Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 20.01.2007. 10:42:56 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
^to je i mene isto muchilo :D
evo, ako ti neshto znachi, mene je odushevila vest za volvo i bilo mi je bash zanimljivo ovo za njujork :]

a cenim da su pedji bile zanimljive vesti za jugoremediju.. i mozhda ova za minus na teqcjem :D

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.01.2007. 10:52:42 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Мој матори је заљубљеник у Волво. Скоро је продавао ауто и хтео је баш неки његов модел да узме - (С(ес)80 ваљда...), међутим били су јако неповољни па је променио одлуку и узео неки други. Ову вест нећу смети ни да му кажем...


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.01.2007. 11:10:39 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 13.11.2001. 08:45:08
Postovi: 4717
Lokacija: Novi Bgd.
Godina: Dipl.
Smer: IS
Volvo i Saab su najbolji automobili. Samo su malo ružnjikavi, Volvo je uvek bio amerikanizovan auto.

Zanimljiv mi je tekst o solarnoj energiji. Kad Švabe mogu da je koriste možemo mi još bolje.

A o hotelu na Mak-Gr granici imam samo jedno pitanje: čemu to?

I Forza ne brini se za čitanje. I ja sam bio u sličnom tripu sa temom o IKT vestima. Sad mnoge vesti drugi objave pre mene a ja sedim u 'ladovini :P

_________________
Oni hipotetički kostrukti o kojima se može govoriti kao o konzistentnim i relativno trajnim dinamičkim sistemima koji objašnjavaju veći deo procesa motivacije, obuhvatajući i ciljeve i motive kroz njihove međusobne relacije, čime se mogu uslovno..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 21.01.2007. 16:11:54 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

GORENJE TIKI GRADI FABRIKU BOJLERA
Izvor:B92

Stara Pazova -- "Gorenje Tiki" će izgraditi fabriku u koju će premestiti celokupnu proizvodnju radijatora i bojlera iz Slovenije.

Planirano je da u Staroj Pazovi u objektu površine 12.500 kvadratnih metara budu smešteni proizvodna hala, skladište i prodajni centar, a predviđeno je da se oko 65 ukupne proizvodnje izveze u Evropsku uniju, Rusiju i druge države.

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) dodelila je 310.000 evra subvencije slovenačkoj kompaniji za izgradnju fabrika bojlera i radijatora, vredne četiri miliona evra i koja bi trebalo da uposli 155 radnika.

Odlukom komisije za dodelu bespovratnih sredstava za podsticaj investicija iz Nacionalnog investicionog plana, "Gorenje Tiki" će dobiti po 2.000 evra po novozaposlenom. Izgradnjom fabrike bojlera i radijatora planirana je saradnja sa preduzećima iz Srbije, u svojstvu dobavljača, pa investitor smatra da će udeo domaćih dobavljača biti veći od 60 odsto.

SIEPA je u dva ciklusa tokom 2006. godine odlučila da dodeli ukupno 10,6 miliona evra subvencija za podsticanje investicija i zapošljavanja koje se finasiraju iz Nacionalnog investicionog plana. Kroz prvi prijavni ciklus je dodeljeno 7,2 miliona evra za 3.600 novih radnih mesta.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RAZMENA SA ITALIJOM 2 MILIJARDE €
Izvor:Beta

Beograd -- Srbija i Italija su u 2006. ostvarile robnu razmenu u vrednosti od oko dve milijarde evra, objavila Privredna komora Srbije.

Izvoz na italijansko tržiste čini 27,6 odsto ukupnog izvoza iz Srbije u zemlje Evropske unije, čime je Italija postala prvi partner srpske privrede po vrednosti ostvarenog izvoza.

Srbija je u Italiju najviše izvozila proizvode iz doradnih poslova industrije obuće i odeće, bakarne cevi, aluminijum, proizvode crne metalurgije, rezanu građu, furnir i poljoprivredno-prehrambene proizvode.

Iz Italije Srbija je uvozila sirovine i repromaterijal za industriju obuće i odeće, mašine za pakovanje i plastičarsku industriju, automobile i kamione, belu tehniku i nameštaj.

Sekcija za Italiju PKS-a najavila je da će se u ovoj godini realizovati Projekat za unapređenje konkurentnosti i saradnje, poseta privredne delegacije pokrajini Apulija, organizacija nastupa privrednika na sajmu prehrane u Napulju i sajmu poluproizvoda od drveta za industriju nameštaja Salse, kao i organizacija tradicionalne manifestacije Dani Italije u Beogradu.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

“ODLUKA APR O JUGOREMEDIJI DOBRA”
Izvor:Beta

Vrbas -- Članovi Udruženja Malih akcionara Fabrike keksa Medela iz Vrbasa pozdravili odluku Agencije za privredne registre.

Po odluci APR, mali akcionari su sa 58 odsto kapitala postali većinski vlasnici Jugoremedije iz Zrenjanina, a "gubitkom vlasništva nad akcijama Jugoremedije Jovica Stefanović Nini izgubiće većinsko vlasništvo u vrbaskoj keksari Medela", izjavila je članica Upravnog odbora Udruženja Malih akcionara Medele Ljubica Lazin.

Prema vlasničkoj strukturi koju je utvrdio sud, poništenjem dokapitalizacije vlasništvo "Jake 80" Jovice Stefanovića Ninija vraćeno ja na 42 odsto akcija Jugoremedije, tako da su ispunjeni uslovi da Jugoremedija preuzme svojih 36,8 odsto akcija u Medeli, rekla je Lazin.

Novcem Jugoremedije Jovica Stefanović Nini kupio je 48 odsto akcija Medele, a zatim je na sporan način 10,23 odsto Medelinih akcija prebacio na svoju firmu Nini, rekla je Lazin.

Ljubica Lazin je rekla da je Udruženje malih akcionara Medele prikupilo 18 odsto akcija preuzeća i da će oni zajedno sa Jugoremedijom, koja ima 36,8 odsto akcija formirati novu Skupštinu akcionara i nakon toga izabrati novi Upravni odbor.

Udruženje malih akcionara Medele zatražiće da se sudskim putem dokaže da je "Trivit mlin", koji je Stefanović u decembru 2004. godine kupio u Vrbasu, kupljen novcem Medele. Ovaj mlin se inače nalazi u istom dvorištu sa Medelom i nekada su bili jedno preduzeće.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

EUROPOLIS GRADI FABRIKU
Izvor:Beta

Beograd -- Fabrika građevinskih armatura Europolis počela je u Vladimircima gradnju nove fabrike armaturnih mreža i binor nosača.

Fabrika će koštati oko pet miliona evra, zaposliće oko sto radnika i trebalo da bude završena za tri do četiri meseca, a u prvoj fazi rada dnevni kapacitet bi bio 80 do 100 tona proizvoda.

Reč je o grinfild investiciji u kojoj, prema planu, Fond za razvoj Srbije učestvuje sa 204 miliona dinara, što je oko 60 odsto projektovanih ulaganja, dok će Europolis iz sopstvenih sredstava i komercijalnih kredita obezbediti ostatak od 2,5 miliona evra.

Lokalna samouprava Vladimiraca obezbedila je za fabriku građevinsku parcelu od tri hektara na obali reke Save, pa u Europolisu planiraju da izgrade pristanište kako bi sirovine i gotove proizvode transportovali vodenim putem.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GRADI SE MOST KOD SREMSKE RAČE
Izvor:Beta

Beograd -- Konzorcijumom kompanija Intermost, Frajsinet i CIE gradiće drumsko-železnički mosta na reci Savi, vrednosti oko 11,5 miliona evra.

Radovi na izgradnji mosta koji će povezeti Srbiju i Republiku Srpsku trajaće 330 dana, a počeće odmah posle izdavanja potrebnih dozvola.

Oko 60 odsto novca za taj projekta je izdvojeno iz Nacionalnog investicionog plana, a ostatak bi trebalo da obezbedi Javno preduzeće Putevi Srbije iz sopstvenih sredstava i kredita.

Na tenderu za izgradnju mosta dugog 400 metara i širokog 10,9 metara, koji će imati dva kolovozne i jednu pešačku traku, učestvovali su i nemačka kompanija DSD i domaća preduzeća Goša i Mostogradnja.

Poslovodstvo Puteva Srbije najavilo je da će u februaru biti otvoreni pretkvalifikacioni tenderi za obnovu deonice autoputa kroz Beograd od Aerodorma Nikola Tesla do Bubanj Potoka i kružnog puta, a radovi će biti finansirani kreditima Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, uz učešće Puteva Srbije i Beograda.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SLOBODNA ZONA U VLADIČINOM HANU
Izvor:Beta

U Vladičinom Hanu osnovana slobodna bescarinska zona Jug, koja bi mogla da počne da radi za četiri meseca.

Dokument o osnivanju zone potpisali su predsednici opština Vranje, Surdulica i Vladičin Han, a planirano je da u zoni bude zaposleno oko 150 radnika.

"Način poslovanja u režimu slobodnih zona trebalo bi da bude od izuzetnog značaja za privredne subjekte siromašnog juga Srbije", rekao je koordinator projekta Aleksandar Đorđević.

Predsednik Upravnog odbora Simpa iz Vranja Milan Nikolić rekao je da su za projekat "Slobodna zona jug" zainteresovani privrednici u opštinama Vranje, Bujanovac, Preševo, Surdulica, Bosilegrad, Trgovište i Vladičin Han. "Bescarinski način poslovanja je velika šansa kako za privrednike iz ovog kraja, tako i za investitore iz inostranstva", kaže Milan Nikolić.

"Slobodna zona jug" biće locirana na terenu predviđenom za "Slobodnu zonu Vladičin Han", koju je prošle godine ukinula Vlada Srbije.



РЕГИОН


HRVATSKA: ZA GASOVODE 443 MILIONA €
Izvor:Vjesnik

Zagreb -- U drugoj fazi razvoja hrvatskog gasnog sistema biće uloženo 443 miliona evra u gradnju 920 kilometara novih gasovoda.

Tim novcem će se, uz postojeći autoput, izgraditi 290 kilometara dug magistralni gasovod Bosiljevo-Split sa regionalnim gasovodima.

“Time će se transportni kapacitet gasnog sistema povećati na pet milijardi kvadratnih metara godišnje”, rekao je predsednik uprave državne kompanije Plinakro Branko Radošević. Osim toga, u drugoj fazi će se izvršiti priprema za gradnju gasovoda Split-Ploče-Dubrovnik, kao i spojeve sa sistemima Srbije i BiH.

“To će omogućiti gasfikaciju i olakšati ravnomeran razvoj cele Hrvatske, povećati sigurnost i pouzdanost gasnog sistema i omogućiti diversifikaciju pravaca za nabavljanje gasa, povezivanje sa susednim transportnim sistemima i tranzit gasa preko Hrvatske”, kaže Radošević.

Prema njegovim rečima velika ulaganja će biti isplativa ako 2011. potrošnja gasa u Hrvatskoj bude 3,6 milijardi kvadratnih metara (sada je 2,8 milijardi), a po energetskim scenarijima bi trebalo da bude i veća. Ipak, za to će biti potrebno osigurati dodatne izvore gasa kroz povećanu domaću proizvodnju, kao i uvoz i gradnju LNG terminala.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HRVATSKA: RAST IND. PROIZVODNJE
Izvor:business.hr

Zagreb -- Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj prošle godine je porasla za 4,5 odsto u odnosu na 2005, objavio Državni zavod za statistiku.

To je nešto niže nego 2005. godine, kad je rast industrijske proizvodnje iznosio 5,1 odsto, a u periodu od januara do decembra prošle godine u odnosu na isti period godinu ranije najviše je, za 10,3 odsto, porasla proizvodnja u rudarstvu, a najmanje u snabdevanju električnom energijom, gasom i vodom, za 1,6 odsto.

Proizvodnja u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji ima udeo od oko 82 procenta, u prošloj godini je porasla za 4,5 odsto u odnosu na godinu pre. U okviru prerađivačke industrije najveći rast, čak 41,2 odsto, beleži proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacionih aparata i opreme. Najveći pad industrijske proizvodnje, od 27,2 odsto, zabeležen je u proizvodnji mašina i računara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KRASAIR ZAINTERESOVAN ZA MALEV
Izvor:B92

Budimpešta -- Ruski KrasAir je najavio je da će u posrnulu mađarsku aviokompaniju Malev odmah investirati 30 do 50 miliona dolara.

Ruski investitor osim investiranja, ukoliko pobedi nudi i program za povećanje putničkog prometa za deset odsto i obavezuje se da neće odmah otpuštati radnike.

Jedan od najozbiljnijih kandidata za kupovinu Maleva, KrasAir je krajem 2005. godine već jednom neuspešno pokušao da kupi Malev, ali sada se nada da bi to napokon moglo da mu pođe za rukom, a konkurent mu je jedna litvanska kompanija.


СВЕТ


AMERIKA POD KUKURUZOM
Izvor:Beta

Toledo -- Zbog rasta potražnje za kukuruzom u industriji etanola, farmeri širom SAD sade kukuruz umesto soje, pšenice i pamuka.

Na Srednjem zapadu je prekinuta duga tradicija smenjivanja kultura - da se seje soju jedne, a kukuruz druge godine - i farmeri se odlučuju za uzastopno sejanje kukuruza, dok odgajivači stoke pretvaraju pašnjake u kukuruzišta.

Mnogi farmeri ovu situaciju vide kao mogućnost da sebi obezbede veoma dobru godinu i, samo donekle u šali, pričaju o gajenju kukuruza ispred tremova svojih kuća, kažu poljoprivrdeni ekonomisti sa Državnog univerziteta Ohajo.

Cene kukuruza popele su se na 3,40 dolara za bušel i očekuje se da će stići do četiri dolara, što nije viđeno u proteklih deset godina. Najmanje 2,4 do 3,2 miliona dodatnih hektara pod kukuruzom biće potrebno da se zadovolji potražnja fabrika etanola, kažu analitičari.

Očekuje se da će se proizvodnja etanola u SAD udvostručiti. Nove fabrike se ubrzano grade da pretvore kukuruz u ovaj dodatak benzinu - sa sadašnjih oko 19 milijardi litara godišnje na 42 milijarde litara, prema procenama industrije etanola.

Privatna ulaganja u pogone etanola su naglo skočila od kako je vlada pokrenula politiku veće produkcije obnovljivih goriva, odnosno smanjenja zavisnosti od nafte.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NOVA TRŽIŠTA PRIVUKLA MILIJARDE
Izvor:business.hr

Ulagači i banke ubrizgali su u 2006. u finansijska tržišta u nastajanju 502 milijarde dolara, najviše u Kinu i azijske zemlje.

Podatak o 502 milijarde dolara u 2006. godini je tek nešto niži od rekordnog nivoa od 509 milijardi dolara u 2005. godini, objavio je Institut za međunarodne finansije.

