruženje u kojem su kompanije C siti, Enel, Sitel i druge žalilo se i Komisiji za zaštitu prava, kao i Komisiji za zaštitu konkurencije od koje su tražili da ispita da li je nabavka sprovedena u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije. Predstavnici udruženja precizirali su da Sažem na dan podnošenja ponude nije dostavio potrebne ateste, na uređaju nije prikazao šemu povezivanja, a dimenzije kućišta i poklopca njihovog strujomera nisu odgovarajuće. Oni su istakli da odgovor EBRD-a očekuju za nekoliko dana. Prema rečima proizvođača, Komisija za zaštitu prava obavestila ih je da je EPS prekršio Zakon o javnim nabavkama jer nije u roku od tri dana Komisiji podneo traženu dokumentaciju.

Oni su ponovili da je količina brojila sa 70.000, koliko je prema tenderu trebalo da se nabavi, povećana na 119.000, iako tenderska dokumentacija dozvoljava nabavku 15 odsto manje ili više uređaja od propisane količine. Cena Sažemovog strujomera, tvrde proizovđači, je 38 evra bez carina i troškova baždarenja. Oni su izrazili sumnju da je francuski proizvođač tu cenu, za koju proizvodajči tvrde da je dampinška, ponudio jer su u Sažemu znali da će biti nabavljeno oko 70 odsto više brojila nego što je objavljeno u tenderu.

Tender za nabavku brojila iz kredita EBRD-a raspisan je 20. januara ove godine, a EPS je objavio da je najbolju ponudu dao "Sažem", od koga će kupiti 119.000 trofaznih brojila po ceni od 38,21 evra i 7.500 monofaznih po ceni od 30,26 evra, dok će 4.220 višefunkcionalnih strujomera biti kupljeno od novosadske firme "Enel". Predstavnici EPS-a su ranije na optužbe domaćih proizvođača brojila odgovorili da su prihvatanjem kredita EBRD-a pristali da tender i nabavka brojila budu po proceduri te banke i istakli da je to samo jedna od kupovina sredstvima iz kredita te banke obavljena po toj proceduri.

------------------------------------------

Spoljnotrgovinski deficit oko 7 milijardi dolara
EM Online

Spoljnotrgovinski deficit Srbije na kraju ove godine, ukoliko uvoz nastavi da raste, biće sedam milijardi dolara, upozorili su članovi Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije.

Za sedam meseci ove godine izvoz srpske privrede bio je vredan nešto više od tri milijarde dolara, a uvezena je roba za oko 6,9 milijardi dolara, tako da je ukupna spoljnotrgovinska razmena bila oko 10 milijardi dolara. U poređenju sa istim periodom prošle godine, spoljnotrgovinski deficit je veći za 23,4 odsto. U 2005. godini deficit je iznosio šest milijardi dolara

Izvoz je za 22,6 odsto bio veći nego u istim periodu prošle godine, dok je uvoz veći za 23,1 odsto. Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srbije i dalje su Italija, Bosna i Hercegovina, Nemačka, Makedonija i Ruska Federacija, a tokom ove godine smanjen je uvoz roba iz Ukrajine, Kipra, Slovačke i Austrije.

Srbija samo u razmeni sa Bosnom i Hercegovinom i Mekedonijom ima suficit, i za sedam meseci ove godine on je u trgovini sa BiH iznosio 215,5 miliona dolara, a sa Makedonijom 57,8 miliona dolara. Iz Srbije se najviše izvozi gvožđe i čelik, obojeni metali, odeća, voće i povrce i proizvodi od kaučuka, što predstavlja 39,6 odsto ukupnog izvoza.

Proizvodi koji se najviše uvoze su nafta i naftni derivati, drumska vozila, prirodni i industrijski gas, industrijske mašine za opštu upotrebu, električne mašine, aparati i uređaji, a njihov uvoz čini 34,7 odsto ukupnog uvoza.

------------------------------------------

Prihod Srbije od turizma za sedam meseci 197 miliona dolara
EM Online

Devizni prihod Srbije za sedam meseci 2006. godine bio je 197 miliona evra što je za 23 odsto više nego u istom periodu prosle godine, objavila je Turisitčka orgasnizacija Srbije (TOS).

Na konferenciji za novinare direktor TOS Miodrag Popović je istakao da je suficit bio 28 miliona dolara, ocenjujući da je realno očekivati da prihod u ovoj godini bude oko 400 miliona dolara. To znači da će, kako je rekao, prihod od turizma u Srbiji skoro dostići nivo iz 1989. godine, kada je bio 500 miliona dolara.

Popović je najavio da će TOS 2. oktobra na Malti biti progkašen za punopravnog člana Evropske turisticke komisije, a članstvo će zvanično početi od 1. januara 2007. godine.

------------------------------------------

Cvikić: Tender za NIS do polovine oktobra
EM Online

Tender za privatizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), prema očekivanjima njene uprave, biće raspisan do polovine oktobra. Direktor opštih i pravnih poslova NIS-a Smiljana Cvikić izjavila je da su pripreme za prodaju kompanije u završnoj fazi i da bi Upravni odbor ove nedelje mogao da donese odluku o raspisivanju tendera.

Uporedo se utvrđuje socijalni program, usklađen sa novim kolektivnim ugovorom, koji će biti sačinjen pre rapisivanja tendera. "Očekujemo da će do početka 2007. godine reorganizacija kompanije biti potpuno završena", rekla je Cvikić.

Direktor za sistemsku podršku i korporativne komunikacije NIS-a Srđan Mihajlović pohvalio je strategiju privatizacionih savetnika Meril Linč i Rajfajzen investmenta, izabranih pre dva meseca. Mihajlović je ocenio da je ta strategija u skladu sa poslovnom politikom NIS-a, koja predviđa "opstanak vertikalne kompanije".

Takva poveznost delova NIS-a, prema njegovim rečima, omogućiće bolju zastupljenost programa zaštite životne sredine i investicione aktivnosti, kako bi kompanija došla do svetskog standarda svojih proizvoda. "Suština reorganizacije NIS je da se kompanija iz monopolskog okruženja okrene konkurenciji, klijentu i potrošaču", istakao je Mihajlović.

Zahvaljujući takvom pristupu, kako je dodao, NIS ima 70 odsto učešća na domaćem tržištu, godišnju preradu dva miliona tona nafte i redovno snabdeva Srbiju energentima. Direktor finansijskih poslova Tomislav Robotić rekao je da je NIS za prvih šest meseci ove godine ostvario neto profit od 3,6 milijadi dinara što je za 30 odsto više od ovogodišnjeg plana. "NIS je od kompanije koja je bila zrela za likvidaciju došao do pozicije niskozadužene kompanije", rekao je on i precizirao da je 2002. godine koeficijent zaduženosti bio 94 odsto, a krajem prošle godine 18 odsto.

Vrednost kapital NIS-a na kraju prošle godine je bila 1,2 milijarde dolara, a dug 270 miliona dolara, što kompaniji, kako je ocenio Robotić, omogućuje nova zaduženja i investcioni ciklus koji će biti nastavljen i tokom privatizacije. Izvršni direktor NIS Naftagasa Igor Korać je naveo da će ove godine proizvodnja nafte u Srbiji biti za oko 5.000 tona veća nego 2005. Planirana proizvodnja "Naftagasa" za ovu godinu iznosi 650.000 tona, što je 20 odsto domaćih potreba.

------------------------------------------

IBM otvorio kancelariju u Srbiji
EM Online

Kompanija Aj-Bi-Em otvorila je kancelariju u Srbiji koja će raditi na razvijanju programa i proizvoda prilagođenih srpskom tržištu.

Generalni direktor IBM-a za centralnu i istočnu Evropu, i Bliski istok Brendon Rajli kazao je novinarima da će kompanija proširiti saradnju sa 50 poslovnih partnera iz Srbije i omogućiti veći privredni rast primenom novih informacionih tehnologija. "Ogranak IBM-a u Srbiji će raditi u ključnim industrijskim oblastima kao što su telekomunikacije, bankarstvo, nafta i gas, a pružaće usluge i državnim institucijama i vladi", istakao je on. Generalni direktor kancelarije u Srbiji Miloš Đuraković kazao je da ogranak IBM-a u Srbiji ima 30 zaposlenih, a planirano je "značcajno povećanje tima i investicije u otvaranje novih radnih mesta". Po rečima Đurkovića, IMB je do sada imao dominantan udeo na tržištu hardvera u Srbiji, naročito u prodaji velikih servera, dok otvaranjem ogranka želi povećanje udela na tržištu usluga i softvera. Kompanija IBM je u Srbiji od 2001. godine do sada poslovala preko predstavništva.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 27.09.2006. 19:23:02 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Update
Update 2
hint: drugu vest ne chitati na glas da vam ne poraste nos kao predsedniq pks.

Vesti za 27. septembar 2006

SCG smanjila nivo konkurentnosti

EM Online

Švajcarska, Finska i Švedska su lideri kada je u pitanju konkurenstnost privrede, stoji u nedavno objavljenom Izveštaju o globalnoj konkurentnosti koji izdaje Svetski ekonomski forum. Od zemalja regiona najbolje mesto zauzima Slovenija na 33. mestu, a slede Mađarska na 41 (pad sa 35 mesta godinu dana ranije), Hrvatska 51 (64), Rumunija 68 (67), Bugarska 72 (61), Makedonija 80 (75), SCG 87 (85), BiH 89 (88), dok najgore plasirana zemlja regiona Albanija na 98 mestu beleži skok od dva mesta u odnosu na godinu dana ranije.

Globalni izveštaj o konkurentnosti (Global Competitiveness Report - GCR) Svetskog ekonomskog foruma je u svetu priznat kao vodeća komparativna studija po zemljama o faktorima koja utiču na ekonomsku konkurentnost i privredni rast. Ovaj izveštaj, koji je prvi put objavljen 1979. godine, pruža sveobuhvatnu analizu konkurentnosti u preko 100 razvijenih privreda i privreda u razvoju. Cilj izveštaja jeste da pruži jedinstvene instrumente za postavljanje standarda: preduzećima za izradu poslovnih strategija i usmeravanje odluka o ulaganju, vladama za identifikaciju prepreka za privredni rast i kao pomoć u dizajniranju bolje ekonomske politike, akademskim institucijama za analizu aktuelnog poslovnog okruženja privrede i u poređenju sa drugim privredama, organizacijama građanskog društva za sticanje boljeg uvida u nivo konkurentnosti njihove zemlje u poređenju sa drugim zemljama.

Jefferson Institute, kancelarija u Beogradu, zvanični partner WEF u Srbiji i Crnoj Gori , pripremila je obimno istraživanje koje je predstavljalo databazu ovog poduhvata za Srbiju i Crnu Goru. Ispitano je ukupno 119 firmi sa teritorije Srbije i Crne Gore.

Izveštaj predstavlja skup informacija dobijenih iz zvaničnih institucija razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, kao i ankete sprovedene sa 11000 poslovnih lidera iz 125 zemalja sveta, a sve to predstavljeno kroz 100 indikatora konkurentnosti. Ispitanici su bili generalni direktori ili ekvivalentne funkcije, osim u slucaju kad firma ima preko 500 zaposlenih u tom slučaju ispitanici su bili neko od osoblja na vodećim pozicijama firme. Uzorak firmi bio je u odnosu na glavne sektore GDP i to: 17 odsto poljoprivreda, sumarstvo i ribarstvo, 26 odsto industrija (manufaktura, rudarstvo, gradjevina, energija itd) i 58 odsto usluge (transport, komunikacije, maloprodaja , hoteli, finansijske usluge, itd).

Među prvih 10 zemalja takođe se nalaze i Danska, Singapur, SAD (koji su i najveći gubitnik jer su u odnosu na prošlu godinu palu za pet mesta – sa prvog na šesto), Japan, Nemačka, Holandija i velika Britanija. Prva ocena vodeće trojke jeste da su to zemlje koje dosta ulažu u visoko obrazovanje i obuku zaposlenih, kao motor razvoja konkurentnosti. Poslednja tri mesta drže Čad, Burundi i Angola. Detaljan pregled podataka izveštaja biće dat u 333 broju Ekonomist magazina.

Delta ima 11,3 odsto tržišnog učešća
Beta
Delta M, najveći trgovinski lanac u Srbiji, ima oko 11,3 odsto ukupnog tržišnog učešća u svakodnevnoj potrošnji, izjavio je predsednik Privredne komore Srbije Slobodan Milosavljević.

Milosavljević: Učešće Delte u Srbiji pet puta manje od Merkatora u Sloveniji

To znači da je učešće najvećeg trgovinskog lanca u Srbiji pet puta manje od onog koji zauzima na tržištu Slovenije njihov najveći trgovinski lanac Merkator i tri puta manje od učešća Konzuma na hrvatskom tržištu.

Prema analizi PKS i Instituta za konsalting i istraživanje tržišta o stanju i konkurentskim odnosima u trgovini Srbije ukupno tržišno učešće šest najvećih trgovinskih lanaca u Srbiji je 22,1 procenata.

To govori da je "trgovina Srbije nekoncentrisana", kao i da je učešće pet najvećih trgovinskih lanaca "ispod evropskog proseka".

Pet najvećih trgovina u Švedskoj i Sloveniji imaju 80 odsto tržišnog učešća, u Velikoj Britaniji i Švajcarskoj to je 70 procenata, u Nemačkoj, Francuskoj, Austriji i Mađarskoj taj iznos je oko 60 odsto, u Španiji i Belgiji pet najvećih trgovina imaju oko polovinu tržišnog učešća, dok Rumunija, Turska i Poljska imaju isti procenat učešća najvećih trgovina na tržištu kao i Srbija.

Zbog toga je bitno da se bude oprezan kada se izriču ocene o monopolskom ponašanju i zloupotrebi na tržištu Srbije, o čemu se u poslednje vreme vode polemike u javnosti, rekao je Milosavljević.

Preporuka PKS trgovini Srbije je da još hrabrije nego do sad izlazi na okolna tržišta i da tako poveća plasman robe iz Srbije i da bi srpski proizvodi tako mogli da nađu kupce i u Albaniji, Rumuniji, Bugarskoj i na Kosovu.

Prošle godine ukupan obim prometa u trgovini na malo u Srbiji bilo je 699 milijardi dinara, što je oko 8,5 milijardi evra, a učešće trgovine na malo u ukupnom prometu bilo je 41,3 odsto.

Analiza je pokazala da gotovo niko od trgovaca ne zloupotrebljava svoj položaj na tržištu u pogledu podizanja cena, ističući da su razlike u najvišim i najnižim cenama proizvoda prilično male.

Direktor Instituta za konsalting i istraživanje tržišta Jovan Todorović kazao je da je u Srbiji prosečan nivo prometa robama svakodnevne potrošnje po glavi stanovnika oko 500 evra godišnje, što čini oko 45 odsto ukupnih izdataka za robu lične potrošnje. Realni rast trgovine u Srbiji u prvoj polovini godine bila 7,5 odsto u poređenju sa istim periodu prošle godine.

Srbija
U Srbiji ima oko 2.600 trgovinskih preduzeća i 31.500 trgovinskih radnji koje ukupno imaju 38.000 registrovanih maloprodajnih objekata, od čega Delta kao najveći i jedini trgovinski lanac koji posluje na nacionalnom nivou ima 345 maloprodajnih objekata.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 28.09.2006. 09:27:51 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 28. septembar 2006.

UPDATED

Vašington: Al Gor za spas planete
Beta

Snežni planinski vrhovi i glečeri širom sveta nestaju, od Alpa, preko Kilimandžara, do Antakrtika, promena klime preti da ugrozi svet i da ga liši budućnosti. To je tema dokumentarnog filma Ala Gora, nekadašnjeg zamenika Bila Klintona i predsedničkog kandidata koji je za dlaku poražen od Džordža Buša na kontroverznim izborima 2000.

Gor se poslednjih godina posvetio borbi za očuvanje prirodne sredine. Njegov prvi film na temu klimatskih promena, "Neugodna istina" postao je u Sjedinjenim Državama treći po redu najgledaniji dokumentarni film svih vremena. O tome šta ga je motivisalo na ovakav preokret u karijeri, Al Gor u intervjuu za BBC kaže: "Imam decu i unuke, a o ovome pokušavam da govorim već 30 godina. Zaista ne razumem zašto svetski političari odbijaju da se bave ovim problemom? Vreme je da se s njim uhvatimo u koštac, jer je budućnost civilizacije zaista dovedena u pitanje". Al Gor ističe da njegov film ne treba da posluži samo kao opomena, već i kao inspiracija za uvođenje promena koje bi svima donele boljitak - popravljanje kvaliteta života, otvaranje novih radnih mesta... Kao američki potredsednik, Gor se složio sa uslovima sprorazuma u Kjotou, koji propisuje ograničenje ispuštanja u atmosferu gasova koji izazivaju "efekat staklene bašte" i doprinose globalnom otopljavanju. Međutim, Senat, kojim su tada dominirali republikanci, odbio je da ratifikuje ovaj sporazum. Ni američka javnost kao da nije bila zainteresovana za ovo pitanje, što je Gora podstaklo da napiše knjigu, a zatim snimi i film koji bi ljude podstakao na akciju. "Sporazum iz Kjotoa bi za mene bio glavni prioritet - zato su kompanije za preradu uglja i nafte, čak i u krajevima gde se obično glasa za demokrate, bile protiv mog izbora. Ali, čak i da sam dospeo do položaja predsednika, bio bih suočen s ogromnim preprekama, pre svega od strane tih kompanija. Zato smatram da je od velike važnosti da ljudi postanu svesni ovog problema".

Al Gor ističe da problem klimatskih promena nije samo politički, već i moralni problem, i da stoga svako treba da snosi deo odgovornosti i da pruži sopstveni doprinos očuvanju planete. Evo nekih praktičnih saveta koje je ponudio: "Pre svega, naučite što više o tome. Odgledajte ovaj film. Trudite se da kao potrošač pravite inteligentne izbore, jer uvek imate mogućnost da izaberete proizvode koji su efikasniji, a manje zagađuju sredinu. Kao građani i birači, donosite političke odluke podjednako odgovorno kao i ove prethodne". Al Gor inače kaže da sebe smatra "političarem koji se oporavlja od politike" i tvrdi da nema nameru da se ponovo kandiduje za predsednika. "Ja, istina, vodim kampanju", kaže Gor, "ali ne za mesto američkog predsednika. Moja kampanja je za nešto mnogo važnije".

----------------------------------

NBS:Ove godine jednocifrena inflacija, u 2007. nastavak pada
EM Online

Narodna banka Srbije (NBS) ocenila je da će će inflacija u ovoj godini biti jednocifrena i da se u 2007. godini očekuje njeno dalje smanjenje u skladu sa ciljevima nove moneterne politike. Kako se ističe u saopštenju, bazna inflacija bi do kraja godine mogla da bude blizu donje ciljane granice od sedam odsto, a pad cena nafte na svetskom tržištu mogao bi da dovede i do niže stope inflacije od očekivane u ovoj i narednoj godini.

NBS je, međutim, navela da bi najavljena fiskalna ekspanzija u narednim mesecima mogla da ugrozi pad inflacije u idućoj godini. Monetarni odbor NBS je odlučio da ne promeni kamatnu stopu na dvonedeljene repo operacije od 18 odsto, koja je glavni instrument monetarne politike za smanjenje inflacije. Poslovne banke, što je i očekivano, koriste repo operacije kao glavni instrument za upravljanje likvidnošću, dok se dvomesečne repo operacije koriste samo za upravljanje strukturnom likvidnošću.

Banke se, takođe, sve više oslanjaju na depozitne olakšice, a posledica toga je da kratkoročna kamatna stopa na tržištu novca fluktuira manje nego ranije. NBS će nastaviti da restriktivnom monetarnom politikom utiče na dalje smanjivanje inflacije, pošto se isključivo na takav način može podsticati dugoročno održiv privredni rast i postići smanjenje nezaposlenosti.

----------------------------------

Srednja ocena stanja u sektoru malih preduzeća u Srbiji
EM Online

Stanje u sektoru malih preduzeća u Srbiji ocenjeno je po principima evropske Povelje o malim preduzećima, na skali od jedan do pet, ocenom između dva i tri, izjavio je pomoćnik ministra privrede Petar Pavlović. Pre pristupa Evropskoj uniji ta ocena moraće da bude četiri, rekao je Pavlović i dodao da se novo ocenjivanje očekuje u oktobru ove godine.

Prema evropskoj Povelji o malim preduzećima iz 2000. godine, koja se zasniva na tezi da su mala preduzeća stub privrede Evrope, postoji deset ključnih principa koja mere učinak ekonomske politike u razvoju tog sektora, a koji primenjuje 35 zemalja, precizirao je on. Prema njegovim rečima, Srbija ima ocenu pet u registraciji privrednih subjekata, dok u nekim drugim oblastima ima ocenu jedan, što u narednom periodu treba popraviti.

Pavlović je podsetio da je Nacionalnim investicionim planom za sektor MSP i preduzetništva predviđeno oko 160 miliona evra i to za industrijske zone i parkove, biznis inkubatore, kredite za početne poslove, mikrokredite za samozapošljavanje, podršku izvozu i nedovoljno razvijene opštine. On je najavio da će za desetak dana Ministarstvo prvrede objaviti analizu stanja u toj oblasti privrede sa podacima o tačnom broju MSP u zemlji, njihovoj strukturi i broju zaposlenih, kao i njegovom učešću u stvaranju bruto domaćeg proizvoda.

Prema podacima tog ministarstva, prošle godine je u Srbiji bilo ukupno 304.181 MSP i preduzetnika, što je bilo više za 11,2 odsto u poređenju sa godinom pre. Direktor Programa podrške razvoja preduzeća i preduzetništva Evropske agencije za rekonstrukciju Dejvid Miler (David Miller) ocenio je da sektor MSP i preduzetništva u Srbiji mora biti mnogo dinamičniji i konkurentniji, iako je već došlo do pozitivnih promena u zakonodavstvu, registraciji, finansiranju i stvaranju poslovne infrastrukture. On je najavio da će 16. i 17. novembra Ministarstvo privrede Srbije održati godišnju konferenciju o MSP, dok će se 17. novembra održati i regionalni sastanak zemlja zapadnog Balkana o sprovođenju evropske Povelje o malim preduzećima.

----------------------------------

Prihod od turizma 400 miliona dolara
EM Online

Devizni prihod ostvaren od turizma u ovoj godini iznosi oko 400 miliona dolara, izjavio je povodom 27. septembra, Svetskog dana turizma, ministar trgovine, turizma i usluga Bojan Dimitrijević.

Prema njegovim rečima, to je značcajan pomak, s obzirom da je 2000. godine prihod od turizma iznosio 26,5 miliona dolara. "U ovoj godini ostvaren je i natprosečan rast noćenja od 20 odsto, a turistička ponuda povećana je za više od 20 hotela, uglavnom visoke kategorije," istakao je Dimitrijević u saopštenju medijima povodom dodele Gran prija u oblasti turizma - nagrade Beli anđeo.

"Naši planovi, prema Strategiji razvoja turizma, su da u 2015. ostvarimo 20 miliona turističkih noćenja, i prihod od dve milijarde dolara", istakao je Dimitrijević. On je najavio da će od 2007. godine Srbija postati punopravni član Evropske turističke porodice. "To znači da će Srbija, kao razvijena turistička zemlja biti na mapi glavnih međunarodnih turističkih magistrala i konačno turizam, kao značajan činilac u postizanju strateških ciljeva privrednog i društvenog razvoja Republike", napomenuo je ministar Dimitrijević.

----------------------------------

Komora: Delta nije monopolista
EM Online

Najveći trgovinski lanac Srbije "Delta M" ima oko 11,3 odsto ukupnog tržišnog učešća u svakodnevnoj potrošnji, izjavio je juče predsednik Privredne komore Srbije Slobodan Milosavljević. To znači da je učešće najvećeg trgovinskog lanca u Srbiji pet puta manje od onog koji zauzima na tržištu Slovenije njihov najveći trgovinski lanac "Merkator" i tri puta manje od učešća "Konzuma" na hrvatskom tržištu, rekao je Milosavljević.

Prema analizi PKS i Instituta za konsalting i istraživanje tržišta (Konzit) o stanju i konkurentskim odnosima u trgovini Srbije, kako je kazao Milosavljević, ukupno tržišno učešće šest najvećih trgovinskih lanaca u Srbiji je 22,1 odsto. To govori da je "trgovina Srbije nekoncentrisana", kao i da je učešće pet najvećih trgovinskih lanaca, što uobičajeni standard merenja u svetu, "ispod evropskog proseka", dodao je predsednik PKS.

On je kazao da pet najvećih trgovina u Švedskoj i Sloveniji imaju 80 odsto tržišnog učešća, u Velikoj Britaniji i Švajcarskoj to je 70 odsto, u Nemačkoj, Francuskoj, Austriji i Mađarskoj taj iznos je oko 60 odsto, u Španiji i Belgiji pet najvećih trgovina imaju oko 50 odsto tržišnog učešća, dok Rumunija, Turska i Poljska imaju isti procenat učešća najvećih trgovina na tržištu kao i Srbija. Zbog toga je bitno da se bude oprezan kada se izriču ocene o monopolskom ponašanju i zloupotrebi na tržištu Srbije, o čemu se u poslednje vreme vode polemike u javnosti, rekao je Milosavljević i dodao da je preporuka PKS trgovini Srbije da još hrabrije nego do sad izlazi na okolna tržišta i da tako poveća plasman robe iz Srbije.

UPDATE-

ok, vi nama napumpajte cenu telenoru, a mi vama posle dajemo licencu za nenormalno male pare.

Mobilkom jedini konukurent za trećeg mobilnog operatera
EM Online

Kompanija Mobilkom Austrija jedina je dostavila zahtev za otkup dokumetacija na tenderu za trećeg mobilnog operatera u Srbiji, objavila je Republička agencija za telekomunikacije.

Kako se navodi u saopštenju, austrijska kompanija je na taj način postala jedina koja će moći da učestvuje u daljem postpuku dodele treće licence za mobilnu telefoniju na srpskom tržištu. Konkurs za licencu objavljen je 19. septembra ove godine, uz minimalnu početnu cenu od 320 miliona evra, a rok za podnošenje konačnih ponuda ističe 3. novembra.

Mobilkom je učestvovao na licitaciji za prodaju kompanije Mobi 63, ali je nadmetanje izgubio od norveškog Telenora, koji je za drugu licencu, opremu i petplatničku bazu mreže 063 platio 1,513 milijardi evra. RATEL će do 6. novembra objaviti imena ponuđača i dalji tok postupka izbora najboljeg, a konačna odluka će biti doneta do 15. novembra. Licenca za trećeg mobilnog operatera u Srbiji se izdaje na period od 10 godina, a po isteku tog roka njena važnost automatski se produžava još 10 godina.

-----------------------

Simens Ibis-Sis ostvario prodaju od 10 miliona evra u 2006.
EM Online

Beogradska informatička kompanija "Ibis-Sis", koja posluje u sistemu "Simensa" ostvarila je u ovoj godini prodaju vrednu 10 miliona evra, izjavio je generalni direktor tog preduzeća Dragan Stokić.

Kako je naveo na konferenciji za novinare, "Ibis-Sis" zauzima treće mesto na listi domaćih softverskih kuća, koja radi i za Telekom i Železnice Srbije i Klinički centar. On je najavio da će to preduzeće od 1. oktobra poslovati pod imenom "Simens biznis servisiz", kao deo regionalne grupacije Simensa za informacione tehnologije. Simens biznis servisiz sa sedištem u Austriji, postoji od 1995. godine, zapošljava 39.000 ljudi i u prošloj fiskalnoj godini ostvarila je obrt od 5,4 milijardi evra. Generalni direktor Simens Obrad Spremić najavio je na konferenciji da će od 2007. godine nemačka kompanija osnovati još dve firme u Srbiji. Prateći reorganizaciju kompanije i osnivanje zajedničkog preduzeća Nokije (Nokia) i Simensa, u Beogradu će početi da radi Nokia Simens netvork, kazao je Spremić i istakao da će nova organizacija firmi poboljšati efikasnost.

-----------------------

Bol pekidžing prodao limenke vredne 50 miliona evra
EM Online

Fabrika "Bol pekidžing" u Zemunu objavila je da je u prvoj godini poslovanja prodala limenke za 50 miliona evra, a 80 odsto proizvodnje je izvezeno u 10 država centralne i istočne Evrope.

Američka korporacija Bol uložila je ukupno 60 miliona evra u zemunsku fabriku aluminijumskih limenki, koja danas obeležava godišnjicu početka rada i predstavlja jednu od najvećih "grinfild" investicija u Srbiji, navodi se u saopštenju. Kako se ističe, pimer direktnog pozitivnog uticaja te investicije na srpsku privredu predstavlja činjenica da je Bol samo sa transportnim preduzećima ove godine ugovorio poslove vredne 2,6 miliona evra.