Svetsko udruženje velikih finansijskih institucija i banaka utvrdilo je da su ulagači i u prošloj godini ostali optimistični kada su u pitanju ulaganja u zemlje s višim stepenom ekonomskog rizika.

Ali, taj trend će ove godine verovatno donekle oslabiti, procenjuju u Institutu, pa će obim priliva privatnog kapitala na finansijska tržišta u nastajanju ove godine dostići ukupnu vrednost od 469 milijardi dolara. Azijske zemlje su u 2006. godini privukle neto privatnog kapitala u iznosu od 197 milijardi dolara, dok su evropske ekonomije u razvoju privukle 218 milijardi dolara. Oko 46 milijardi slilo se u Latinsku Ameriku, dok je Afrika privukla 31 milijardu dolara ulaganja na njena finansijska tržišta.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
650 MILIONA EVRA ZA GASOVODNU MREŽU
Izvor:seebiz.net

Poljski Gaz-System će uložiti 650 milijuna evra u širenje mreže gasovoda, da bi sprečio nove krize sa isporukom tog energenta

Poljski državni operater gasovoda procenjuje da će morati da uloži 650 miliona evra u širenje svoje mreže na severozapadu zemlje kako bi Poljskoj mogao da omogući lakšu nabavku gasa iz drugih izvora, a ne samo iz Rusije.

Širenje gasovodne mreže obuhvata i priključenje na budući terminal u mestu Svinoujscie odakle će se od 2011. gas nabavljati iz inostranstva, a nedavno su tim povodom uspostavljeni i energetski pregovori sa Alžirom.

Postoji, takođe, mogućnost daljeg razvoja gasovoda kojim bi se ovaj energent dobijao iz Skandinavije, sa potencijalom od oko četiri milijarde kubnih metara gasa. S obzirom na vrednost planiranog projekta, Gaz-System osim na vlastita sredstva računa i na novac iz strukturnih fondova Evropske unije, kao i određene povoljne kreditne linije. Plan je da se samo iz fondova EU privuče pola milijarde evra, ali se još čeka konačno mišljenje Ministarstva privrede.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 22.01.2007. 10:32:24 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

GORIVO POJEFTINILO
Izvor:FoNet

Na benzinskim pumpama u Srbiji gorivo je, u zavisnosti od vrste, pojeftinilo za 3,83 do 5,54 dinara po litru.

Tako od jutros BMB 92 košta 73,81 dinara, evropremijum BMB 95 80,14 dinara, motorni benzin MB 95 74,91 dinara, dizel D-1 61,20 dinara, dizel D-2 60,09 dinara, EKO 3 dizel 62,24 dinara i evrodizel 64,73 dinara. U obrazloženju ministarstva rudarstva i energetike juče je rečeno da su cene motornih goriva snižene, jer su se za to stekli uslovi. Reč je, naravno, o kretanju cena nafte na svetskim tržištima.

Nakon što se sredinom prošle godine barel sirove nafte prodavao za rekordnih 80 dolara, cena je postepeno klizila naniže, da bi prekjuče na berzi u Njujorku u jednom trenutku pala ispod 50 dolara.

To je najniža vrednost u proteklih 20 meseci, a najviše zasluga za to pripisuje se američkom ministarstvu za energiju, koje je saopštilo da su rezerve gasa i nafte veće od očekivanih. Analitičari kažu da bi potrošači trebalo da uživaju, jer nafta skoro neće biti tako jeftina.

Analitičari navode brojne faktore koji uslovljavaju niske cene nafte. Među njima: slabljenje geopolitičkih tenzija, toplija zima i viškovi u rezervama nafte i gasa.

Glavni ekonomista Vekovija banke Džon Silvija, međutim, veruje da bi cene nafte mogle da padnu još niže: "Od 40 do 50 dolara za barel nije nerealna cena", rekao je on.

Ovo je, u svakom slučaju, prvi značajniji pad cena nafte u poslednjih osam godina, tokom kojih je barel poskupeo sa 10 dolara i 35 centi u 1998. godini na skoro 80 dolara prošlog leta.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TELENOR: 3G MREŽA OD MARTA
Izvor:Beta

Beograd -- Kompanija Telenor u Srbiji potvrdila je da će 3G mrežu mobilne telefonije pustiti u komercijalnu upotrebu u martu.

Telenor ima ugovornu obavezu da pusti svoju 3G mrežu u komercijalnu upotrebu u martu 2007. godine", rečeno je agenciji Beta u toj kompaniji. Standard Telenorove 3G mreže biće isti kao u svim zemljama u kojima taj norveški operater mobilne telefonije posluje, dok će način koriscenja mreže, odnosno vrste i dinamika uvodenja usluga, biti u skladu sa potrebama srpskog tržista.

Na pitanje koliko će koštati usluge treće generacije mobilne telefonije, u Telenoru su rekli da je još rano govoriti o tome, jer "nema smisla govoriti o cenama, mimo priče o uslugama".

Norveška kompanija pored Srbije i Norveške, posluje i u Danskoj, Švedskoj, Madjarskoj, Ukrajini, Rusiji, Crnoj Gori, Maleziji, Tajlandu, Bangladešu i Pakistanu, i uslužuje više od 100 miliona korisnika.

Prvo komercijalno korišćenje 3G mreže u Srbiji počela je Mobilna telefonija Srbije 27. decembra prošle godine.

Mreža treće generacije (3G) mobilne telefonije omogućava uvođenje novih usluga kao što su video poziv, brzi internet, gledanje televizijskog programa preko mobilnog telefona, slušanje muzike i gledanje video spotova i filmova.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OTVOREN MEGA-MARKET KTC U SOMBORU
Izvor:Beta

Sombor -- Hrvatski trgovački lanac KTC otvorio je mega-market u Somboru.

Direktor tog lanca Ivan Katavić najavio je otvaranje još prodajnih objekata KTC-a u Vojvodini. Predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš rekao je na otvaranju da je Vojvodina otvorena za strane investicije i da će se pokrajinska administracija truditi da stvori još bolju poslovnu klimu za buduće investitore.

"Vojvodina se uvek trudila da bude most između Srbije i Evrope, da bude ovorena za sve i da svojim primerom pokaže celoj Srbiji na koji način se mora raditi", kazao je Kostreš.

Objekat KTC u Somboru treći je po redu koji u poslednjih godinu dana u Vojvodini otvara ovaj veliki trgovački lanac iz Križevaca u Hrvatskoj, a pre Sombora slični objekti otvoreni su u Subotici i Apatinu.

Ivan Katavić je još kazao da je KTC u prošloj godini imao obrt viši od 200 miliona evra i najavio da će prodajni objekti biti otvoreni i u Kikindi, Bečeju, Senti, Bačkoj Topoli i Vrbasu.

Pored mega-marketa, u okviru KTC-a posluju i ugostiteljski objekat i benzinska pumpa.

Pored Kostreša, otvaranju KTC-a prisustvovao je i pokrajinski sekretar za privredu Siniša Lazić, gradonačelnici Sombora, Apatina i Subotice, kao i predstavnici grada Križevci i Koprivničko-križevačke županije.



REGION


SVE VIŠE TURISTA U BIH
Izvor:Nezavisne novine

BiH je tokom 11 meseci prošle godine posetilo 463.116 turista, što je za 15 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Prema poslednjim podacima Grupacije za turizam i ugostiteljstvo BiH, broj stranih turista bio je veći za 18, a domaćih za 13 odsto. U ukupnom broju dolazaka strani turisti učestvuju s 51 odsto.

Federaciju BiH posetilo je osam odsto više turista, RS 27 odsto, dok je u Brčko distriktu povećan broj dolazaka za 34 odsto.

Turisti iz evropskih zemalja učestvuju 44 odsto u ukupnim stranim dolascima, turisti iz bivše Jugoslavije 49 odsto i turisti iz vanevropskih zemalja sedam odsto.

Najveći procenat povećanja broja dolazaka stranih turista ostvaren je iz Portugala 170, Švajcarske 97, Belgije 73, Poljske i Grčke 52, SAD i Makedonije 31, Turske 29, Slovenije 23, Njemačke 22, Austrije 18, Hrvatske 17, Srbije, Irske i Mađarske 15 odsto.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAVOD ZA URBANIZAM KUPIO ĐUKANOVIĆ
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića, bivšeg crnogorskog premijera kupio podgorički Zavod za urbanizam.

Biznismen Aco Đukanović, vlasnik podgoričke kompanije Monte nova, kupio je na berzanskoj aukciji 75 odsto akcija Republičkog Zavoda za urbanizam i projektovanje za oko 2,7 miliona evra.

To je takozvani nominalni iznos, jer Đukanovićeva firma sve akcije može platiti obveznicama stare devizne štednje čime bi stvarna cena transakcije bila umanjena na oko dva miliona.

Iako se formalno još ne zna ko je kupac, jer će posao tek biti uknjižen u sredu u Centralnoj depozitarnoj agenciji, informaciju da je Đukanović novi vlasnik objavile su i novinske agencije u Crnoj Gori.

Akcije Zavoda plaćene su po 1,64 eura, ili oko 64 odsto više od nominalne vrednosti. Na jučerašnju aukciju prijavila se još jedna firma, ali je odustala od utrkivanja.

Zavod za urbanizam i projektovanje je najstarija planersko- projektantska institucija u Crnoj Gori, ali se njegova vrednost, pre svega, ogleda u zgradi od oko 1.600 kvadrata na atraktivnoj lokaciji u Bulevaru revolucije, preko puta Sportskog centra “Morača” u Podgorici. U toj zgradi sada se, između ostalog, nalaze prostorije Zavoda, kao i Euro info centra.

Sama zgrada i nije toliko interesantna, koliko lokacija na kojoj se ona nalazi i na kojoj će, kako stvari sada stoje, biti izgrađen stambeno-poslovni objekat.

Zemljište je idealno za jedan takav objekat, ukoliko urbanistički planovi to dozvole, naročito ako se zna da će preko puta biti diplomatsko naselje. Trenutno se preko puta zgrade Zavoda za urbanizam nalazi i američka ambasada.

Đukanović od skoro ozbiljno ulaže u građevinske poslove. Njegova firma je, između ostalog, kupila oko 5.000 kvadrata zemljišta na obali Bara za oko dva miliona eura. Monte nova je najveći vlasnik Nikšićke banke, a nedavno su za skoro 10 miliona eura prodali udeo u Crnogorskoj komercijalnoj banci.

Zavod za urbanizam i projektovanje, koji je od prekjuče u Đukanovićevom vlasništvu, osnovan je 1946. godine. Trenutno posluju pozitivno, plate su redovne i imaju oko 30 zaposlenih. Kompanija se bavi prostornim planiranjem, projektovanjem građevinskih i drugih objekata, inženjeringom i slično.

Radili su niz značajnih projekata za Republiku, opštine i firme. U oblasti arhitektonsko-građevinskog projektovanja posebno se izdvajaju radovi na turističko-ugostiteljskim objektima, među kojima su hoteli “Crna Gora”, “Podgorica”, “Onogošt”, “Plavi horizonti”, “Kraljičina plaža”...

Sada je neizvjesno da li će novi kupac zadržati delatnost firme. Iako je glavni motiv kupovine Zavoda gradnja objekta na njihovom zemljištvu, vlasnik bi mogao nastaviti i sa dosadašnjom delatnošću, naročito zbog činjenice da se i sam bavi građevinarstvom.



SVET


MESA IZ POLJSKE IDE ZA RUSIJU?
Izvor:Beta

Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je problem zabrane uvoza mesa iz Poljske u Rusiju "gotovo rešen".

"Taj problem je gotovo rešen", izjavila je Merkelova u intervjuu za prvi kanal poljske državne televizije. Rusija je zabranu uvoza mesa iz Poljske objasnila sanitarnim razlozima, dok Poljaci smatraju da je to samo sredstvo političkog pritiska na njih.

Kao odgovor na to, Varšava od sredine novembra blokira otvaranje pregovora o novom sporazumu o partnerstvu EU-Rusija, koji treba da obuhvati i snabdevanje Evropljana ruskom enegrijom.

Ove nedelje su predstavnici Evropske komisije i Rusije, zatim Poljske i Nemačke, koja predsedava Unijom, u Berlinu imali pregovore na tehničkom nivou o rešenju problema ruskog embarga na uvoz iz Poljske.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Мршаво нешто данас, али зато верујем да је прва вест главна - верујем да већина вас то већ зна...


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 24.01.2007. 18:06:52 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

CEFTA UTIČE NA INVESTICIJE
Izvor:Beta

Niš -- Generalni direktor Duvanske industrije Niš Euđenio Sidoli kaže da će CEFTA loše uticati na
proizvodnju cigareta u Srbiji.

"Izrazili smo razočarenje i zabrinutost Vladi Srbije i očekujemo da preduzme odgovarajuće korake pre ratifikacije sporazuma u junu, kako bi bile otklonjene negativne posledice", rekao je direktor niške fabrike, koja posluje u okviru „Filip Moris internešenela".

Sidoli kaže da se "ti koraci" odnose na akciznu politiku, carinske stope, i otkup domaćeg duvana kako bi se nadoknadila šteta prouzrokovana promenom ustanovljenih pravila igre.

"Pravila igre se menjaju tri godine ranije u odnosu na ugovor države i 'Filipa Morisa' što će se odraziti na naše investicione planove, koji će zavisiti od ishoda očekivanih promena u otklanjanju negativnih posledica CEFTA", rekao je on i dodao da je "Filip Moris" prihvatio dolazak u Srbiju zbog poreskih podsticaja kao i da je prihvatio skupe obaveze ulaganja i socijalnog programa.

"Ako se stupanjem na snagu sporazuma CEFTA ukidaju poreske olakšice, a obaveze 'Filip Morisa' ostaju, onda je DIN u nepovoljnijem konkurentskom položaju u odnosu na druge, jer CEFTA omogućava povoljnije uslove uvoza cigareta iz zemalja njenih članica, naročito Hrvatske", kazao je on i istakao da CEFTA ne stvara povoljnije uslove za razvoj izvoznih potencijala domaćih proizvođača u zemlje članice, jer su njihova tržišta zaštićenija.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TRIGLAV OSNIVA PENZIJSKI FOND
Izvor:B92, FoNet

Beograd -- Slovenačka osiguravajuća kuća Triglav saopštila je da je podnela zahtev za osnivanje dobrovoljnog penzijskog fonda u Srbiji.

Triglav će preduzeće za upravljanje penzijskim fondovima formirati zajedno sa Kopaonik osiguranjem iz Beograda, u kojem je vlasnik 95 odsto kapitala, i Društvom za upravljanje.