"Izuzetno smo ponosni na rezultate koje je naš srpski tim postigao za tako kratko vreme. Izvanredni poslovni uspesi koji su postignuti posledica su velikog ulaganja u obuku zaposlenih", izjavio je direktor fabrike Entoni Barnet. On je kazao da je ove letnje sezone između 40 i 50 kamiona dnevno izvozilo limenke iz Srbije i dodao da se planira dalji rast izvoza koji će omogućiti otvaranje novih radnih mesta, pored 120 postojećih.

U saopštenju se dodaje da je Bol osnovao preduzeće i fondaciju Riken, čija je namena prikupljanje i reciklaža limenki i podizanje svesti o važnosti recikliranja, što istovremeno doprinosi ekonomskom razvoju i zaštiti životne okoline.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 29.09.2006. 10:37:12 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 29. septembar 2006.

UPDATED

Da li je vlasnik Inveja na mala vrata ušao u Beogradsku industriju piva
EM Online

Između Inveja i Beogradske industrije piva nije uspostavljen nijedan oblik poslovne saradnje, izjavio je za Danas Milan Žikelić, zamenik generalnog direktora Beogradske industrije piva, komentarišući spekulacije o investiranju Inveja u beograsku pivaru.

Srđan Sredojević, vlasnik Inveja, nije potvrdio, ali ni demantovao pisanje nekih medija o namerama te firme da konkuriše na tenderu za kupovinu BIP, uz napomenu da je plasiranje takvih informacija pre ulaska u tendersku proceduru tendenciozno. Činjenica je, međutim, da je većina preduzeća koja je Invej kupio u postupku privatizacije vezano za agrar, pa bi kupovinom BIP Invej samo nastavio dosadašnje povezivanje sirovinske baze i proizvodnje.

Problem restitucije nije rešen samo u Srbiji. Da je zakon o privremenoj zabrani raspolaganja takvom imovinom usvojen, kupac bi mogao spornu imovinu da koristi samo dok fabrika radi. Ovako, on može da je preprodaje, da fabriku sruši i da gradi nove objekte i prodaje ih, bez obzira na to što to nije njegovo vlasništvo - izjavio je za Danas Bogdan Veljković, predsednik Udruženja građana za povraćaj oduzete imovine "Beograd" i jedan od naslednika imovine BIP. Branko Pavlović, pravni zastupnik malih akcionara BIP, potvrdio je za Danas da ne postoji mogućnost da neko uđe u BIP s obzirom na to da takav poslovni aranžman može da odobri samo Skupština akcionara, a ona to nije učinila. - Pretpostavljam da je Invej zainteresovan za kupovinu BIP, ali plasiranje priča o nečijim namerama ima funkciju da obeshrabri druge potencijalne kupce pivare. Na kraju, čak i da postoje neki zajednički projekti između BIP i Inveja sigurno je reč o komercijalnim poslovima - smatra Pavlović i dodaje da se raspisivanje tendera za BIP očekuje u naredna dva meseca. On je takođe potvrdio da ima zainteresovanih kupaca, mada ne treba zaboraviti da je prethodni tender, i pored velikog interesovanja svetski poznatih proizvođača piva, propao.

Za akcionare BIP, među kojima su i mali akcionari (a emitovano je više od devet miliona akcija) najvažnije je da se firma dobro proda i da vrednost akcija bude što viša. Važno je takođe i da firma nastavi da posluje i ne ode u stečaj. Pavlović naglašava da nerešeni imovinski odnosi s bivšim vlasnicima, među kojima je i Bogdan Veljković čiji je otac bio jedan od vlasnika pivare, neće biti prepreka za prodaju BIP. Nacionalizovana imovina ostaje i dalje nerešen problem, ali je taj vruć krompir sada u nadležnosti države. Budućem kupcu se predočava o kakvoj imovini je reč, ali je činjenica da se bez donošenja zakona o restituciji starim vlasnicima ne može "prepisati" neki pravni lek. U Agenciji za privatizaciju potvrđeno nam je da su u toku pripreme za raspisivanje tendera i da se njegovo objavljivanje očekuje za oko mesec dana. U Beogradskoj industriji piva država, koja je dugove po osnovu neplaćenih poreza i akciza konvertovala u kapital, postala je vlasnik 51,3 odsto kapitala.

-------------------------------------

Usvojen rebalans budžeta
EM Online

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su izmene i dopune Zakona o budžetskom sistemu, čime je usvojen i rebalans budžeta. Predlogom su prihodi povećani za sedam odsto, a rashodi za 13 odsto. Ukupni prihodi budžeta su 521,3 milijardi dinara, rashodi 505,8 milijardi dinara, što znači da će suficit u budžetu iznositi 15,5 milijardi dinara. Omogućeno je i izdvajanje novca za finansiranje referenduma o novom ustavu.

Za isplate budžetskih korisnika namenjeno je 446,7 milijardi dinara, a 33 milijarde dinara za kapitalne izdatke u okviru Nacionalnog investicionog plana. Za NIP, koji će se finansirati i zaduživanjima u inostranstvu i donacijama, u ovoj godini će biti obezbeđeno 35,2 milijarde dinara, a u narednoj godini za te namene će se izdvojiti 107,2 milijarde dinara. Izdaci za kapitalne investicije povećani su tri puta u odnosu na prvobitni plan i čine 12 odsto budžeta.

Ukupan višak u državnoj kasi, kad se uračuna suficit i privatizacioni prohodi, biće 2,1 milijarda evra. Isplata organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja iz budžeta biće 122,6 milijardi dinara i za 5,5 milijardi dinara su veće u odnosu na prvobitni plan. Za otplatu glavnice javnog duga Srbije izdvojiće se 34,7 milijardi dinara, a planirano je da se u narednih nekoliko meseci spoljni dug smanji za 2,5 do 3,5 milijardi dolara.

Zaposleni koji plate primaju iz budžeta ove godine će dobiti povišicu ne manju od 15 odsto, dok će plate u univerzitetskom obrazovanju biti povećne za 31 odsto, u MUP-u za 26,7 odsto, a mlađim državnim službenicima plate će biti povećene za 61,7 odsto. Izmenama Zakona o budžetu za ovu godinu po prvi put je uvedeno višegodišnje planiranje kapitalnih izdataka, i to na period od dve godine, kako bi se postepeno prešlo na sistem programskog budžeta.

Skupština Srbije večeras je dala saglasnost i na izmene i dopune finasijskih planova republičkog penzionog invalidskog fonda, zaposlenih penzionih fondova poljoprivrednika i samostalnih delatnosti kao i Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje i Nacionalne službe za zapošljavanje. Skupština je po usvajanju tih zakona počela novo vanredno zasedanje na čijem su dnevnom redu izmene i dopune poslovnika o radu parlamenta, imenovanje predsednika i zamenika Republičke izborne komisije i izmene i dopune Zakona o radiodifuziji.

-------------------------------------

Spoljnotrgovinski deficit za sedam meseci 3,1 milijarda evra
EM Online

Deficit u spoljnotrgovinskoj robnoj razmeni Srbije za prvih sedam meseci ove godine iznosio je 3,1 milijardu evra i bio je za 26,6 odsto veći u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšito je Republički zavod za statistiku (RZS).

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije od januara do avgusta ove godine iznosila je 7,9 milijardi evra (9,8 milijardi dolara) i bila je veća za 26,4 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, izavio je na konferenciji za novinare direktor RZS-a Dragan Vukmirović. Ukupan izvoz robe iz Srbije u tom periodu iznosio je od 2,4 milijarde evra što čini povećanje od 26,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kazao je Vukmirović i rekao da je istovremeno uvoz robe imao vrednost od 5,5 milijardi evra, što je više za 26,4 odsto poredeći sa istim periodom lane.

Prema podacima RZS-a, pokrivenost uvoza izvozom, za sedam meseci ove godine bila je 43,8 odsto, a u istom periodu prethodne godine bila je 43,9 odsto. Povećanje uvoza u proteklih sedam meseci posledica je uvoza energenata (1,1 milijarda dolara), rude bakra i gvožđa (182 miliona dolara), ali i rasta tražnje, odnosno javne i lične potrošnje. Rast izvoza u prvih sedam meseci bio je posledica dosada obavljene privatizacije i restrukturiranja preduzeća, te potpisanih i ratifikovanih ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama potpisnicama Pakta za stabilnost.

Na povećanje izvoza iz Srbije uticao je i suficit u razmeni hrane. Za prvih sedam meseci izvoz voća i povrća bio je 140 miliona dolara, izvoz žitarica i proizvoda od njih bio je 122 miliona dolara, izvoz kukuruza bilo je 76 miliona dolara, a šećera 87 miliona dolara. Suficit u razmeni gotovih tekstilnih proizvoda, zahvaljujući potpisanom Sporazumu sa EU i preferencijalnom statusu koji uživaju robe iz Srbije, ali i porasta svetskih cena osnovnih metala i rasta ekonomske aktivnosti u svetu, takođe je uticao na rast izvoza.

-------------------------------------

Kuprom: Cena visoka, ali želimo da kupimo RTB Bor
EM Online

Predsednik kompanije Kuprom Hori Simu ocenio je danas da je početna cena za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) "Bor" od 266,7 miliona dolara visoka, jer će investicije u restrukturiranje biti velike.

Kuprom je i pored toga ozbiljno zainteresovan za kupovinu RTB Bor u celini kao i da dodatno uloži velika sredstva u obnovu i razvoj, rekao je on na sastanku sa novinarima u Beogradu. Simu je izrazio nadu da će rokovi za privatizaciju biti poštovani jer bi, kako je rekao, odlaganje prodaje RTB-a poskupelo ulaganja. Ako postane vlasnik RTB-a, Kuprom planira da restrukturiranje sprovede u svim delovima sistema i kroz nekoliko faza, koje će obuhvatiti uvođenje savremene tehnologije, socijalni program i promene u načinu poslovanja, kazao je Hori Simu.

Prema njegovim procenama, prve pozitivne efekte trebalo bi očekivati godinu i po posle prodaje borskog RTB-a, a celokupna investicija se ne bi isplatila pre isteka 15 do 20 godina od kupovine. Tender za prodaju RTB Bor, u čijem su sastavu rudnici bakra "Bor" i "Majdanpek" i borsko preduzeće Topionica i rafinacija, objavljen je 1. septembra, rok za otkup tenderske dokumentacije je 6. oktobar, a ponude se podnose do 30. oktobra.

Tendersku dokumentaciju do sada su otkupili rumunski Kuprom i kompanija SMR, članica ruskog investicionog fonda Bejzik element. Simu, koji se juče u Boru sastao sa predstavnicima sindikata RTB-a, kazao je da Kuprom namerava da socijalni program sprovede u saradnji sa lokalnim vlastima, sindikatom i Vladom Srbije tako da dugoročno reši problem ljudi koji će ostati bez posla.

To će, kako je kazao, postići investiranjem u druge industrijske grane kao što su drvna i tekstilna industrija, odnosno delatnosti koje će moći da se razvijaju u toj sredini. On je kazao da je namera Kuproma da proizvodni proces u RTB-u podigne na viši nivo, tako što će se umesto poluproizvoda biti pravljeni finalni proizvodi - žice, kablovi i šipke.

Kako tvrdi Simu, komparativna prednost Kuproma je to što želi da svoju proizvodnju u Rumuniji i RTB regionalno integriše, čime će korist za obe firme biti veća. Bivši potpredsednik Siti banke (City Bank) Simu je, kako je rekao, Kuprom kupio pre tri godine u stanju u kakvom je sada RTB, koji je, posle uvođenja savremenih tehnologija, dostigao obrt od 112 miliona dolara u prošloj godini.

Prema njegovim rečima, Kuprom u svom sastavu nema rudnik i sirovine nabavlja iz Rumunije, Mađarske, Češke i Slovačke, a trenutno učestvuje i u privatizaciji jednog rudnika bakra u Rumuniji. Kuprom je jedini proizvođač električnog bakra, bakarne šipke izlivene u jednom komadu i emajlirane žice u Rumuniji i jedna od najvećih u Evropi.

-------------------------------------

Industrijska proizvodnja u avgustu veća za 1,1 odsto
EM Online

Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu bila je veća za 1,1 odsto, u poređenju sa avgustom prethodne godine, izjavio je direktor Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Dragan Vukmirović.

U odnosu na prosek 2005. godine, avgustovska industrijska proizvodnja bila je veća za 0,8 odsto, rekao je Vukmirović na konferenciji za novinare. Prema njegovim rečima, obim industrijske proizvodnje u avgustu ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, zabeležio je rast u 11 oblasti čije učešće u strukturi industrijske proizvodnje iznosi 70 odsto.

U 18 oblasti industrijske proizvodnje koje u strukturi učestvuju sa 30 odsto zabeležilo je pad, dodao je Vukmirović. Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u avgustu ove, u odnosu na isti mesec prošle godine, imala je proizvođa osnovnih metala, nameštaja, prehrambenih proizvoda i pića, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, kao i proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala, pokazuju podaci RZS.

U periodu januar-avgust ove godine u odnosu na isti period 2005. godine ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 5,9 odsto. Vukmirović je kazao da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu ove godine bio veći za 6,6 odsto u odnosu na isti period lane i iznosio je 283,6 milijardi dinara.

Rast u tom periodu, kako je kazao, zabeležen je u sektorima saobraćaja (26,8 odsto), finasijskog poslovanja (19,3 odsto), trgovine (7,5 odsto), proizvodnje električne energije (6,3 odsto) i sektor prerađivačke industrije (6,2 odsto), rekao je Vukmirović. U sektoru hotela i restorana zabeležen je pad od šest odsto, a u sektoru ostalih usluga pad od 3,6 odsto. BDP je u prvoj polovini ove godine, u poređenju sa istim periodom prethodne, porastao za 6,7 odsto, kazao je Vukmirović.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 02.10.2006. 19:31:27 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 2. oktobar 2006.

Predstavljena nova edicija Ekonomist magazina
EM Online

Niška AIK banka je na rang listi Ekonomist magazina u okviru edicije «Banke i lizing kompanije, osiguravajuća društva i brokerske kuće» naprofitabilnija banka u Srbiji, dok Rajfajzen banka ima najveći kapital, aktivu, plasmane i depozite. Na kraju juna ove godine profit AIK banke je bio 973,6 miliona dinara, a na drugom mestu je Inteza banka sa profitom od 625,8 miliona dinara.

Na trećem mestu je HVB banka čiji je profit bio 574,8 miliona dinara, zatim sledi Komercijalna banka sa profitom od 361,2 miliona dinara i Kulska banka čiji je profit 276,6 miliona dinara. Prema rang listi edicije Ekonomist magazina "Banke, lizing kompanije, osiguravajuća društva, brokerske kuće", koja je danas predstavljena, kapital Rajfajzen banke bio je 13,9 milijardi dinara. Komercijalne banke profit je bio 13,5 milijardi dinara, AIK banke 11,5 milijardi dinara, Alfa banke 9,4 milijarde dinara i Hipo Alpe-Adrija banka 7,7 milijardi dinara.

Ukupna aktiva Rajfajzen banke na kraju prvog polugodišta bila je 143,1 milijarda dinara, Inteze 96,2 milijarde dinara, Hipo Alpe -Adrija banke 92,7 milijardi dinara, Komercijalne banke 91,3 milijarde dinara i HVB banke 81 milijardu dinara. Plasmani Rajfajzen banke iznosili su 78,8 milijardi dinara, Inteze 52,4 milijardi dinara, Hipo Alpe-Adrija banke 51,5 milijardi dinara, Komercijalne banke 43 milijarde dinara i HVB banke 34 milijarde dinara. Rajfajzen banka je imala ukupne depozite u vrednosti od 111,6 milijardi dinara, Inteza 75,6 milijardi dinara, Hipo Alpe-Adrija banka 74,5 milijarde dinara, HVB banka 71,2 milijarde dinara i Komercijalna banka 67,4 milijarde dinara.

------------------------------------------

Dobit Srbijašuma u ovoj godini 1,54 miliona evra
EM Online

Dobit Srbijašuma u prvih šest meseci ove godine je 128 miliona dinara, odnosno 1,54 miliona evra, rekao je generalni direktor tog javnog preduzeća Ješa Erčih. "Srbijašume održava prostor ukupne površine od skoro milion hektara i godišnje zasadi osam miliona sadnica, naveo je Erčić na svečanosti povodom 15 godina rada preduzeća.

On je precizirao da "Srbijašume" danas čini 17 šumskih gazdinstava i 66 šumskih uprava u centralnoj Srbiji, a u sastavu preduzeća je i šest gazdinstava na Kosovu i Metohiji koja su pod nadzorom UNMIK-a. Erčić je kazao da će, ukoliko se nastavi sadašnja brzina pošumnjavanja, 2050. godine pod šumom biti više od 40 procenata teritorije Srbije. "U lovištima u sastavu Srbijašuma ima više od 11.000 krupne i oko 80.000 sitne divljači", izjavio je ministar turizma, trgovine i usluga Bojan Dimitrijević. Lovni turizam, kako je dodao, jedan je od potencijala Srbije i to je razlog da resorno ministarstvo u Projekat komercijalnog razvoja turizma uključi "Srbijašume". "Srbijašume" gazduju prirodnim bogatstvima i ribarskim područjima Save i Dunava. To preduzeće se stara i o očuvanju 97 zaštićenih prirodnih dobara, rezervata, na oko 250.000 hektara.

------------------------------------------

Sve više zahteva u Garancijskom fondu
Politika

Garancijski fond je za nešto više od dve godine, koliko posluje, izdao garancije za kredite preduzetnicima, kao i malim i srednjim preduzećima, u vrednosti od 18 miliona evra. U tom periodu je obrađeno oko 4.400 zahteva za kredite vredne 127 miliona evra. Samo za prvih šest meseci ove godine Fond je pozitivno ocenio 676 zahteva gde je garantovani iznos oko 4,04 miliona evra. Više o kreditiranju malih i srednjih preduzeća i preduzetnika sledeće nedelje u specijalu EM Online.

"U nastajanju da pomognemo ravnomeran razvoj privrede u celoj Srbiji, prednost je data nerazvijenim područjima i regionima. Tako su u ovoj godini od svih izdatih garancija čak 30 dobili klijenti iz nerazvijenih područja", kaže Milisav Tijanić, direktor Garancijskog fonda. Za kredite čiji su korisnici iz nerazvijenih opština Fond izdaje garancije u iznosu od 80 odsto potraživanja po kreditu. U ostalim slučajevima garantuje se do 50 odsto kredita. Do sada su odobrene garancije za projekte iz 28 regiona, odnosno iz 163 opštine.

Osim toga, Fond vodi računa i o razvoju pojedinih delatnosti. Po Tijanićevim rečima, prioritet se daje prerađivačkoj industriji i poljoprivredi. Imajući u vidu značaj izvoza, za takve projekte Fond takođe obezbeđuje garancije od 80 odsto potraživanja po kreditu. Garancijski fond je do sada sklopio ugovore sa 32 banke. Najviše garancija dato je za kredite koje su preduzetnicima odobrili Komercijalna banka, Nacionalna štedionica, Vojvođanska i Hipo Alpe Adrija banka. Po rečima našeg sagovornika, Fond će nastojati da ostvari saradnju i sa svim drugim bankama koje posluju u Srbiji. On pri tom ističe da su banke sa stranim kapitalom već prepoznale svoj interes za saradnju sa Fondom i da, uz njenu garanciju, odobravaju više kredita privredi.

"Bankama su naše garancije dobrodošle, jer se za iznos kredita koji je obezbeđen garancijom umanjuje osnovica za posebnu rezervu prilikom klasifikacije plasmana. Uz to, dobijaju jedno od najkvalitetnijih obezbeđenja za svoje kredite, budući da je reč o garanciji naplativoj na prvi poziv. Naravno, ne smemo zaboraviti i značajno umanjenje rizika. Jer, izdavanjem garancije u korist banke Fond na sebe preuzima rizik do 80 odsto odobrenog kredita", ističe Tijanić.

Preduzećima je garancija korisna zato što im pomaže da im banke odobravaju povoljnije kredite. Ovo je naročito važno za preduzetnike koji počinju posao, takozvane start-ap projekte, kao i mala preduzeća koja bez takve garancije i dalje teško dolaze do kredita. Garancijski fond nastoji da preduzetnicima bude podrška u svakom pogledu; između ostalog, davanjem saveta i pružanjem stručne pomoći – čak i pre nego što se obrate nekoj banci za kredit.

Garancije su odobravane za kredite čiji je rok otplate u proseku pet godina. Najčešće su to bili krediti za proizvodnju (negazirane vode i plavog kamena na primer), ali i za poljoprivredu. Veliki broj garancija koje su odobravane za kredite od nekoliko hiljada evra pa do pola miliona bio je i za kupovinu opreme.

------------------------------------------

Subotički Pionir kupuje Hisar iz Prokuplja
EM Online

U naredna dva dana biće potpisan kupoprodajni ugovor između subotičkog "Pionira" i kompanije "Hisar", kojim će ta prokupačka fabrika biti privatizovana, čime će "Hisar ući u društvo tri najveće fabrike čokolade u Južnoj Evropi".

Jedan od menadžera "Pionira" rekao je da je "Hisar", uz čokoladni program, posebno interesantan zbog svog programa prerade voća i povrća, u koji su spremni da ulože 10,5 miliona evra. "Pored fabrike čokolada 'Pionir', sa bruto godišnjom realizacijom od 28 miliona evra, koji izvozi u sve zemlje sveta, pa čak i Švajcarsku, ovog meseca otvoricemo u Paraćinu i najmoderniju i sigurno najveću fabriku konditorskih proizvoda u ovom delu Evrope", rečeno je u "Pioniru". U Prokuplju će se ubuduće voće i povrće otkupljivati i prerađivati do finalizacije, a skladištiti u najvećoj hladnjači na Balkanu koja se takođe ovog meseca otvara u Paraćinu.

------------------------------------------

Vlada izdvaja 14 miliona evra za otpremnine u RTB-u
EM Online

Za radnike Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, koji su u procesu restrukuriranja te kompanije dobrovoljno napustili preduzeće, republička vlada je za otpremnine izdvojila 14 miliona evra. Zamenik generalnog direktora RTB za kadrove i informisanje Dragan Ranđelović rekao je da će otpremnine radnicima biti podeljene sredinom oktobra. Više o sudbini RTB-a čitajte u novom broju Ekonomist magazina.

Prema strategiji Vlade Srbije o restrukturiranju RTB-a, potrebno je da "bazni deo" kombinata bakra napusti još 320 radnika, kako bi ostao optimalan broj od 4.693 zaposlenih. Ranđelović je naznačio da će poslovodstvo RTB-a i reprezentativni sindikati do 6. oktobra, kada ističe rok za otkup tenderske dokumentacije, morati da ustanove kriterijume po kojima će se odrediti ko još predstavlja višak u toj kompaniji.

------------------------------------------

Vojvođanska nafta slabo iskorišćena
Danas

Stručnjaci NIS Naftagas procenili su da je za 57 godina postojanja NIS Naftagas istražio tek oko 22 odsto ukupnog naftnog potencijala Vojvodine. Dokazano je da oko 15 odsto nalazišta nije moguće eksploatisati, što znači da je ostalo neistraženo još oko 63 odsto, od čega se, prema procenama geologa Naftagasa, na dosadašnji tehničko-tehnološki način ne može eksploatisati 18 odsto.

Kada se procenti prevedu u jezik brojki, Vojvodina raspolaže sa više od 500 miliona tona nafte. Do sada je obrađen naftni potencijal od 166,7 miliona tona, a sa vojvođanskih naftnih polja izvađeno je oko 40 miliona tona. Ako bi se od 583 miliona tona nafte koja čeka na eksploataciju izvadilo 25 odsto onda bi to značilo da bi Srbija raspolagala sa oko 145 miliona tona "crnog zlata". Ova nafta se ne bi mogla izvaditi odjednom, ali bi to u narednih pola veka garantovalo stabilnu proizvodnju od oko tri miliona tona. Uz sadašnju očekivanu godišnju proizvodnju od oko 650.000 tona, Srbija bi se svrstala u malobrojne zemlje na svetu koje ne zavise od uvoza nafte. Ova procena naftnog potencijala Vojvodine dostavljena je i privatizacionom savetniku NIS Rajfajzen Meril Linč.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 04.10.2006. 18:43:20 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 4. oktobar 2006.

poslednja vest je neshto o chemu se vecj duzhe vreme govorilo, mislim da psbn ne bi bio losha qpovina, pogotovu shto za sada cena pada.

Dobrovoljne penzije i u Srbiji
EM Online

Dobrovoljno penzijsko osiguranje od nedavno je dostupno i građanima Srbije, koji "dopunske penzije" mogu uplaćivati kod bivseg Delta osiguranja, a sadašnjeg Delta Đeneralija, nastalog pošto je italijanska osiguravajuća kuća Delta Đenerali otkupila većinski paket akcija Delta osiguranja.

Član prvog dobrovoljnog penzijskog fonda u republici sa dozvolom Narodne banke Srbije, od ovog meseca može biti svako lice, čak i stranac, koji neće trpeti sankcije ukoliko neredovno uplaćuje doprinose "za sigurniju starost". Minimalna uplata koja se može ugovoriti je hiljadu dinara.

Prema novom Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima, dozvoljeno je da član jednog fonda može preneti račun u drugi fond po svom izboru, a Narodnoj banci Srbije data je uloga kontrolnog organa koji je jedini ovlašćen da izdaje licence. Direktor Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima Delta Đeneralija, Aleksandar Krtinić, kaže da se prvo "povlačenje uplaćivanih sredstava" može učiniti u 53. godini života, posle koje se može nastaviti sa uplatama dobrovoljne penzije.

Novac, posle isteka 53. godine života, osiguranici mogu podići direktno iz društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima (kao što je Delta Đenerali), jednokratno ili kroz programirane isplate, slične isplati na rate, ali koje nemaju takozvani faktor rizika. "U slučaju da novac želite da prenesete na osiguravajuću kuću, to možete da učinite, kada napunite 53. godinu, ako tada želite da povučete sredstva, koje možete da prenesete na neku od osiguravajućih kuća, bilo da je Delta Đenerali ili neko drugo osiguravajuće društvo, koje može ponuditi otkup anuiteta po riziko tabelama," kaže Krtinić. Na jednokratnu isplatu prikupljenog novca, član dobrovoljnog penzijskog osiguranja, moraće da prema zakonu o ličnim dohocima, plati porez na kapitalnu dobit od 20 odsto, ali samo na ostvaren prinos.

Sredstva se na račun dobrovoljne penzije mogu skupljati najkasnije do navršene 70. godine života, a novcem se može raspolagati bilo kad između 53. i 70. godine života. Uplata se može povući pre ugovorenog roka, samo u slučaju vanrednih troškova lečenja ili trajne nesposobnosti za rad. Krtinić ističe da "iskustva razvijenih zemalja, pokazuju da su dobrovoljne penzije česta opcija, što se već uveliko dešava i u zemljama u okruženju."

Direktor Društva za upravljanje Delta Đeneralija pojašnjava da je reč o ulaganju koje se može kao pojam shvatiti kao nešto između bankarske štednje i investicionog fonda, koje članu pruža mogućnost da jednostavno i dugoročno akumulira novac, koji kasnije može iskoristiti za penziju. Iako je tržište kapitala u Srbiji još nedovoljno razvijeno, u Delta Đeneraliju očekuju prinos na akumulirana sredstva slično u zemaljama regiona, od oko osam odsto.

Krtinić navodi da, primera radi, za mesečne uplate od 3.000 dinara na period od 30 godina, klijent koji time štedi za starost, može da očekuje "pristojnu penziju", možda veću i od današnjih 20.000 dinara mesečno. On je upozorio, da je najvažnije da lice koje želi da štedi za dobrovoljnu penziju, shvati da se prema zakonu, ne može ugovarati visina dobiti ili prinosa na prikupljen novac, ali je sigurno da sva dobit ide onome ko je ugovorio uplatu dobrovoljne penzije.

Društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, u ovom slučaju Delta Đenerali, ulaže imovinu članova radi prinosa, ali ne stiče pravo da tu imovinu koristi u tekućem poslovanju, niti za stečaj. "Imovina je kod banke poverioca, potpuno odvojena od našeg poslovanja i zaštićena od bilo kakvog uticaja, a dobit koja se stalno akumulira, ostaje u okviru dobrovoljnog penzijskog fonda," precizirao je direktor Delta Đeneralija za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima. U Delta Đeneraliju, koje je 8. septembra dobilo dozvolu NBS za bavljene dobrovoljnim penzijskim osiguranjem, ističu da već imaju bazu od 23.000 članova i da već početkom 2007. godine očekuju rast broja članova u hiljadama "iz svih socijalnih nivoa". Kao sigurnost građanima, uvešće se obavezno, svakodnevno objavljivanje kretanja investicione jedinice u dnevnim novinama, tako da član može pouzdano pratiti kretanje uloženog novca. Primena Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima, koji je usvojen u septembru prošle godine, počela je u aprilu. Narodna banka Srbije, sa velikim oprezom odobrava licence društvima za upravljanje tim fondovima, sa obrazloženjem da nema dovoljno menadžera koji su obučeni za upravljanje imovinom.