U dobrovoljnom penzijskom fondu 70 odsto vlasništva imaće Triglav, 25 odsto Kopaonik osiguranje, a pet odsto Društvo za upravljanje. Osiguranje Triglav želi da na taj način pokrije sve glavne osiguravajuće segmente na tržištima gde je prisutna i time ostvari strategiju razvoja na tržištima u regionu.

Ukoliko dobije dozvolu, Triglav će biti treća slovenačka finansijska ustanova na srpskom tržištu dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Dozvolu za rad već je dobilo Garant penzijsko društvo, a društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima osnovala je i Nova ljubljanska banka, koja očekuje dozvolu NBS.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZBORI NISU UTICALI NA TRGOVANJE
Izvor:Beta

Beograd -- Brokerske kuće kažu da parlamentarni izbori i rezultati izbora nisu remetili promet hartijama od vrednosti na Beogradskoj berzi.

Direktorka brokerske kuće MV Investment Dragijana Radonjić-Petrović kazala je da izbori imaju uticaja na berzu, jer je ona osetljiva na političku stabilnost, ali i dodala da je taj uticaj ipak indirektan.

Ona je istakla da je za funkcionisanje berze najvažnija uspešnost poslovanja preduzeća i da je to ono što opredeljuje invstitore da ulažu u akcije, a da je politička stabilnost u "drugom rangu prioriteta".

Beogradska berza je u ovom trenutku u svom najaktivnijem periodu, koji je karakterističan za period od druge polovine januara do polovine marta, pred objavljivanje rezultata poslovanja kompanija, kazala je Radonjić-Petrović.

Na pitanje da li bi problemi oko formiranja vlade uticali na tržište kapitala, ona je kazala da bi to verovatno dovelo do smanjenja broja stranih investitora, ali da bi za njihovo interesovanje ipak bili presudni rezultati preduzeća.

Analitičar brokerske kuće Senzal Vladan Rankov rekao je da trgovanje na berzi prva dva dana posle izbora pokazuje da oni nisu uticali na promenu obima ili pad, odnosno povećanje cena akcija.

"Strani investitori su nedelju dana pred izbore bili malo suzdržani od kupovine akcija i želeli su da sačekaju ishod izbora, ali pošto je demokratski blok pobedio, procenili su da se to neće odraziti na promenu cene", naveo je Rankov.

Teško je proceniti uticaj izbora jer je ovo period pred objavljivanje završnih računa kompanija, kada su investitori više zainteresovani za kupovinu, kaže Rankov i dodaje da će Beogradska berza nastaviti trend rasta, što potvrđuje i rast indeksa 15 najtrgovanijih hartija na berzi - belex15 od 13 odsto od početka godine.

Broker u kući AC broker Nenad Gujaničić rekao je da je trgovanje prvog dana po održavanju izbora nastavilo trend iz prethodnog perioda i ocenio da su investitori pozitivno reagovali na rezultate izbora.

"Rast je nastavljen, možda čak i brže nego ranije", naveo je on i naglasio da su to reakcije na rezultate izbora, a da će ukoliko demokratske stranke ne budu mogle da se dogovore oko formiranja vlade, to verovatno imati negativan uticaj

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

MOŽE LI SE ŽIVETI NA "MINIMALCU"
Izvor:B92

Beograd -- Minimalna zarada u Srbiji ove godine iznosi oko 9.600 dinara i pitanje je kako s tom platom preživeti.

I dok ministar rada Slobodan Lalović kaže da je dobro to što je "minimalac" u odnosu na 2006. porastao za 12 odsto, građani smatraju da se sa toliko novca u Srbiji može živeti svega deset dana.

Građani Srbije, bez obzira na profesiju ili obrazovanje, poslednjih godina pokazuju zavidno matematičko znanje. Sa manje ili više muke, svakodnevno uspešno rešavaju jednačinu sa nekoliko nepoznatih – cilj je preživeti od prvog do prvog.

Pred kraj meseca, kada ponestane zarađenog novca, oni pribegavaju različitim tehnikama. "Onako kako smo naučili iz predhodnih vremena - muljanjem, pa šta da se radi - preprodaja: kupiš, preprodaš, pa ono što zaradiš, ti se malo prehraniš, i tako u krug", kaže jedna žena.

Na pitanje može li se sa tim novce od prvog do prvog, jedan Beograđanin odgovara: "Ne može, može samo 10 do 12 dana. Žurim, moram da igram loto."

Ministar rada Slobodan Lalović kaže da minimalna zarada u Srbiji brže raste od prosečne zarade, čime je Vlada pokazala da vodi računa o socijalnoj odgovornosti za radnike koji su slabije plaćeni.

Lalović se poziva na statistiku, koja pokazuje da prosečan građanin Srbije živi bolje nego u martu 2004.

"Nisam potpuno zadovoljan, niti iko normalan može da bude zadovoljan, ali ako imamo u vidu odakle smo krenuli 2000. godine, i propasti u kojoj smo se nalazili, možda se moglo bolje i više, ali puno je urađeno", kaže on. Na pitanje novinara kako on sa svojim kućnim budžetom izdržava od prvog do prvog u mesecu, ministar rada je odgovorio: "Ja, fala bogu na pitanju, dobro."

U razvijenim zemljama, minimalac se obično određuje kao pola prosečne zarade u državi. U Srbiji on još iznosi 42 odsto, jer su, kako objašnjava ministar Lalović, pre tri godine predstavnici sindikata odbili da se ovaj predlog uvrsti u Zakon o radu.

Inače, kako objašnjava Lalović, sa minimalnom zaradom za 2007. usaglasili su se predstavnici i poslodavaca i sindikata.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"TELEKOM SLOVENIJE" ŽELI "EUNET"?
Izvor:B92, Poslovni.hr

"Telekom Slovenije" je u ozbiljnim pregovorima za preuzimanje srpskog Internet provajdera "Eunet", pišu hrvatski mediji.

"Smatramo da je srpsko tržište jako interesantno, jer se brzo razvija i ima veliki potencijal, ali s obzirom da naše poslovanje još uvek nismo formalizovali ne možemo eksplicitno reći sa kim planiramo saradnju", kaže za B92 predstavnica službe za odnose sa javnošću "Telekoma Slovenija" Darinka Pavlič Kamien. Ona je dodala da su u toku razgovori sa više potencijalnih partnera.

Slovenački Telekom čeka i na prodaju udela u operaterima Serbia Broadbend, Beotel i Yubc, tvrde nezvanični izvori. Tržište Interneta u Srbiji je nekonsolidovano, a većina manjih ponuđača usluga infrastrukturno je vezana za "Telekom Srbije& quot;.

Eunet ima više od 180.000 personalnih i više od 15.000 biznis korisnika, kao i snažnu mrežnu infrastrukturu u 13 gradova Srbije.

Taj internet provajder nema vlastitu mrežu, već se koristi infrastrukturom Telekoma Srbije i po nekim procenama vredi oko 40 miliona evra.

Infrastrukturno je najnezavisniji Serbia Broadbend (SBB), a tender za dokapitalizaciju te kompanije, vrednije od 100 miliona evra, biće u maju. SBB ima oko 260.000 pretplatnika u trideset gradova.

"Slovenački Telekom je u svojoj strategiji razvoja jasno zapisao, da su nam prioritetna tržišta država jugoistočne Evrope. U tom smislu napravili smo već prve korake kupovinom većinskog dela drugog najvećeg makedonskog internet provajdera ON.Net i najvećeg kosovskog internet provajdera Ipko.Net", kazala je Darinka Pavlič Kamien.

"Telekom Slovenije" je sa preduzećem "Sinfonika" iz Ljubljane preuzeo banjalučku firmu "Blic.net" po ceni od 390.000 evra.

Deonice "Telekoma Slovenije" juče su porasle 2 odsto i iznose 336,6 evra.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROTEST RADNIKA ROBNIH KUĆA
Izvor:Beta

Beograd -- Više od stotinu članova Udruženja akcionara i poverilaca Robnih kuća Beograd protestuje u Beogradu.

Oni su ispred Upravne zgrade Robnih kuća u Makenzijevoj ulici, gde je saobraćaj blokiran. Zahtevaju da im se isplate, sa kamatom, zaostale plate, kao i 15.000 evra za deonice koje su kupili 1992.

Nezadovoljni radnici traže i 15 odsto besplatnih akcija, na ime rada u društvenom preduzeću, ali i da im se isplati ukupno 30 miliona evra, koliko iznosi deo štete koji je načinjen od 2002, od kada je preduzeće u stečaju.

Radnici najavljuju nastavak štrajka dok njihovu delegaciju ne prime u Agenciji za privatizaciju. Poziv da ih saslušaju uputili su i ministru privrede Predragu Bubalu i premijeru Vojislavu Koštunici.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODAJU SE TRI FABRIKE RTB BOR-A
Izvor:Beta

Bor -- Agencija za privatizaciju objavila je oglas za prodaju tri fabrike u sastavu Rudarsko topioničarskog besena Bor.

Na prodaju su Fabrika abraziva, Fabrika za proizvodnju kreča Zagrađe i „Belorečki peščar”.

Kako se navodi u oglasu, imovina Fabrike abraziva biće ponuđena po početnoj ceni od 42 miliona dinara, a ponude se mogu dostaviti do 22. februara. Fabrika za proizvodnju kreča Zagrađe biće ponuđena po ceni od 3,8 miliona dolara, a "Belorečki peščar" po dvostruko nižoj ceni.

Ranije je rečeno da su za kupovinu Zagrađa interesovanje pokazale kompanije Karmeuš iz Belgije i Našice cement, a da će za "Belorečki peščar" najverovatnije konkurisati belgijski Sibelko i austrijski Kvarcverke.

Procenjuje se da su rezerve kreča u rudnicima u Zagrađu dovoljne za stogodišnju eksploataciju, a da se kvarcni pesak može eksploatisati još najmanje dve decenije.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

USKORO NOVI OPERATER NA KOSOVU
Izvor:B92, eciks.org

Kosovski mediji pišu da će pobednik tendera za drugog operatera mobilne telefonije na Kosovu biti poznat u naredne dve-tri nedelje

Mediji na Kosovu pišu da je Kosovska telekomunikaciona agencija (KTA) odlučila da prihvati prijavu za tender i nemačke kompanije IWH, koja je podnela prijavu na tender samo nekoliko minuta nakon isteka predviđenog roka.

Navodno, iza ove ponude stoji Remzi Ejupi, šef Kosovske turističke aviokompanije. IWH će tako biti peti učesnik na tenderu, pored odranije poznatih austrijskog Mobilkoma, Tim Kosova, Kosmosela i konzorcijuma Telekoma Slovenije i Ipko neta.

Mirlinda Bivolaku, portparol KTA, kaže da Tenderska komisija čeka da UNMIK postavi svoje predstavnike u komisiji i da će nakon toga početi ocenjivanje ponuda.

Iz Telekoma Srbija su nedavno za B92 rekli da nisu razmatrali učešće na ovom tenderu, jer "imaju licencu iz 1997. godine, koja još uvek važi". Direktor direkcije za mobilnu telefoniju u Telekomu Srbija Vladimir Lučić je kazao da ta kompanija nije učestvovala na tenderu, jer već ima licencu koja je plaćena 125 miliona maraka i da "nju niko ne može oduzeti".

Kosovska poverilačka agencija (KPA) je najavila i promene u procesu privatizacije preduzeća u Lipljanu, Kosovo Polju, Podujevu i drugim mestima i saopštila da će se ponude podnositi 24. januara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

FINANSIJSKI IZVEŠTAJI SAMO POŠTOM
Izvor:Beta

Beograd -- NBS: Poreski obveznici od danas mogu da dostave finansijske izveštaje za 2006. godinu isključivo poštanskom pošiljkom.

Kako se navodi u saopštenju, rok da preduzeća i preduzetnici Narodnoj banci Srbije dostave godišnje izveštaje, koji mogu biti i u elektronskoj formi, je 28. februar.

Svi zainteresovani obveznici moći će da dobiju besplatan programski paket za izradu elektronskih finansijskih izveštaja na savetovanjima Saveza računovodja i revizora Srbije i Privrednog savetnika, kao i u filijalama, odnosno sedištu NBS.

Izveštaji se mogu poslati preporučenom pošiljkom na adresu Narodna banka Srbije, 21101 Novi Sad, uz odgovarajući poštanski fah, ističe se i dodaje da se za elektronske izveštaje ne plaća naknada.

Podatke iz ispravnih finansijskih izveštaja NBS će uneti u elektronsku bazu koja predstavlja osnovni izvor informacija o uspešnosti poslovanja i finansijskom položaju firmi i preduzetnika.

U saopštenju se ističe da će se od ove godine podaci iz baze finansijskih izveštaja ustupati i Poreskoj upravi za kontrole poreskog bilansa i dodaje da se za sve dodatne informacije obveznici mogu obratiti Informativnom centru NBS na telefon 0800-111-110.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAJAM FOLKSBANKE POLJOPRIVREDNICIMA
Izvor:Beta

Beograd -- Folksbanka (Volksbank) je u Srbiji počela da odobrava kredite za kupovinu stoke sa rokom otplate do šest godina.

Kako se navodi u saopštenju, krediti se odobravaju bez učešća i depozita, minimalan iznos pozajmice je 2.000 evra, a potrebno je položiti hipoteku na nepokretnu imovinu ili zemljište.

Folksbanka poljoprivrednicima nudi i kredite za obrtna sredstva bez učešća i depozita, uz efektivnu kamatnu stopu od 19,18 odsto godišnje i rokom otplate do 30 meseci.

Banka kao obezbeđenje traži polaganje hipoteke i menicu nosioca kredita, a za obe vrste kredita naplaćuje se naknada za obradu kreditnog zahteva od dva procenta.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODAJA IMOVINE LOLA FABRIKE
Izvor:Beta

Objavljen javni poziv za učešće na licitaciji 16. februara za prodaju imovine preduzeća "Lola fabrika elektroopreme" iz Obrenovca.

Javni poziv, objavila je Agencija za privatizaciju, a početna cena iznosi 95,2 miliona dinara. Imovinu preduzeća čine hale i mašine za proizvodnju elektroopreme, a učesnici na licitaciji moraju da uplate depozit od 9,5 miliona dinara, navodi se u oglasu objavljenom danas u listu "Politika".

Rok za podnošenje prijava ističe 9. februara 2007. godine. "Lola fabrika elektroopreme" je deo "Ivo Lola Ribar sistema".

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

INTEZA ULOŽILA JOŠ 46 MILIONA EVRA
Izvor:B92, Beta

Bankarska grupacija Inteza Sanpaolo uložila je 46 miliona evra u preuzimanje još 10 odsto akcija Banke Inteza u Beogradu.

Na taj način je uspešno završena konsolidacije vlasništva u ovoj beogradskoj banci pošto grupacija Inteza Sanpaolo (Intesa Sanpaolo) sada poseduje 93 odsto kapitala, a Međunarodna finansijska korporacija (IFC) sedam procenata.