-------------------------------------------

Predloženo ukidanje zabrane uvoza naftnih derivata

EM Online

Vlada Srbije je usvojila izmene i dopune Zakona o carinskoj tarifi kojima se ukida zabrana uvoza naftnih derivata i uvodi visoka carinska zaštita tih proizvoda, izjavila je danas pomoćnik ministra finansija za carinski sistem i politiku Vesna Hreljac-Ivanović.

Predloženo je da liberalizuje uvoz osnovnih naftnih derivata, tako da bi se u naredne tri godine primenjivala carinska stopa od 30 i 18 odsto na uvoz tih proizvoda i ona bi se postepeno smanjivala od 2010. godine. Carinska stopa od 30 odsto obračunavala bi se na uvoz dizel goriva, evro dizela i ulja za loženje, a po stopi od 18 odsto carinili bi se MBM gorivo i mazut.

"Uredbom o zabrani uvoza naftnih derivata, koja je u primeni od 2001. godine, maksimalno je štićena Naftna industrija Srbije (NIS), ali to na duži rok nije dobro ni za tu kompaniju ni za potrošače", objasnila je Hreljac-Ivanović. Prema njenim rečima, Vlada Srbije može novom uredbom da ukine zabranu uvoza naftnih derivata, ali nove carinske stope ne mogu biti u primeni dok Skupština Srbije ne usvoje izmene Zakona o carinskoj tarifi.

-------------------------------------------

Strane investicije u Srbiji dostigle 3,25 milijardi dolara

EM Online

Strane direktne investicije u Srbiji premašile su 3,25 milijardi dolara u prvih osam meseci ove godine, što je dvostruko više nego u celoj 2005. godini, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Do kraja ove godine strane direktne investicije dostićiće rekordni iznos od četiri milijarde dolara, ocenjuje se u saopštenju. Kako se navodi, u prvih osam meseci ove godine ostvaren je suficit platnog bilansa od 4,4 milijarde dolara, a za taj iznos povećane su i devizne rezerve Narodne banke Srbije, što je omogućilo jačanje dinara. Stabilan dinar, kao i čvrsta monetarna i fiskalna politika, doprineli su obaranju inflacije, što će se pozitivno odraziti na rast stranih direktnih investicija i u narednom periodu, ocenilo je Ministarstvo finansija Srbije.

-------------------------------------------

Dalji pad evra
EM Online

Evro je u utorak bio na nivou iz 22. januara 2005. godine. Prvi put ove godine kupovni kurs evra skliznuo je ispod 80 dinara. Tako se u menjačnicama otkupljivao po 79,6 dinara, a prodavao po 80,85 dinara, pišu Večernje Novosti.

“Ništa spektakularno se ne dešava” - kaže za "Novosti" Borislav Brujić, vlasnik menjačnica Pirana i predsednik Udruženja menjača Srbije. - Usklađena je i ponuda i tražnja za devizama. Ljudi i prodaju i kupuju evro kao i proteklih dana... Prema nekim informacijama, na tržištu nedostaju dinari. Na međubankarskom sastanku, na kome se svakodnevno formira zvanični kurs dinar - evro, utorka je, već treći put za redom, obim trgovine između Narodne banke i ovlašćenih banaka bio okruglo: nula. Što znači da Narodna banka, i pored najava da će intervenisati u slučaju većeg jačanja dinara, to ipak nije učinila. Srednji kurs formiran je na nivou od 80,075 dinara za evro.

-------------------------------------------

Hrvatska firma prodala akcije “Toze Markovića”
EM Online

Hrvatska kompanija Našicecemet objavila je juče da je na Beogradskoj berzi prodala sve akcije u fabrici Toza Marković iz Kikinde, pošto je fabrika bila blokirana čitavu godinu zbog nerešenih vlasničkih odnosa.

U saopštenju Našicecementa, članice Nekse grupe, nije navedeno ko je kupac akcija, a prema Zakonu o hartijama od vrednosti ime novog vlasnika biće objavljeno za tri dana na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti. Prema podacima Beogradske berze, prodato je ukupno 288.131 akcija Toze Markovića za 891 milion dinara, odnosno oko 32 odsto kapitala po ceni od 2.715 dinara za jednu akciju. Našicecemet je paket akcija Toze Markovića prodao dan pred održavanje Skupštine akcionara kikindske fabrike, koju je po vanrednom postupku zakazao drugi najveći akcionar, beogradska kompanije ITH, koja poseduje 24 odsto kapitala.

-------------------------------------------

Slovenci kupili Polis osiguranje
EM Online

Slovenačka osiguravajuća kuća Sava objavila je ponudu za preuzimanje najmanje 73,81 odsto kapitala beogradskog Polis osiguranja po ceni od 2.400 dinara odnosno 29,99 evra za jednu akciju.

Ponuda će biti otvorena do 19. oktobra, a Reosiguranje Sava iz Ljubljane bi za svih 406.533 akcije Polis osiguranja, koliko maksimalno namerava da preuzme, trebalo da plati oko 12 miliona evra, navodi se na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti (www.crhov.co.yu), Ukupna premija Polis osiguranja krajem juna ove godine, prema podacima Narodne banke Srbije, iznosila je oko 328,5 miliona dinara, a najveći akcionar sa 66,32 odsto kapitala je Beobanka u stečaju. Prema podacima sa sajta kompanije, Polis osiguranje nastalo je 2002. godine spajanjem Kolos osiguranja i Beobanka osiguranja.

-------------------------------------------

Rusi hoće da kupe „Krušik“
EM Online

Za kupovinu „Krušikovih“ fabrika Namenske proizvodnje i Akumulatora zainteresovana je moćna ruska državna kompanija „Rosoboron eksport“ iz Moskve, saznaje „Blic“ iz moskovskih izvora bliskih toj kompaniji. U najvećem valjevskom preduzeću „nisu obavešteni“ o tome, a izvor „Blica“ tvrdi da je ruska kompaniju ponudu za kupovinu valjevske vojne fabrike uputila direktno Ministarstvu odbrane Srbije.

Krušikova“ Namenska u kojoj radi oko 1.000 radnika bila je svetski priznat proizvođač raketa po sovjetskoj licenci. “Rusi su za Valjevo zainteresovani zbog izuzetno kvalitetne i stručne radne snage, kao i tradicije u proizvodnji oružja”, kaže ovaj izvor „Blica“ dodajući da je zamisao „Rosoboron eksporta“ da u Srbiji organizuje remontni zavod za njihovo oružje kojeg na Balkanu ima mnogo. Ta ruska kompanija bavi se proizvodnjom, izvozom i uvozom vojnih i drugih strategijskih proizvoda, te proizvodnjom raketnog goriva. U svom sastavu ima 1.500 instituta i fabrika, dok su mu kooperanti u 60 zemalja. U holdingu „Krušik“, međutim, ništa ne znaju o ovim špekulacijama, a u službi za odnose sa javnošću „Blicu“ je rečeno da je Namenska u državnoj svojini i da, koliko znaju, „država još nije odlučila da prodaje vojne fabrike“.

Kada su u pitanju „Krušikovi“ Akumulatori, ta fabrika je nedavno istakla svoj prospekt za privatizaciju, a „Rosoboron eksport“ je zainteresovan, s obzirom na to da su Akumulatori imali izvoz od 28 miliona dolara u bivši SSSR, a na tom tržištu su i dalje prisutni. U Akumulatorima je trenutno 230 radnika koji ostvare oko 2,5 miliona dolara prihoda, a 60 odsto proizvodnje izvoze. Zainteresovanost za fabriku akumulatora pokazala je i nemačka „Varta“, čiji su predstavnici u avgustu boravili u „Krušiku“. Razgovori su vođeni u prisustvu činovnika Regionalne privredne komore i Ministarstva privrede i privatizacije na čiji je izričit zahtev izostalo saopštenje za javnost.

-------------------------------------------

Dinkić traži kupca za Poštansku štedionicu?
EM Online

Ministar finansija Mlađan Dinkić pregovara o prodaji državnog udela u Poštanskoj štedionici, nezvanično saznaje Glas. “Vlada Srbije je, na predlog ministra Dinkića, pre nekoliko meseci donela zaključak o prodaji akcija u svim bankama u kojima ima učešće. Po tom dokumentu sve bi trebalo da se proda najkasnije do 2008. godine.

Međutim, kako se izbori bliže, lider G17 plus je odlučio da u što kraćem roku proda najveću srpsku banku - Poštansku štedionicu, u kojoj država, preko PTT Srbija, poseduje čak 80 odsto akcija. Dogovori su počeli, a ko bi mogao da bude kupac i o kojoj ceni je reč, zasada je nepoznanica jer se sve čuva u najstrožoj tajnosti. O tome ništa ne zna čak ni premijer Vojislav Koštunica - tvrdi izvor blizak Vladi Srbije.

Prema njegovim rečima, prodaja državnog udela u Štedionici, ukoliko to neko ne spreči, mogla bi da se dogodi već početkom naredne godine. - Ministar finansija pre toga u Poštansku štedionicu treba da infiltrira Srpsku banku, u kojoj država ima 96 odsto vlasništva - tvrdi sagovornik. U prilog ovome ide i izjava guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića. Naime, on je nedavno izjavio da Poštansku štedionicu treba privatizovati, između ostalog i zato što "poslovodstvo nisu interesovali propusti na koje je ukazivala Narodna banka Srbije, već samo personalne promene i da je to uvek tako kad je banka državna, odnosno nema vlasnika sa imenom i prezimenom".

U kompaniji koja je većinski vlasnik Štedionice, PTT-u, ništa nisu znali da kažu o potencijalnoj prodaji banke, već samo da će da se povinuju svakoj odluci Vlade Srbije. Od njih smo saznali da je trenutna cena Štedionice veća od 500 miliona evra, a u slučaju da se prodaje sa organizacionim jedinicama u mreži PTT-a, i do 700 miliona evra. Informacije o prodaji nisu imali ni u Poštanskoj štedionici, ali i ljudi zaduženi za odnose s javnošću u Ministarstvu finansija. Oni su rekli da za takve informacije jedino mogu da pitaju ministra, ali da on juče nije bio dostupan. Inače, Poštanska štedionica je najveća banka kod nas u poslovanju sa stanovništvom. Ona ima više od 1,3 miliona tekućih računa i oko dva miliona izdatih kartica. Osim države, akcionar Poštanske štedionice do nedavno je bio "Telekom Crne Gore", ali je prodao akcije, srpski PIO fond poseduje osam odsto, mađarski investicioni fond "Bukom KFT" (1,98), Rajfajzen banka (1,17), Erste banka (0,8), "Sab monet" iz Beograda (0,78), "Gustavus kapital" (0,6), Inteza banka (0,22) i neka fizička lica.

Poštanska štedionica i Srpska banka trebalo je da se spoje još u junu jer je u decembru prošle godine na Vladi Srbije donet zaključak o integraciji ove dve banke. Pre toga, odnosno u aprilu, uhapšena je direktorka Štedionice Jelica Živković, koja je glavni protivnik Dinkićeve ideje o spajanju. Pre mesec dana menadžment Poštanske štedionice izjavio je da ne zna zašto je odloženo pripajanje i za kada.

UPDATED

Počelo spajanje Konzuma i Delte
B92
Regionalni trgovački megalanac više nije samo stvar planova dvojice preduzetnika, Ivice Todorića, vlasnika Agrokora, i Miroslava Miškovića, vlasnika Delte, piše hrvatski sajt Business.hr.

Todorić, naime, tvrdi da je u Agrokoru u toku izbor savetnika koji će proceniti vrednost Konzuma i predložiti modele spajanja, a to će najverovatnije biti švajcarska investicijska banka UBS, dok je Delta za svoga savetnika izabrala Citybank.

Spajanje Konzuma i trgovačkog segmenta Delte u multinacionalni regionalni trgovački lanac složen je projekat koji će potrajati najmanje godinu dana, a zavisno od procene visine kapitala ovih kompanija, odrediće se i vlasnička struktura.

Procenjuje se da će dve kompanije, koje imaju snažan godišnji rast, u trenutku spajanja imati prihod od najmanje četiri milijarde evra. Ambicija nove kompanije veća je od regionalnih, a njen interes prostirao bi se dalje prema istoku.

Agrokor i Delta združuju samo trgovački biznis koji je okosnica za prodaju prehrambenih proizvoda jedne i druge kompanije. Agrokor je razvio snažnu uljarsku industriju u Hrvatskoj i Srbiji, dok Delta, takođe, ima razvijen prehrambeni biznis u Srbiji.

Merkator, uskoro, i zvanično vlasnik Rodića

Merkator će i zvanično, za dve sedmice, postati vlasnik srpskog preduzeća Rodić, izjavio je predsednik uprave Merkatora Žiga Debeljak.

On je za dodao da će Merkator do kraja ovog meseca postati vlasnik 76 odsto deonica Rodića, dok će ovo srpsko preduzeće biti vlasnik oko 5 odsto deonica Merkatora.

Preostalih 24 procenata deonica Holding Rodić M&B će zadržati do 2008. i 2009. godine, tokom kojih će još dva paketa od po 12 procenata deonica prodati Merkatoru.

SAD sprečava poremećaj na tržištu nafte?
Beta, B92
Američke i svetske rezerve sirove nafte za vanredne potrebe mogle bi 18 meseci da prebrode potpuni prekid iranskog izvoza nafte, i tako spreče da privreda SAD pretrpi štetu koja se procenjuje na 201 milijardu dolara, saopštile su američke vlasti.


Među trgovcima energentima vlada zabrinutost da bi mere američke vlade i drugih zapadnih zemalja zbog iranskog nuklearnog programa, mogle da navedu Teheran da u znak odmazde potpuno prekine sa izvozom nafte. Iran je četvrti izvoznik nafte u svetu i dnevno prodaje 2,7 miliona barela.

Takav poremećaj uskratio bi svetskom tržištu u periodu od 18 meseci gotovo 1,5 milijardi barela sirove nafte, navela je Kancelarija za odgovornost vlade (GAO), koja je stalni istražni organ Kongresa SAD.

Kako bi se izbegao nagli skok cena i obezbedila dobra snabdevenost, SAD bi u koordinaciji sa zemljama partnerima u Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) mogle zajednički da puste u promet svoje vanredne rezerve sirove nafte, i tako 18 meseci neutrališu manjak iranske nafte.

SAD ne uvoze direkno sirovu naftu iz Irana, ali bi prekid iranskog izvoza naterao zemlje koje naftu kupuju od Irana da Americi konkurišu prilikom kupovine nafte od drugih proizvođača.

"Nestanak te (iranske) nafte sa tržišta podigao bi cene svugde. Pri sadašnjim kapacitetima, strateške naftne rezerve i međunarodne rezerve mogu da nadoknade izgubljenu naftu i tako zaštite ekonomiju od znatne štete", navela je ta agencija.

SAD u svojim strateškim rezervama drže oko 688 miliona barela nafte. Pored toga, zemlje članice IEA imaju u svojim javnim i industrijskim rezervama oko 2,7 milijarde barela nafte, od čega je oko 700 miliona barela pod kontrolom vlada i namenjeno vanrednim potrebama.

GAO je ocenila da bi, kako bi se sprečio poremećaj zbog iranske nafte, bila potrebna i povećana eskploatacija nafte u svetu, posebno u Saudijskoj Arabiji, kao i da korisnici u industriji pređu na zemni gas kao energent.

Ako bi Iran prekinuo izvoz i ta nafta ne bi bila nadomeštena, to bi američku privredu koštalo oko 201 milijardu dolara, navela je GAO.

Samom upotrebom američkih strateških rezervi, bila bi izbegnuta šteta od 132 milijarde, a puštanje rezervi drugih zemalja bi gotovo u potpunosti sprečilo štetu, ocenila je GAO.

Uprava za energetske informacije, koja je analitički deo ministarstva energetike SAD, procenila je, međutim, da bi šteta u slučaju da se ne nadomesti iranska nafta bila mnogo manja, izmedju 34 i 99 milijarde dolara.

U izveštaju GAO navodi se da je takva niža kalkulacija analitičke službe ministarstva rezultat procene da porast cene nafte ne bi tako teško uzdrmao američku privredu.

Američki državni sekretar Kondoliza Rajs u utorak je u Saudijskoj Arabiji rekla da je za međunarodnu zajednicu "jedini izbor" da Iranu nametne sankcije, ako Teheran ne pristane da obustavi svoj program obogaćivanja uranijuma.

Nafta najjeftinija u proteklih sedam meseci

Cene nafte pale su, treći dan uzastopno, na najniži nivo u proteklih sedam meseci potiskivane povećanjem ponude na svetskim tržištima.

Na njujorškoj berzi, laka američka nafta za novembarske isporuke jeftinija je za 28 centi i košta 58,40 dolara za barel. Za manje od dva meseca nafta je izgubila 25 procenata na ceni, a samo od početka ove sedmice pojeftinila je za 4 dolara po barelu.

Analitičari kažu da je malo verovatno da će se pad nastaviti jer su pred trgovcima otvorene mogućnosti za spekulacije i da višak svetske produkcije sada iznosi 2,5 miliona barela dnevno, ili tri odsto dnevne potražnje.

Dok se svetski ekonomski rast usporava a snabdevanje naftom raste, energetsko tržište je postalo manje osetljivo na geopolitičke napetosti, kao što je diplomatski sukob između Irana i Zapada oko nuklearnih ambicija Teherana.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 05.10.2006. 17:28:53 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 5. oktobar 2006.

pa, ako se u ikt podforumu baca hejt na telekom, izgleda da ovaj podforum postaje namenjen hejtu na deltu.
nakon _struchnjaka_ koji su rekli da delta ima 11% na srpskom trzhishtu, i da je to ustvari nedovoljno, sada se delta ujedinila sa monopolistom iz bratske nam zemlje, da bi premashila famoznih 11%.
takodje, za sve one koji nisu dali ekonomiju, evo prve vesti kao lekcije iz inflacije/devalvacije/itd.
od 4 vesti za danas, 2 su o monopolistima i jedna o pranju novca. kako chovek da ne bude zadovoljan razvojem zemlje.
uzhivajte.

NBS ublažila jačanje dinara
EM Online

Narodna banka Srbije (NBS) intervenisala je na Međubankarskom deviznom tržištu (MDT), kako bi ublažila jačanje dinara i sprečila da kurs evra padne ispod 80 dinara.

Kako se navodi u saopštenju centralne banke, NBS se ponaša saglasno odluci o postepenom povlačenju sa deviznog tržišta i današnjom intervencijom ne brani ni nivo, a ni trend kretanja deviznog kursa, koji se formira tržišno na osnovu ponude i tražnje deviza. NBS navodi da će na trenutne pritiske na apresijaciju kursa dinara, koji će se verovatno zadržati i u narednom periodu i doprineti padu bazne i ukupne inflacije, reagovati smanjenjem ili povećanjem svoje referentne kamatne stope.

"Zbog svih ovih kretanja NBS ponovo podseća i privredu i građane na potrebu da se u što većoj meri okrenu dinaru, kako bi izbegli nepotrebno izlaganje rizicima kursa koji se ne mogu predvideti", piše u saopštenju. To znači, kako se dodaje, da preduzeća koja imaju devizne obaveze ili očekuju devizne prilive, treba da se obezbede terminskom kupovinom ili prodajom deviza preko banaka, dok građani ne bi trebalo da rizikuju sa stalnim prelaskom iz dinara u evro i obrnuto.

Promet na sastanku MDT-a tokom septembra iznosio je 33,9 miliona evra, u čemu je NBS učestvovala sa 20,8 miliona evra. NBS je od toga prodala bankama 18,3 miliona evra i od banaka kupila 2,5 miliona evra, saopštila je NBS. Kako se dodaje, NBS je otkupljujući efektivni strani novac od menjača (septembarski neto otkup iznosio je 148 miliona evra), koji nije prodavala na deviznom tržištu, dodatno doprinosila da apresijacija dinara ne bude još veća.

--------------------------------------

NIS će ostati konkurentan i posle uvođenja carina
EM Online

Direktor Naftne industrije Srbije (NIS) za odnose s javnošću Tomislav Mićović ocenio je da će ta kompanija ostati konkurentna na tržištu Srbije i posle ukidanja zabrane uvoza naftnih derivata i uvođenja carina.

NIS-u "ne smeta" uvođenje carina, jer će i pod tim uslovima za naftne kompanije koje posluju na srpskom tržištu, biti povoljnije da kupe derivate prerađene u NIS-ovim rafinerijama. "NIS iz godine u godinu sve više ulaže u modernizaciju postrojenja da bi povećao efikasnost cele kompanije i da bi se na taj način smanjili troškovi proizvodnje derivata i neće nam smetati uvođenje carina", istakao je on.

Vlada Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o carinskoj tarifi kojima se ukida zabrana uvoza naftnih derivata i uvodi carinska stopa od 30 odsto na uvoz dizel goriva, evro dizela i ulja za loženje, a stopom od 18 odsto carinili bi se MBM gorivo i mazut. Predloženo je da se te carinske stope primenjuju u naredne tri godine, posle čega bi se postepeno smanjivala od 2010. godine. Uredba o zabrani uvoza naftnih derivata, primenjuje se od 2001. godine. Pomoćnica ministra finansija Vesna Hreljac-Ivanović kazala je danas da Vlada Srbije može novom uredbom da ukine zabranu uvoza naftnih derivata, ali da carinske stope ne mogu biti u primeni dok Skupština Srbije ne usvoje izmene Zakona o carinskoj tarifi.

--------------------------------------

Srbi oprali 1,3 milijarde evra
EM Online

Materijalna šteta od privrednog kriminala u Srbiji od 2000. do 2005. godine bila je 86 milijardi dinara, odnosno oko 1,3 milijardi evra, navedeno je u izveštaju o pranju novca koji je juče predstavljen u Beogradu, prenosi Glas Javnosti. U 2005. godini materijalna šteta od te vrste kriminala iznosila je 25,7 milijardi dinara, navedeno je u Izveštaju koji su priredili Misija Oebsa i Međuregionalni institut Ujedinjenih nacija za istraživanje kriminala i pravosuđa.

Istraživanje je sprovedeno uz podršku ministarstava SAD, a na čelu istraživačkog tima bili su ekspert u oblasti privrednog i finansijskog kriminala i sprovođenja zakona Petrus van Dajn i Stefano Donati, savetnik za suzbijanje privrednog kriminala Misije Oebs. Autori istraživanja su naveli da je veoma teško iz dostupnih podataka stvoriti sveobuhvatnu sliku o privrednom kriminalu i poreskim krivičnim delima u Srbiji. Problem su razlike između institucija u načinu "vođenju knjiga" i postojanje državnih fantomskih baza podataka, uz fantomske firme. Za postizanje potpune slike o tokovima novca, eksperti su preporučili nadležnima da se zapitaju nad činjenicama da domaćinstva godišnje troše 560 miliona evra više nego što mogu da zarade i uštede.

Po pitanju međunarodnih tokova novca, kao najzanimljivije zemlje s kojima postoje transakcije koje idu iz Srbije su Kipar, BiH, Mađarska, SAD, Rusija i Švajcarska, pri čemu se posebno izdvaja Kipar. Navodi se da je Kipar jedan od glavnih primalaca novčanih tokova iz Srbije, a da bilateralni bilans plaćanja s Kiprom stalno beleži značajne deficite. Ističe se da se 95 odsto izlaza iz Srbije uporno prikazuje kao nabavka robe i usluga, te da ispada da je Kipar sa više od 600 miliona evra godišnje prodate robe Srbiji jedan od najvećih izvoznika robe u Srbiju, što je malo verovatno zbog njegove male ekonomije.

Kao primer mehanizma za pranje novca s Kipra, navodi se da je cena koju plaća uvoznik iz Srbije obično značajno viša od tržišne vrednosti, dok je cena koju plaća isporučilac sa Kipra trećoj strani obično u skladu s tržišnom, što znači da dobit zadržava entitet na Kipru, čiji se korisnik ne otkriva. U izveštaju se upozorava da se novac pere i preko fantomskih firmi, kao i izbegavanjem plaćanja poreza, korupcijom, zloupotrebom službenog položaja, pa i kroz privatizaciju.

Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Julije Miladinović rekao je da Srbija od pranja novca trpi štetu od nekoliko stotina miliona evra godišnje. On je istakao da je šteta koju Srbija trpi na svetskom nivou i iznosi dva do tri odsto bruto domaćeg proizvoda, ali nije mogao da precizira koliki je to tačan novčani iznos. Novac ulazi u legalne tokove pozajmicama vlasnika sopstvenom preduzeću, ili kupovinama nekretnina, naveo je Miladinović.

--------------------------------------

“Delta" i "Agrokor" počeli sa spajanjem
EM Online

Počela je realizacija ideje o regionalnom spajanju dve najjače trgovačke kompanije iz Srbije - "Delte", koja je vlasnik "Maksija", "Tempa", "Ce marketa" i "Pekabete" i Hrvatske - "Agrokora", koji između ostalog poseduje "Konzum", "Ideu"... To je potvrdio Ivica Todorić, vlasnik hrvatske kompanije. Spajanjem te dve firme na prostorima jugoistočne Evrope biće napravljen trgovački megalanac koji će moći lakše da konkuriše i najvećim trgovačkim firmama iz Evrope.

Kako tvrde “Glas Javnosti” potrošačima u Srbiji i Hrvatskoj ne bi išlo u korist da dve kompanije dogovor zasnivaju na "međusobnom nenapadanju" na sopstvenim tržištima, a da ih zajedničkim snagama brane u slučaju dolaska konkurencije, odnosno megatrgovačkih evropskih lanaca.

Ideja o integraciji započeta je pre dva meseca u Beogradu u sedištu Delta holdinga, kada je dogovorena strategija. Todorić, kako piše hrvatska štampa, kaže da je "Agrokor" trenutno bira savetnika koji će proceniti vrednost "Konzuma" i predložiti modele spajanja. Todorić će najverovatnije izabrati švajcarsku investicionu banku UBS. Mišković je, kako tvrdi štampa, izabrao svog savetnika, i to američku Sitibanku.

Todorić je istakao da je spajanje "Konzuma" i trgovačkih firmi "Delte" u regionalni trgovački lanac složen projekt, koji će trajati najmanje godinu dana. U zavisnosti od procene visine kapitala dve kompanije biće određena i vlasnička struktura zajedničke firme, u kojoj bi, kao pišu hrvatski mediji, trenutno više imao "Konzum" jer prema pokazateljima u prvom polugodištu, ima veći prihod od "Delte". Takođe, prema nezvaničnim procenama, dve kompanije će u trenutku spajanja imati prihod od najmanje četiri milijarde evra.

Dakle, očigledno je da "Delta" i "Agrokor" zaokružuju proces "od njive do trpeze" jer obe u svom vlasništvu, pored trgovina, imaju proizvodnju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, dok je "Delta" i zastupnik za mnoštvo uvoznih proizvoda. Direktorka trgovinske kompanije "Delta M" Ivana Veselinović rekla je da će prvi korak u zajedničkom nastupu sa "Agrokorom" biti bliska saradnja maloprodajnih lanaca "Maksi" i "Konzum". Saradnja podrazumeva, dodala je ona, otvaranje hrvatskog tržišta i pođednaku prodaju robe iz Srbije i Hrvatske u prodavnicama obe kompanije. "Konkretniji rezultati biće poznati do kraja godine jer su u toku razgovori stručnih timova obe strane", rekla je Veselinovićeva.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 06.10.2006. 19:40:41 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 6. oktobar 2006.

Ruski privrednici zainteresovani za privatizaciju MIN-a
EM Online

Ruski privrednici su zainteresovani za privatizaciju Mašinske industrije Niš (MIN) i učešće u izgradnji primarne i sekundarne gasne mreže. Gradonačelnik Niša Smiljko Kostić boravi u poseti Moskvi gde se sastao u Palati Ruske Federacije sa opunomoćenim predstavnikom federacije u Centralnom federalnom okrugu Georgijem Sergejevičem Poltačenkom.

Kako prenosi služba za informisanje kabineta gradonačelnika, Sergejevič je u razgovoru istakao da su ruski privrednici zainteresovani za ulaganja u niški region. "Projekte će pripremiti radne grupe koje će biti formirane uz posredovanje vlada Rusije i Srbije, a finansijski će biti praćeni uz pomoć Ruske investicione banke čije će sedište biti u Nišu", navodi se u saopštenju.

-------------------------------------

Grad Niš i Jugorosgas osnivaju zajedničku firmu
EM Online

Grad Niš i "Jugorosgas" osnovaće akcionarsko društvo za izgradnju gasovodnog sistema, distribuciju gasa i održavanje distributivne sekundarne mreže. Akcionarsko društvo zvaće se "Nais-gas" i većinski udeo imaće grad Niš, a preduzeće "Jugorosgas" bi trebalo da ima 30 odsto udela u novoj kompaniji, rekao je načelnik Nišavskog okruga Milan Lapčević.

Niš je iz Nacionalnog investicionog plana za sekundarnu gasovodnu mrežu dobio 2,1 milion evra. Radovi na gasifikaciji domaćinstava trebalo bi da počnu do kraja godine. Kompanija "Jugorosgas" osnovana je 1996. godine kao zajedničko preduzeće ruskog "Gasproma" i srpskih kompanija "Progres", Naftna industrija Srbije, "Sartid" i drugih.

-------------------------------------

Rusi zatvaraju ventil za strane naftaše
Business Week

Ovo je sada sasvim novi svet za velike naftne kompanije poput Rojal Dač Šel-a ili Ekson Mobil-a, koje sada uče tešku lekciju u Rusiji. Sredinom devedesetih država je bila u ekonomskom haosu. Zbog toga je Kremlj slopio povoljne aranžmane sa velikim naftašima kako bi iskoristio njihovo znanje i kapital radi proširivanja polja nafte i gada pre svega u područiju ostrva Sahalin.

Danas, sa budžetom punim petro-dolara, Rusija povećava ulog. Sadašnji predsednik Vladimir Putin, sa mnogo manje blagonaklonosti gleda na ove sporazume. «Rusi misle da su stranim kompanijama dali privilegovane pozicije», kažwe jedan izvor iz strane naftne kompnije koja posluje u Rusiji. To jepostalo jasno kada je 18. septembra rusko Ministartsvo za prirodne resurse povuklo svoje odobrenje za projekat Sahalin II, koji vredi 20 milijardi evra. Projekat sprovodi kompanija Sahalin Enerdži, koja je 55 odsto u vlasništvu Šela. Odluka ovog ministartsva nije mogla da zaustavi izgradnju objekata, koji su već 75 odsto završeni.

Naftaši se sada nalaze u teškoj situaciji. Ove dogovore su smatrali neoborivim i nemaju preveliku želju za pregovorima. Ali teško da imaju izbora, ako žele da rade u onome što može postati vodeći proizvođač nafte u svetu. Sve u svemu, igra napetih živaca traje. Rusi su ti koji imaju jače adute – procenjuje se da će prihodi od nafte ove godine dostići 170 milijardi dolara. Nacionalne kompanije poput Gazproma žele da dominiraju svim novimana u energetici – kao što je tečni naftni gas. Sahalin II je prvi projekat u Rusiji koji uključuje TNG i trebao bi da snabdeva 7.5 odsto svetskog tržišta. Gazprom želi da bude uključen u ovaj projekat, ali želi i monopol na izvoz TNG-a.

Briga koju iskazuju ekološke grupacije, pre svega da će cevovodi ugrožiti prirodno stanište za losose su legitimne. Ali poznavaoci tvrde da Rusi nameću ekološke zahteve da bi Šel dao ustupke negde drugde. Veliko je pitanje i povećanje troškova izgradnje na 20 milijardi dolara, što je Šel najavio 2005. godine. To će pasti na teret Mopskve, jer dogovor predviđa da se iz profita prvo namiri taj trošak, pre nego što deo dobije i ruska država. Štaviše, predviđeno povećanje ruskog udela u projektu sa 10 na 70 odsto moguće je samo ako se ispune određeni profitni ciljevi. Problemi oko troškova izgradnje koče pregovore Šela i Gazproma, oko zamene – 25 odsto udela u Sahalinu II, za 50 odsto udela u jednom gasnom polju u Sibiru.

Šel nije jedina kompanija koja ima problema na Sahalinu. Ekson Mobil, koji ima projekat Sahalin I, želi da proširi svoju koncesiju jer je naftno polje šire od trenutnog područija eksploatacije. Rusi to ne žele. Ekson smatra da je proširenje treba da sledi po automatizmu, te da će izbegavanje ruske strane da ga odobri uzrokovati pad poverenja stranih investitora. Ekson je u nešto boljoj poziciji nego Šel, jer nije napravio grešku poput one u proceni troškova gradnje, ali dok god su cene nafte visoke i nacionalizam u Rusiji jak, zapadnim stranim kompanijama se ne smeši dobra budućnost u Rusiji.

-------------------------------------

Objavljen privatizacioni prospekt za NIS
EM Online

Agencija za privatizaciju objavila je 05.10 prospekt Naftne industrije Srbije, radi prikupljanja podataka o broju potencijalnih kupaca. U oglasu objavljenom u Politici navodi se da se na prodaju nudi 25 odsto ukupnog kapitala tog preduzeća za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nate i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa.

Rok za dostavljanje pisama o zainteresovanosti Agenciji za privatizaciju Srbije i NIS je sedam dana. Ukupna aktiva srpske naftne kompanije 31. decembra 2005. godine bila je, kako je objavljeno , oko 1,9 milijardi evra, od čega je vrednost stalne imovine iznosila oko 1,27 milijardi, a obrtne imovine oko 634 miliona evra. Na kraju prošle godine ukupne obaveze bile su oko 867,7 miliona evra, od čega su 643,5 miliona kratkoročne, a ostatak dugoročne obaveze. Poslovni prihodi NIS, koji u sastavu ima i dve rafinerije i zapošljava oko 13.120 radnika, kako se navodi, prema finansijskom izveštaju za drugo polugodište 2005. iznosili su 953,6 miliona evra, a rashodi 890,7 miliona evra.

-------------------------------------

Usvojena Strategija razvoja turizma do 2015. godine
EM Online

Vlada Srbije usvojila je Strategiju razvoja turizma do 2015. godine. "Strategija predstavlja najznačajniji planski i razvojni dokument kojim se obezbeđuje integralno planiranje razvoja turizma na teritoriji Srbije", ističe se u saopštenju Ministarstva turizma.

Usvojena strategija definiše viziju razvoja turizma u Srbiji, kao i akcioni plan za sprovođenje tog strateški važnog dokumenta za turizam. Precizira se da će primenu Strategije turizma Srbije olakšati "prethodna analiza rezultata dosadašnje turističke politike" u Srbiji, čiji su rezultati ugrađeni u taj, za turizam, važan dokument.

Kako se dodaje, prilikom donošenja Strategije, kao osnova su iskorišćene i "aktuelne analize promena na svetskom turističkom tržištu". Navodi se da će usvojena strategija biti "smernica za kratkoročne i dugoročne ekonomske mere na državnom i nižim nivoima vlasti, kao i osnova za uspešna ulaganja domaćih i stranih investitora" u turizam Srbije. "Na toj osnovi je definisana vizija razvoja turizma, turistički proizvodi, kao i programi konkurentnosti i marketinga, sa ciljem da Srbija postane konkurentna destinacija", ocenjuje se u saopštenju Ministarstva trgovine, turizma i usluga Srbije.

-------------------------------------

Udovički: Dinar će do izbora nastaviti da jača
EM Online

Dinar će do izbora u Srbiji nastaviti da jača, a inflacija će biti usporena, ali samo naizgled, ističe bivši guverner centralne banke Srbije Kori Udovički.

"Posle izbora nova vlast će imati tri mogućnosti - ili će se opredeliti da napraviti oštar zaokret u fiskalnoj politici, ili će dozvoliti da se smanjuje privredni rast, ili povećavati inflaciju", rekla je Udovički na konferenciji za novinare povodom predstavljanja biltena "Kvartalni monitor ekonomskih trendova i politika u Srbiji", čiji je glavni i odgovorni rednik. Ona je naglasila da se Narodna banka Srbije (NBS) protiv inflacije bori tržišnim instreumentima, a da jačanje dinara podstiče veliki priliv deviza.

"Inflacija se odlaže administrativnim merama, ali bazna inflacija se ne smanjuje i iznosi oko 11 odsto", rekla je Udovički, dodajući da se povećava rizičnost investiranja u Srbiju, a da su dobre zarade do sada jedina kontrateža lošem političkom imidžu Srbije u svetu. Usvojenim rebalansom ovogodisnjeg budžeta, prema njenim rečima, predviđena je ekspanzivna fiskalna politika, koja nema pokriće u realnim budžetskim prihodima.

Udovički je upozorila da se planirana prevelika državna potrošnja maskira Nacionalnim inevsticionim planom, kao i da je nepotrebno smanjen porez na dohodak koji će umanjiti budžetske prihode za 30 milijardi dinara u idućoj godini. Ukidanje zabrane uvoza naftnih derivata je, kako je rekla, dobar predlog, ali nije dobro što je predviđena visoka carinska zaštita, tih proizvoda u naredne tri godine. "Dobro bi bilo da visoka carinska stopa na uvoz naftnih derivata važi samo jednu godinu, i to ne bi umanjilo cenu Naftne industrije Srbije (NIS) u predstojećoj privatizaciji", rekla je Udovički.

-------------------------------------

Biće gasa na zimu
EM Online

Tokom predstojeće zimske sezone u Srbiju bi iz Rusije svakodnevno trebalo da stiže između 9,5 i 10 miliona kubika gasa, što bi moglo da obezbedi uredno i kvalitetno grejanje. Ukoliko, naravno, zima ne bude baš mnogo jaka, potvrdio je Laza Đurđević, izvršni direktor za tehničke poslove u Javnom preduzeću „Srbijagas”, a prenosi Politika.

Iz Rusije bi, istakao je on, trebalo da se doprema onoliko gasa koliko je Srbiji zaista potrebno. Međutim, problem pravi transport kroz Mađarsku zbog koga, u slučaju da temperature tokom zime padnu mnogo ispod nule, Srbija fizički ne bi mogla da dopremi veće količine gasa. Da ipak ne bi bilo velikih iznenađenja, ovo javno preduzeće je uveliko u pregovorima sa NIS-om i Udruženjem toplana Srbije da se u slučaju nestašica gasa ovaj energent odmah zameni mazutom. Razlog više da se na vreme nađe drugo rešenje jeste i činjenica da podzemno skladište „Banatski Dvor” ove zime neće biti u upotrebi, tako da Srbija praktično neće imati ni gde da odlaže ovaj energent. Miloš Milanković, novoimenovani direktor „Srbijagasa”, istakao je da će ovo preduzeće učiniti sve kako bi tokom zime bilo dovoljno gasa, najavljujući da će prve količine u podzemno skladište u Banatskom Dvoru biti utisnute do sredine ovog meseca.

-------------------------------------

Otvorena "Samsung Digital Plaza"
EM Online

Kao deo strategije dinamične ekspanzije maloprodajnih jedinica i nastojanja da se ostane u vrhu ponude na tržištu digitalnih proizvoda, kompanija ERC Commerce - autorizovani distributer Samsung IT opreme Beogradu otvorila je petnaesti Samsung shop – Samsung Digital Plaza.

U nameri da se pozicionira kao mesto prvog izbora za kupovinu Samsung TFT monitora različitih dijagonala i namene (osnovni, gaming, premium i wide modeli, LCD TV monitori), zatim laserskih, kolor i multifunkcijskih štampača, džepnih i profesionalnih projektora, kao i LCD televizora i drugih uređaja za građane opštine Zvezdara Samsung Digital Plaza nudi privredi i stanovništvu kupovinu plaćanjem preko računa, karticama i kreditiranjem.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 09.10.2006. 10:47:20 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
prevelike su ove vesti, moracju da smislim neko reshenje.
jedva uchitah stranu.

Vesti za 9. oktobar 2006.

Srbiji nafta iz Angole

EM Online

Čelnici Naftne industrije Srbije pokušaće u narednim danima da ubede Vladu Srbije, ali i privatizacionog savetnika konzorcijum Meril Linč - Rajfajzen da dozvoli ovoj kompaniji kupovinu koncesije za eksploataciju sirove nafte u Angoli. Strane kompanije ponudile su NIS-u da uloži oko 50 miliona dolara kako bi od 2010. godine dobijao godišnje po 150.000 tona nafte što bi mu donelo zaradu od nekoliko stotina miliona dolara, ali i povećalo vrednost pred privatizaciju, prenosi Glas javnosti.

Problem je u tome što je savetnički dvojac u Strategiji privatizacije NIS-a rekao da treba izbegavati ulaganje u koncesije, ali argument na strani NIS-a biće činjenica da se ovom investicijom gotovo sigurno povećava vrednost kompanije. Gotovo sve strane kompanije kada kupuju neku firmu obavezno se raspituju za zalihe sirove nafte koje ona ima jer se po tome meri njena vrednost i jačina. NIS sada proizvodi nešto više od 700.000 tona sirove nafte na bušotinama u Vojvodini ali i na koncesijama u Angoli što zadovoljava oko četvrtinu domaćih potreba. U zemlji je prošle godine proizvedeno oko 650.000 tona, a u Angoli oko 70.000 tona sirove nafte. Ponuda u Angoli došla je od velikih svetskih kompanija kao što su brazilski Petrobas i angolski Sonangol, koje bi bile glavni nosioci posla. Igor Korać, izvršni direktor NIS Naftagasa, ogranka NIS-a za proizvodnju nafte i gasa, kaže da im je ponuđeno da učestvuju sa 2,5 odsto u celoj koncesiji.

- Reč je o veoma povoljnoj ponudi. Naime, ulaganja bi iznosila oko pedesetak miliona dolara, a dobili bi naftu vrednu više od 750 miliona dolara. Ako počnemo ove godine sa ulaganjem, prvu naftu dobićemo 2010. godine, a zaradu ćemo imati već 2011. godine. Osim finansijskog dobitka bitno je i da ćemo za skoro petinu povećati domaću proizvodnju i spasti se uvoza - objašnjava prvi čovek Naftagasa i dodaje da je predlog o ulaganju u Angoli prošao Upravni odbor, a sada se očekuje odluka Skupštine akcionara. Problemi bi mogli da se pojave na Skupštini, koja se održava u sredu 11. oktobra, gde država ima svoje predstavnike. Prava "borba" biće sa savetnikom.

Đorđe Mihajlović, direktor za razvoj i investicije NIS-a, kaže da je strateški cilj ove kompanije povećanje sopstvene proizvodnje nafte, a to se može postići koncesijama. "Prvi rezultati proračuna o isplativosti ove koncesije su dobri i verovatno tu neće biti dileme. Preostaje da ubedimo Skupštinu akcionara ali i privatizacionog savetnika da će ova investicija podići vrednost NIS-a. Poznato je da je savetnik predložio da ne ulazimo u koncesije", naveo je Mihajlović.

Ishod bi, prema njegovim rečima, trebalo da bude poznat krajem oktobra jer rok koji su nam dale strane kompanije da odgovorimo ističe početkom novembra. Mihajlović dodaje da i ako propadne ova prilika biće drugih. NIS neće odustati, ističe on, od ulaska u koncesije i kada dođe novi vlasnik.

--------------------------------------

Trinaest kompanija hoće RTB Bor

EM Online

Do 6. oktobra, kada je bio poslednji dan, 13 svetskih kompanija, računajući i domaći "Ist Point" Zorana Drakulića, otkupilo je tendersku dokumentaciju RTB-a Bor. Ko će sve od ovih firmi zvanično konkurisati za kupovinu kombinata bakra, znaće se posle 30. oktobra kada se otvaraju kovertirane ponude, prenosi Sina.

Prema nezvaničnim informacijama, 10.000 dolara za tenderske papire platile su i kompanije: kanadski "Dandi", austrijska "Vest-Alpina", poljski koncern "KGHM", rumunski "Kuprom", kiparski "Amalko", australijski "Vju majning", italijanska kompanija "Delfi", moskovski "Bazni element", kao i dve švajcarske kompanije "Minesko"i "Ikstrata". U trci za srpski bakar i plemenite metale učestvovaće i čileanska, svetska kompanija "Antofagasta" i američka firma "Hajat Dž". Dokumentaciju je otkupio i konzorcijum na čelu sa američkim "Berk Goldom". Početna cena RTB-a iznosi 266,7 miliona dolara, uz obavezu budućeg vlasnika da investira najmanje 80 miliona dolara u povećanje rudarske proizvodnje i izgradnju savremene topionice.

--------------------------------------

Uskoro realizacija projekata NIP na Kosovu

EM Online

Prvi od 44 projekta odobrenih u okviru Nacionalnog investicionog plana (NIP) Srbije za Kosovo i Metohiju uskoro će početi sa realizacijom. Ukupan iznos sredstava iz NIP za Kosovo i Metohiju je 32,6 miliona evra, a u okviru projekata ekonomskog razvoja biće plasirano ukupno 4,8 miliona evra, od čega 1,4 miliona evra do kraja ove godine.

Za "start ap" programe odobravaće se iznosi od po 5.000 evra, za projekte malih preduzeća do 10.000 evra, a iznosi preko 10.000 evra biće odobravani za veće projekte, ali na osnovu sprovođenja posebne procedure koju vodi Ekonomski tim Koordinacionog centra za projekte ekonomskog razvoja. U ponedeljak će biti potpisan ugovor sa Komercijalnom bankom, a potom i sa Fondom za razvoj Republike Srbije o saradnji na sprovođenju konkursa za dodelu podsticajnih sredstava. Komercijalna banka distribuiraće konkursnu dokumentaciju, raditi na prikupljanju prijava za konkurs i potom zaključivanju ugovora i plasiranju sredstava.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 17.10.2006. 13:13:35 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 17. oktobar 2006.

Kineska ekonomija - Problemi sa usporavanjem
EM Online

Prema recentnim navodima MMF-a, akumulacija kapitala, dobrano podstaknuta visokom domaćom štednjom na nivou od 50 procenata, dostiže čak polovinu vrednosti domaćeg bruto proizvoda u Kini. Priliv stranih direktnih investicija na nedeljnom nivou iznosi preko jedne milijarde dolara. Iako je generalna stopa inflacije u periodu od 1996. do 2003. godine ostala na prigušenom nivou od svega jednog procenta, čak i uz fenomen deflacije u nekim segmentima, primetna je, poslednjih godina, makar u izvesnim sektorima, njena povećana živahnost. Sve su to pomalo neprijatni «repovi» kineskog zaokreta ka otvorenoj privredi. Kako sa njima izaći na kraj? Piše: Zdravko Dragaš

Još od kraja sedamdesetih godina Kina je krenula putem dramatične privredne ekspanzije uz prosečan godišnji privredni rast od visokih 9 procenata. Njen rast je ubedljivo najdinamičniji u krugu vodećih svetskih ekonomija. Generalni direktor STO, Paskal Lami, je izjavio da skorašnji privredni rast ove zemlje pokazuje da je otvorena ekonomija najbolji put za podizanje konkurentnosti. Među četiri posleratna privredna čuda u koja se ubrajaju ono nemačko, potom japansko i južnokorejsko, najveću pažnju izaziva ovo poslednje, kinesko.

U drugoj polovini devedesetih godina prošlog veka privredni rast je usled ekonomske krize u širem regionu bio usporen pa je 1998. godine izneo 7,8 a iduće godine 7,1 procenat. Rast je bio ponovo ubrzan u poslednje 3 godine. U prvoj od njih je prešao magičnu crtu od 9 procenata da bi sledeće izneo 9,5 a prošle godine 9,8 procenata što je kasnije revidirano na čak 10,9 odsto.

Kina je poslednje decenije izrazito forsirala privredni rast. To je prijalo ne samo podgrejanim očekivanjima kod kuće već, jednako tako, susedima ali i ostalima. Odmakla kineska tražnja je dinamizirala globalne industrijske kapacitete a cene standardnih berzanskih artikala su zavitlale njihove podijume. Sve je to kreiralo i pogodan ambijent za snažan investicioni priliv koji se relativno brzo transformisao u sada već i svojevrsno nepoželjan mehur.

U nizu sektora primetna je investiciona prekapaciranost. Pre svega, u hipotekarnom segmentu ali i kod pogona za proizvodnju trajnih potrošnih dobara. Ostali jedva da su kaskali kao, na primer, auto ili industrija čelika i aluminijuma. Kina je, međutim, brzo ustanovila da to može biti i na sopstvenu štetu. Uprkos velikoj konkurentnosti u izvesnim sektorima je zapažen inflatorni trend. Najpre u sferi industrijskog inputa te na sektoru prehrambenih proizvoda. Shvatilo se da neke investicije mogu olako ući i u zonu neprofitabilnosti. Kina je zato krenula u pravcu obuzdavanja takve dinamike.

Sa druge strane, snažan i izrazito dinamičan rast deviznih rezervi pri još uvek nerazvijenim finansijskim instrumentima, namenjenim «potapanju» njegovih efekata u realnom sektoru, na uveliko demoralisanim kineskim berzama, izaziva jaku zabrinutost finansijskih autoriteta. Budući da se Kina permanentno opire nastojanjima sa strane u pravcu jačanja juana i promene deviznog kursa, ključan problem postaje relacija bankarskog i monetarnog sistema.

Iako su poslednjih godina tri najveće banke Kine obilno kapitalizovane pokazuje se da je u tom segmentu potrebno izvršiti obimnu restrukturaciju. Zahteva se suštinsko reformisanje prakse bankarskih pozajmica kod plasmana u pojedine projekte u smislu optimalnog uvažavanja principa rizičnosti i izvodljivosti. Na drugom kraju, pak, potrebno je obezbediti i potpunu, za razliku od sada delimične, nezavisnosti monetarnog sistema.

Sve u nadi da bi se omogućilo lagano ispumpavanje «prenaduvanog balona» kineska vlada je promovisala politiku ciljanu ka usporavanju kreditnog i investicionog rasta.. Ustanovljeno je, međutim, da usporavanje ima svoje probleme. Kina, naime, još uvek nije tipično tržišna ekonomija pa takvi zahvati nose i specifične probleme. Posebno u sektorima sa hipersenzitivnom, uz to i poodmaklom tražnjom.

Iako je prošle godine započela sa doduše stidljivim povećanjem osnovne kamatne stope nije uspela da zauzda poodmakli ritam rasta. Naknadnom revizijom otkrilo se da joj je privreda protekle godine imala «nepoželjan» rast od pomenutih 10,9 odsto. I dalje stoji procena da bi nastavljanjem dosadašnjeg ritma privredne ekspanzije jačali rizici skopčani sa daljim uvećavanjem sumnjivih bankarskih pozajmica. Svemu, naravno, pogoduje preterana likvidnost u bankarskom sektoru.

Neugasla privredna ekspanzija stvara probleme i na socijalnom planu. Poslednjih godina Kina je registrovala čitav niz društvenih sukoba, uzrokovanih širenjem jaza između bogatih i siromašnih. Tako je, na nedavno održanom četvorodnevnom plenumu Centralnog komiteta Komunističke partije Kine prihvaćen novi koncept razvoja pod parolom «harmoničnog socijalističkog društva». Bio je to predlog kineskog predsednika, Hu Đintaoa. Ne ulazeći u sveobuhvatnije tumačenje samog koncepta sigurno je da u ekonomskoj terminologiji takav pristup ima sasvim prepoznatljivo značenje.

Sličan tempo rasta bi, kako je i vicepremijer Kine, Huang Ju, izneo na pretprošlogodišnjem Ekonomskom forumu u Davosu, 2020. godine Kini mogao doneti vrednost proizvoda od 4 hiljade milijardi dolara. Kina je već danas po vrednosti bruto proizvoda četvrta ekonomija sveta. Petogodišnji privredni plan, koji se realizuje od 2005. do 2010. godine, predviđa stopu od 7,5 procenata uvećanja privrednog potencijala Kine. Na njenom primeru, zanimljivo, pokazuje se da je mnogo teže od «forverca» krenuti u «rikverc».

----------------------------------------

SO Bor traži obustavljanje tendera, nudi novu strategiju
EM Online

Skupština opštine (SO) Bor zatražila je danas obustavljanje tendera za privatizaciju Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) "Bor", da bi se, kako je obrazloženo, "sprečila rasprodaja najvećeg prirodnog bogatstva u Srbiji".

Zamenik predsednika SO Dragan Žikić ocenio je na konferenciji za novinare u Beogradu da je vladin koncept privatizacije RTB "Bor" loš i zauzeo se za usvajanje nove strategije koju je uradio stručni tim borske opštine, predvođen konsultantom Brankom Dragašem. Predstavljajući taj dokument, Dragaš je kazao da je analizom finansijskih izveštaja, vrednost kapitala kompanije procenjena na 1,36 milijardi dolara i podsetio da je vlada utvrdila da kapital vredi 300 miliona dolara.

Obaveze RTB-a od 600 miliona dolara, koliko je objavljeno u vladinoj strategiji, realno su mnogo manje i veći deo su dugovi prema državi i dugovi povezanih lica, kazao je on i dodao da bi se dugovanja mogla svesti na nešto ispod 100 miliona dolara. Dragaš je istakao da su zalihe bakra u borskom basenu dovoljne za stogodišnju eksploataciju, navodedći da mu nije jasno zašto država "rasprodaje nacionalno bogatstvo".

Predloženom strategijom predviđa se prodaja 19 odsto kapitala strateškom partneru za 255 miliona dolara, po 15 odsto akcija bilo bi podeljeno zaposlenima i dodeljeno Privatizacionom registru, dok bi država zadržala većinski udeo od 51 odsto akcija. Investicije u modernizaciju proizvodnje bile bi oko 900 miliona dolara do 2014. godine, a to bi omogućilo neto profit od skoro tri milijarde dolara 2020. godine.

Na pitanje ko bi toliko uložio u RTB, kada država ostaje većinski vlasnik, Dragaš je kazao da bi za prvi ciklus investiranja bili upotrebljeni krediti ili novac prikupljen od izdavanja i prodaje prioritetnih akcija te kompanije. Bivši direktor RTB "Bor" Stojan Mitrović rekao je da država u poslednjih šest godina gotovo ništa nije ulagala u tu kompaniju i naveo da bi za udvostručavanje proizvodnje bakra bilo dovoljno i investiranje 20 do 30 miliona dolara. Tender za prodaju RTB "Bor" u celini, sa minimalnom cenom od 266,7 miliona dolara objavljen je 1. septembra, rok za otkup tenderske dokumentacije istekao je 6. oktobra, dok se ponude podnose do 30. oktobra.

----------------------------------------
sad cje delta da angazhuje nashe vrsne profesore sa pravnog da objasne makedoncima da delta ima ustvari negativan udeo na trzhishtu, i da je ustvari pozheljno da delta dobije 150% ucheshcja na dotichnom trzhishtu.
----------------------------------------

Delta najavila žalbu na odluku makedonske vlade
EM Online

Srpska kompanija Delta uložiće žalbu na odluku makedonske vlade da poništi kupovinu državnog zemljišta u Skoplju za izgradnji supermarketa, izjavila je portparol te firme Branislava Milunov za skopsku TV Telma.

"Mi smo na vreme uplatili novac za kupovinu tog placa, priložili smo investicioni plan. Još nemamo odluku makedonskog ministarstva za transport i vezu. Sve što znamo, iz medija je. Kada dobijemo odluku, uložićemo žalbu", dodala je Milunova. Makedonsko ministarstvo za saobraćaj ranije je objavilo da se poništava prodaja državne zemlje u Skoplju srpskoj kompaniji Delta zato što je kasnila sa uplatom novca i nije priložila investicioni plan. Ministarstvo je odlučilo da taj plac proda na međunarodnom tenderu.

Delta je plac od 1.800 kvadratnih metara u Skoplju kupila neposrednim sporazumom od prethodne vlade, mesec dana pre parlamentarnih izbora. Vlasnik Delte Milorad Mišković doputovao je pre desetak dana na razgovore s novim premijerom Nikolom Gruevskim. Nakon susreta ni maledonska vlada ni Delta nisu ništa saopštili.

Skopski mediji su, pozivajući se na izvore u makedonskoj vladi, izvestili su da je jedan od najbogatijih srskih biznismena ljut otputovao iz Skoplja. Prema medijima u Makedoniji, Gruevski je obavestio Miškovića da ne priznaje njegov dogovor s prethodnim premijerom i uputio ga na kupovinu zemljišta preko međunarodnog tendera koji će nova vlada raspisati.

----------------------------------------

U Hrvatskoj do jula 1,125 milijardi evra stranih ulaganja
EM Online

Hrvatska je u prvoj polovini ove godine privukla 1,125 milijardi evra direktna stranih ulaganja, što je vrlo blizu rekordnom iznosu od 1,4 milijarde evra uloženih u hrvatsku privredu tokom prošle godine. To je potvrdio savetnik u Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke (HNB) Alen Škudar na današnjem predstavljanju Izveštaja o ulaganjima u svetu za ovu godinu Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD).