Zamenik predsednika Izvršnog odbora Banca Intesa Beograd Silvio Pedraciji tim povodom je ocenio da tržište Srbije ima odlične razvojne perspektive, te da je strateško opredeljenje Grupacije da nastavi ovde da ulaže, što je potvrđeno i preuzimanjem preostalih akcija od bivšeg vlasnika, Delta Holdinga.

Podsećanja radi, italijanska Banka Inteza je početkom avgusta 2005. godine, kupovinom 90 odsto akcija plus jedna akcija za 333 miliona evra, postala vlasnik bivše Delta banke. Tada je potpisan i prateći ugovor, koji sa akcionarima regulisao i izvršenje prava kupovine preostalih 10% minus jedna akcija od strane Bance Intesa, odnosno pravo prodaje istih akcija od strane prodavca, u periodu od naredne četiri godine.

Banka Inteza je po visini bilansne aktive od 1,36 milijardi evra na kraju trećeg kvartala prošle godine bila druga po veličini u Srbiji, a od 1. januara 2007. godine posluje kao deo grupacije Inteza Sanpaolo, nastale spajanjem te dve italijanske banke.

Grupacija Inteza Sanpaolo je peta po veličini banka u Evropi i medju prvih 15 u svetu, opslužuje više od 18 miliona klijenata preko poslovne mreže od 7.000 ekspozitura u 34 zemlje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OBNOVA DELA AUTOPUTA KROZ BEOGRAD
Izvor:Beta

Beograd -- Objavljen poziv za učešće u pretkvalifikacionom delu tendera za obnovu dela autoputa kroz Beograd...

Javno preduzeće Putevi Srbije navodi da je planirana obnova oko 26 kilometara autoputa od Aerodroma "Nikola Tesla" do Bubanj Potoka i oko 26 kilometara kružnog puta, uz obnovu tunela "Stara Straževica" i proširenje regionalnog puta R251.

Deo troškova biće finansiran iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a zainteresovani ponuđači mogu da dostave pretkvalifikacionu dokumentaciju do 13. marta 2007. godine.

Obnove kružnog puta i autoputa kroz Beograd je zajedno sa izgradnjom oko 11 kilometara autoputa od Batajnice do Dobanovaca deo projekta čija je vrednost procenjena na 80 miliona evra.

Tender za izgradnju deonice Batajnica-Dobanovci biće objavljen kada bude završena projektna dokumentacija, rečeno je u Putevima Srbije.

Radovi na autoputu kroz Beograd deo su projekta izgradnje obilaznice oko grada i obnove mosta "Gazela", koji je procenjen na oko 290 miliona evra, navodi se na sajtu EBRD-a.

Projekta bi trebalo da se finasira iz kredita EBRD-a i Evropske banke za obnovu i razvoj od po 80 miliona evra, oko 112 miliona evra obezbediće Putevi Srbije, grad Beograd 7,5 miliona evra, a predviđene su i donacije za nadzor radova Evropske agencije za rekonstrukciju.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BLAG PAD BROJA NEZAPOSLENIH
Izvor:Beta

Novi Sad -- U Vojvodini je na kraju prošle godine bilo 275.489 nezaposlenih, što je za 232 osobe manje nego u novembru.

Kako je ocenjeno, novi statistički podaci iz evidencije vojvođanskih filijala Nacionalne službe za zapošljavanje potvrdili su da se blago smanjuje nezaposlenost u Vojvodini zabeležena u prethodnim mesecima.

"Smanjen je broj nezaposlenih u kategoriji osoba koje traže prvo zaposlenje, ali je povećan broj onih koji na posao čekaju duže od dve godine", navodi se u saopštenju pokrajinske službe za zapošljavanje.

Dodaje se da je od početka 2006. do kraja decembra, na osnovu prijavljenih potreba za radnicima, registrovano 207.105 slobodnih poslova u Vojvodini.


РЕГИОН

PRODAN 11.541 NOVI AUTOMOBIL U BIH
Izvor:B92, Nezavisne novine

Banjaluka -- Više od 11.500 novih automobila prodano je tokom prošle godine u BiH, u situaciji dok tržištem i dalje dominira "domaća" škoda

Za razliku od okruženja, gde prodaja automobila i dalje beleži konstantan rast, tržište BiH "progutalo" je maltene isti broj automobila kao i 2005. godine, sa blagom tendencijom pada.

Prema podacima distributera 35 svetskih marki tokom 2006. godine prodan je 11.541 novi automobil, dok je u 2005. na naše tržište isporučeno 11.860 novih vozila.

Simboličan, ali za BiH prilike izuzetno dobar rezultat, ostvarile su i egzotične i skupocene marke, poput Poršea, koji je prodao čak 55 vozila, čime je ostvario najveći rast prodaje.

Lider bez premca je i dalje škoda (prodano 2.066 vozila, što je blizu 18 odsto tržišta), ali analitičari je i dalje povezuju s njenim povlašćenim položajem, jer se tretira kao domaći proizvod, i samim tim, uživa bescarinski status. Od uvođenja PDV-a, porez na Škodina vozila porastao je sa 10 na 17 odsto, ali ni to nije omelo dobar prodajni rezultat.

Milan Đurić, analitičar autotržišta, kaže da je prodajni rezultat za 2006. godinu očekivan, s obzirom na talas poskupljenja uzrokovan uvođenjem PDV-a.

"Vozila su jeftinija za tri odsto, ali je sve drugo poskupelo zbog PDV-a, pa je i ovaj blagi pad očekivan. O tome najbolje govore prodajni rezultati u januaru, kad je, uvođenjem PDV-a prodaja vozila gotovo prepolovljena", rekao je Đurić.

Drugu poziciju, standardno i dalje drži Folksvagen sa 1.730 prodanih vozila, a Reno treću sa 1.247 prodanih jedinica.

Na četvrtu poziciju, sa 841 prodanim vozilom, probio se Ford, peti je Fijat sa 670, šesta Lada sa 607 automobila, a sedmi Opel sa 496 prodanih vozila. Samo jedan automobil manje prodao je korejski Hjundai, a na jako dobrom devetom mjestu pozicionirala se Dačija, koja je sa jeftinim Loganom napravila odličan posao sa 468 prodanih jedinica.

Skupi Audi i dalje je, s obzirom na cenu vozila, zauzeo dobar rezultat (401), dok je Tojota prošla, ipak, nešto bolje - prodali su 452 vozila. Pežo i Sitroen su zauzeli po tri odsto tržišta, a slede Ševrolet, Kia, Mercedes, Seat i Zastava sa 112 vozila.

U BiH počela prodaja kineskih automobila

Sarajevo - Kineski proizvođač automobila "Šangaj mejpl automobajl" (SMA) počeo je da prodaje svoje proizvode u Bosni i Hercegovini, prvoj evropskoj zemlji koja je otvorila tržište za kineske automobile.

U distributeru za vozila SMA u Evropu, slovenačkom Avtokomu je potvrđeno da je u BiH počela prodaja automobila te kineske kompanije i da je plan da se 2008. godine proširi prodaja i na Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju.

Avtokom planira da pokrije četiri odsto tržišta u BiH u ovoj godini i osam odsto u narednoj godini. Jeftiniji model "mejpl C31" nudi se po ceni od 7.589 evra, a najskuplji "mejpl C81" po ceni od 11.276 evra.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UNOSNA PRIVATIZACIJA CRNE GORE
Izvor:Beta

Beograd -- Prihod od privatizacije u Crnoj Gori je u 2006. godini bio oko 110 miliona evra, uz 400 miliona evra ugovorenih investicija.

Direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović je rekao da je država Crna Gora od početka privatizacije, 1997. godine, do sada ukupno zaradila 600 do 700 miliona evra, uz ugovorene investicije vredne više od jedne milijarde evra.

Vujović je rekao da je do sada privatizovano oko 85 odsto privrede i da se završetak tog procesa planira za 2008.

U ovoj godini, kako je najavio, na prodaju će biti ponuđeni i Montenegroerlajnz (Airlines), novinsko preduzeće "Pobjeda", Duvanski kombinat "Podgorica", "Lovćen osiguranje", Institut "Dr Simo Milošević", Barska plovidba i četiri male hidroelektrane.

On je kazao da će ove godine biti pripremljena i strategija za privatizaciju Elektroprivrede Crne Gore, Plantaža "13. juli", Železnica Crne Gore i Luke Bar.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZVOZ HRANE IZ HRVATSKE MILIJARDU $
Izvor:Slobodna Dalmacija

Izvoz hrane u 2006. je porastao 25 odsto, na oko 1,2 milijarde dolara, pa će pokrivenost uvoza izvozom biti 65 odsto.

Prema podacima za prvih 11 meseci prošle godine Hrvatska je prvi put izvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode u vrednosti većoj od jedne milijarde dolara. S druge strane, za 13,4 odsto porastao je i uvoz, koji za prvih 11 meseci iznosi 1,68 milijardi dolara.

“Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi čak 62 odsto, a sa podacima za decembar predviđamo da će pokrivenost uvoza izvozom u tom sektoru iznositi između 64 i 65 odsto, što je u poređenju sa 2005. povećanje od oko osam procenata”, kazao je Mladen Pavić, portparol ministarstva poljoprivrede. On kaže da se taj sektor najbrže restrukturira i da, kada se pogleda vlasnička struktura, se može reći to je "najhrvatskiji" deo privrede.

Veliki pomaci učinjeni su u mlečnoj industriji, jer je u protekle dve godine izgrađena 531 mlečna farma, zbog čega je uvoz mleka i mlečnih proizvoda smanjen čak pet puta, a otkup mleka je porastao tokom 2005. za 15 odsto.

Iako je uvoz žive stoke u Hrvatsku jako velik, smanjen je uvoz mesa i mesnih proizvoda, pa se svinjetine uvozi deset odsto manje, a govedine gotovo 20 procenata manje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

CG: SUMNJIVE TRANSAKCIJE NA BERZI?
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Akcije privatizacionog fonda Trend prodavane po 304 evra iako je dotadašnja tržišna cena iznosila oko 1.100 evra

Nedefinisanost i rupe u propisima koji važe za crnogorsko tržište kapitala i dalje omogućavaju da se na berzama završavaju poslovi za koje bi i laik posumnjao da nisu čisti.

Najsvežiji primer je jučerašnja trgovina akcijama privatizacionog fonda Trend koja je izazvala pažnju svih koji prate trgovinu na crnogorskim berzama. Prodato je skoro dve hiljade vaučera Trenda po 304 evra, iako je tržišna cena skoro četiri puta viša, oko 1.100 evra za vaučer.

Teško je zamisliti da je prodavac bio neuk pa je prodao imovinu po četiri puta nižoj ceni od moguće, zbog čega je pala sumnja da je posao odrađen “ispod ruke”. Narodski rečeno - razlika između cene koja je realizovana na berzi i dogovorene (koja je javnosti nepoznata), daje se prodavcu na ruke i taj novac ne ulazi u bilo kakvu evidenciju.

Kompletna transakcija u kojoj je prodato oko 4,5 odsto akcija Trenda bila je vredna oko pola miliona evra. Ista količina prema aktuelnoj tržišnoj ceni bila bi prodata za oko dva miliona evra, što znači da je “razlika” čak milion i po.

Zvanično još nije poznato ko su bili prodavac i kupac u ovom zakonitom, ali, krajnje sumnjivom poslu, osim da se radi o firmama koje su povezane sa osnivačima Trenda iz Slovenije.

Ovakve i slične transakcije nisu ništa novo na crnogorskom tržištu kapitala, naprotiv, dosta se često dešavaju. Komisija za hartije od vrednosti nedavno je pokušala da ograniči pomeranje cena u procentima većim od 20 odsto, ali se to odnosi samo na takozvane blok transakcije.

Jučerašnja prodaja akcija Trenda nije odrađena u blok transakciji, već na takozvanom slobodnom tržištu. U tom slučaju prodavac je morao da žrtvuje značajan broj akcija koje je prethodno morao prodati kupcima koji su imali naloge od 304 evra pa naviše, da bi realizovao posao koji je naumio. Tako su juče mnogi, koji su zaboravili na svoje naloge od pre više mjeseci, jeftino dobili akcije Trenda. Ova “egzibicija” izazvala je i pad prosečne cene vaučera Trenda na obe berze.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"IKEA" OD FEBRUARA U RUMUNIJI
Izvor:Hotnews.ro

Bukurešt -- Švedski proizvođač nameštaja "Ikea" bi u februaru trebalo da završi izgradnju svoje prve prodavnice u Rumuniji.

"Ikea" je uložila u ovaj objekat 25 miliona evra, a prodajni centar u Bukureštu bi trebalo da bude zvanično otvoren u martu ili aprilu, a prostiraće se na 26 hiljada kvadratnih metara površine.

Centar će zapošljavati 420 radnika, od čega je 180 već zaposleno, a neki članovi operativnog osoblja su se već premestili u novu zgradu.

Kornel Oprican, Ikein lokalni menadžer prodaje, se nada da će trgovački centar u Bukureštu u prvoj godini privući najmanje 2,5 miliona posetilaca, odnosno desetak odsto ukupne rumunske populacije, kao i da će njih milion stvarno i postati kupci nekog od 7.500 proizvoda ove kompanije.

Ako se poslovanje pokaže profitabilnim, u planu je otvaranje nove trgovine u roku od dve godine, kaže Oprican.


СВЕТ

RUSI GRADE NUKLEARKE U INDIJI
Izvor:B92, Poslovni.hr

Rusija i Indija potpisaće sporazum o izgradnji većeg broja nuklearnih reaktora u Indiji, rekao ruski ministar obrane Sergej Ivanov.

Rusija namerava da izgradi dodatne reaktore u nuklearnoj elektrani u Kudankulamu u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, gde Rusija već gradi dva reaktora. Indija želi još četiri takva reaktora zbog sve većih energetskih potreba stanovništva.

"Dogovor između ruske i indijske vlade o izgradnji dodatnih reaktora na nuklearnoj elektrani spreman je za potpisivanje, a dogovorena je i izgradnja još nekoliko nuklearnih reaktora na drugim mestima u Indiji", rekao je Ivanov. Direktor ruske Agencije za nuklearnu energiju Sergej Kirijenko kaže kako Moskva uskoro namerava da pošalje nuklearno gorivo za prvi reaktor kuda nkulamske elektrane.

Veliki planovi za tržište NE

Nakon konsolidacije industrije nafte i plina, pa proizvodnje oružja i avioindustrije, u Ruskoj Federaciji na red je stigao i nuklearni sektor. Ruski parlament je izglasao zakon o utemeljenju nove državne agencije za proizvodnju nuklearnog goriva i izvoza tehnologije, po uzoru na superuspešni Gazprom.

Pod agencijom Atomprom biće sve kompanije koje proizvode i izvoze atomsku tehnologiju, a na čelu novoutemeljene agencije je bivši predsednik ruske vlade Sergej Kirinjenko i sadašnji čelnik Rusatoma, industrijske agencije za atomsku energiju.

Ruske kompanije nude gradnju nuklearki za pola cene zapadnih kompanija, a pored Indije, ruske kompanije se nadmeću za gradnju nuklearanih postrojenja u Indoneziji, Kini i Egiptu. Rusi planiraju i da u Iranu sagrade pet reaktora, a interes za nuklearna postrojenja poslednjih nekoliko godina je zaživeo i u siromašnim afričkim zemljama kojima bi one pomogle da zakrpe energetske rupe.

Osim gradnje novih nuklearnih postrojenja, Rusiji je zanimljivo i tržište nuklearnog otpada, jer procjene govore da se na izgradnji jednog velikog skladišta za otpad iz elektrana godišnje može zaraditi najmanje četiri milijarde dolara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRIVATIZACIJA DRŽAVNIH LUTRIJA
Izvor:Beta

Čikago -- Čikago i Indijana su nedavno zaradili milijarde dolara prodajom dozvola privatnim kompanijama da dugoročno napaćuju putarine.

I američka država Ilinois je učinila prvi korak ka prodaji državnog lutrijskog sistema, u nadi da će inkasirati čak 10 milijardi dolara od ulagača koji će postati vlasnici monopola onoga što bi moglo da se pretvori u najveći džekpot do sada, piše "Njujork tajms" (The New York Times).

Prodaja, do koje bi moglo da dođe početkom proleća, ne bi bila prva privatizacija javnog vlasništva.

Ali, predložena prodaja lutrije gotovo sigurno će biti jedna od najvećih privatizacija nekog programa kojim upravlja država i izaziva zabrinutost da države, od kojih su neke kritično kratke sa parama, prodaju vrednu imovinu koja bi inače bila sigurni i stalni izvor prihoda.

Prema predloženoj prodaji, Ilinois će dobiti jednokratnu uplatu od više milijardi dolara, a novi vlasnici lutrije sav prihod za 75 godina.

Zvaničnici Ilinoisa kažu da će lutrija, koja je prošle godine ubrala prihod od oko dve milijarde dolara i profit od 630 miliona, dati ovoj delatnosti poslovni i tehnološki podsticaj koji vlada ne može da pruži.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PIVO ZA PSE SKUPLJE OD "HAJNEKENA"
Izvor:FoNet

Amsterdam -- Flaša piva za pse nazvano "kvispel" (mahanje repom), košta 1,65 evra, što je četiri puta skuplje od "hajnekena".

Teri Berenden, vlasnica prodavnice kućnih ljubimaca u holandskom gradu Zelhemu je došla na ideju da proizvede "pseće pivo" na bazi ekstrakta govedine i hmelja.

"Jednom godišnje odlazimo u Austriju u lov sa našim psima, a na kraju dana sedimo na verandi i pijemo pivo. Više puta smo pomislili da su i naši psi zaslužili da popiju jedno", rekla je Berenden.

Prema njenim rečima, posle dugog dana provedenog u lovu, za pse, kao i za lovce, nema ničeg prijatnijeg od flaše dobrog, hladnog piva.

Preduzimljiva Holanđanka udružila se sa jednom manjom pivarom koja je počela da proizvodi i flašira to popularno piće.

Berenden je objasnila da pivo mogu da piju i ljudi, mada sumnja da će biti zainteresovani ne samo zbog ukusa već i zbog cene.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"AIR FRANCE" NEĆE "ALITALIJU"
Izvor:Pincom.biz

Francusko-holandski "Er Frans-KLM" je odlučio da ne daje ponudu za posrnulu italijansku nacionalnu aviokompaniju Alitalia.

Francuski poslovni dnevni list "La Tribune" navodi da je Upravni odbor Er Frans-KLM-a doneo takvu odluku prošle nedelje, odnosno kada se izvršni direktor kompanije Žan-Siril Spineta povukao iz upravnog odbora Alitalie.

Er Frans-KLM je odlučio da neće izaći sa ponudom zbog izuzetno visoke cene koju je odredila vlada u Rimu, kao i zato što utvrđeni preduslovi potpuno onemogućavaju restrukturiranje te kompanije.

Spineta je u više navrata istakao da će ova kompanija ponudu dati samo ako bude mogla da restrukturira Alitaliju i da sprovede svoju strategiju u vođenju njenog poslovanja.

Poslovanje Alitalije teško pogađaju snažan rast cena goriva, štrajkovi, kao i pojačana konkurencija niskobudžetnih aviokompanija. Italijanska kompanija još od 2002. godine nije ostvarila dobit, a procenjuje se da dnevno ostvaruje gubitke od oko milion evra.

Alitalija je juče otkazala 89 letova zbog nastavljenih nemira radnika, drugog dana svađe posle koje je italijanski avioprevoznik morao da smanji broj letova zbog nezakonitih prekida rada. Sindikati su odložili celodnevni štrajk, dogovarajući sastanak sa vladom u vezi sa spornim planom o restrukturiranju kompanije.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"TESCO" INVESTIRA U POLJSKU
Izvor:Poslovni.hr

Varšava -- Najveći britanski maloprodajni trgovački lanac "Tesko" će ove godine u Poljsku investirati 158 miliona evra.

Krajnji cilj ekspanzije kompanije je da postane vodeći trgovinski lanac u toj zemlji, a novac će uložiti u otvaranje 50 novih trgovina različitih formata, deset novih benzinskih stanica uz te prodajne objekte i punu integraciju 143 diskontne prodavnice Leder Prajs, koje su preuzeli prošle godine.

Kao rezultat širenja njihova trgovačka mreža u Poljskoj do kraja 2007. godine dostići će 250 objekata. U planu je, takođe, pokretanje pilot projekta otvaranja Tesko Ekspres prodavnica, površine 300 do 400 kvadrata, a prva će najverovatnije biti otvorena u Varšavi.

Rišard Tomaševski, novoimenovani predsednik uprave "Teska" za Poljsku kaže da će kompanija ojačati svoje finansijsko-servisno poslovanje kroz prodaju osiguravajućih proizvoda korisnicima kreditnih kartica.

U Tesku predviđaju da će u narednih pet godina u Poljskoj nastupiti veliki talas konsolidacije u segmentu maloprodaje, nakon čega će na tržištu ostati samo četiri velika lanca hipermarketa i tri diskontna lanca. Tomaševski naglašava da je njihova ambicija jasna - postati broj jedan na tržištu.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Знате ли неки добар сајт за вести из света?


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 24.01.2007. 18:36:48 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
finance.google.com

finance.yahoo.com

i najbolji sajt za domacju scenu do sada ->

http://www.quotestation.com

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 25.01.2007. 00:57:19 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Хвала БлуЖе.
Искрено мислим да је ово најдужа страница икад на овом форуму : ). Сваки пост по 6-7 екрана : )
А ево и данашњих вести:


SRBIJA

SIMPO GRADI MEGAMARKET U BEOGRADU?
Izvor:B92

Beograd -- Kompanija Simpo (SMPO) planira da tokom ove godine počne gradnju megamarketa u Beogradu, saznaje B92.

U ovoj kompaniji su za B92 potvrdili da je u toku prikupljanje neophodne dokumentacije za ovaj projekat, kao i da pregovaraju sa potencijalnim strateškim partnerima, ali nisu želeli da kažu ko su mogući partneri.

U megamarketu, koji bi po nezvaničnim procenama trebalo da vredi oko 60 miliona evra, bi se prodavala, pored Simpove, i roba drugih domaćih proizvođača nameštaja.

Simpo je, nedavno, sa najvećim svetskim trgovinskim lancem u prodaji nameštaja, švedskom Ikeom, postigao dogovor za izgradnju fabrike, koja će u prvoj godini rada proizvesti sto hiljada dečjih krevetića i zaposliti 150 radnika. Takođe, Simpo planira i izgradnju fabrike metalnih cevi, koja bi trebalo da zaposli stotinu novih radnika.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROSEČNA PLATA 28.267 DINARA
Izvor:B92, FoNet

Beograd -- Republički zavod za statistiku saopštio je da je prosečna zarada u decembru 2006., bez poreza i doprinosa, iznosila 28 267 dinara.

U odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u novembru, bez poreza i doprinosa, decembarska plata je nominalno veća za 22,11 odsto, a realno je veća za 21,99 odsto.

Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Slobodan Lalović juče je kazao da minimalna zarada u Srbiji, koja ove godine iznosi oko 9.600 dinara, brže raste od prosečne zarade, čime je Vlada pokazala da vodi računa o socijalnoj odgovornosti za radnike koji su slabije plaćeni.

I dok ministar rada Slobodan Lalović kaže da je dobro to što je "minimalac" u odnosu na 2006. porastao za 12 odsto, građani smatraju da se sa toliko novca u Srbiji može živeti svega 10 dana.

Lalović se poziva na statistiku, koja pokazuje da prosečan građanin Srbije živi bolje nego u martu 2004.

"Ako imamo u vidu odakle smo krenuli 2000. godine, i propasti u kojoj smo se nalazili, možda se moglo bolje i više, ali puno je urađeno", kaže on.

U razvijenim zemljama, minimalac se obično određuje kao pola prosečne zarade u državi.

U Srbiji on još iznosi 42 odsto, jer su, kako objašnjava ministar Lalović, pre tri godine predstavnici sindikata odbili da se ovaj predlog uvrsti u Zakon o radu.

Inače, kako objašnjava Lalović, sa minimalnom zaradom za 2007. usaglasili su se predstavnici i poslodavaca i sindikata.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VOJVOĐANSKA BANKA - KASTODI BANKA
Izvor:B92

Vojvođanska banka je prva banka u Srbiji koja je ispunila sve uslove za obavljanje kastodi poslova.

Rešenjem Komisije za hartije od vrednosti od 19. januara, Vojvođanska banka je dobila kompletnu dozvolu za obavljanje delatnosti kastodi banke. Vojvođanska banka a.d. Novi Sad prva je poslovna banaka u Republici Srbiji koja je ispunila sve propisane uslove predviđene novim Zakonom o tržištu hartija od vrednosti za obavljanje kastodi poslova.

Putem Vojvođanske banke, svim klijentima je omogućeno korišćenje kastodi usluge kao što su otvaranje i vođenje računa hartija od vrednosti u ime i za račun svojih klijenata odnosno u ime Kastodi banke, a za račun svojih klijenata (vlasnički i zbirni kastodi račun).

Moguće je i otvaranje i vođenje namenskih novčanih računa namenjenih trgovanju sa hartijama od vrednosti u ime i za račun svojih klijenata odnosno u ime Kastodi banke, a za račun svojih klijenata, obavljanje poslova u skladu sa Zakonom kojim su uređeni investicioni i dobrovoljni penzijski fondovi, izvršavanje naloga za prenos hartija od vrednosti, naplaćivanje potraživanja iz hartija od vrednosti (dividende, kamate, dospeća), usluge pozajmljivanja hartija od vrednosti, obaveštavanje i zastupanje akcionara na skupštinama akcionarskih društava, staranje o izvršavanju poreskih obaveza svojih klijenata kao i ostale kastodi usluge koji se odnose na druge finansijske instrumente.

Vojvođanska banka je i jedina banka koja trenutno servisira tri državne dužničke hartije od vrednosti - obveznice stare devizne štednje, obveznice zajma za preporod Srbije i štedne zapise NBS.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KOSOVO: 25 MILIONA € VIŠE OD CARINA
Izvor:B92, ECIKS

Priština -- Prošle godine UNMIK od carina prikupio 25 miliona evra više od projekcije Ministarstva ekonomije i finansija.

Adriatik Stavileci, portparol UNMIK-ove carinske službe, saopštio je da se od carina prikuplja oko 70 odsto kosovskog konsolidovanog budžeta.

"Na početku prošle godine ministarstvo ekonomije i finansija je predvidelo da će se od carina prikupiti 425,4 miliona evra, a prikupljeno je 450 miliona evra”, izjavio je Stavileci.

On je takođe rekao da su carinski organi prošle godine bili veoma posvećeni borbi protiv krijumčarenja. “Izdali smo više od 1000 kazni za carinske prekršaje, u vrednosti od oko pola miliona evra”, rekao je Stavileci dodajući da je suma konfiskovane robe dostigla vrednost od oko 600.000 evra.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BIBER USKORO SKUPLJI
Izvor:B92

Beograd -- Cena bibera skočila je na svetskom tržištu za 50 odsto.

Nakon što je Vijetnam, jedan od vodećih proizvođača bibera, isporučio manju količinu od uobičajene usledilo je korigovanje cena.

Austrijska firma Kotanyi, koja posluje u Srbiji od 2002. godine, prodavaće biber po ceni višoj za 5 odsto.

Ovo je prvo poskupljenje te firme za četiri godine poslovanja u Srbiji.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KORI UDOVIČKI U UNDP-U
Izvor:Beta

Beograd -- UNDP u Srbiji imenovao je Kori Udovički za direktora regionalnog ureda UNDP-a.

Program za razvoj UN (UNDP) u Srbiji saopštio je da je Kori Udovički imenovana za direktora regionalne kancelarije za Evropu i zemlje Zajednice nezavisnih država sa sedištem UNDP u Njujorku.

Regionalna kancelarija će pokrivati aktivnosti u 29 zemalja centralne i istočne Evrope, kao i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i sarađivaće sa kancelarijom Program za razvoj UN (UNDP) u Bratislavi, navodi se u saopštenju .

Kori Udovički, koja preuzima novu funkciju 1. februara, bila je ministar za energetiku i rudarstvo, kao i guverner Narodne banke Srbije do 2004. godine.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

POČELA IZGRADNJA VSAT MREŽE
Izvor:Beta

Beograd -- "Telekom Srbija" kupio je od izraelske kompanije "Gilat satlajt netvorks" opremu za VSAT satelitsku telekomunikacionu mrežu.

Direktor sektora za spoljne odnose Telekoma Ivan Đurović kazao je da će izraelska kompanija isporučiti centralnu satelitsku antenu i terminale, dok će drugi deo mreže koji će omogućiti povezivanje sa satelitima biti kupljen od druge firme.

On nije precizirao koliko je Telekom platio opremu, ali je naveo da će kupovina biti finansirana iz budžeta preduzeća za ovu godinu.

Prema rečima Đurovića, oprema izraelskog proizvođača biće montirana na lokaciji Prilike kod Ivanjice, gde je satelitski centar Srbije.

Đurović je istakao da još nije izabrana kompanija čiji će satelit biti korišćen, što će zavisiti od tehničkih i komercijalnih uslova.