Podaci za prva dva tromesečja ove godine o ulaganjima u Hrvatskoj, kao i za celu prošlu godinu pokazuju da se najveći deo tog iznosa odnosi na vlasnička ulaganja, koja su prošle godine iznosila 765 miliona evra, a u prvoj polovini ove godine 313 miliona evra. Škudar je objasnio da sve značajniji udeo u ukupnom iznosu stranih ulaganja zauzima zadržana dobit, koja linearno raste od 1997. godine, da bi 2005. godine iznosila 568 miliona evra, a samo u prvih šest meseci ove godine 528 miliona evra. Razlog za to je činjenica da u Hrvatskoj posluje sve više stranih kompanija, čije je poslovanje sve uspešnije, odnosno profitabilnije, ali su i sve sklonije da deo ostvarene dobiti zadrže u Hrvatskoj.

Dok su 2004. godine te kompanije zadržavale oko 50 odsto ostvarene dobiti, 2005. je taj udeo iznosio oko 70 odsto, rekao je Škudar. Podaci HNB-a ukazuju i na sve veću dominaciju ulaganja iz zemalja Evropske unije, pa se tako u periodu od 1993. do 2004. čak 71 odsto ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku odnosio na 15 'starih' članica EU, a u zadnjih godinu i po dana taj udeo je povećan na 80 odsto. Najviše je ulaganja stiglo iz Austrije, 21 odsto. Slede Nemačka (17 odsto), Francuska (9,5 odsto), Italija (7,8 odsto) i Mađarska (7,2 odsto).

Škudar je ukazao i na sve veću dominaciju uslužnih delatnosti, na koje se odnosi 75 odsto svih stranih ulaganja od 1993. godine, posebno finansijskog posredovanja čiji je udeo poslednjih godinu i po iznosio čak 59 odsto.

Podaci o vrstama ulaganja pokazuju sve veći značaj ulaganja u novoosnovana preduzeća (tzv 'grinfild' investicije), čiji je udeo zadnjih godinu i po iznosio 58 odsto, dok je udeo preuzimanja postojećih preduzeća smanjen na 40 posto, sa 69 odsto, koliko je iznosio u razdoblju od 1993. do 2004. godine.

Direktna ulaganja hrvatskih kompanija u inostranstvu su u prvoj polovini ove godine iznosila 22,9 miliona dolara, a 2005. godine 184,4 miliona evra. Od ukupnog iznosa 31 odsto bilo je usmereno u 'evropske zemlje u razvoju', prvenstveno zemlje bivše Jugoslavije, posebno Srbiju i Crnu Goru (35 odsto) i BiH (19 odsto).

Prema UNCTAD-ovom izveštaju s podacima iz 2005. godine, koje je predstavio UNCTAD-ov posebni savetnik Branko Vukmir, u regionu jugoistočne Evrope, u koju je prošle godine uloženo ukupno 40 milijardi američkih dolara, Hrvatska se s 1,69 milijardi USD, nalazi na trećem mestu, iza Rumunijske (6,3 mlrd USD) i Bugarske (2,2 mlrd USD), a ispred Srbije i Crne Gore (1,48 mlrd USD).

----------------------------------------

Britanci uskoro vlasnici Željezare u Nikšiću
EM Online

Britanska kompanija "MN spešlti stils" možda će za desetak dana postati vlasnik "Željezare" u Nikšiću, najavio je predsednik Odbora direktora željezare i direktor crnogorske Agencije za prestrukturiranje privrede Branko Vujović.

Vujović je za podgorički list "Vijesti" rekao da je to izvesno ako u završnoj fazi pregovora ne dođe do naglog preokreta, dodavši da "u to niko ne veruje". Prema rečima Vujovića, do sada je dogovoren "veliki broj detalja" za kupovinu "Željezare". Kupac se obavezao da deponovanjem određene svote novca u jednoj crnogorskoj banci garantuje investicije u "Željezaru" u vrednosti 117 miliona evra za pet godina. Zasad je dogovoreno da u "Željezari" ostane 1.500 radnika, a status prekobrojnih treba da reši država.

----------------------------------------

Centavija od 25. oktobra redovno leti za Podgoricu i Zagreb

EM Online

Beogradska aviokompanija "Centavija" uvešće 25. oktobra redovni čarter saobraćaj iz Beograda do Podgorice i Zagreba. Cena karata u koju nisu uračunate aerodromske takse biće od devet do 79 evra, u zavisnosti od vremena rezervacije i biće niža za ranije rezervisana putovanja.

Letovi do Podgorice obavljaće se dva puta dnevno ponedeljkom, sredom i petkom, dok će na liniji Beograd - Zagreb tim danima biti jedan let, rekli su predstavnici "Centavije" i dodali da će rezervacija i prodaja karata početi u sredu 18. oktobra preko pozivnog centra kompanije. Kako je najavljeno, "Centavija" planira da sredinom novembra uvede i nove linije do više evropskih gradova. Karte će moći da se kupe direktno na šalteru "Centavije", na Aerodrodmu "Nikola Tesla" ili kod turisitičkih agencija u Srbiji i okruženju sa kojima aviokompanija sarađuje. "Centavija" posluje po principima niskobudžetnih aviokompanija koje nude niže cene karata, ali ne služe hranu i piće u avionu i lete sa manje prometnih aerodroma. U prva tri meseca poslovanja i obavljanja čarter saobraćaja za turističke agencije, "Centavija" je prevezla 16.000 putnika na 220 letova sa dva aviona, rekli su prestavnici kompanije i dodali da je planirano proširenje flote u zavisnosti od potreba tržišta.


----------------------------------------

Mađarska OTP banka kupila Cepter banku za 32 miliona evra
EM Online

Mađarska OTP banka završila je preuzimanje 75,1 osto kapitala Cepter banke iz Beograda za oko 2,7 milijardi dinara (oko 32 miliona evra). OTP banka preuzela je ukupno 94.234 akcije Cepter banke po ceni od 28.249 dinara za jednu akciju, navodi se u oglasu objavljenom u listu "Politika",

Mađarska banka je u decembru prošle godine kupila 89,4 odsto kapitala Niške banke za 14,2 miliona evra, a u julu je kupila Kulsku banku iz Novog Sada za 118,6 miliona evra. Preuzimanjem Cepter banke i spajanjem sa Kulskom i Niškom bankom, OTP banka će zauzimati oko tri odsto srpskog bankarskog tržišta.

----------------------------------------

Dinkić: Nova vlada će završiti privatizaciju
EM Online

Ministar finansija Srbije u ostavci Mlađan Dinkić izjavio je da će sledeća Vlada Srbije "koja bi trebalo da bude formirana u januaru 2007. godine", nastaviti privatizaciju Naftne industrije Srbije (NIS).

Na skupu stranih investitora u organizaciju Ekonomist magazina u beogradskom hotelu "Hajat", Dinkić je kazao da je zaustavljanje privatizacije NIS-a samo privremen prekid zbog održavanja referenduma o potvrđivanju novog Ustava i predizborne kampanje. On je izrazio uverenje da će nova vlada moći da nastavi privatizaciju te kompanije, jer je strategija privatizacije završena.

Dinkić je precizirao i da će ekonomski tim buduće Vlade srbije završiti proces privatizacije i naveo primer kragujevačku Zastavu. Ministar finansija u ostavci je kazao da očekuje skori završetak privatizacije preduzeća, jer "privatizacija ne otvara nova radna mesta nego menja ekonomsku strukturu" srpske privrede.

On je izrazio očekivanje da će buduća vlada pokloniti pažnju otvoranju novih malih i srednjih preduzeća u Srbiji i privući više stranih investiotora. Dinkić je naveo da je optimista povodom kandidature Srbije za članstvo u EU 2007. godine i izrazio očekivanje da će uskoro dobiti njenu podršku za nastavak pregovora za pridruživanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), što bi bio "dobar signal da se Srbija kreće u EU". Srpski ministar finansija je rekao da će inflacija na kraju ove godine biti u okviru plana, ističući da će Srbija ove godine imati budžetski suficit kojim će servisirati "značajan deo spoljnog duga".

Kako je obrazložio, ovogodišnji suficit budžeta namenjen je za rešavanje preostalih obaveza Srbije prema Pariskom klubu poverilaca i Međunarodnom moneternom fondu (MMF), čija će misija u Beogradu boraviti u januaru 2007. godine. "Glavni drzavni prioritet biće smanjenje duga Srbije i povećanje investicija u infrastrukturu", naveo je on i istakao da "Srbiji ostaje problem inflacije kao jedan od poslednjih problema ekonomije", koja će, kako je ocenio, ove godine biti daleko ispod devet odsto.

"Mali porez na dobit preduzeća pomoći će da rešimo jedan od poslednjih problema u našoj ekonomiji" jer su, kako je ocenio Dinkić, "drugi (ekonomski) problemi uglavnom rešeni". Prema njegovim rečima, u sledećih par godina Srbija će raditi na "balansu budžeta" i ocenio "da će verovatno sledeći saziv vlade Srbije biti kvalifikovan za ulazak u EU".

Dinkić je odgovarajući na pitanja stranih investitora prisutnih u Srbiji izrazio zadovoljstvo postignutim ekonomskim reformama od 2003. godine. On je naveo da se na kraju ove godine očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od sedam do osam odsto i dodao da bi to bilo više od 4.000 dolara po stanovniku. "Izvoz koji veoma raste ne zbog kursa već zbog ulaska multinacionalnih kompanija u Srbiju biće jedan od drzavnih prioriteta Srbije", naveo je ministar finansija.

On je dodao da Srbiji predstoji velika zajednička ulaganja u proizvodnju struje i izrazio ocekivanje "da će Srbija postati veliki izvoznik električne energije u narednim godinama, dodajući da će Srbija imati bolju poziciju u tome u odnosu na zemlje u okruženju. "Mora se rešiti i problem Jata ", istakao je Dinkić i dodao da o tome "ima mnogo različitih ideja, ali da njih treba ostaviti sledećoj Vladi Srbije".

----------------------------------------

Hrvatska trgovina Pevec planira da se širi u BIH i Srbiji
EM Online

Hrvatski trgovački lanac "Pevec" uskoro će svoje poslovanje proširiti i na područje Bosne i Hercegovine i Srbije, piše zagrebački "Vjesnik".

"Pevec" planira da do kraja ove godine započne gradnju prodajnog centra u Banjaluci, u planu je gradnja u Tuzli, a početkom iduće godine i u Beogradu, najavio je vlasnik kompanije Zdravko Pevec. Napomenuo je da njegova kompanija planira da ove godine ostvari prihod od 2,5 milijardi kuna (338 miliona evra), što je 25 odsto više nego prošle godine.

"Pevec" u svojih 13 prodajnih centara u svim većim gradovima u Hrvatskoj trenutno ima oko 2.400 zaposlenih, a ovu godinu namerava da završi sa 2.500 radnika. Poslovna politika "Peveca" do sada je bila da svake godine otvori po jedan novi prodajni centar, a prema najavama ubuduće će godišnje otvarati po dva nova robna centra. Taj vodeći lanac prodavnica neprehrambene (non - food) robe u Hrvatskoj razvio se iz male porodične trgovine rezervnih delova i sitne poljoprivredne mehanizacije, nastale 1990. godine.

----------------------------------------

Srbija će tokom zime uvoziti struju
RTS

Elektroprivreda Srbije odlučila je da od 1. novembra ove do 1. marta 2007. godine uveze 494,4 miliona kilovat sati struje, po ceni od 4,8 evrocenti za kilovat sat. Srpska elektroprivreda će struju kupiti od rumunskog 'Enerdži holdinga', 'Atela' iz Švajcarske i 'Sempra' iz Velike Britanije, koji su ponudili najpovoljnije cenu na tenderu, objavljeno je na interent sajtu EPS-a.

Direktor Sektora za promet u Direkciji EPS-a za trgovinu Mijat Milošević istakao je da je sa tri kompanije dogovoreno da u zavisnosti od potrošnje, uvoz struje može biti za četvrtinu manji ili veći od ugovorenih količina.

On je, kako se navodi na sajtu EPS-a, kazao da nestašice struje neće biti čak i ako zima bude veoma hladna, ali pod uslovom da potrošnja bude racionalna.

Milošević je naglasio da će oslonac u snabdevanju potrošača u Srbiji i u zimskim uslovima biti elektroenergetski sistem EPS-a, a da će se uvoziti samo količine koje budu nedostajale, u skladu s bilansnim potrebama i mogućnostima.

Tender za uvoz struje objavljen je 15. avgusta ove godine, a na njemu je konkurisalo šest preduzeća, objavio je EPS.

EPS je ove godine izvezao 507 miliona kilovat sati struje za 19,5 miliona evra.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 17.10.2006. 15:47:48 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 13.11.2001. 08:45:08
Postovi: 4717
Lokacija: Novi Bgd.
Godina: Dipl.
Smer: IS
Baš sam sad gledao ne HRT-u emisiju o zaštiti potrošača i u njoj se pominjala trgovona Pevec. Neka je žena tu kupila ekspres lonac koji je eksplodirao i naneo joj opekotine. Pevec bi trebalo da je osiguran i da se takve štete brzo nadoknade ali izgleda da su izvrdavali zakon te je žena i nakon 9 meseci bez kune odštete.

_________________
Oni hipotetički kostrukti o kojima se može govoriti kao o konzistentnim i relativno trajnim dinamičkim sistemima koji objašnjavaju veći deo procesa motivacije, obuhvatajući i ciljeve i motive kroz njihove međusobne relacije, čime se mogu uslovno..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 18.10.2006. 19:50:34 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
danas dosta zanimljivih vesti, chak i direktno vezanih za nas studente /malo kasnim jbg/
btw, od danas cju zbog preglednosti da bojim vesti za svaki dan u drugu boju.
recite ako vam smeta da to ne radim :]

Vesti za 18. oktobar 2006.

Kako dobiti diplomu i početi posao istovremeno?
EM Online

U proteklih nekoliko godina, preduzetništvo se veoma brzo uselilo na kampuse širom američkih univerziteta. Preduzetnici su već dali 250 miliona dolara radi stvaranja posebnih programa na fakultetima,i to samo u periodu 1999-2003. godine. Od 280 škola koliko je preduzetništvo kao predmet imalo 1990. godine, broj se popeo na 2300 škola, kažu u Fondaciji Juing marion Kaufman. Čak 500 škola nude i diplomu iz preduzetništva kao osnovnog zvanja.

Studenti dele entuzijazam koji imaju škole. Oko 400.000 studenata je odslušalo makar jedan kurs iz preduzetništva tokom prošle godine, tvrdi Pol Mađeli, dodavši da je taj broj pre deset godina bio 24.000. Na Univerzitetu u Arizoni, samo jedan od četvoro prijavljenih na kurs preduzetništva i biva primljeno. U školi Varton, kursevi iz preduzetništva su napopularniji predmet u protekle četiri godine. Ali čak ni najbolji kurs neće napraviti čete malih Gejts-ova. Zato i ciljevi kurseva jesu prizemniji – da se studenti upoznaju sa osnovama poslovanja – koji dolazi iz dva izvora. Jedan su stručnjaci, a drugi su iskusni preduzetnici. Kako je preduzetništvo relativno novi predmet, nema mnogo doplomiranih profesora iz te oblasti, već predavanja drže ljudi koji su završili menadžment. U teksaškom gradu Ostinu, poslovna škola Akton je otišla i korak dalje – zahtevom da predavači moraju biti i preduzetnici. Većina se slaže da je kombinacija najbolja.

Studenti koji uzimaju predmet preduzetništvo, tipično uzimaju niz kurseva kao što je pisanje biznis plana, kako finansirati početnike, kako rukovoditi preduzećem koje se ubrzano razvija, ili pregovore o preuzimanju. Drugi uzimaju preduzetništvo kao drugi predmet i tek nekoliko kurseva iz preduzetništva. Umesto kurseva koji traju ceo semestar, moguće je pohađati brze kurseve koji traju tek 4 nedelje. Do je za diplomske i postiplomske studije treba izdvojiti od 70.000 do 132.000 dolara, za četvoronedeljni kurs cena je znatno niža – 8.200 dolara. Ali nisu kursevi za svakog. Prošle godine, Dženifer Lanolo je pokušala da se upiše na postiplomske studije na Oksfordu, ali je odbijena. Sada to pismo drži uraljeno na zidu svoje radne sobe. Dan posle odbijanja, naime, osnovala je svoj onlajn magazin.

Ako želite da što pre krenete u biznis, možda bi trebalo da idete na specijalizovane kurseve koji pomažu studentima da otpočnu svoj posao. Njih nude recimo Babson Koledž iz Oklahome ili Univetritet u Arizoni. Na Babsonu, studenti pohađaju nastavu u grupama po 30, i imaju svako po 3000 dolara za svoju firmu. Većina njih se ugasi po završetku kursa ali studenti nauče kako stvari funkcionišu. Na drugoj godini studentu dobijaju šansu na napišu svoj biznis plan, ali se samo 60 odsto njih koji se prijave i prihvati. Ako mislite da ćete radom za veliku kompaniju lakše naučiti kako stvari funkcionišu, tradicionalni kursevi su odgovor za to.

Najuobičajeniji pristup podučavanju koji koriste Varton, Harvard, Kelog i Stanford jeste studija slučaja – gde se studenti stavljaju u kožu pravih vlasnika biznisa i pravih situacija. Na taj način škola dobija dobro obučene mlade menadžere. Čak i oni studenti koji žele da krenu u posao kažu da imaju koristi od ovih načina rada. Prvi je analitički prostup problemu, a drugi prilika da se okružite sličnim ljudima.

Sa druge strane ako vas zanima konkretna oblast u poslovanju kao što je IT, možete samo svom obrazovanju pridodati nekoliko kurseva iz preduzetništva. Fondacija kaufman daje zajmove školama da započnu sa ovakvom vrstom kurseva. Normalno nekad kursevi iz škole nisu promenjivi na stvaran život.

-----------------------------------------

Šansa za kreditiranje preduzetnika
EM Online

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je juče na svečanosti povodom početka rada Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu, da se najveći problemi sa kojima se suočavaju preduzetnici u Srbiji odnose na sastavljanje profesionalnih godišnjih izveštaja, plaćanje premije na rizik i velike pravne troškove. On je kao ilustraciju naveo podatak da je od 2.150 zahteva podnetih Evropskoj agenciji za rekonstrukciju doneto samo 27 odsto pozitivnih rešenja.

- Za osam meseci ove godine odobreno je sto milijardi dinara kredita, a do kraja godine očekujemo da ta cifra dostigne 160 milijardi. Kreditiranje malih i srednjih preduzeća realizuje se kroz tri evropska i tri domaća izvora finansiranja. Evropska agencija za rekonstrukciju odobrila je ukupno 35 miliona evra kroz 300 kreditnih linija, što je rezultiralo otvaranjem 2.500 novih radnih mesta. Evropska investiciona banka odobrila je 45 miliona evra dodatnih tranši, a do sada je povučeno tek deset miliona evra. Kredit Vlade Italije iznosi 33 miliona evra, a iskorišćena je jedna trećina. Kamate na pozajmice kreću se od sedam do devet odsto, dok je na kredite Vlade Italije kamata 4,9 odsto i uslovljeni su nabavkom opreme u Italiji. Evropski fond za jugoistočnu Evropu samo je šansa više, ali ne i garancija da će doći do novca - istakao je Jelašić. Prema rečima predstavnika tog fonda, EFS je pod okriljem nemačke razvojne banke KFW, švajcarske vlade i EAR. U narednih pet godina očekuje se da Fond u regionu refinansira 120 hiljada kredita malim i srednjim preduzećima i poljoprivrednicima što bi trebalo da rezultira otvaranjem 30 hiljada novih radnih mesta. Prema rečima Klausa Maurera, izvršnog direktora Fonda, Srbija trenutno učestvuje sa 20 odsto u kreditnom portfoliu tog Fonda.

-----------------------------------------

Nema preregistracije kola sa CG tablicama
EM Online

Predreferendumskoj javnoj raspravi o novom ustavu juče se pridružilo i Udruženje građana "Vlasnici vozila iz CG" koje je odustalo od ranije najavljenog bojkota ustava. Ovo udruženje je pozvalo Vladu Srbije da "ispravi nepravdu i uz razumnu cifru" omogući preregistraciju vozila.

Predrag Voštinić, predstavnik ovog udruženja koje okuplja lica koja su u prethodnom periodu uvezla i registrovala automobile u Crnoj Gori, izbegavajući plaćanje carine i poreza u Srbiji, pozvao se na, kako kaže, "važeću Ustavnu povelju", ocenivši da vozači "nisu prekršili nijedan zakon". - Nije potrebno da nama država čini uslugu, već da uredbom reguliše spornu situaciju, nastalu otcepljenjem Crne Gore. Država je imala šest meseci da usaglasi zakone sa Ustavnom poveljom s obzirom da je Srbija pravna naslednica SCG, a ne da se i danas pozivaju na svoju nemoć - rekao je Voštinić. Vlatko Sekulović, državni sekretar Ministarstva za ekonomske odnose s inostranstvom ponovio je juče da nikakve preregistracije neće biti, osim za ona vozila za koja budu plaćeni carina, PDV i koja pritom ispunjavaju "evro 3" ekološki standard. - Nije tačno da aktuelni ustav ili povelja omogućuju vlasnicima vozila s crnogorskim tablicama da izvrše preregistraciju bez uvoza. Svi vlasnici takvih automobila će morati da postupaju u skladu s vladinom Uredbom o uvozu vozila - tvrdi Sekulović.

-----------------------------------------

Krediti uskoro bez učešća?
EM Online

Prema nezvaničnim pričama u srpskim bankarskim kurogovima, uskoro bi moglo da dođe do ukidanja obaveznog depozita od 20 odsto, prilikom uzimanja kredita u banci. Indikativno je i to da građani već na šalterima nekih banaka dobijaju sugestiju: "Nemojte danas da podnosite zahtev za kredit, sačekajte nekoliko dana, da se ukine depozit", prenose Večernje Novosti.

U Narodnoj banci Srbije, instituciji koja je jedina nadležna da ovaj depozit zaista i ukine, ovakva odluka nije doneta. Tako da je za sada sve u domenu "glasina". U nekim bankama su nam, pak, rekli da je inicijativa za ukidanje depozita pokrenuta, ali su je "nadležni stopirali". Šta bi ovo značilo za građane? Ionako gladni kredita, građani se teška srca odvajaju od petine "keša", koji pozajmljuju od banke. Taj iznos banka drži, plaćajući na njega minimalnu kamatu, od jedan do tri odsto godišnje. Kad vrati kredit, klijent dobija nazad i svoj depozit. NBS je, inače, obavezan depozit od 20 odsto uvela prošle godine ne bi li smanjila kreditni "bum" na tržištu Srbije. Ali su banke, s obzirom na to da ljudi uglavnom nemaju po 200 evra na pozajmljenih 1.000 evra, rešile da kreditiraju i depozit. Pa, tako klijent uzima 800 evra keša, debelu kamatu plaća na svih 1.000 evra, a onih 200 (uvećanih za dva, tri evra) dobiće za godinu, dve, kad otplati ceo zajam...

Pri uzimanju gotovinskog kredita od 2.000 evra, klijent ostavlja u banci 400 evra depozita, plaća 30 evra administrativne troškove i kući nosi 1.570 evra. Sledeće tri godine, uz efektivnu kamatnu stopu od 12,58 odsto godišnje, klijent plaća rate od 64,81 evro mesečno. Kada isplati sve, dobija svoj depozit u visini od 424,48 evra (kamata dva odsto godišnje). Na ukupan iznos kredita platio je kamatu od 363,34 evra. U slučaju da se depozit ukine, klijent bi kod ovog kredita imao odmah na raspolaganju 1.970 evra.

-----------------------------------------

U Inđiji počela izgradnja Henkelove fabrike
EM Online

U Inđiji je počela izgradnja fabrike industrijskih lepkova kompanije "Henkel", koja je vredna 4,3 miliona evra.

"Danas je svetski dan borbe protiv siromaštva i ubeđen sam da je najbolji način te borbe otvaranje novih radnih mesta", rekao je ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić prilikom polaganja kamena temeljca za "Henkelovu" fabriku. Dinkić je istakao da je Inđija "pravi primer" za druge opštine u Srbiji, navodeći da je Inđija učetvorostručila svoj budžet u poslednjih nekoliko godina, bez pomoći države.

Predsednik "Henkela" za centralnu i jugoistiočnu Evropu Volfgang Hlavač naveo je da će pogon u Inđiji proizvoditi 100.000 tona lepka godišnje, uz praškaste materijale za završne faze gradnje i gotove dekorativne maltere. Prema njegovim rečima, predviđeno je da ta fabrika počne da radi u aprilu iduće godine, a lepkovi proizvedeni u Inđiji izvoziće se i na tržišta Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunije.

-----------------------------------------

Skupština akcionara Agrobanke imenovala novu upravu
EM Online

Skupština akcionara Agrobanke imenovala je dosadašnjeg generalnog direktora Dušana Antonića za predsednika Izvršnog odbora.

U saopštenju se navodi da je za predsednika Upravnog odbora (UO) Agrobanke ponovo imenovan ekonomista beogradskog "FMP"-a Anđelko Brzulja, dok je za zamenika predsednika UO postavljen Rajko Latinović iz PKB "Imesa".

Članovi UO su dekan Pravnog fakulteta Mirko Vasiljević, dekan Ekonomskog fakulteta Marko Backović, direktor Centra za ekonomska istraživanja Danilo Šuković, predstavnik Ministarstva finasija Radoslav Marinković, predstavnica Ministarstva poljoprivrede Danijela Stojanović i predstavnik zemljoradničke zadruge "Pecka" Živojin Plavšić.

-----------------------------------------

Pada inflacija u EU
EM Online

Inflacija u 12 država evrozone pala je na 1,7 odsto u septembru sa 2,3 procenta iz avgusta, saopštio je statistički biro EU. Septembra prošle godine inflacija u evrozoni je bila 2,6 odsto.

U sedištu EU kažu da je veliki pad inflacije izazvan ublažavanjem posledica prošlogodišnjeg uragana Katrina, koji je doveo do skoka cena energije i potrošnih dobara zbog ogromne štete počinjene u SAD. U svih 25 država članca EU godišnja inflacija je pala na 1,9 odsto, što je 0,4 procenta manje u odnosu na avgust. Septembra prošle godine, posle udara Katrine, inflacija je bila 2,5 odsto. Finska je prošlog meseca imala najmanju inflatornu stopu od 0,8 odsto, ispred Nemačke sa jednim procentom. Najviše stope su u novim zemljama članicama, Litvaniji i Mađarskoj - 5,9 procenata u obe.

-----------------------------------------

Od sledeće godine novi način regulacija cena struje
EM Online

Nov način regulacije cena na domaćem energetskom tržištu treba da se primenjuje od 1.januara 2007. godine, sa ciljem zaštite potrošača, stvaranja pozitivne investicione klime i izgradnje efikasnog energetskog sektora, izjavio je na regionalnom savetovanju o elektrodistributivnim mrežama na Zlatiboru član saveta Agencije za energetiku, Aca Marković.

Regulacija će se vršiti na bazi metodologija i tarifnih sistema koje donosi Agencija, rekao je Marković dodajući da su tarifni sistemi za delatnosti prenosa električne energije, transporta gasa, kao i za tranport nafte i derivata nafte ovih dana usvojeni u Agenciji i upućeni na saglasnost vladi Srbije. Agencija je letos usvojila i odgovarajuće metodologije na osnovu kojih energetski subjekti prvi put na regulisan način izračunavaju cene svojih proizvoda i usluga, da bi ih zatim sa prethodno dobijenim stavom regulatora, uputili Vladi na saglasnost. Marković je objasnio da Agencija, formirana juna prošle godine, nema ovlašćenje da određuje - već da daje mišljenje o cenama - koje, u skladu sa pomenutim metodologijama i tarifnim sistemima predlažu energetski subjekti i na koje zatim saglasnost daje Vlada. Agencija za energetiku opredelila se u prvim regulatornim periodima za primenu metoda „regulacije stopom povraćaja“, izjavio je na savetovanju šef odeljenja za ekonomsko-finansijske poslove Agencije, Gordan Tanić. Tom metodom, objasnio je on, utvrđuje se energetskim subjektima maksimalno odobreni prihod kojim se obezbeđuje pokriće opravdanih troškova, kao i odgovarajuća stopa povraćaja na regulisana sredstva u toku jedne godine. Kada se stvore odgovarajući uslovi, Agencija će preći na tzv. „podsticajne metode regulacije“, koji su zasnovani na međunarodnom poređenju maksimalno odobrenih prihoda i utvrđivanju stope efikasnosti, rekao je Tanić. On je objasnio da se na osnovu tako dobijenih podataka, određuje procenat smanjenja maksimalnih prihoda u dužem vremenskom periodu kako bi se postigao željeni nivo efikasnosti. Regulacija energetskog tržišta treba da obezbedi sigurnost u snabdevanju kupaca, finansijsku solventnost kompanija, omogući jednake uslove i nediskriminaciju svih učesnika iz sektora i podsticaj konkrenciji gde je to moguće, rekao je Tanić.

-----------------------------------------

HVB banka prva počela da odobrava dinarske kredite
EM Online

Banka HVB je prva u Srbiji, počela da odobrava dinarske gotovinske kredite, bez vezivanja za deviznu klauzulu ili inflaciju, sa rokom otplate od jedne do tri godine.

Dinarski "Super keš" kredit se odobrava u iznosima od 50.000 do 800.000 dinara, uz efektivnu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 28,94 odsto, rekao je član Izvrsnog odbora HVB banke Ivan Radojčić. Prema njegovim rečima, banka se odlučila da kamatna stopa bude varijabilna, da bi mogla smanjivati kamate, jer je "tendencija da će dinar ići na dole". Radojčić je istakao da se klijentima koji rade u firmama koje imaju potpisan ugovor o prenosu zarada sa HVB bankom kredit odobrava bez žiranata i učešća, a da ostalima banka nudi mogućnost kreditiranja obaveznog depozita od 20 odsto. Ističući da je to prvi pravi dinarski kredit u Srbiji, on je naveo podatke Narodne banke Srbije (NBS) da je 81 odsto izdatih kredita ima deviznu klauzulu, dok se u prestalih 19 odsto slučajeva radi u dozvoljenom minusu. On je kao primer naveo da u slučaju da klijent uzme kredit od 160.000 dinara, sa periodom otplate od 36 meseci, mesecna rata iznosi 3.217,28 dinara.

Guverner NBS Radovan Jelašić je izrazio zadovoljstvo što je jedna banka počela da odobrava dinarske kredite, jer građani koji uzmu taj kredit neće morati da ujutru razmišljaju o kursu, ističući da su i neke druge banke najavile da će slediti njen primer. Ocenjujući da je to rezultat mera NBS koje su uticale na smanjenje inflacije, on je istakao da te mere nisu ugrozlile kreditnu aktivnost banaka, kao ni privredni rast. U prvih osam meseci ove godine suma izdatih kredita je povećana za 100 milijardi dinara, napomenuo je Jelašić.

-----------------------------------------

Porasla tržišna vrednost hartija od vrednosti u Hrvatskoj
EM Online

Tržišna vrednost ukupno 1.043 hartije od vrednosti u Hrvatskoj iznosila je na kraju septembra 284,36 milijardi kuna (38,4 milijarde evra), odnosno gotovo 70 odsto viša od njihove nominalne vrednosti, objavila je Centralna depozitarna agencija.

Nominalna vrednost svih hrvatskih hartija od vrednosti u septembru je bila 167,8 milijardi kuna (22,7 milijardi evra), podaci su iz Statističkog biltena Agencije, koje je danas prenela Hina. U odnosu na početak godine tržišna vrednost hrvatskih hartija od vrednosti povećana je u prvih devet meseci ove godine za gotovo 30 odsto. U vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba na kraju septembra bilo je 52,74 odsto hrvatskih hartija od vrednosti. Stranci su istovremeno bile vlasnici vrednosnih papira tržišne vrednosti 82,55 milijardi kuna (11,2 milijarde evra), što čini 29,03 odsto tržišne vrednosti svih hrvatskih hartija od vrednosti.

-----------------------------------------

Svetskoj banci i penzionerima isplata dugova pre roka
EM Online

Ministar finansija Mlađan Dinkić najavio je da će u novembru pre vremena biti otplaćen dug Srbije prema Svetskoj banci, u iznosu od 411 miliona dolara, kao i četvrtina ukupnog duga države prema zemljoradnicima-penzionerima.

Obaveze prema Svetskoj banci u iznosu od 411 miliona dolara Srbija je trebalo da izmiri u periodu od 2007. do 2009. godine, ali je odlučeno da budu isplaćene ranije zbog većeg budžetskog suficita od planiranog, rekao je Dinkić. On je najavio da će u novembru takođe pre vremena biti isplaćene zaostale penzije zemljoradnicima, u iznosu od 4,5 milijardi dinara.

Oni će u proseku dobiti po 20.000 dinara, a bilo je planirano da se dug zemljoradnicima u iznosu od 20,5 penzija, isplaćuje od 2007. do 2010. godine. Za 2006. godinu nije bila planirana ni jedna isplata tog duga, a zemljoradnici će ovom odlukom dobiti jednu četvrtinu od ukupnog duga. Takođe, Dinkić je najavio da će u decembru, pre vremena, biti isplaćen i dug penzionerima Fonda PIO u iznosu od 4,2 milijade dinara. Tako će penzioneri u decembru dobiti, preko penzije, jednu četvrtinu svoje tekuće penzije.

-----------------------------------------

Pad cena i proizvodnje u SAD
EM Online

Inflacija u maloprodaji u SAD, podstaknuta rekordnim skokom cene benzina, pala je u septembru za najveći procenat u protekle tri godine. Industrijska proizvodnja je takođe ošto pala.

Izveštaj o tome se ocenjuje kao dokaz da usporavanje privrede smanjuje inflatorne pritiske - upravo ono čemu se nadala američka centralna banka. Maloprodajne cene pale su za 1,3 odsto, gotovo dvostruko od očekivanog pada, pošto su cene benzina potonule za 22,2 proceneta, što je najveće ikad zabeleženo pojeftinjenje goriva u SAD.

Istovremeno, Federalne Rezerve kažu da je produkcija u američkim fabrikama, rudnicima i komunalnim delatnostima pala za 0,6 odsto što je najgori rezultat od razornog udara uragana Katrina prošle godine. Industrijska proizvodnja manja je za 0,3 procenta, sa padom prozivodnje automobila i potrošne robe, kao odraz činjenice da fabrike smanjuju obim rada da bi se ponele sa problemom zaliha. Ali, analitičari izveštaj o padu cena u septembru vide kao "neosporno dobru vest" za privredu SAD, i kažu da će ona primorati Federalne rezerve da se uzrdže od evetulanog novog povećanja kamata na svom sastanku iduće sedmice.

-----------------------------------------

Inteza povećala kamate na štednju u evrima
EM Online

Banka Inteza u Srbiji saopštila je da je devizna stednja u toj banci od početka godine povećana za 45 odsto, a dinarska za 120 procenata. Devizni ulozi su 10. oktobra iznosili 393 miliona evra, a dinarskim 250 miliona dinara, navodi se u saopstenju i ističe da je Banka Inteza banka povećala kamatne stope za stednju u evrima.

Kod te štednje, kako se ističe, posebnan akcenat je stavljen na stimulativnije kamate na manje stedne uloge orocene na duže periode i veće štedne uloge orocene na kraće periode. Kao primer navedeno je da je godisnja kamata na uloge do 2.000 evra koji je oreocen na 36 meseci 5,3 odsto, a na uloge preko 50.000 evra kamata je šest procenata.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.10.2006. 11:28:01 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 19. oktobar 2006.

Privredna komora Srbije prodaje zgradu na Terazijama
Ekonomist magazin

Privredna komora Srbije u pregovorima je sa jednim poznatim svetskim hotelskim lancem oko prodaje zgrade na Terazijama, izjavio je za novi broj Ekonomist magazina, Slobodan Milosavljević, predsednik PKS.

Odlukom Upravnog odbora ovog proleća predviđa se gradnja nove zgrade PKS površine oko 20 hiljada kvadrata, sa šest spratova i podzemnom etažom, najverovatnije na Novom Beogradu. Procenjeno je da će izgradnja koštati više od 16 miliona evra, ali kada se na to dodaju kamate i PDV, cifra će premašiti 30 miliona evra. Prema izjavama čelnika PKS, više poslovnih banaka spremno je da kreditira investiciju. U posedu PKS trenutno se nalazi 25 hiljada kvadrata elitnog poslovnog prostora na pet lokacija u centru Beograda, od čega se jedna petina izdaje u zakup, i po tom osnovu ubira mesečni prihod od 68 hiljada evra. Uprkos tome u Komori tvrde da nedostaju sale za održavanje većih manifestacija, informacioni sistem je razbijen, otežano je ažuriranje podataka i komunikacija sa regionalnim privrednim komorama, a nedostaje i parking prostor.

-------------------------------------

Bubalo:Besplatna podela akcija javnih preduzeća je manipulacija
EM Online

Inicijativa za podelu besplatnih akcija javnih preduzeća građanima je u ovom trenutku manipulacija ljudima koji su osiromašeni u procesu tranzicije, ističe ministar za privredu Srbije Predrag Bubalo.

"Potrebno je da deo kolača koji bi se delio bude znatno veći kako bi ta podela bila što pravednija", kazao je Bubalo gostujući u emisiji "Poligraf" na televiziji B 92. On je pojasnio da će biti izvršena podela kapitala na akcije pre prodaje javnih preduzeća, a građani će svoja prava ostvariti u skladu sa zakonima i to pitanje će biti rešeno do 2009. godine. Ministar Bubalo je negirao navode da se Nacionalni investicioni plan (NIP) koristi u predizborne svrhe i dodao da je taj plan kreiran posle privatizacije Mobtela, kada je Vlada smatrala da će ostati u punom mandatu. "Iz Nacionalnog investicionog plana 49 gradova će dobiti sredstva za razvoj industrijskih zona, a 90 odsto tog plana je infrastrukturno", kazao je Bubalo.

On je izrazio uverenje da će NIP znatno uticati na rast društvenog bruto proizvoda i privredni rast u Srbiji. Novi ustav predviđa da se može privatizovati gradsko građevinsko zemljište, ali se zbog toga neće desiti ništa spektakularno, niti će doći do promene strukture investicija u Srbiju, rekao je Bubalo. Kada je reč o zaštiti privatne svojine Novi ustav nije mogao da ide u detalje, "ali je država zadržala pravo da izvrši ekspropiraciju njiva za na primer potrebe proširenja Koridora 10", kazao je Bubalo. On je izrazio uverenje da nema mesta za bojazan i rekao da se nada da neće biti zloupotreba.

-------------------------------------

U Zagrebu održan hrvatsko-srpski poslovni forum
EM Online

Predsednik Hrvatske privredne komore Nadan Vidošević ocenio je na hrvatsko-srpskom poslovnom forumu u Zagrebu, da bi privrednici dve zemlje trebalo maksimalno da iskoriste činjenicu da među njima nema jezičkih barijera.

Vidošević je, na otvaranju Foruma, podsetio da je robna razmena Hrvatske i Srbije od 2000. godine, kada su obnovljeni privredni odnosi, gotovo deset puta veća, ali da je i dalje znatno manja u odnosu na čak pet milijardi dolara vrednu razmenu iz 1989. godine. Predsednik Privredne komore Srbije Slobodan Milosavljević je pozvao hrvatske preduzetnike da iskoriste činjenicu da Srbija jedina u regionu ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini s Rusijom i da u saradnji sa srpskim preduzećima iskoriste ogromne potencijale tog tržišta.

Milosavljević je istakao i da bi dve zemlje trebalo snažnije da se povežu u geostrateškom smislu i tako iskoriste svoj položaj, posebno u saradnji na području energetike, prometa, trgovine i turizma. Forumu o povećanju robne razmene zajednički su organizovali Hrvatska privredna komora i Privredna komora Srbije, kao i predstavnici 49 hrvatskih i 46 srpskih kompanija.

-------------------------------------

Jelašić: NBS na kurs utiče preko kamate
EM Online

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić rekao je da NBS na kurs dinara ne utiče kupovinom i prodajom deviza.

"Ne znam koji će kurs biti 30. decembra, jer kad bih znao to bi značilo da se kurs štimuje. NBS na kurs ne utiče kupovinom i prodajom deviza, već preko referentne kamatne stope", rekao je Jelašić učestvujući na međunarodnom naučnom skupu o unapređenju poslovanja, koji je organizovao niški Ekonomski fakultet.

Prema njegovim rečima, do pre četiri godine NBS je kupovala i prodavala devize u obimu od 70-80 procenata, a danas je "taj posao marginalizovan i kreće se od pet do 10 odsto". Jelašić je ocenio da u Srbiji nikada nije bila povoljnije ekonomska situacija, kao i da je "velika odgovornost na političarima koje korake će sada preduzeti".

"Političari cenama struje ili komunalija mogu uticati na ukupnu inflaciju, ali ne mogu na baznu koja je stvar tržišta i o kojoj vodi računa NBS. Prema proceni, bazna inflacija do kraja ove godine iznosila bi sedam do devet odsto, a naredne od četiri do osam odsto", kazao je Jelašić. Na naučnom skupu učestvuju ekonomisti iz Srbije i još sedam zemalja iz okruženja i Evrope.

-------------------------------------

Skuplji gas
B 92

Vlada Srbije odobrila poskupljenje gasa za grejanje od 30 odsto.

Vlada je dala saglasnost na odluku Upravnog odbora Srbijagasa o prodajnoj ceni prirodnog gasa za daljinske sisteme grejanja i domaćinstva od 20,39 dinara za jedan kubni metar. Domaćinstva su do sada plaćala 16,95 dinara za jedan kubni metar gasa. Ranije je bilo reči da će, pored Srbijagasa, i EPS tražiti povećanje cena. Iako je gas jedan od najjeftinijih energenata, mnogi građani godinama čekaju na grejanje, ali gasovodi godinama ne stižu do njihovih kuća. Deo toplana u Srbiji koje koriste mazut ranije su najavile da su spremile velike količine mazuta kako bi se izbegao prekid u daljinskom grejanju tokom zimskih meseci.

-------------------------------------

Nova runda pregovora o proširenju CEFTA
EM Online

U Briselu 19. oktobra počinje nova, dvodnevna runda pregovora o proširenju Srednjeevropske zone slobodne trgovine (CEFTA) i stvaranju jedinstvenog slobodnog tržišta na teritoriji zemalja jugoistočne Evrope.

U pregovorima o proširenju i dopuni dosadašnjeg ugovora CEFTA učestvuju Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Misija UN na Kosovu (UNMIK), saopšteno je iz Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Prethodna runda pregovora o proširenju CEFTA održana je od 13. do 15. septembra u Briselu posle čega je saopšteno da je postignut vidan napredak u pravcu usvajanja nacrta ugovora nazvanog CEFTA 2006.

Ugovor CEFTA 2006 treba da omogući da se dosadašnjim članicama te zone, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i Rumuniji, pridruže i ostale zemlje i da zameni mrežu od 31 bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini.

-------------------------------------

U Srbiji izdato oko 4,5 miliona raznih kreditnih kartica
EM Online

Trenutno u Srbiji ima izdatih oko 4,5 miliona kartica, od kojih je ajpristupačnija i najmasovnija nacionalna „dinakard“, koja se koristi za plaćanje roba i usluga i podizanje novca na bankomatima isključivo u zemlji.

Kod većine banaka mogu se dobiti i kartice iz sistema „visa“. Za njih se, međutim, plaća godišnja članarina. Ova kartica takođe može da bude debitna i kreditna, ali za razliku od „dine“, osim u Srbiji, može se koristiti i van granica zemlje. Za nju pored zaposlenih mogu da konkurišu i drugi građani, s tim što je potrebno obavezno polaganje namenskog depozita.

„Masterkard“ i „maestro“ mogu da se koriste i u inostranstvu. Uglavnom je potreban otvoren tekući račun u banci koja ih izdaje i polaganje novca na deviznom računu. Od maja ove godine moguće je konkurisati i za „amerikan ekspres“ zelenu i gold, za koju se takođe plaća godišnja članarina.

-------------------------------------

Nova slovenačka investicija
B 92

Slovenački Trimo je u Šimanovcima započeo gradnju fabrike vredne 12 miliona evra.

Nova fabrika će proizvoditi fasade i krovove, počeće da radi sredinom iduće godine, a zapošljavaće oko 100 radnika. "Srbija je jedno od naših glavnih tržišta, gde očekujemo još veći rast. Odatle ćemo snabdevati i susedna tržišta. Za novu fabriku smo se odlučili i zbog snižavanja transportnih troškova", rekla je predsednica uprave Trima Tatjana Fenko za slovenački list Finance.

Trim je ove godine zaradio više od 120 miliona evra, odnosno za petinu više od prošle godine, a povećava se i broj zaposlenih. Pored fabrike u Trebnju, Trim već tri godine ima i fabriku u blizini Moskve, gde se trenutno priprema nova proizvodna linija za krovne i fasadne ploče, vredna 4,5 miliona evra.

-------------------------------------

Telekom na prvom mestu po dobiti
EM Online

Agencija za privredne registre je do sada registrovala 86 hiljada aktivnih privrednih subjekata i 180 hiljada preduzetnika. U toku ove godine registrovano je oko devet hiljada novih firmi, izjavio je juče na promociji publikacije Biznis Top koju izdaje časopis Biznis i finansije Dragiša Okolišanov, direktor Agencije za privredne registre, uz napomenu da se poslovanju privrede u Srbiji ne poklanja dovoljna pažnja. On je za narednu godinu najavio skraćenje rokova za registraciju, izdavanje poreskog (PIB) broja i otvaranje računa u banci i obavljanje tih poslova na jednom šalteru.

Prema rečima Jasne Matić, direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) učešće naših privrednika na sajmovima u inostranstvu važno je zbog povećanja izvoza, a domaće firme se dobro pripremaju za osvajanje novih tržišta o čemu svedoče izvozni rezultati. Ona je naglasila da je potpisivanje ugovora o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji veoma važno za privredu, kao i značajnije korišćenje povoljnosti koje nudi Ugovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom.

Prema podacima iz završnih računa privreda Srbije je u 2005. zabeležila gubitak od 33,2 milijarde dinara dok ukupni prihodi premašuju 3,8 biliona dinara. Dobit prvih sto preduzeća na listi iznosi 950 miliona evra, pri čemu Telekom Srbija zauzima prvu poziciju, dok je po veličini kapitala prva Elektroprivreda Srbije. Kapital prvih sto najvećih iznosi 19 milijardi evra, dok gubici prvih sto dostižu oko 500 miliona evra, uz napomenu da je u računicama korišćena vrednost evra od 85,5 dinara, što je bila vrednost ove valute u decembru 2005.

-------------------------------------

Slovenačko Triglav osiguranje planira širenje u Srbiji
EM Online

Slovenačka osiguravajuća kompanija "Triglav" planira da kupovinom osigurvajućih društva i pružanje novih usluga poveća tržišno učešće u Srbiji sa 2,7 na 10 odsto, najavio je predsednik uprave "Triglava" Andrej Kocič.

"Triglav" je u Srbiji prisutan preko osiguravajućeg društva "Kopaonik", čiji je većinski vlasnik postao pre nekoliko meseci. U Beogradu se održava strateska konferencija "Triglava", prvi put izvan Slovenije, što je, prema rečima Kociča, znak dobrodošlice novoj članici i potvrda da "Trigav" ima dugoročne planove poslovanja na srpskom tržištu. "Kopaonik" će, kako je najavio zamenik direktora, uskoro početi da pruža usluge penzijskog i zdravstvenog osiguranja, kao i neke nove oblike obaveznog osiguranja. Kompanija "Triglav" je najveća osiguravajuća kuća u Sloveniji koja, pored Srbije, svoje ogranke ima u Českoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, a uskoro i u Slovačkoj. Prošlogodišnji profit "Triglava", koji pokriva oko 43 odsto slovenačkog tržišta, bio je 27,5 miliona evra i za 88 odsto je veći nego 2004. godine. Ukupne premije osiguranja "Trigava" prošle godine iznosile su više od 711 miliona evra, a "Kopaonika" 11 miliona evra.

-------------------------------------

Porasla štednja stanovištva u Rajfajzen banci
EM Online

Ukupna štednja stanovništva u Rajfajzen banci u Srbiji dostigla je na kraju septembra ove godine 510 miliona evra od čega se 496 miliona odnosi na devizne, saopštila je banka.

Za devet meseci ove godine štednja u Rajfajzen banci povećana je za 39 odsto prema prosečnom rastu na bankarskom sektoru od 33,9 dosto. Rajfajzen banka, koja je u Srbiji počela da posluje 2001. kao prva banka sa 100 odsto stranog kapitala, danas je na vodećoj poziciji u domaćem bankarskom sistemu po visini bilansne aktive, ukupnih plasmana i ukupnih depozita, navodi se u saopštenju.

-------------------------------------

Spajanje Evrobanke EFG i Nacionalne štedionice
EM Online

Evrobanka EFG u Srbiji i Nacionalna štedionicu od sutra će poslovati kao jedna banka pod nazivom Evrobanka EFG štedionica, najavio je generalni direktor te banke Stavros Joanu.

On je na konferenciji za novinare u Beogradu kazao da će nakon spajanja to biti treća banka po širini poslovne mreže u Srbiji, sa oko 100 ekspozitura i 1.400 zaposlenih. Joanu je najavio da će računi klijenata biti promenjeni i da će svi biti pozvani da uzmu nove kartice i brojeve tekućih računa. Grčka Evrobanka EFG u martu ove godine završila je preuzimanje Nacionalne štedionice kupovinom državnog paketa od 37,7 odsto akcija za 35 miliona evra, a do sada je investirala u Srbiju više od 250 miliona evra. Joanu je kazao da Evrobanka EFG planira da početkom iduće godine uloži još 25 miliona evra u Srbiji. On je potvrdio da će nastaviti da isplaćuju staru deviznu štednju i najavio da će u novembru početi da odobravaju potrošačke kredite u dinarima. Evrobanka EFG je jedna od najvećih u Grčkoj, sa aktivom od 48 milijardi evra i deo je EFG bankarske grupacije u vlasništvu porodice brodovlasnika i privrednika Lacis.

-------------------------------------

Telenor planira da primi oko 100 novih radnika
EM Online

Kompanija "Telenor" u Srbiji najavila je da će primiti oko 100 novih radnika.

Na konfernciji za novinare jedna od direktora u "Telenoru" Šerštin Tulin je istakla da će uskoro biti objavljen oglas za prijem novih radnika, uglavnom u prodaji i marketingu. Norveški "Telenor" je 31. jula ove godine kupio "Mobi 63", koji je nasledio opremu i korisničku bazu "Mobtela" i licencu drugog mobilnog operatera u Srbiji za 1,513 milijardi evra i preuzeo 960 radnika zaposlenih u "Mobtelu".

-------------------------------------

Italijanska kompanije Fulgar gradi fabriku u Zrenjaninu
EM Online

Italijanka tekstilna kompanija "Fulgar" potpisala je ugovor sa Opštinom Zrenjanin o izgradnji pogona za proizvodnju mikrofiber vlakana, u kojem će se zaposliti 350 radnika.

Saopšteno je da će investicija biti u više etapa, a vrednost početnog ulaganja je 8,5 miliona evra. Početak proizvodnje mikrofibera u pogonu koji će biti izgradnjen u zrenjaninskoj industrijskoj zoni Bagljaša, planiran je za septemabar 2007. godine. Fabrika će biti izgrađana na površini od sedam hektara, izgradnja će početi u nekoliko narednih dana, a pogon će zauzimati ukupno 360.000 kvadratnih metara. "Fulgar" je druga italijanska tekstilna kompanije koja gradi pogon u Zrenjaninu. Proizvođač donjeg rublja "Pompea" je u martu zaključio ugovor o investiranju sedam miliona evra u fabriku u zrenjaninskoj industrijskoj zoni. Opština Zrenjanin je u poslednje dve godine potpisala ugovore sa investitorima iz Holandije, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Mađarske, ukupne vrednosti veće od 800 miliona evra.

-------------------------------------

Gudjir počeo poslovanje u Srbiji otvaranjem Vulko centra
EM Online

Američki koncern "Guđir" otvorio je u Beogradu otvario prvi specijalizovani auto-centar iz lanca "Vulko", čime je počeo da radi u Srbiji.

Direktor "Gudjira" za centralnu i istočnu Evropu Anedreas Nič je, prilikom otvaranja "Vulko centra Lešanović" u Beogradu, rekao da je u planu otvaranje ukupno 20 servisa u Srbiji do kraja sledeće godine. "Predviđeno je otvaranje `Vulko` servisa u Zrenjaninu, Nišu, Kragujevcu, Aranđelovcu i Užicu, nakon čega će biti nastavljeno širenje poslovanje u Srbiji" , naveo je on. Servisi "Vulko" nude kupcima kompletan prodajni program robnih marki "gudjir", "danlop", "fulda", "sava" i "debica", servisiranje automobila i prodaju guma i rezervnih delova. Kompanija "Gudjir" je najveći proizvođač guma na svetu, ima više do 90 fabrika u 28 država, zapošljava više od 80.000 ljudi, a u prošloj godini je prodala 226,7 miliona guma i ostvarila prihod od 19,7 milijardi dolara.

-------------------------------------

Duvanski donatori - “Smoke on the water”
EM Online

Posle saopštenja Ministarstva zdravlja Srbije, u kome je donatorska humanitarna akcija Fabrike duvana DIV-BAT za pomoć vranjskoj bolnici ocenjena kao "licemerje", kompanija još nije zvanično reagovala, sem što i zaposleni i rukovodioci govore da su "zbunjeni i zaprepašćeni." Piše: Radoman Irić

U saopštenju Ministarstva zdravlja kaže se da je donatorskom akcijom kompanija DIV-BAT, koja "svojim proizvodima ubija svoje potrošače, pala na ispitu humanosti, morala i etike".

Kako je agenciji Beta rekao izvor DIV-a, koji je želeo da ostane anonioman, rukovodstvo i vrh kompanije su "zatečeni, i iznenađeni kako gestom ministarstva, tako i jezikom kojim je napisano saopštenje."

Isti ižvor kaže da je proteklih godina vranjski proizvođač cigareta milionima dinara sponzorisao "bukvalno svaki projekt Zdravstvenog centra, skupove lekara toga kraja, njihova studijska putovanja po inostranstvu, specijalizacije, seminare, savetovanja".

"Pre četiri-pet godina smo rekonstruisali Psihijatrijsko odeljenje, kupili smo sto za Ginekologiju, opremili Koronarnu jedinicu i uvek bili zadovoljni jer smo pomagali finansijski posrnulo zdravstvo." Na donatorskoj večeri, na kojoj je prikupljeno preko 500.000 dinara namenjenih Dečijem odeljenju vranjske bolnice, rečeno je da je BAT do sada u republički budžet, po raznim osnovama, uplatio preko 200 miliona evra, da je u razvoj fabrike plasirao preko 80 miliona, a u infrastrukturu u Vranju preko pet miliona evra. Gestom Ministarstva, osim rukovodstva i zaposlenih u BAT-u, koji sada ne znaju šta će sa 500.000 dinara, zbunjeni su i građani Vranja.

Gradom kruže brojne tumačenja uzroka tog, kako Vranjanci kažu, "skandala koji je proizvelo sujetno rukovodstvo Zdravstvenog centra u Vranju." "Skandal je krenuo onog trenutka kada je pet-šest naših rukovodilaca bacilo pozivnice za donatorsku večeru, jer nisu bili spremni da izvade iz džepa po 3.000 dinara za ulaznicu," kaže doktorka vranjskog Doma zdravlja, koja je zamolila da ostane anonimna.

-------------------------------------

Pet klanica iz Srbije prijavljeno za izvoznički broj EU
EM Online

Pet klanica iz Srbije prijavljeno je da dobije izvoznički broj Eevropske unije, jer su ispunile uslove tražene uslove, saopštila je Privredna komra Srbije (PKS). To su "Big-bul" iz Bačinaca, novosadski "Kolbis", "Juhor" iz Jagodine, Industrija mesa "Zlatibor" iz Čajetine, "Stokoimpeks" iz Knjaževca, izjavio je direktor Uprave Ministarstva poljoprivrede Srbije za veterinu Dejan Krnjajić.

Na sednici Grupacije PKS za klaničnu industriju u Bačincima, Krnjajić je rekao da su to za sada dozvole samo za izvoz crvenog mesa, ali se očekuje da će u EU uskoro moći da se prodaju i mesne prerađevine iz Srbije.

Krnjajić je dodao da je u toku proces da izvoznički broj EU dobije još nekoliko klanica iz Srbije. Sekretar Udruženja PKS za poljoprivredu i prehrambenu industriju Milan Prostran istakao je da Srbija u budućnosti ima šansu za izvoz junećeg mesa u EU, jer će toj zajednici godišnje nedostajati blizu 600.000 tona tog proizvoda. Direktora PKB "Imesa" Rajko Latinović rekao je da je veliki problem Srbije nedostatak mesa za izvoz, jer već deceniju EU odobrava godišnji izvoz od 9.975 tona, za čiju realizaciju je potrebno da u tovu bude 100.000 junadi, a Srbija nema ni četvrtinu toga, navodi se u saopštenju PKS.