VSAT mreža će prevashodno biti namenjena kompanijama, a pojedinačni korisnici će biti uključeni tamo gde to bude bilo tehnički i komercijalno opravdano, kazao je on, ali nije precizirao kada će VSAT mreža početi da radi.

Satelitska telekomunikaciona mreža VSAT funkcioniše tako što centralna satelitska antena šalje signale do satelita, prijem se obavlja preko malih satelitskih antena na zemlji, a namenjen je firmama u ruralnim i nenaseljenim oblastima.

VSAT se koristi na naftnim platformama, bušotinama ili područjima gde nije moguće korišćenje fiksne i mobilne telefonije, odnosno pristup internetu ili za privatne telekomunikacijske mreže.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

POSKUPLJENJE GREJANJA 1. MARTA
Izvor:Beta

Beograd -- JKP "Beogradske elektrane" ocenilo je da bi daljinsko grejanje trebalo da poskupi od 1. marta ove godine za više od 15 odsto.

Generalni direktor tog preduzeća Vladan Marković kazao je na konferenciji za novinare da poskupljenje zavisi od Skupštine grada koja treba da ga odobri.

Daljinsko grejanje u Beogradu poslednji put je poskupelo krajem 2005. godine, a košta 32 dinara po kvadratnom metru.

Marković je podsetio da je Skupština grada najavila da će cena grejanja biti povećana 1. novembra prošle godine za 15 odsto što se nije dogodilo, a u međuvremenu je gas poskupeo za 35 odsto i mazut za 30 odsto.

On nije direktno odgovorio na pitanje koliko bi povećanje cena bilo dovoljno da se podmire troškovi, ali je nagovestio da bi ono trebalo da bude veće od 15 odsto.

Generalni direktor "Beogradskih elektrana" kazao je da će od sledeće grejne sezone daljinsko grejanje potrošačima Novog Beograda i Zemuna biti obručunavano preko merača toplotne energije - kalorimetara.

To znači da oni više neće plaćati daljinsko grejanje paušalno, po kvadratnom metru stambenog prostora, već će plaćati samo onoliko koliko potroše.

Prema njegovim rečima, do 2009. godine daljinsko grejanje će na taj način biti obračunavano svim potrošačima u Beogradu.

Marković je kazao da su najveće investicije u 2007. godini izgradnja dva kotla na Voždovcu i Novom Beogradu, nastavak gašenja individualnih kotlarnica i njihovo prebacivanje na daljinski sistem grejanja i priključenje novih potrošača.

Za investicije je, kako je naveo, izdvojeno 17 miliona evra iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), 735 miliona dinara iz budžeta za ovu godinu i 80 miliona dinara za nove priključke.

Izgradnja kotlova snage 140 i 116 megavata omogućiće intenzivno širenje mreže daljinskog grejanja u Novom Beogradu i na Voždovcu, i priključivanje više od dva miliona kvadratnih metara na mrežu. Izgradnja bi trebalo bi da počne u maju i da bude završena za godinu dana.

U ovoj godini planirano je, kako je kazao Marković, priključivanje 350 objekata na daljinsko grejanje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRIHOD ŽELEZNICE SRBIJE
Izvor:Beta

Prokuplje -- Železnica Srbije ove godine će prevesti oko 200 vagona robe za firme sa juga Srbije od čega će ostvariti prihod od 500.000 evra.

Upravnik prokupačke železničke stanice Novak Martinović je rekao da je ugovoren prevoz građevinskog materijala iz ciglana "7. jul" u Maloj Plani i Beloljinu, kao i konditorskih proizvoda kompanije "Hisar" iz Prokuplja.

Martinović je kazao da je prošle godine i pored problema na deonici pruge Niš-Kosanička Rača, ostvaren promet od oko 150 vagona uglavnom drvne građe za fabriku "Kopaonik" u Kuršumliji.

Posao je još značajniji, kako je istakao, jer je pruga od Niša prema najjužnijem delu Srbije i Kosovu u poslednjih pet godina bila potpuno pusta.

"Konačno je na toj deonici normalizovan saobraćaj i uspostavljen redovan prevoz putnika i robe vozovima koji dva puta dnevno saobraćaju", naveo je Martinović.

On je naglasio da bi za povećanje saobraćaja veoma značajno bilo i raščišćavanje železničkog tunela kod sela Merdare, koji je zatrpan u NATO bombardovanju, jer bi se na taj način omogućio i transport prema Kosovu za koji su zainteresovane mnoge srpske firme.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DINAR JAČA BEZ INTERVENCIJE NBS
Izvor:Beta

Beograd -- NBS je saopštila da je jučerašnji srednji zvanični kurs od 78,80 dinara za evro formiran bez njene intervencija.

"Rast deviznog kursa u prvoj polovini januara bio je posledica povećane tražnje za devizama, što je sezonski uobičajeno za početak kalendarske i poslovne godine", saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Centralna banka je novembra i decembra 2006. godine intervenisala kupovinom 412,9 miliona evra da bi ublažila preterano jačanje domaće valute u odnosu na evro, dok je u prvih 11 radnih dana ove godine prodala 412,4 miliona evra da bi ublažila preterano slabljenje dinara prema evru.

"Ispravnost politike kursa koju vodi NBS potvrđuje i kretanje ponude i tražnje za devizama, u poslednjih nekoliko dana, kad je kurs formiran u procesu usklađivanja ponude i tražnje za devizama u međubankarskoj trgovini, a bez ikakvog učešća NBS", istakla je centralna banka.

U saopštenju piše da je 18, 19. i 22. januara kurs formiran na nivou od 80,275, 80,150 i 79,150 dinara za jedan evro, odnosno da ponovo jača domaća valuta kao rezultat povećane ponude evra, odnosno veće tražnje za dinarima.

NBS je istakla da je čvrsto opredeljena da devizni kurs u što većoj meri bude rezultat odnosa ponude i tražnje deviza na deviznom tržištu, i da su njene intervencije usmerene samo na sprečavanje prevelikih dnevnih oscilacija u oba smera.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RAST VREDNOSTI INDEKSA BERZE
Izvor:B92

Beograd -- Indeksi Beogradske berze su zabeležili nove istorijske maksimume.

Vrednost indeksa BELEX15 prvi put je prevazišla nivo od 1.900 indeksnih poena i zabeležila nov istorijski maksimum na nivou od 1.947,56 poena. Dnevni porast indeksa BELEX15 iznosio je 37,61 indeksnih poena, odnosno 1,99 odsto. Od početka godine ovaj indeks beleži porast od 14,8 odsto.

Istovremeno, dostignuta je i nova istorijski maksimalna vrednost za indeks BELEXfm na nivou od 2.074,32 indeksnih poena. U odnosu na prethodni tragovački dan, indeks BELEXfm je uvećao svoju vrednost za 17,74 indeksnih poena, odnosno 0,86 procenata, dok od početka godine ovaj indeks beleži porast 6,25 odsto.

Značajnom rastu vrednosti indeksa Berze doprinela je i činjenica da je od ukupno 40 emisija koje se nalaze u metodu kontinuiranog trgovanja, devet emisija je zabeležilo novu istorijski maksimalnu cenu. U pitanju su akcije: Agrobanke - AGBN , Čačanske banke - CCNB, Jubmes banke - JMBN, Komercijalne banke - KMBN, Kredy banke - CYBN, Dunav osiguranja - DNOS, Energoprojekt holdinga - ENHL, Progresa - PRGS i Vode Vrnjci - VDAV. Pet hartija koje se nalaze u metodu kontinuiranog trgovanja su ponovile dosadašnju istorijsku maksimalnu cenu.

Prvi put u ovoj godini u dnevnom trgovanju učestvovalo je preko sto, tačnije 102 emisije akcija. Poslednji put je preko sto emisija akcija u jednom danu trgovano 7. decembra 2006. godine. Prag od sto trgovanih emisija akcija u jednom danu, premašen je samo četiri puta u celoj 2006. godini i to, tri puta u febaruru i jednom u decembru mesecu.

Ukupna vrednost prometa akcijama, ostvarena kroz 983 transakcije, iznosi 318,3 miliona dinara, odnosno, preko četiri miliona evra.

*Više o kompanijama na Beogradskoj berzi možete da saznate na našoj stranici Berza




РЕГИОН

KANCELARIJE MMF I EBRD U PODGORICI
Izvor:B92, Beta

Podgorica -- Međunarodni monetarni fond otvorio je stalnu kancelariju, dok će Evropska banka za obnovu i razvoj to učiniti u martu.

Stalni predstavnik MMF u Crnoj Gori biće Harold Hiršhofer koji je za tu državu bio zadužen i dok je bila u zajednici sa Srbijom. On je ocenio da je Crna Gora postigla "veliki napredak" u reformama i istakao da će MMF pomoći njene dalje napore u tom pravcu.

Hiršhofer kaže da je crnogorska ekonomija "ekonomija velikog rasta", a kao argumente navodi smanjenje nezaposlenosti, nisku stopu inflacije i uopšte pozitivne makroekonomske pokazatelje.

MMF želi da pruži crnogorskoj Vladi stručnu i finansijsku pomoć, jer je crnogorska ekonomija trenutno u fazi veoma velikog ekonomskog rasta, nezaposlenost opada vrlo brzo, inflacija je niska, javni dug se smanjuje, a sve to zahvaljujući jakoj i stabilnoj makroekonomskoj politici, objašnjava Hiršofer. Predsednik Saveta Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović je rekao da otvaranje kancelarije MMF stvara nove šanse za Crnu Goru i dodao da "očekuje da Crna Gora vrlo brzo postići određeni aranžman sa MMF-om", što bi trebalo da ubrza proces integracije Crne Gore u evropske strukture.

Direktor EBRD-a za Zapadni Balkan Klaudio Viežoli je u razgovoru sa ministrom finansija Crne Gore Igorom Lukšićem kazao da EBRD "želi da pojača prisustvo" u oblasti turizma, energetskog sektora, infrastrukture, vodosnabdevanja, kao i da je "posebno fokusirana" na saradnju sa privatnim sektorom.

Viežoli je uveren da će otvaranje stalne kancelarije u Crnoj Gori doprineti jačanju saradnje sa crnogorskom vladom, lokalnim vlastima i preduzetnicima, kao i procesu integracije Crne Gore.

Ministar Lukšić je rekao da je u interesu Crne Gore da pojača proces "definisanja ključnih projekata, koji bi se mogli odnositi na regionalni sistem vodosnadbevanja i železničku infrastrukturu".

Novoimenovani šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Marek Lorinc je kazao da je interes EBRD da poveća investicije u 2007. godini i podsetio da je u Crnu Goru do sada uloženo 40 miliona evra.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

LJUBLJANSKA BERZA NEĆE OMX?
Izvor:Beta

Ljubljana -- Oko 70 odsto akcionara Ljubljanske berze odbacilo je ponudu za preuzimanje švedske grupe OMX, saopštilo je udruženje akcionara.

Akcionari, navodi se u saopštenju koje je prenela agencija STA, žele da pažljivo razmotre i potencijalne ponude drugih zainteresovanih kupaca. Od 31 akcionara - banaka i brokerskih kuća, više od 70 odsto potpisalo je akcionarski sporazum koji im omogućuje da udruže snage da bi izabrali najbolju ponudu.

OMX je objavio ponudu za preuzimanje Ljubljanske berze sredinom decembra i ponudio je 125,19 evra po akciji, što bi značilo da je vrednost te berze 4,2 miliona evra. Ponuda je istekla 22. januara.

Berza OMX je nastala integracijom tržišta Stokholma, Helsinkija i Kopenhagena i vlasnik je berzi u Rigi, Talinu i Viljnusu.

Na Ljubljanskoj berzi najveći akcionar je Probanka sa 9,91 odsto, Nova Ljubljanska banka, najveća slovenačka banka, drži 6,2 odsto, dok NKMB, druga po veličini banka u Sloveniji, poseduje 5,72 odsto.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODAJA NAFTNE INDUSTRIJE RS
Izvor:B92, Nezavisne novine

Moskva -- Premijer RS parafirao ugovor o prodaji Naftne industrije Republike Srpske ruskom Zarubežnjeftu

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik parafirao je kasno večeras sa predstavnicima ruske kompanije „NeftegazInKor“ iz sistema „Zarubežneft“ ugovor o prodaji Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i preduzeća Petrol Banja Luka. Vrednost ugovora iznosi 121 milion evra. Ugovor je u ime ruske kompanije “NeftegazInKor“ parafirao predsednik kompanije Vladimir Kušnjerov.

Suština parafiranog ugovora jednaka je ranije potpisanom protokolu o privatizaciji Naftne industrije Republike Srpske. Dodik je najavio dodao da će ceremonija proglašenja Ugovora biće organizovana 2. februara u Banjaluci.

Narodna skupština RS je krajem prošle godine odobrila pregovore o privatizaciji tri preduzeća naftne industrije RS koje je vodila Vlada RS.

Prema protokolu koji su Vlada i "Zarubežnjeft" potpisali u avgustu prošle godine, ruska kompanija se obavezala da će za državni kapital rafinerija nafte i ulja, te "Petrola", platiti 121,28 miliona evra, dok bi ukupna višegodišnja investicija u ta preduzeća i železničku infrastrukturu iznosila 979 miliona evra.

Rusi su u protokolu, takođe, prihvatili da prerada sirove nafte o Rafineriji Brod dostigne 4,2 miliona tona godišnje, prerada ulja i maziva u Rafineriji ulja 130.000 tona godišnje, a plasman derivata preko "Petrola" minimalno 2.500 tona godišnje.

"Zarubežnjeft" se obavezao i da izgradi prugu od Rafinerije u Brodu do Modriče i da je nakon izgradnje preda Vladi RS na korištenje bez naknade. Vrednost te investicije bila bi 59 miliona evra.

Iza celog projekta stala bi Vnešekonombank koja se obavezala da obezbedi finansiranje svih investicija.




СВЕТ

SIMENS KAŽNJEN SA 396 MILIONA EVRA
Izvor:Beta

Brisel -- EU kaznila nemačku kompaniju Simens sa 396,5 miliona evra zbog vođenja kartela za fiksiranje cena teške opreme za elektrane

Sa ukupno 750 miliona evra (978 miliona dolara) regulatori Evropske unije su kaznili 10 kompanija: Alstom SA, Areva, Fudži (Fuji), Hitači (Hitachi Japan AE Power Systems), Micubiši (Mitsubishi Electric Corp.), Šnajder (Schneider Electric SA), Simens (Siemens AG), Tošiba (Toshiba Corp.) i Tehnologi (VA Technologie AG) koju sada poseduje Simens.

Evropska komisija kaže da su kompanije dogovarale ponude za nabavne ugovore, fiksirale cene, delile poslove među sobom, rasparčavale tržište i razmenjivale komercijalno važne, a poverljive informacije - u razdoblju od 1988. do 2004. godine.

"Komisija je stala na kraj katrelu koji je varao javna komunalna preduzeća i potrošače duže od 16 godina," objavio je komesarijat EU za konkurentnost.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GE GRADI NUKLEARKU U LITVANIJI?
Izvor:seebiz.net

Dženeral Elektrik zainteresovan je za izgradnju nuklearne elektrane u Litvaniji. Bugarska zatvorila dva reaktora u Kozloduju.

Nemački energetski div E.On već je iskazao interes za projekat izgradnje novog nuklearnog postrojenja u Litvaniji koji bi zamenio zastarelu nuklearku Ignalinu, dok su francuska grupa Areva i japanski Micubiši izrazili spremnost za isporuku nuklearnih tehnologija koje bi se koristile za izgradnju novog pogona.

"Premijer Gediminas Kirkilas održao je sastanak s predstavnicima Dženeral Elektrika, koji su izjavili da kompanija želi da učestvuje u izgradnji nove nuklearne elektrane", kazala je portparolka litvanskog premijera.

Litvanija je obećala Evropskoj uniji da će do 2009. zatvoriti nuklearku Ignalinu, koja koristi reaktore slične onima koji su eksplodirali u Černobilu izazvavši najveću svetsku nuklearnu katastrofu.

Kompanije za snabdevanje električnom energijom Estonije, Letonije i Litvanije su nedavno osnovale radnu grupu sa poljskim kolegama da bi razmotrili uključivanje Poljske u projekat izgradnje nuklearke, koja bi zamenila postojeću.

Studija izvodljivosti je predvidela da novo postrojenje neće biti pušteno u pogon pre 2015. i da će nova nuklearka s jednim reaktorom kapaciteta od 800 megavata ili dva reaktora kapaciteta 1.600 megavata zahtevati ulaganje od 2,5 do četiri milijarde evra. Ako se u projekat uključi Poljska, kapacitet nuklearne elektrane mogao bi biti povećan na 3.200 megavata čime bi i konačna cena toga projekta porasla na pet milijardi evra.

Bugarska zatvorila dva reaktora u Kozloduju

Bugarska, Rumunija i BiH su prethodne zime bile jedine zemlje regiona koje su imale višak električne energije za izvoz.

Ali, ulaskom Bugarske u EU ugašena su dva od četiri nuklearna reaktora u nuklearnoj elektrani Kozloduj, što bi moglo najviše da pogodi zemlje koje su zavisile od uvoza struje iz Bugarske, kao što su Grčka, Srbija, Albanija i Crna Gora.

Bugarska je, naime, bila najveći proizvođač i izvoznik električne energije u jugoistočnoj Evropi. Sa 7,6 milijardi kilovatsati, koliko su proizvodili, njihova proizvodnja spast će na svega 1,5 milijardu, što će, uz ostale oblike proizvodnje električne energije, biti dovoljno samo za njihove potrebe.

Gubitkom tih šest milijardi kilovatsati, Bugarska će gubiti oko 1,5 milijardi evra godišnje, koliko je do sada ostvarivala izvozom. Osim toga, zatvaranje reaktora dolazi u trenutku kad je godišnja potrošnja električne energije u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Grčkoj dostigla konstantan rast od pet do šest odsto godišnje, zbog čega mnogi strahuju od mogućnosti poskupljenja cene ovog energenta, ali i restrikcija struje.

Koliko problem za region može predstavljati gašenje nuklearke Kozloduj, najbolje govori i činjenica da je u Bugarskoj koncentrisano oko 50 odsto rezervi struje na Balkanu.

Ipak, izjave čelnika Elektroprivrede Srbije pokazuju da je njihov stav da postupno gašenje bugarske nuklearke neće dovesti do restrikcija u Srbiji i da je moguće nedostatke nadoknaditi uvozom iz drugih zemalja kao što su BiH i Rumunija.

Zbog povećanog uvoza Srbija bi se mogla suočiti s višim cenama ovog energenta, pa su iz EPS-a kao mogućnost najavili gradnju dva elektroenergetska postrojenja snage 700 megavata. EPS razmišlja i o saradnji sa Elektroprivredom Republike Srpske na projektu hidroelektrane Buk Bijela, a zainteresovani su i za kupovinu hidroelektrane Višegrad.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"OLIMPIJSKI" EKONOMSKI BUM PEKINGA
Izvor:Beta

Peking -- "Biti domaćin Olimpijade imalo je, i nastaviće da ima, snažan uticaj na privredu Pekinga", kaže Ju Siukin.

Pripreme za Olimpijske igre iduće godine pomogle su ekonomskom uzletu koji je podigao godišnji bruto domaći proizvod Pekinga po stanovniku na preko 6.000 dolara, saopštio je predstavnik Biroa za statistiku glavnog kineskog grada Ju Siukin.

"Tokom osam uzastopnih godina imali smo dvocifreni rast i Olimpijada je jedan od razloga koji su tome doprineli", dodao je on.

Ju kaže da je 2006. godine Peking zabeležio stopu rasta od 12 procenata bruto domaćeg proizvoda koji sada iznosi 6.210 dolara na svakog od 15,5 miliona stalnih žitelja grada. To je dva puta više u odnosu na 2001. godinu kada je Peking dobio pravo da organizuje igre, i više je nego tri puta iznad proseka u državi.

Peking ulaže nekih 40 milijardi dolara u unapređenje svoje ispucale infrastrukture da bi na vreme bio spreman da ugosti najveći svetski sportski događaj.

Novih devet linija je dodato arhaičnom sistemu pekinške podzemne železnice, grade se nove ulice i putevi, dok se na severu grada uobličava novi aerodrom na prostoru od 900.000 kvadratnih metara.

Prošle godine, gradska vlada je procenila da će igre stvoriti oko 1,8 milion radnih mesta između 2004. i 2008. godine, uključujući oko 430.000 vezanih za gradnju olimijskih borilišta i pratećih objekata.

Manji porezi sirotinji, veći bogatašima

Prihodi od poreza skočili su za 22 odsto tokom prošle godine, na 3.700 milijardi juana (475 milijardi dolara), gurani razmahom trgovine, prodaje automobila i hartija od vrednosti, saopštio je šef Državne uprave za poreze Sie Suren.

Ove godine, Peking planira da smanji takse slojevima sa malim prihodima i da bogatima stane na put u izbegavanju plaćanja poreza "da bi se obezbedlili pošteni uslovi i društvena pravda i smanjila na najmanju meru razlika u bogatstvu", rekao je Sie.

Ali, komunistička vlast je ukinula poreze na obradivo zemljište 2005. godine u naporu da poveća prihode na kineskom selu, gde živi oko 800 miliona ljudi.

Peking takođe pokušava da pomogne kineskim preduzimačima tako što će poreze koje plaćaju strani poslovni ljudi, koji dugo uživaju u nizu povlastica, dovesti u sklad sa porezima koje plaćaju domaće kompanije.

Istrage i racije na izbegavanje poreza donele su državi prošle godine 37 milijardi juana (4,8 milijardi dolara), kaže Sie. Prihodi od poreza individualnih primanja najbogatijih Kineza povećali su se za 17 proceneta, na 245,2 milijade juana (31,4 milijardu dolara).

Uprkos povećanju poreskih prihoda, Peking je poslednjih godina u budžetskom deficitu u milijardama dolara, jer troši više na seljake i sirotinju, dok je oružane snage nagrađivao dvocifrenim godišnjim povišicama.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SONI GRADI NOVU FABRIKU U SLOVAČKOJ
Izvor:seebiz.net

Soni (Sony) je počeo izgradnju fabrike za televizore sa ravnim ekranom u slovačkom gradu Nitri, saopšteno je iz te kompanije.

Fabrika, koja bi sa proizvodnjom trebalo da počne u junu, zapošljavaće tri hiljade radnika i da godišnje proizvodi do tri miliona televizora. Radi se o ulaganju ukupno vrednom više od 73 miliona eura.

Taj projekt za Slovačku predstavlja prvo veliko ulaganje neke inostrane kompanije od kad je 2006. došlo do promene vladajuće strukture u toj zemlji, pa je i od političkog i od psihološkog značaja, kažu analitičari.

Posmatrači su u početku strahovali da će nova vlada levičarske stranke Smer premijera Roberta Fica i dve kontroverzne desničarske stranke pogoršati klimu za ulaganja u toj zemlji.

Međutim, suprotno svojim predizbornim najavama, nova vlada je nastavila sa reformama usmerenim na stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja prethodne neoliberalne vlade.

Soni u Slovačkoj još od 1996. ima fabriku televizora sa 1.500 zaposlenih u gradu Trnavi, koja će biti zatvorena nakon otvaranja nove u Nitri, a njeni radnici će se preseliti na novootvorena radna mesta.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NASDAK OPTUŽUJE LSE ZA NESARADNJU
Izvor:B92, seebiz.net

Američka berza Nasdak je kritikovala poteze Londonske berze koja ne želi da razgovara o predloženom procesu spajanja.

Iz američke kompanije je ponovljeno da je njena ponuda poštena. Nasdak, koji već drži 30 odsto LSE-a, za ostatak londonskog tržišta nudi 1,243 penija po deonici.

"Iznenađeni smo činjenicom da je Uprava LSE-a sve do sada odbijala da sa nama razgovara o predloženom spajanju", objavljeno je iz američke kompanije. Jedini sastanak koji su dve kompanije održale bio je sa predstavnicima Nasdaka kao deoničarima, a ne kao potencijalnim kupcima.

LSE je odavno meta za preuzimanje, najviše zbog svoje relativno male tržišne kapitalizacije u poređenju sa glavnim konkurentima. Prošle nedelje LSE je započela kampanju da bi poništila ponudu Nasdaka koja je procenjuje na iznos od 5,3 milijarde dolara najavivši isplatu dodatnih 250 miliona funti ulagačima u sklopu ranije najavljenog otkupa vlastitih deonica.

Istovremeno, u iščekivanju 26. januara, poslednjeg dana do kog Nasdak može da promeni ponudu, akcije ove kompanije su pale za 1,7 odsto. Akcije LSE su, međutim, porasle za 1.2 procenta i nalaze se iznad 1,243 penija koliko iznosi ponuda Nasdaka.

LSE je, takođe, objavila optimistične prognoze o rastu obima trgovanja, prema kojima bi prosečan broj transakcija trebalo da porasti čak 180 odsto i u fiskalnoj 2008. godini dostigne 480 hiljada transakcija dnevno. Američki ponuđač, sa druge strane, tvrdi kako su ove prognoze ambiciozne i da LSE namerava da snizi provizije da bi povećala rast.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TOJOTA: RAST PRODAJE U EVROPI
Izvor:B92, FoNet

London -- Tokom 2006. Tojota je prvi put prodala više od milion vozila u zapadnoj Evropi, što je povećanje od 11 odsto u odnosu na 2005.

Prodaja vozila Tojota (Toyota) u Evropi tokom prošle godine porasla je za 13 odsto, na 1,12 miliona vozila, od čega je Tojotina marka Leksus postigla rast od visokih 76 procenata i po prvi put prešla granicu od 50 hiljada vozila.

Kao rezultat povećanja prodaje Tojotin tržišni udeo je porastao na 5,84 odsto, što je najveći ikad postignuti tržišni udeo za ovog proizvođača u Evropi. Rast u Evropi se temelji na evropskoj proizvodnji, jer je oko 70 odsto tih vozila i prodato u Evropi.

Za 2006. to je značilo 808.463 vozila, 863.507 motora i 568.212 menjača iz fabrika u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Turskoj, Poljskoj i Češkoj.

Jaris se ponovo pokazao kao najbolje prodavani Tojotin model u Evropi sa prodanih 250.880 vozila i rastom od 17 odsto u odnosu na 2005. godinu, a RAV4 je ponovo postao najpopularniji evropski 4x4 model sa porastom prodaje od 23 odsto u odnosu na 2005. godinu, sa prodajom 126.210 komada.

Rekordni rezultati prodaje su postigli i Ajgo (97.526 komada, rast 315 odsto), Korola Verso (95.684 automobila, rast tri posto), Hajlaks (20.066 komada, 87 procenata) i Prijus (22.778 vozila, rast 21 odsto).

Najveće Tojotino evropsko tržište u 2006. bila je Nemačka, sa prodajom od 141.097 vozila, a slede Ujedinjeno Kraljevstvo sa 140.075 i Italija sa 138.199 automobila. Najsnažniji rast zabeležen u Rusiji, 63 odsto i prodanih 108.959 komada.

Tojota za 5.000 dolara

Predsednik kompanije Tojota, drugog najvećeg proizvodača automobila u svetu, Katsuaki Vatanabe izjavio je da ta kompanija priprema proizvodnju ultrajeftinih manjih automobila namenjenih tržištima u razvoju, pre svega Kini, čija cena ne bi trebalo da bude veća od pet hiljada dolara.

"Sve od dizajna do same proizvodnje biće radikalno izmenjen. Razmišljamo o ultraniskoj ceni dizajna, materijala, čak ćemo razviti i sopstvene materijale, ako to bude bilo potrebno", rekao je Vatanabe i dodao da se još ne zna tačna cena novog automobila koji bi se trebao pojaviti oko 2010. godine, ali da će biti jeftiniji od Renoove Dačije Logan.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UKRAJINA POVEĆAVA ISPORUKE GASA
Izvor:seebiz.net

Ukrajinski ministar energetike Jurij Bojko najavio je veće isporuke ruskog prirodnog gasa prema zapadu Evrope.

Ukrajina bi trebalo da poveća tranzitne isporuke preko svoje teritorije za sedam odsto, jer time ujedno i sebi povećava budžetske prihode, a u Evropi raste potrošnja tog vrednog energenta, posebno u zimskim mesecima.

Ukrajina bi tako zapadnoj Evropi isporučivala 122 milijarde kubnih metara gasa, koliko je isporučivala pre četiri godine, ali će morati da uloži dodatna finansijska sredstva u modernizaciju i propusnu moć svog gasovoda da bi opet dostigla taj nivo.

Evropska banka za obnovu i razvoj već je odobrila Ukrajini 280 miliona dolara kredita za obnovu njenog sistema gasovoda, a i Ministarstvo energetike će dati svoj doprinos.

S druge strane, Rusija želi da smanji ulogu Ukrajine kao tranzitne zemlje za svoj gas prema zemljama zapadne Evrope, pa će izgraditi zaobilazni gasovod oko Baltičkog mora, koji će Rusiju direktno povezati s Nemačkom.

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da želi da smanji zavisnost Rusije od tranzitnih zemalja, poput Ukrajine i Belorusije i da mogu da se dokažu kao sposoban i pouzdan partner samo ako izgrade sopstvenu nezavisnu mrežu gasovoda prema velikim potrošačima u Evropi.