-------------------------------------

U subotičkom ATB Sever niče prvi inkubator-centar
EM Online

Opština Subotica 18. novembra je potpisala ugovor kojim je precizirano da preduzeće ATB Sever besplatno ustupa deo svojih fabričkih hala za formiranje inkubator-centra, u kome će do kraja ove godine najmanje desetak preduzetnika pokrenuti proizvodnju, dok se do kraja naredne godine očekuje dvostruko više novoformiranih firmi. Odluku o formiranju inkubator centra Skupština opštine Subotica već je usvojila, registrovano je preduzeće koje će rukovoditi centrom, izabran upravni organi i otvoren konkurs za preduzetnike koji žele da otpočnu sopstveni biznis.

Osim opštine, koja je iz budžeta izdvojila oko 30 miliona dinara za realizaciju tog programa, i preduzeća Sever koje će osim prostora firmama u inkubatoru ustupiti i deo svojih proizvodnih linija, u formiranju inkubator-centra učestvuje i Viša elektrotehnička škola iz Subotice. USAID je obećao pomoć od oko 15 miliona dinara, a pokrajinska vlada je za te namene izdvojila oko dva miliona dinara - rekao je za Danas predsednik opštine Subotica, Geza Kučera.

-------------------------------------

Potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između Kosova i BiH
EM Online

Predstavnici Kosova i BiH potpisali su u Briselu sporazum o slobodnoj trgovini koji će stupiti na snagu 1. decembra ove godine, saopštio je UNMIK.

Sporazum su potpisali zamenik ministra spoljnih poslova BiH Anton Ril, predstavnik UNMIK-a Andreas Vitkovski i ministar za trgovinu i industriju Kosova Bujar Dugoli. Domaćin potpisivanja sporazuma je bila Evropska komisija, a potpisivanju sporazuma prisustvovali su i predstavnici Evropske komisije Tereza Sobieski i Pakta za stabilnost Loren Gij. Kako se navodi u saopštenju, tim sporazumom Kosovo je učinilo poslednji korak da se približi zemljama regiona koje su u okviru Memoranduma o liberalzaciji tržišta potpisale međusobne sporazume o slobodnoj trgovini. UNMIK je već, u ime Kosova, potpisao slične sporazume sa Makedonijom, Albanijom i Hrvatskom. Sporazum sa Hrvatskom stupa na snagu 1. novembra.

-------------------------------------

Nemački ekonomisti povećali procenu rasta na 2,3 odsto
EM Online

Vodeći nemački ekonomski istituti podigli su predviđanja rasta najveće evropske privrede za ovu godinu na 2,3 odsto, ali opominju da će se ekonomija Nemačke povećati za samo 1,4 odsto iduće godine zbog planiranih povećanja poreza.

Pomognuta nastavkom ekspanizije izvoza i dugo očekivanim skokom potrošnje stanovništva, Nemačka izranja iz godina tromog rasta koji je širio nezaposlenost i iscrpljivao državnu kasu. Današnje predviđanje šest ekonomskih instituta je značajno poboljšanje u odnosu na 1,8 odsto rasta za ovu godinu, koliko su procenili u aprilu. Ako se pokaže da su u pravu, ovogodišnji rast će biti najveći od 2000, kada je iznosio tri procenta. Izgledi za iduću godinu su, takođe, poboljšanje u odnosu na rast od 1,2 odsto predsakazan za 2007. godinu pre šest meseci.

-------------------------------------

Austrijski APET priprema gradnju četiri elektrane u BIH
EM Online

Predstavnici austrijske Grupe APET i Elektroprivreda Federacije Bosne i Hercegovine (BIH) su potpisali okvirni sporazum o saradnji u pripremi izgradnje četiri hidroelektrane u tom entitetu BIH, javili su mediji BIH. Četiri hidroelektrane, ukupne snage 200 megavata, biće na rekama Drina, Bosna, Unac i Šuica.

APET je industrijski konzorcijum koji je pre osam godina osnovala austrijska vlada. Grupa APET će sa 50 odsto finansirati izradu projektne dokumentacije i svih potrebnih studija, i za svaki naredni korak u toj saradnji biće potpisan poseban sporazum, rekao je entitetski ministar energetike Vahid Hećo.

Investicija u četiri centrale je procenjena na 800 miliona evra, a prema rečima ministra, izrada dokumentacije i studija košta oko osam odsto ukupne vrednosti gradnje. Očekuje se da bi do početka leta 2007. godine mogla biti gotova studija izvodljivosti, rekao je Hećo i dodao da izgradnja takvih objekata traje dve do tri godine.

-------------------------------------

OPEK smanjuje proizvodnju da bi održao cene nafte
EM Online

Ministi za naftu država-članica OPEK počeli su u Kataru razgovore o smanjenju produkcije kartela za jedan milion barela dnevno da bi zaustavili pad cena koje poslednjih sedmica oštro idu na niže.

Cene koje su u julu dosegle rekordnih 78,40 dolara za barel, početkom sedmice su na njujorškoj berzi skliznule na 58,63 dolara za novembarske isporuke lake američke nafte. Smanjenje produkcije biće prvo na koje će se Organizacija zemalja-izvoznica nafte odlučiti od decembra 2004. godine, kada se sirova nafta prodavala za nešto iznad 40 dolara za barel. To je navelo kartel da smanji ponudu takođe za milion barela dnevno. U očekivanju tržišta da će OPEK smanjiti proizvodnju, cene su danas porasle na više od 60 dolara za barel. Skok je takođe izazvan i metereološkim predviđanjem da će ova zima u SAD biti oštra. Ipak, nivo zaliha je ostao na visini i u SAD i Evropi, a OPEK predviđa manju potražnju, tako da analitičari očekuju da se cene neće bitnije menjati zbog smanjenja proizvodnje.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 22.10.2006. 10:21:05 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 20. oktobar 2006.

danas - chik chik pogodicj gde je sad gradicj rodicj; da li cje telekom da prodje isto kao mobtel /jeah, right/; i vlada koja deli subvencije shakom i kapom /koliko je to legalno?/

Merkator kupio 76 odsto Rodića
B 92

Slovenački Merkator kupio 76 odsto vlasništva u srpskom preduzeću M - Rodić za 116 miliona evra.

Slovenački Merkator, na portalu Ljubljanske berze, saopštava da je u četvrtak potpisan ugovor o kupovini vlasničkog dela preduzeća M-Rodić d.o.o. Novi Sad, čime je Merkator postao vlasnik 76 odsto ukupnog broja deonica u tom srpskom preduzeću. Preostalih 24 odsto vlasništva Rodić M&B će zadržati do 2008, kada će Merkator kupiti još 12 odsto, a 2009. godine i poslednjih 12 odsto vlasništva.

Cena za preostali deo vlasništva je vezana za poslovne rezultate M-Rodića u 2007. i 2008. godini. Upravo zbog tog vezivanja za poslovne rezultate, Merkator predviđa da bi konačna ukupna cena celokupnog vlasništva M-Rodića mogla da se kreće od 137 do 177 miliona evra. Prvih, većinskih 76 odsto vlasništva Merkator će platiti 116 miliona evra, s tim što će deo te cene od 30 miliona evra Merkator platiti sopstvenim deonicama, a ostatak gotovinom.

Preduzeće Merkator će izdati nove deonice iz odobrenog kapitala, koje će biti vrednovane po prosečnoj tržišnoj ceni na Ljubljanskoj berzi u poslednjem punom mesecu kalendarske godine. Emisijska cena 174.517 novih deonica, od 171,90 evra, predstavljaće prosečnu tržišnu cenu deonice u septembru 2006. godine.

Deonicama će u celini biti poravnata i oba preostala vlasnička dela, od po 12 odsto, koje će Merkator kupiti 2008. i 2009. godine. Izvođenjem ove transakcije između Merkatora i M-Rodića, srpsko preduzeće će postati jedan od najvećih pojedinačnih vlasnika preduzeća Merkator, jer će prodajom svojih 76 odsto vlasništva, pridobiti pet odsto vlasništva u Merkatoru, a taj procenat će porasti kada ta transakcija bude i konačno završena. Merkator saopštava i da je njegovo povezivanje sa preduzećem M-Rodić ključan korak ka ostvarivanju Merkatorovog strateškog cilja, da postane vodeći trgovac prehrambenim proizvodima i sličnom robom, u celoj regiji jugoistočne Evrope.

-------------------------------------
Vlada spremna da pomogne otvaranje nove fabrike u Kragujevcu
EM Online

Vlada Srbije spremna je da dodeli 20 do 100 miliona evra pomoći stranoj kompaniji koja želi da otvori novu fabriku automobila u Kragujevcu, izjavio je ministar finansija Srbije u ostavci Mlađan Dinkić.

On je na konferenciji za novinare kazao da bi iznos subvencije zavisio od broja otvorenih radnih mesta, dodajući da je vlada spremna da na taj način reši probleme bivših socijalističkih fabrika giganata. "Srbija danas ima novca u budžetu, ali su joj potrebna nova znanja, transfer tehnologija i nova tržišta", ocenio je Dinkić. On je istakao da je samo ove sedmice počelo da se realizuje ili je realizovano pet "grinfild"investicija koje će zaposliti 5.000 ljudi u Valjevu, Užicu, a grade se u Vranju, Inđiji i Kragujevcu. Uz taj tempo rasta, kazao je Dinkić, realno je očekivati da stopa nezaposlenosti bude prepolovljena u narednih pet godina.

-------------------------------------
Slovenačka kuća preuzela srpsko osiguranje
EM Online

Slovenačka osiguravajuća kompanija "Sava" uspela je da kupi 98,19 odsto akcija sprskog osiguranja "Polis". "Sava" je nedavno objavila ponudu za preuzimanje najmanje 73,81 odsto "Polisa" po 29,99 evra ali ne manje od 2.400 dinara po akciji.

Na tržištu Srbije, prema podacima iz 2005, "Polis" ima udeo od 1,4 odsto, preneo je slovenački poslovni dnevnik "Finance". Ukupna premija osiguranja "Polis", koje je nastalo 2002. spajanjem "Kolos osiguranja" i "Beobanka osiguranja", bila je na kraju juna ove godine oko 328,5 miliona dinara. Slovenačka "Sava" je nedavno preuzela i 51 odsto kosovske osiguravajuće kuće "Dukađini" sa sedištem u Prištini. "Dukađini" pokriva 17 odsto kosovskog tržišta i treća je po veličini osiguravajuća kuća na Kosovu.

-------------------------------------
Telekom Srbije negira da nelegalno posluje na Kosovu
EM Online

Telekom Srbije saopštio je da se najavljenim isključivanjem predajnika mreže mobilne telefonije 064 na Kosovu ugrožava imovina te kompanije koja legalno posluje na čitavoj teritoriji Republike.

Najnovije pretnje Kosovske telekomunikacione agencije predstavljaju ne samo direktan napad na imovinu Telekoma Srbije, već ozbiljno ugrožavaju bezbednost i dalji opstanak Srba i drugih nealbanskih zajednica na Kosovu i Metohiji", ocenjuje se u saopštenju. Telekom Srbije je istakao da legalno i legitimno pruža usluge na teritoriji cele Republike, uključujući i Kosovo i Metohiju i da za to poseduje odgovarajuću licencu i sve druge potrebne dozvole nadležnih državnih organa.

U saopštenju se navodi da Telekom pruža svoje usluge svim građanima Kosova i Metohije, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, kao i da u kontinuitetu ulaže značajna sredstva u razvoj telekomunikacionog sistema na toj teritoriji. Predsednik Upravnog odobra Kosovske telekomunikacione agencije Anton Beriša juče je najavio da će svim ilegalnim operaterima mobilne telefonije na Kosovu, izuzev Telenora u mestima gde žive Srbi, isključiti predajnike.

-------------------------------------
Nemačka razvojna banka dokapitalizuje Atlantik grupu
EM Online

Nemačka razvojna banka DEG učestvovaće u dokapitalizaciji hrvatske Atlantik Grupe (Atlantic) sa udelom od 8,24 odsto.

Vrednost ulaganja iznosi 11 miliona evra, čime će tržišna vrednost Atlantik Grupe nakon dokapitalizacije premašiti milijardu kuna (135 miliona evra), preneo je zagrebački Bankamagazin. Nemačka razvojna banka je do kraja 2005. godine u Hrvatskoj uložila 63 miliona evra, a njeni finansijski aranžmani u jugoistočnoj Evropi vredni su 246 miliona evra. DEG je članica grupacije KfW Bankengruppe, jedne od najvećih nemačkih banaka, a već više od 40 godina finansira investicije privatnih kompanija u zemljama u razvoju. Atlantik Grupa je među vodećim poslovnim sistemima u Hrvatskoj. Kompanija zapošljava više od 1.300 radnika, a prošle godine je imala prihod od 1,2 milijarde kuna (162 miliona evra). Sedište Atlantik Grupe je u Zagrebu, proizvodni pogoni se nalaze u Hrvatskoj i Nemačkoj, a firme i predstavništva u osam evropskih zemalja i Hong Kongu.

-------------------------------------
OPEK smanjuje produkciju za 1,2 miliona barela nafte dnevno
EM Online

Organizacija zemalja izvoznica petroleja odlučila je da se ukupna produkcija kartela smanji za 1,2 milion barela nafte na dan, da bi se zaustavio uporni pad cena.

Smanjenje, prvo posle dve godine i za petinu veće od najavljivanog, iznosi 4,3 odsto septembarske proizvodnje OPEK-a. Od 1. novembra produkcija kartela će biti svedena na 26,3 miliona barela nafte dnevno. Neki ministri na skupu OPEK-a u Dohi danas kažu da novi rez od 500.000 barela dnevno može da usledi na narednom sastanku kartela u decembru u Abudzi. Bio bi to odgovor na izuzetno visoke zalihe nafte u zemljama uvoznicima, posebno u SAD, i na očekivani pad potražnje nafte u 2007. godini.

Na vest o neočekivano visokom smanjenju produkcije OPEK-a, laka američka nafta je na njujorškoj berzi poskupela za 73 centa, na 59,23 dolara, ali je ubrzo skliznula na 58,94 dolara. U saopštenju posle sastanka, OPEK kaže da ponuda nafte daleko nadmašuje potražnju. "Višak ponude i neravnoteža u odnosima ponude i potražnje su destabilizovali tržište," kaže se u saopštenju. Deset država članica kartela, koji pumpa preko trećine svetske nafte, će smanjiti produkciju u okviru odobrenih proizvodnih kvota. Samo Irak, koji se napreže da stavi na noge svoju petrolejsku industriju posle ratova i sankcija, je izuzet.

-------------------------------------
Vlada Srbije dala prvu subvenciju za direktne investicije
EM Online

Vlada Srbije odobrila je prva bespovratna sredstva za podsticanje direktnih investicija iz Nacionalnog investicionog plana - šest miliona evra dodeljeno je britanskoj kompaniji "Alena". Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić rekao je da će "Alena" dobiti subvenciju od 2.000 evra po radniku, pošto se obavezala da izgradi modernu fabriku tekstila u Vranju, u kojoj će zaposliti 3.000 ljudi.

Prema njegovim rečima, novac će biti isplaćivan u četiri faze, a čitava proizvodnja biće namenjena izvozu, što će dodatno povećati devizne prihode Srbije i omogućiti da se novim investitorima odobre slična subvencije. "Alena" je od vranjanske tekstilne kompanije "Jumko" kupila pogon "Sloboda" za 550.000 evra, na čijem mestu će biti sagrađena nova fabrika, a ugovorila je zakup jednog konfekcijskog pogona za 20.000 evra mesečno, gde će se odvijati proizvodnja do završetka nove fbrike.

U zakupljenom pogonu radiće 250 zaposlenih iz "Slobode" i 650 ljudi iz drugih "Jumkovih" pogona, dodao je Dinkić. Prema podacima Agencije za strana ulaganja i podsticaj izvoza (SIEPA), koja sprovodi uredbu vlade o dodeli podsticajnih sredstava, nova fabrika testila proizvodiće do 100.000 odevnih predmeta nedeljno. Generalni direktor "Alene" Savas Jani rekao je da će, ako posao bude uspešan, ta britanska kompanija u narednim godinama moći da zaposli između 6.000 i 10.000 ljudi. On je kazao da "Alena" ima fabrike u Rumuniji, Moldaviji, Siriji i Vijetnamu i da će ovogodišnji ukupni obrt biti oko 45 miliona evra.

-------------------------------------
Hrvatski preduzetnici ostvarili polugodišnji prihod od 36,5 milijardi evra
Banka magazin - Hrvatska

Hrvatski preduzetnici su tokom prvih šest meseci ostvarili ukupan prihod od 36,5 milijardi evra, što je za 14,1 odsto više u odnosu na isti period lane. Prema publikaciji privredna kretanja Hrvatske privredne komore, pisanim prema statističkim izveštajima Finansijske agencije, istovremeno su ostvareni rashodi od 34,3 milijarde evra, što je povećanje od 13,6 odsto.

Odnos prihoda i rashoda je ostao nepromenjen, a rast je ostvaren samo u nekoliko oblasti - prerađivačkoj, trgovini, građevinarstvu i poslovanju sa nekretninama. Više od 78 odsto prihoda ostvareno je na domaćem tržištu. U dugotrajna sredstva uloženo je 3,7 milijardi evra (rast od 19,2 odsto), a privatni sektor u ukupnim investicijama iznosi 65 odsto.

-------------------------------------
U prvih šest meseci potrošnja Visa karticama skočila na 2,16 milijardi evra
Banka magazin - Hrvatska

Stopa rasta korišćenja Visa kartica u Hrvatskoj u prvih šest meseci 2006. godine skočila je za 14 odsto na 2,16 milijardi evra, objavila je Visa Internacional.

Ostvareno je 14 miliona transakcija (rast od 33 odsto u odnosu na isti period lane. Hrvatski korisnici su za kupovinu Visa karticama potrošili 10 odsto više od Rumuna, 112 odsto više od Srba i 7,5 puta više od Bugara. Broj kartica dostigao je 2,8 miliona, tako da gotovo 2/3 građana ima Visa karticu.

-------------------------------------
Kompanija Tesilajn gradi fabriku kozmetike u Beški
EM Online

Multinacionalna kompanija "Tesilajn" je položila kamen-temeljac za izgradnju fabrike kozmetike u industrijskoj zoni u mestu Beška, u opštini Inđija.

Početna investicija izgradnje pogona u Beški je četiri miliona evra, a omogućiće ukupno 200 radnih mesta, uglavnom za žene. Rok izgradnje je četiri meseca, pa se otvaranje fabrike očekuje početkom marta naredne godine, saopšteno je na ceremoniji. Predsednik Opštine Inđija Goran Ješić rekao je da je reč o atraktivnoj lokaciji zbog blizine autoputa i precizirao da se industrijska zona u okviru koje se gradi i fabrika kompanije "Tesilajn" prostire na 10 hektara. "Mi smo tu da pružimo svaku vrstu podrške, počev od infrastruktue i dokumentacije, pa do promocije", rekao je Ješić. Osnovna delatnost multinacionalne kompanije "Tesilajn" je proizvodnja kozmetičkih proizvoda, traka za depilaciju, proizvodnju voska i prateće opreme za solarijume, kao i prerada papira i tekstilne celuloze. Gotovo čitavu proizvodnju "Tesilajn" izvozi na tržište Evropske unije, ali i na američko tržište unapred poznatim kupcima, rečeno je na ceremoniji. Jedan od slovenačkih vlasnika industrijske zone u Beški Marjan Simčič rekao je da ne sumnja da će se zona brzo popuniti, jer se već interesuju i drugi privrednici iz Slovenije, Italije i Austrije. "Svu potrebnu dokumentaciju smo dobili mnogo brže nego u Evropi, pa se nadamo da će se i saradnja tako dobro odvijati. Za nekoliko godina, industrijska zona u Beški biće veliki industrijski centar, na samo jedan sat od Evrope, kada se završi drugi most u Beški koji povezuje koridor", kazao je Simčić.

-------------------------------------
Pomeren rok za podnošenje ponuda za privatizaciju RTB-a
EM Online

Rok za podnošenje konačnih ponuda za privatizaciju Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor pomeren je za tri nedelje, za 20. novembar, saopšteno je u Agenciji za privatizaciju.

Prvobitni rok bio je 30. oktobar, ali u Agenciji tvrde da je termin produžen za dvadesetak dana, jer su se neke kompanije žalile na kratak rok za dostavljanje konačnih ponuda za kupovinu RTB-a. Tendersku dokumentaciju do sada je otkupila 21 kompanija. Kako je najavljeno u Agenciji, javno otvaranje pristiglih ponuda za kupovinu RTB-a biće obavljeno 21. novembra.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 25.10.2006. 12:07:17 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 25. oktobar 2006.

Rafinerije NIS-a se prilagođavaju ekološkim standardima
Beta

Rafinerije u Pančevu i Novom Sadu do 2009. godine biće tehnološki osposobljene da proizvode goriva evropskog kvaliteta i smanje zagađenje okoline u skladu sa evropskim standardima, izjavio je generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Srđan Bošnjaković.

"Više od 250 miliona evra odvojeno je za modernizaciju postrojenja i zaštitu životne saredine u rafinerijama Novi Sad i Pančevu, kako bi one do 2009. mogle da budu zadržane u pogonu i dovedene na nivo evropskih rafinerija", rekao je Bošnjaković. Generalni direktor rafinerija Pančevo i Novi Sad Nikola Garić najavio je da će dve srpske rafinerije 2010. godine proizvoditi goriva koji će biti potpuno istog kvaliteta kao u Evropi.

"Do kraja 2007. očekujemo da ćemo rešiti problem zagađenja životne sredine, kako bi emisija zagađujućih materija bila po evropskim normama, jer se vać sad u postrojenja ugrađuju tehnologije koja nemaju ni neke evropske rafinerije", dodao je Garić. Najavio je da će za godinu dana biti zamenjena oprema sa kojom postrojenja imaju nesiguran rad, što će uticati na smanjenje rizika u radu ovakve indistrije i doneti uštede u poslovanju.

Direktor Rafinerije nafte Pančevo Vladan Mijović rekao je da ta rafinerija planira da do početka 2008. godine bude rekonstruisano svih 75 zastarelih rezervoara, koji su izvor zagađenja vazduha. Planirano je da potom bude ugrađen potpuno zatvoreni sistem punjenja cisterni derivatima, kako isparenja ne bi dospevala u vezduh, i uvedena ekološki bezbednija tehnologija u postrojenju otpadnih voda.

---------------------------------

Lobiranje za NIS
EM Online / Kurir

Glavni razlog stopiranja privatizacije NIS-a, prema pisanju Kurira jeste želja premijera Vojislava Koštunice da spreču ulazak Šel-a u srpsku državnu nafnu kompaniju. U dogovoru srpskog premijera i ruskog predsednika Putina, planirani je da Srbija postane balkanski centar distribucije ruskog gasa, šti u slučaju prodaje NIS-a Šel-u neće proći.

Za Šel, navodno lobira hrvatski biznismen Vanja Špiljak, koji je srpskim lobistima obećao 50 miliona evra. Zbog uticaja tog lobija, smenjen je i bivši direktor Agencije za privatizaciju Miodraga Đorđevića, ali pitanje je sada u slučaju zamrzavanja privatizacije NIS-a, njegov naslednik završiti posao.

Pre snažnog upliva "Šela" u priču oko privatizacije NIS, kao najozbiljniji kupac srpske naftne kompanije pominjao se konzorcijum ruskog "Lukoila", mađarskog "Mola" i slovenačkog "Petrola", u kojem je ruski partner najdominantniji. Osim njih, kao potencijalni kupac pojavljuje se i austrijski OMV, ali su njegove šanse znatno manje jer nema svoja izvorišta nafte. Odgovarajući na pitanje u kojoj fazi je sada saradnja sa Šelom po pitanju optimizacije rada NIS-a i da li bi ona mogla uticati na vaše kontakte sa potencijalnim stratetškim partnerima, generalni direktor NIS-a Srđan Bošnjaković u novom broju Ekonomist magazina je rekao: “Po savetu privatizacionog savetnika Šel je napravio studiju koja bi trebalo da, u slučaju njene implementacije, donese određene uštede. Na nama je da li ćemo započeti sprovođenje tog plana. Privatizacioni savetnik je rekao da, ali ne duže od godinu dana, a onda je na strateškom partneru da odluči da li će ga nastaviti ili ne”.

---------------------------------

Privatizacija DDOR-a u decembru i pred kamerama
Ekonomist magazin

Novosadska osiguravajuća kuća DDOR biće privatizovana u decembru, a sam proces će biti javan i pred kamerama izjavio je ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić, na konferenciji engleskog časopisa Juromani koja se održava u Cavtatu.

Na tender za kupovinu najmanje 80,12 odsto kapitala DDOR-a sredinom godine prijavilo se 13 najvećih svetskih osiguravajućih kompanija. To su italijanske "Fondarija SAI" i "Đenerali" , francuske "Aksa" i "Grupama", te nemačke "Alijanc" i "VHV grup". Javile su se i belgijska grupa "KBC" , švajcarska "La baloaz", "Češka pojistovna", grčka "Etniki", "Eureko" iz Holandije, slovenački "Triglav" i "Viner štedtiše" iz Austrije.

Prijave su mogle da podnesu firme koje se poslovima osiguranja bave najmanje pet godina i čiji je poslednji godišnji prihod od premije osiguranja bio bar 500 miliona evra, kao i banke sa aktivom od najmanje pet milijardi evra. Zainteresovani će podneti zahtev za saglasnost Narodne banke Srbije za sticanje kvalifikovanog učešća u osiguravajućem društvu DDOR Novi Sad. Na kraju prošle godine ukupna aktiva DDOR-a je bila 10 milijardi dinara (116,9 miliona evra), neto aktiva 3,7 milijardi dinara (43,3 miliona evra), a prihod od bruto premije osam milijardi dinara (96,1 milion evra). Ta novosadska osiguravajuća kuća u Srbiji ima 22 filijale i drži oko 31 odsto tržišta.

Tokom 2002. i 2003. godine investicioni fondovi iz Slovenije kupili su 32,5 odsto akcija DDOR-a i da im je nedostajalo samo 0,5 odsto akcija da preuzmu kontrolni paket, ali je to sprečeno prošlogodišnjom odlukom njegovog ministarstva da povuče DDOR sa berze.

---------------------------------

Američka Siti banka do kraja godine u Srbiji
EM Online / Beta

Američka Siti banka otvoriće predstavništvo u Srbiji do kraja ove godine, najavio je srpski ministar finansija Mlađan Dinkić na konferenciji "Juromani" u Cavtatu.

Siti banka će krajem godine početi poslovanje u Srbiji preko predstavništva, a izrazili su interesovanje i za privatizaciju neke od preostalih banka, kazao je Dinkić agenciji Beta posle razgovora sa direktorom Siti banke za centralnu i istočnu Evropu Gajom Haringtonom.

Dinkić je kazao da su predstavnici Siti banke izrazili interesovanje za kupovinu Poštanske štedionice, ali da država za sada ne namerava da proda tu banku. Iako je Siti banka zainteresovana za veće banke, Dinkić je Haringtonu, kako je istakao, ukazao da su za privatizaciju preostale samo manje regionalne banke, kao što su Privredna banka Pančevo, kragujevačke Kredi banka i Agrobanka. Prema godišnjem izveštaju Sitigrup, u čije sastavu posluje i Sitibanka, prošle godine je ostvario ukupan prihod od 24,5 milijardi dolara, što je za 44 odsto više nego u periodu godinu dana ranije.

---------------------------------

MMF: Značajan napredak Srbije
EM Online / Beta

Srbija je, nakon dve decenije staganacije i pada ekonomskih aktivnosti krajem 20. veka, poslednjih godina ostvarila značajan napredak na ekonomskom planu, ocenjuje se u najnovijem izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda.

Proizvodnja Srbije povećana je od 2000. za 40 odsto, a rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) prošle godine 6,8 odsto, navodi se u saopštenju borda direktora MMF objavljenom nakon zaključivanja Člana IV konsultacija sa Srbijom. Rast BDP rezultat je napretka na polju makroekonomske stabilizacije, restrukturisanja bankarskog sektora i privatizacije. Takođe, oko 60 odsto zaposlenih u Srbiji koji nisu na budžetu, niti u poljoprivredi, danas radi u privatnom sektoru. To je gotovo dva puta više nego pre pet godina, navodi se u izveštaju objavljenom na sajtu globalnog kreditora.

Nasleđe prethodne politike ipak još deluje na ekonomske performanse Srbije - zaposlenost je u padu uprkos osetnom rastu BDP, inflacija je na kratko smanjena a investicije u osnovna sredstva stagniraju ispod 20 odsto BDP. MMF dalje ukazuje da, odražavajući nizak nivo nacionalne štednje, deficit tekućih plaćanja ostaje dvocifren što je rezultiralo povećanjem spoljnog duga do 65 odsto BDP zaključno sa avgustom ove godine, uprkos otpisu dugova Pariskom i Londonskom klubu.

Direktori Fonda smatraju da su preostali ekonomski debalansi posledica strukturnih slabosti preduzeća i zato savetuju ubrzavanje restrukturisanja i dovršavanje privatizacije. Kada je reč o zapošljavanju, MMF preporučuje povećanje fleksibilnosti institucija na tržištu rada, uključujući reviziju propisa. Takođe Fond savetuje Srbiji da unapredi poslovnu klimu.

Čelnici Fonda su pozdravili novu monetarnu politiku kao značajan korak ka povećanju fleksibilnosti deviznog kursa. Bord direktora MMF je, s obzirom na velike spoljne debalanse i kolebljivost, odobrio nastavak post-monitoring programa za još godinu dana, uprkos ranijoj otplati kojom su neplaćeni krediti Fondu svedeni ispod 100 odsto kvote koju Srbija ima.

---------------------------------

Potpisivanje sporazuma CEFTA u decembru
EM Online / Beta

Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić izjavio je da će sporazmu CEFTA o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi biti potpisan početkom decembra ove godine.

Govoreći na "Juromani" regionalnoj konferenciji o finansijama i investicijama u jugoistočnoj Evropi on je rekao da je za sve države regiona izuzetno značajno formiranje slobodnog tržišta od 55 miliona stanovnika, koje će povećeti priliv investicija.

Dinkić je naveo da će CEFTA povećati konkurenciju na srpskom tržištu pošto će državama članicama omogućiti sloboda plasman proizvoda, osim poljoprivrednih, u Srbiji. On je istakao da je skok sa 104. na 93. mesto rang liste finansijskog magazina "Juromani" znak da je Srbija načinila pozitivan ekonomski pomak. Politički rizik u Srbiji, naveo je Dinkić, koji je još prisutan, značajno će opasti nakon rešenja statusa Kosova i izbora nove demokratske vlade koje bi u naredne tri godine mogla da završi započete reforme. Srpski ministar finansija je ocenio da su najveći probleme u Srbiji trenutno visoka stopa nezaposlenosti i nerešen status Kosova, dok najveću prepreku za brži ekonomski rast regiona prestavalja nejednak razvoj država. Šesta regionalna konferecija o finansijama i investicijama u jugoistočnoj Evropi otvorena je danas u Cavtatu uz učešće visokih zvaničnike iz regiona, investitora i evropskih finansijskih stručnjaka.

---------------------------------

Zastava 10 iz kragujevačke fabrike do kraja marta 2007.
EM Online

Proizvodnja fijatovog "punta" u kragujevačkoj "Zastavi" trebalo bi da počne najkasnije do kraja marta sledeće godine, izjavio je direktor "Zastave auto" Zoran Bogdanović.

Bogdanović je agenciji Beta kazao da su pripreme za montažu opreme za proizvodnju "zastave 10", koje je trebalo da obave rukovodstvo i radnici kragujevačke fabrike, uspešno završene. Bogdanović je, međutim, upozorio da realizacija te investicije sada najviše zavisi od novca potrebnog za kupovinu nove opreme i naglasio da će, ako se ne obezbedi na vreme, to "sigurno uticati na kašnjenje montaže opreme", a samim tim i na početak proizvodnje novog vozila. “Ne može ništa da se uradi ako nema para", rekao je direktor "Zastave auto" i izrazio uverenje da će neophodna sredstva biti obezbeđena i da će do kraja marta početi proizvodnja tog fijatovog modela u pogonima kragujevačke fabrike.

---------------------------------

Vjesnik: INA planira veliki povratak na srpsko tržište
EM Online / Beta

Ako Srbija uskoro ukine zabranu uvoza naftnih derivata i zbog najavljenog ulaska u CEFTU ne uvede visoke carine na uvoz benzina i dizela, hrvatska naftna kompanija INA mogla bi ostvariti veliki povratak na to za nju vrlo zanimljivo tržište, piše zagrebački dnevni list "Vjesnik".

List podseća da je Srbija pre više godina zabranila uvoz naftnih derivata kako bi pomogla svojim zastarelim rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu, te da je tom odlukom dozvoljen samo uvoz nafte koja se mora prerađivati u vlastitim nerentabilnim rafinerijama, kao i uvoz određenih kvota evrodizela evropskog kvaliteta jer ga rafinerije u Srbiji ne mogu proizvesti. "Vjesnik" navodi da INA mesečno u Srbiju izvozi samo maziva, ukapljeni naftni plin, bitumen, petrolej i bazna ulja, i to oko 17.000 tona tih proizvoda uz prihod od oko devet miliona dolara. List piše i da je Vlada Srbije najavila da će od 1. januara 2007. ukinuti zabranu uvoza naftnih derivata, ali da ostaje pitanje kolike će carine uvesti na uvoz benzina i dizela.

Prema navodima "Vjesnika", ako se ostvare nezvanične najave o tome da bi carina na evrodizel mogla biti 30 odsto, a na benzine 18 odsto, u tom bi slučaju uvozna goriva, pa tako i ona iz INA-e, bila preskupa. "Vjesnik", međutim, tvrdi da se očekuje da EU zatraži da carine budu puno manje ako Srbija želi da uđe u Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA), čije je parafiranje najavljeno za 9. novembar, jer će morati da prihvati smanjene carine na uvoz derivata kakve važe u zemljama EU.

"U tom slučaju Ini se širom otvaraju vrata za veliki povratak na staro tržište jer stručnjaci ističu da prijevoz derivata riječnim brodovima iz sisačke rafinerije do Beograda gotovo da nije skuplji od prijevoza iz novosadske rafinerije", tvrdi list u tekstu. Stručnjaci očekuju da bi INA u početku mogla svoj izvoz u Srbiju da poveća na oko 400.000 tona godišnje, što bi joj uz sadašnje cene donelo prihod od oko 250 miliona dolara, tvrdi list i dodaje kako bi se, uz nužna ulaganja u skladišta i benzinske pumpe, udeo INA-e na srpskom tržištu mogao povećati i do 30 odsto.

List na kraju teksta piše da je Srbija INA-i "otela više od 200 njenih benzinskih pumpi i ostalu imovinu i pre nekoliko godina ih prodala ruskom Lukoilu", zbog čega INA danas nema značajnije imovine u Srbiji, a srpski sudovi već godinama nisu rešili tužbu za povratak oduzete imovine. Vlada Srbije usvojila je početkom oktobra izmene i dopune Zakona o carinskoj tarifi, kojima se ukida zabrana uvoza naftnih derivata i uvode carinske stope od 30 na uvoz dizel goriva i 18 odsto za benzine i mazut, a koje će važiti po usvajanju izmena u Skupštini Srbije.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Slobodan Sokolović kazao je agenciji Beta sredinom oktobra da će se zbog odlaganja raspisivanja tendera za privatizaciju Naftne isnudstrije Srbije (NIS), odložiti i uvođenje carina za uvoz nafte i derivata, odnosno ukidanje Uredbe o zabrani uvoza derivata.

---------------------------------

Feri i Knjaz Miloš vodeći brendovi u Srbiji
EM Online / Beta

Vodeća robna marka u Srbiji u prvoj polovini ove godine je deterdžent za pranje sudova "Feri", dok je na drugom mestu gazirana voda "Knjaz Miloš", objavio je Produkt Grup Menadžer (PGM)

Prema rezultatima PGM-a, istraživanja za praćenje uspešnosti robnih marki, Feri koristi 60 odsto od anketiranih 1.000 potrošača u Srbiji. Treća najjača marka u Srbiji je "Grand kafa", sledi multinacionalna marka "Orbit" guma za žvakanje, navodi PGM, koji je istraživanje sproveo u saradnji sa "Stratedžik marketingom". "Dijamantovo" jestivo ulje, na osnovu rezultata tog istraživanja, zadržalo je petu poziciju, dok je "Koka kola" na šestom mestu najjačih brendova u Srbiji. Brend multinacionalne kompanije P&G, omekšivač veša "Lenor", zauzima sedmo mesto, sledi toaletni papir "Perfeks", dok deveto mesto drži prošlogodišnji najjači regionalni brend, čokolada "Milka".

Novitet na listi najboljih deset brednova u Srbiji je brend "Čipsi", proizvođača Marbo, koji je na desetom mestu. Slično istraživanje sprovedeno je i u Makedoniji, gde je najbolje pozicionirani srpski brend "Dijamantov" margarin "Dobro jutro" na 27. mestu, sledi ga ulje istog proizvođača, dok je treći najbolje plasirana srpska robna marka "Čipsi". Najbolje plasiran srpski brend u Bosni i Hercegovini je "Grand kafa", dok je na slovenačkom i hrvatskom tržištu to "Jaffa keks" iz Crvenke.

---------------------------------

INA na Zagrebačkoj i Londonskoj berzi
Banka Magazin - Hrvatska

Krajem decembra akcije INA će biti izlistane na Zagrebačkoj i Londonskoj berzi.

Inicijalna javna ponuda akcija hrvatske naftne kompanije INA-e sigurno će biti realizovana do kraja ove godine, potvrdili su izvori iz Vlade Hrvatske nakon nekih informacija kako nastavak te privatizacije ipak može biti odložen za sledeću godinu, prenosi hrvatski mesečnik Banka.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 30.10.2006. 21:42:53 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Vesti za 30. oktobar 2006.

Davor Savin: NBS u 2007. mora oštrije protiv inflacije
EM Online / Beta

Beogradski ekonomista Davor Savin ocenio je da će Narodna banka Srbije (NBS) u 2007. godini morati da pooštri mere i poveća kamatnu stopu kao bi ostvarila ciljanu inflaciju do osam odsto.

"NBS će to morati da uradi zbog inflatornog pritiska koji će nastati realizacijom Nacionalnog investicionog plana", rekao je Savin. Prema njegovim rečima, inflacija u Srbiji "najviša je u Evropi i osetno iznad one koju registruju zemlje u okruženju". Na rast cena, kako je istakao, pre svega utiče neizgrađen tržišni sistem, s monopolima u oblasti energetike i komunalnih usluga, koji ne dozvoljavaju konkurentsku ponudu.

Savin je istakao je da je problem Srbije predimenzionirana državna potrošnja, u odnosu na kvalitet i obim usluga koje država i javne ustanove pružaju. "Racionalizacijom rada i smanjenjem nepotrebne i nekvalitetne potrošnje, rashodi iz budžeta mogli bi da se smanje za jednu petinu, što bi omogućilo smanjenje poreskih stopa na dohodak zaposlenih, kao i sniženje cena proizvođača", dodao je Savin. On je ocenio da bi bez temeljnih promena u strukturi privrede sve bilo uzalud i da bi zato strukturne promene trebalo da obuhvate zatvaranje nerentabilna preduzeća i podsticanje otvaranja novih koja mogu da budu konkurentna na međunarodnom tržištu.

---------------------------------

Naumov u Moskvi razgovara o isporukama gasa
EM Online / Beta

Srpski ministar za rudarstvo i energetiku Radomir Naumov razgovaraće sutra u Moskvi sa ruskim ministrom za industriju i energetiku Viktorom Hristjenkom o isporukama gasa za narednu godinu.

"Srbijagas" i ruski "Gasprom" trebali bi sredinom decembra da potpišu ugovor o snabdevanju Srbije prirodnim gasom u sledećoj godini. Ugovor u načelu već usaglašen, ali da je ostalo da obe strane preciziraju tehničke detalje, a ugovorena je isporuka iste količine gasa kao i do sada - 10 miliona kubnih metara dnevno. Ministar Naumov učestvuje na Međunarodnoj ekonomskoj nedelji, koja se održava u Moskvi. Osnovni cilj dijaloga je razmatranje i razrada mehanizma plana dejstva Globalne energetske bezbednosti, koji su u julu 2006. godine usvojili lideri Grupe osam.

---------------------------------

Industrijska proizvodnja u septembru porasla 1,8 odsto
EM Online / Beta

Industrijska proizvodnja u Srbiji u septembru bila je za 1,8 odsto veća nego u istom mesecu prošle godine, a za 7,5 odsto od prosečne u 2005. godini, objavio je Republički zavod za statistiku.

Kako se navodi u saopštenju, u prvih devet meseci ove godine ostvaren je rast industrijske proizvodnje za 5,5 odsto veći nego u istom periodu 2005. godine. Proizvodnja prerađivačke industrije je u septembru ove godine bila za 2,5 odsto veća nego u istom mesecu 2005, vađenje ruda i kamena povećano je za jedan procenat, dok je proizvodnja i distribucija struje, gasa i vode pala za 0,8 odsto. Najveći porast proizvodnje u proteklom mesecu, ako se poredi sa septembrom prošle godine, zabeležen je u oblasti trajnih proizvoda za potrošnju i iznosio je 28,2 odsto, proizvodnja netrajnih proizvoda povećana je za 6,2 odsto, sirovina je prizvedeno za jedan odsto više, energije za 0,3 odsto, a proizvođa kapitalnih dobara je smanjena za 18,2 odsto. Republički zavod za statistiku je naveo da je u septembru zabeležen rast obima proizvodnje u 10 oblasti, dok je u 19 oblasti koje u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa 58 odsto, zabeležen pad obima prozivodnje.

---------------------------------

NBS predlaže smanjenje obavezne rezerve banaka
EM Online / Beta

Narodna banka Srbije saopštila je da je predložila smanjenje stope obavezne rezerve banaka na dinarsku osnovicu za tri odsto, odnosno sa 18 na 15 odsto, a o tom predlogu izjasniće se Moneterani odbor u sredu, 1. novembra. Ta mera bi, prema stanju dinarske osnovice u septembru, povećala dinarsku likvidnost banaka za 5,2 milijarde dinara i omogućila im da štedišama ponude veće kamate za dinarske depozite, procenjuje NBS.

Povodom Svetskog dana štednje, 31. oktobra, centralna banka ističe da želi da i na taj nači podstiče banke da povećaju i poboljšaju ponudu dinarskih proizvoda i da se dodatno angažuju na prikupljanju dinarske štednje. 'U periodu od početka 2001. godine do danas sve kalkulacije pokazuju da je bilo isplativije štedeti u dinarima nego u devizama, jer su prihodi od kamate na dinare bili znatno veći od kursnih razlika, čak i u slučaju oročavanja deviznih sredstava', navodi se u sapštenju. Ukupna dinarska štednja na kraju septembra bila je 4,7 milijardi dinara, a njen rast u ovoj godini bio je 1,7 milijardi dinara. NBS očekuje da će se udeo dinarske štednje u ukupnoj štednji i dalje povećavati, pogotovo daljim smirivanjem inflacije i tržišnim formiranjem deviznog kursa. za tri odsto, odnosno sa 18 na 15 odsto, a o tom predlogu izjasniće se Monetarani odbor u sredu, 1. novembra. Ta mera bi, prema stanju dinarske osnovice u septembru, povećala dinarsku likvidnost banaka za 5,2 milijarde dinara i omogućila im da štedišama ponude veće kamate za dinarske depozite, procenjuje NBS. Povodom Svetskog dana štednje, 31. oktobra, centralna banka ističe da želi da i na taj nači podstiče banke da povećaju i poboljšaju ponudu dinarskih proizvoda i da se dodatno angažuju na prikupljanju dinarske štednje. 'U periodu od početka 2001. godine do danas sve kalkulacije pokazuju da je bilo isplativije štedeti u dinarima nego u devizama, jer su prihodi od kamate na dinare bili znatno veći od kursnih razlika, čak i u slučaju oročavanja deviznih sredstava', navodi se u sapštenju. Ukupna dinarska štednja na kraju septembra bila je 4,7 milijardi dinara, a njen rast u ovoj godini bio je 1,7 milijardi dinara. NBS očekuje da će se udeo dinarske štednje u ukupnoj štednji i dalje povećavati, pogotovo daljim smirivanjem inflacije i tržišnim formiranjem deviznog kursa.

---------------------------------

Skok dinara je posledica viška deviznih sredstava
EM Online / Beta

Predsednik Privredne komore Srbije Slobodan Milosavljević izjavio je da je skok vrednosti dinara u odnosu na strane valute isključivo posledica viška deviznih sredstava u zemlji.

U intervjuu za novosadski "Dnevnik", on je ocenio da je inflacija veštački sputana i da će "morati da eksplodira", navodeći da "neka poskupljenja moraju da se dese, ako ni zbog čega drugog, onda zbog opstanka određenih sistema". Po njegovom uverenju, Narodna banka Srbije pravi grešku što još značajnije ne interveniše na deviznom tržištu, čuvajući dinar da ne poraste. "Ovako smo u paradoksalnoj situaciji - devizne rezerve su skoro deset milijardi dolara, a privreda nam skapava. Izvoz je u katastrofalnom stanju. Svi veliki izvoznici prave gubitke, a izgubljeno nadoknađuju višim cenama na domaćem tržištu", rekao je Milosavljević. On je ocenio i da Srbija ima najrigidniju monetarnu politiku u Evropi, navodeći da obavezna rezerva od 60 odsto sputava aktivni deo srpske privrede, "ne dozvoljavajući mu da bude konkurentan, ne u Evropi, već u samom regionu". Predsednik PKS-a dodao je da će novu vladu Srbije čekati težak posao, jer je Srbiji potreban "istorijsko-civilizacijski prelazak sa makroekonomije na mikroekonomiju", uz postojanje tri grupe velikih problema. Ti problemi su odložena ili veštački zaustavljena poskupljenja, otklanjanja dispariteta i odustajanje od rigidne monetarne politike, ali i nerealna očekivanja, jer "gde god neko od ministara ode, obećava ljudima da će se njihovi problemi rešiti iz Nacionalnog investicionog plana". "Obećano je tri do pet puta više nego što para ima. Treći problem su obećanja tajkunima, moćnim finansijskim biznis ljudima, da će biti partneri u velikim privatizacijama. Sad vidim da se sve to odlaže za posle izbora, što je i logično", naveo je predsednik PKS-a.

---------------------------------

Ugovor o isporuci gasa Srbiji za 2007. sredinom decembra
EM Online / Beta

"Srbijagas" i ruski "Gasprom eksport" potpisaće sredinom decembra ugovor o snabdevanju Srbije prirodnim gasom iz Rusije u sledećoj godini, izjavila je rukovodilac "Srbijagasa" za odnose s javnošću Irena Ćupović.

Ona je agenciji Beta rekla da je ugovor u načelu već usaglašen, ali da je ostalo da obe strane preciziraju tehničke detalje. "Ugovor će biti spreman za potpisivanje sredinom decembra i stupiće na snagu 1. januara sledeće godine, kada ističe prethodni", kazala je Ćupovićeva. Kako je navela, ugovorena je isporuka iste količine gasa kao i do sada - 10 miliona kubnih metara dnevno, jer ne postoje tehničke mogućnosti da Srbiji kroz mađarski gasovod budu isporučene veće količine. Ćupovićeva je, međutim, istakla da će se rukovodstvo "Srbijagasa" truditi da obezbedi "što povoljniji ugovor". Srbija od "Gasprom eksporta" uvozi preko 90 odsto potrebnih količina gasa.

---------------------------------

Komercijalna banka ove godine otvara filijalu u Sarajevu
EM Online / Beta

Beogradska Komercijalna banka otvoriće do kraja godine još 10 filijala u Bosni i Hercegovini (BiH), uključujući i filijalu u Sarajevu, najavio je srpski ministar finansija Mlađan Dinkić.

On je agencijama Beta i Onasa rekao da će Komercijlana banka, koja je 26. septembra počela da posluje u BiH, tokom 2007. godine proširiti poslovnu mrežu otvaranjem još 14 poslovnica. Osnivači Komercijalne banke Banjaluka su Komercijalna banka iz Beograda, koja ima 19.999 akcija, i Fond za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova iz Beograda, koji poseduje jednu akciju. Komercijalna banka iz Beograda ima banku i u Crnoj Gori.

---------------------------------

Prodaja novih akcija Agrobanke počinje 30. novembra
EM Online / Beta

Beogradska Agrobanka objavila je da će 30. oktobra početi distribuciju treće emisije običnih akcija, nominalne vrednosti od 1,5 milijardi dinara, čime će povećati ukupan kapital banke sa 41 na 75 miliona evra.

Sadašnji akcionari Agrobanke, koji imaju pravo preče kupovine srazmerno učešću u osnovnom kapitalu, moći će do 19. novembra da upišu polovinu od 150.000 novoemitovanih akcija, po povlašćenoj ceni od 18.000 dinara za jednu akciju, saopštila je ta banka. Rok za uspis preostalih 75.000 akcija po ceni od 20.000 dinara je od 20. do 28. novembra Kupci treće emisije akcija Agrobanke mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica.

---------------------------------

Ulazak niskotarifnih aviokompanija početak konkurencije u Crnoj Gori
EM Online / Beta

Doskorašnji direktor Direktorata za civilno vazduhoplovstvo SCG Budimir Šaranović ocenio je da je ulazak niskotarifnih aviokompanija početak konkurencije na trzištu Crne Gore.

"To je dobro za građane, državu i turizam. Zdrava konkurencija tera avioprevoznike da snižavaju cene kako bi privukli putnike", kazao je Šaranović podgoričkim "Vijestima" i dodao da se u takvim uslovima moraju poštovati zakoni Crne Gore. Korak ka liberalizaciji avio-tržišta Crna Gora je napravila u junu, kada je sa Evropskom komisijom potpisala multilateralni sporazum o pristupanju zoni ECAA, koji je poznatiji pod nazivom "zajedničko evropsko nebo". Kada Skupština ratifikuje sporazum i on počne da se primenjuje, sve aviokompanije koje ispune bezbednosne standarde moći će da lete ka Crnoj Gori i iz nje odakle žele i koliko žele, bez ograničenja države, koja, po sada važećim zakonima, ima mogućnosti da kontrolisanjem dozvola za obavljanje avio-saobraćaja štiti nacionalnu aviokompaniju. "Primena sporazuma će onemogućiti monopole nacionalnih avioprevoznika, a putnicima će obezbediti veću ponudu i konkurentne cene putne karte", kazao je Šaranović. Pionir među "low cost" kompanijama, "Ryan air" ubrzo bi trebalo da uspostavi liniju Podgorica-Brisel. Osim toga, "Ryan air" je zainteresovan da iz Podgorice počne da leti i za London, Madrid i Bergamo. Dozvolu za otvaranje linije Beograd-Podgorica zatražila je i srpska kompanija "Centavia", koja je obavila promotivni let, ali nije dobila zeleno svetlo crnogorskog Ministarstva saobraćaja. I uz minimalnu cenu od devet evra, koju nudi "Centavia", putna karta u jednom pravcu iz Podgorice do Beograda košta 48,5 evra, dok je povratna za 22 evra skuplja, jer u osnovu karte nisu uračunate sve takse. Dobar primer je i promotivni tarifni sistem, koji su nedavno uvele crnogorska i srpska aviokompanija "Montenegro erlajnz" i "Jat". Kod njih povratna karta na relaciji Podgorica-Beograd, umesto 49, koliko reklamiraju, sa taksama zapravo košta 105 evra. Na redovnim linijama povratna karta i srpskog i crnogorskog nacionalnog avioprevoznika na relaciji Podgorica Beograd košta 150 evra. U cenu karti se ne uračunava aerodromska taksa u Podgorici, jer uprava JP "Aerodromi Crne Gore" još nije uspostavila takav dogovor sa aviokompanijama, iako je to odavno postala praksa svuda u svetu. Tako putnici, kada krenu na put sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma, nakon čekiranja, moraju platiti i dodatnih 15 evra.

---------------------------------

Kompanija Kvantas naručila ukupno 20 Erbasa A380
EM Online / Beta

Australijska avio-kompanija "Kvantas" saopštila je da je naručila osam dodatnih primeraka Erbasa A380, uprkos značajnom kašnjenju proizvodnje tog najvećeg aviona na svetu.

To je 167. narudžbina A380 evropskom proizvođaču od raznih međunarodnih avio-kompanija. "Naša odluka da povećamo narudžbinu doneta je posle iscrpne analize problema Erbasa", izjavio je generalni direktor "Kvatasa" Džef Dikson i dodao da je već naručeno 12 aviona. Dikson je izrazio uverenje da su ti problemi povezani sa proizvodnjom, a ne sa tehnikom A380, te i da mogu da se reše. "A380 ima preciznu tehnologiju i razmotrili smo da je to najbolji avion za 'Kvantas'", rekao je generalni direktor. "Kvantas" će narudžbinu od ukupno 20 aviona preuzeti između avgusta 2008. i 2015. godine. A380 će biti najveći avion u istoriji vazduhoplovstva koji će moći da primi do 840 putnika.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 31.10.2006. 00:16:27 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
"Kvantas" - не могу а да се не сетим сцене из "Кишног човека", са Крузом и Дастин Хофманом, када овај не жели да путује ни једном авио компанијом осим Квантаса јер наводно се никада није срушио ни један њен авион! :lol: :aaa:

Добра реклама нема шта! :)

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 31.10.2006. 07:20:26 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
ajd da otvorimo malu kladionicu koga cje da preuzme citibank :]

iako dinkicj forsira poshtansq, a agrobanka se sama forsira, ja nekako tipujem na to da cje da pazare komercijalnu.

/ko pogodi, nek uzme na vreme akcije/

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 31.10.2006. 09:42:53 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 11.12.2003. 00:09:55
Postovi: 6917
Lokacija: Beograd
Godina: Dipl.
Smer: IS
I ja mislim da će Komercijalnu. Agrobanka je suviše mala za njihove apetite, Poštanska Štedionica mi je nekako suviše dezorganizovana. Komercijalna ima najviše ekspozitura i biće im jako zanimljiva.

_________________
Svako je jutro novo ušće, poteci kao rečica.
Neka se trnje plete gušće nebo je tvoja prečica,
I zdrobi lažne dijamante ko ljusku šupljeg oraha
Nek bulevari sveta pamte muziku tvojih koraka


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 31.10.2006. 20:12:33 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 11.12.2003. 00:09:55
Postovi: 6917
Lokacija: Beograd
Godina: Dipl.
Smer: IS
U Srbiji u oktobru deflacija

Beograd -- U Srbiji je u oktobru zabeležena deflacija od 0,4 odsto, dok je inflacija u prvih 10 meseci ove godine bila 5,6 odsto.

Cene robe u oktobru opale su za 0,6 odsto, dok su cene usluga porasle za 0,3 odsto, rekao je na konferenciji za novinare direktor Republičkog zavoda za statistiku Dragan Vukmirović. Troškovi života u oktobru, u odnosu na septembar, u proseku su bili niži za 0,4 odsto, dok su u odnosu na decembar prošle godine veći za 4,8 odsto, kazao je on.

Niže su i cene industrijsko neprehrambenih proizvoda u proseku za 1,7 odsto, na šta je najviše uticalo smanjenje cena naftnih derivata, rekao je Vukmirović.

Novi kodovi za dinar

Beograd -- Britanski Institut za standarde obavestio je NBS da je izvršio promenu alfa i numeričkog koda za valutu Srbije.

S važnošću od 25. oktobra troslovna oznaka (alfa kod) za dinar je RSD, a numerička oznaka (kod) je 941. Time je, nakon dobijanja troslovnog i dvoslovnog koda zemlje, završen i proces dobijanja koda nacionalne valute.

Na ovaj način stvorene su pretpostavke da se prvi put u novijoj istoriji na svetskim finansijskim berzama kotira i srpski dinar.

Narodna banka Srbije će, u skladu sa ovim obaveštenjem, izvršiti odgovarajuće izmene oznake valute u svojim kursnim listama i o tim izmenama će obavestiti sve državne organe i institucije, međunarodne institucije, banke u zemlji i inostrane korespondentske banke.

_________________
Svako je jutro novo ušće, poteci kao rečica.
Neka se trnje plete gušće nebo je tvoja prečica,
I zdrobi lažne dijamante ko ljusku šupljeg oraha
Nek bulevari sveta pamte muziku tvojih koraka


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 01.11.2006. 17:48:23 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Слажем се са Микијем!
За њих је Комерцијална банка ипак погоднија.
Премда, Динкић је то... :cool:

Ево добио сам сада у оквиру студентске организације ЕСТИЕМ, да урадим неку анализу банака и тржишта, удела банака, услуга итд. Има ли неко неку добру идеју где бих могао да нађем податке барем о тржишту и уделу, ово остало ћу наћи - није проблем...

Нисам хтео да отварам нову тему јер не би била сигурно дужа од 5 постова а видех да се прича о банкама.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 01.11.2006. 19:36:30 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
pa i ja sam tipovao da cje da uzmu komercijalnu, slozhi se i samnom :]

mislim da na sajtu narodne banke imash sve shto ti treba.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 01.11.2006. 20:19:23 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Citiraj:
pa i ja sam tipovao da cje da uzmu komercijalnu, slozhi se i samnom :]


Офкорс :)

Citiraj:
mislim da na sajtu narodne banke imash sve shto ti treba.

То сам и ја мислио :)

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 ... 11  Sledeća


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 8 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Copyleft FONForum 2001-2014 | Powered by phpBB © phpBB Group