Trenutno Rusija preko Ukrajine u zemlje zapadne Evrope izvozi 80 odsto gasa, a ostatak kroz Belorusiju, zbog čega su te zemlje pre imale jeftinije cene pri nabavci ruskog gasa kao beneficiju za prolaz gasovoda preko njihovih zemalja.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 26.01.2007. 10:33:06 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

BUBALO: FCC TRAŽIO ODLAGANJE
Izvor:Beta

Beograd -- Potpisivanje ugovora o dodeli koncesije za izgradnju autoputa Horgoš-Požega odloženo na zahtev španske kompanije FCC.

Vlasnik kompanije FCC je "tražio dodatna objašnjenja", izjavio je ministar privrede Predrag Bubalo, ali nije precizirao kakva je objašnjenja tražio vlasnik jedne od dve firme u konzorcijumu sa kojim bi trebalo da bude potpisan koncesioni ugovor.

"Oni su malo uznemireni jer su dobili određena pisma sa raznih strana vezano za tu koncesiju, a vi proverite ko je sve pisao i ko se obraćao", rekao je on.

Ugovor sa konzorcijumom kompanija FCC i Alpina majreder trebalo je da bude potpisan 18. januara, ali je odložen bez objašnjenja. Mediji su pisali da je potpisivanje odloženo, jer prvorangirani ponuđač nije dostavio bankarsku garanciju i da ima rok do 15. februara da to učini.

Ako garancija ne bude dostavljena na vreme, Vlada Srbije će početi pregovore sa drugoplasiranim ponuđačem "Srpskim konzorcijumom", kazao je tada ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić.

Konzorcijum u kojem su FCC i Alpina je pobedio početkom novembra 2006. godine na tenderu za izgradnju deonice autoputa od granice sa Mađarskom do Požege ponudivši najnižu cenu od 1,5 milijardi evra.

Koncesija se daje na 25 godina, a predviđena je izgradnja leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada, duga 106 kilometara, održavanje 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda i projektovanje i izgradnja autoputa od Beograda do Požege, dužine 148 kilometara.

Drugorangirani ponuđač na tenderu koji je raspisan u oktobru 2005. godine bio je "Srpski konzorcijum", sledi konzorcijum koji predvodi austrijski Štrabag, dok je najnepovoljniju ponudu dostavio konzorcijum francuske firme Vinci i GNP.

Autoput Horgoš-Požega trebalo bi da bude deo izgradnje nove saobraćajnice do crnogorskog primorja, ukupne vrednost oko 3,5 milijardi evra, dok bi deonica kroz Srbiju trebalo da košta oko 1,5 milijardi evra.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RUSI ODUSTALI OD AGROBANKE
Izvor:B92

"Ne razmišljamo više o kupovini kontrolnog paketa akcija srpske Agrobanke" izjavio je predsednik Moskovske banke, Andrej Borodin.

Trenutno, Moskovska banka razmatra druge mogućnosti prisustva na bankarskom tržištu Srbije, ili kupovinom neke druge banke ili otpočinjanjem širenja sopstvene mreže, potvrđeno je u toj banci za B92. Ova banka, srpsko tržište smatra strateškim tržištem.

Moskovska banka je inače krajem godine za B92 izjavila da će razmotriti svoju poziciju u kupovini Agrobanke "uzimajući u obzir promene vrednosti ovog projekta".

Čelnici te banke su tada izjavili da su, otkako je u prvoj polovini ove godine Moskovska banka podnela zahtev za kupovinu Agrobanke, akcije Agrobanke zabeležile snažan rast vrednosti, te da ne isključuju da je došlo do upotrebe insajderskih informacija.

Moskovska banka je inače zahtev za saglasnost za kupovinu Agrobanke podnela 9. juna. Cena akcija Agrobanke tad je iznosila 20.000 dinara. Kada je zahtev Moskovske banke odobren, 24. novembra prošle godine, cena je iznosila 34.998 dinara. Danas su akcije Agrobanke zabeležile cenu od 47.975 dinara.

Više o kompanijama na Berzi možete pročitati na stranicama Biz portala posvećenim berzi.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SLOVACI KUPILI GOŠA ŠINSKA VOZILA
Izvor:Beta

Beograd -- Fabrika šinskih vozila Goša iz Smederevske Palanke prodata je preduzeću “Žos Trnava" po početnoj ceni od 140,4 miliona dinara.

"Planiramo da nastavimo proizvodnju i reparaciju vagona u Goši, jer već sada železnicama iz Nemačke, Austrije i SAD ne možemo da isporučimo potrebne količine", rekao je posle potpisivanja ugovora o kupovini predsednik Upravnog odbora slovačkog preduzeća "Žos Trnava" Vladimir Por.

Prema njegovim rečima, neće biti otpuštanja 630 radnika, a planirane su godišnje investicije u Gošu od 4,5 miliona evra, što je više od obaveza iz ugovora.

U Agenciji za privatizaciju prodata su i tri preduzeća za remont šinskih vozila MIN holdinga iz Niša - Vagonka, Lokomotiva i Specijalna vozila za nešto više od 123 miliona dinara italijanskom trgovinskom preduzeću Friul-eksport.

Cilj je da se u te tri fabrike obnovi proizvodnja šinskih vozila i da preduzeća postanu lider u remontima za železnicu, rekao je predstavnik Friul-eksporta Alesandro Rustija i dodao da će tri preduzeća za sada poslovati kao odvojene jedinice, da će se truditi da svih 900 radnika bude uposleno, kao i da su planirane investicije od 1,3 miliona evra, ali da će biti neophodna veća ulaganja.

Goša šinska vozila i po, u proseku, 85 odsto kapitala tri preduzeća MIN holdinga kupljena su obveznicama stare devizne štednje.

Italijansko preduzeće Kop-servis kupilo je preduzeće za čišćenje objekata Dedinje za oko 19,4 miliona dinara, rekao je predsednik finansijske grupe te italijanske firme Nidžer Fikareli, koji kaže da su prvi kontakti sa Dedinjem uspostavljeni pre četiri godine, da će novi vlasnik nastaviti delatnost s ciljem da pruža usluge i u bolnicama.

Kop-servis je jedna od najvećih preduzeća iz oblasti pružanja usluga u Italiji i upošljava 12 hiljada radnika sa godišnjim prometom od 400 miliona evra.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DINO PATRICIU ŽELI DA KUPI NIS
Izvor:Beta, energyobserver.com

Rumunski naftni magnat, Dino Patriciu, većinski vlasnik Rompetrol grupe, potvrdio da ta kompanija želi da kupi NIS.

Patriciu, većinski vlasnik rumunsko-američke kompanije Rompetrol Grupa je u intervjuu za Enerdžiobzerver izjavio da se NIS uklapa u njegovu strategiju povezivanja istočne i zapadne Evrope.

"Verujem da se ujedinjavanjem ove dve kompanije može postići odlična sinergija. I Naftna industrija Srbije i Rompetrol Grupa imaju rafinerije sa izlazom na Dunav, pa je moguća razmena proizvoda i sirovina. Tako će i NIS imati pristup novim tržištima, preko Rompetrolovih objekata“, izjavio je Patriciu.

"Naš interes za NIS je prirodan rezultat strategije koju sprovodimo u poslednjih nekoliko godina u cilju regionalnog širenja i razvoja Rompetrola" kaže on.

Rompetrol Grupa je kompanija sa sedištem u Holandiji, koja je većinu svojih aktivnosti započela u regionu Crnog mora. Tokom 2005. godine postala je vlasnik nezavisne kompanije Dyneff Group, sa veleprodajnom i maloprodajnom mrežom u Francuskoj i Španiji.

Rompetrol Grupa je u velikoj meri prisutna i u jugoistočnoj i centralnoj Evropi, najviše u Albaniji, zatim Bugarskoj, Rumuniji i Moldaviji, ali njene aktivnosti se prostiru sve do Gruzije i Kazahstana.

"Na globalnom nivou aktivni smo u 13 zemalja. Ipak, većina naših objekata i aktivnosti locirana je u Francuskoj, Rumuniji, Španiji i jugoistočnoj Evropi, te nam je cilj da nastavimo naš razvoj u Evropi", kaže Patriciu.

Sokolović: Tender za NIS što pre

Beograd - Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Srbije Slobodan Sokolović kaže da bi jedna od prvih odluka nove Vlade trebalo da bude raspisivanje tendera za privatizaciju Naftne industrije Srbije.

Sokolović dodaje da bi to bilo dobro i za NIS i za Srbiju jer bi se iskoristio povoljan trenutak za privatizaciju te kompanije i modernizaciju domaćih rafinerija. On nije želeo da komentariše najave medija da bi tender mogao biti raspisan do kraja januara, već je rekao da je radna grupa Vlade Srbije okončala pripremu prodaje i da je "sada sve na Agenciji za privatizaciju".

Sokolović je kazao da zainteresovanost rumunskog Rompetroma za kupovinu NIS-a nije ništa novo jer je ta firma interesovanje iskazala zajedno sa još nekoliko drugih, u pretprivatizacionom periodu. Među njima su i mađarski MOL, austrijski OMV, grčki Helenik Petroleum, ruski Lukoil i mađarski PKN.

Sokolović je objasnio da su na osnovu te zainteresovanosti usledili kontakti sa poslovodstvom NIS-a i Vlade Srbije, kako bi se što bolje informisali i pripremili za privatizaciju.

Raspisivanje tendera za privatizaciju NIS-a odloženo je sredinom oktobra 2006. zbog održavanja parlamentarnih izbora 21. januara, a pojedini mediji su objavili da bi tender mogao biti raspisan krajem ove nedelje, a najkasnije do kraja januara.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODAJA ZGRADA SAVEZNOG MUP-A
Izvor:Beta

Beograd -- Raspisan oglas za prodaju zgrada bivšeg saveznog MUP-a u ulici Kneza Miloša, koji je više puta bombardovan 1999. godine.

Republička direkcija za imovinu Srbije navodi da je početna cena 28.225.101 evra, a zgrada se prodaje kao celina u postojećem - viđenom stanju i bez prava kupca na naknadne reklamacije.

Kompleks zgrada sastoji se od više poslovnih i dvorišnih zgrada i ima više od 22.600 kvadratnih metara prostora.

Pravo učešća imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, a rok za podnošenje ponuda je 15 dana od objavljivanja oglasa.

Ponude se javno otvaraju 14. februara, a odluka o najboljem ponuđaču biće doneta u roku od osam dana.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RAZGOVORI STRUČNJAKA NIS-A I MOL-A
Izvor:B92, Beta

Beograd -- Predstavnici Rafinerije NIS-Petrola i mađarskog MOL-a su razgovarali u Budimpešti o primeni rešenja u poslovanju i snabdevanju

Tokom dvodnevnog sastanka, stručnjaci NIS-a i MOL Grupe razmenili su svoja iskustva i znanja u oblasti planiranja i poboljšanja funkcionisanja lanca snadbevanja (prerađivački poslovi, prodaja, logistika) pošto i NIS-ova i rafinerija MOL Grupe, ne samo da se nalaze u istom delu Evrope, već koriste istu reku Dunav.

Direktor odeljenja za optimizaciju snadbevanja MOL-ove rafinerije Dunav kod Budimpešte Janoš Đorfi kaže da se nada da je poseta stručnjaka pančevačke rafinerije početak dobre poslovne saradnje dve kompanije, piše u saopštenju MOL-a.

"Jedan od najvažnijih ciljeva NIS-a je rad na daljem razvoju poslovanja kako bismo povećali efikasnost rada rafinerije naše kompanije. Veoma smo zahvalni što smo dobili ovu priliku i razmenili iskustva sa stručnjacima iz MOL Grupe, pošto imamo slična iskustva iz prošlosti", kazao je menadžer za planiranje Rafinerije nafte Pančevo Bojan Živković.

MOL Grupa potvrdila je novembra 2006. nameru da učestvuje u privatizaciji NIS-a.

Sokolović: Neće biti nestašice goriva

Snabdevanje tržišta Srbije nije ugroženo smanjenjem isporuka motornih benzina iz Rafinerije nafte Pančevo, izjavio je pomoćnik ministra rudarstva i energetike Slobodan Sokolović.

"Srbija neće ostati bez derivata", kazao je on dodajući da će biti preduzete sve mere kako ne bi bilo nestašica.

Rafinerija nafte Pančevo isporuku benzina obavlja po posebnim dnevnim planovima otpreme i obustavlja rad instalacija za otpremu benzina u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova.

U skladu sa odlukom Ministarstva nauke i zaštite životne sredine i opštine Pančevo od 14. novembra prošle godine, isporuka motornih benzina se obustavlja u slučaju povećane koncentracije benzena u vazduhu. Taj plan rada i snabdevanja odnosi se isključivo na motorne benzine, i važi jednako i za privatne i za benzinske stanice NIS-a, dok se isporuka svih ostalih naftnih derivata odvija normalno.

U kompaniji Petrobart Avia kažu da je ove nedelje poboljšana isporuka motornog benzina iz pančevačke rafinerije u odnosu na prošlu, kada je tri dana bila obustavljena i da im se dnevno isporučuje oko 80 odsto ugovorenih količina, navode u toj kompaniji, koja snabdeva oko sto pumpi u Srbiji.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SPORAZUM O OBNOVLJIVOJ ENERGIJI
Izvor:FoNet

Beograd -- Potpisan sporazum o donaciji za projekat jačanja Centra za obnovljive energije.

Ministar energetike i rudarstva Srbije Radomir Naumov je, nakon potpisivanja sporazuma sa ambasadorom Španije u Beogradu Hozeom Rivijerom Sikijerom, izjavio da je smisao projekta da se Agencija za energetsku efikasnost osposobi da donese sve potrebne dokumente i planove za razvoj obnovljivih izvora energije.

On je rekao da je vlada Srbije prihvatila sporazum da bi Agencija za energetsku efikanost u što kraćem roku preuzela primenu strategije za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno energije vetra.

On je objasnio da je projekat usmeren na prikupljanje podataka potrebnih za razvoj upotrebe energije vetra.

Naumov je podsetio da ovo nije prvi put da vlada Španije daje donacije u oblasti energetike.

Ambasador Sikijer je rekao da Španija, kao i Srbija, ima manjak energije i da vlada Španije želi da pomogne Srbiji u razvoju alternativnih izvora energije.

Ideja ovog projekta je nalaženje novih čistih izvora energije i smanjivanje energetske zavisnost, rekao je Sikijer i dodao da je ovaj projekat deo napora za evropsku integraciju Srbije.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODAJE SE "BEOLAB"
Izvor:Beta

Beograd -- Ukupna vrednost 70 odsto kapitala Beolab-a procenjena je na 57,5 miliona RSD, a kupac će morati da investira minimalno 2,9 miliona RSD.

Agencija za privatizaciju Srbije najavila je da će 16. februara na aukciji ponuditi preduzeće za proizvodnju farmaceutskih sirovina, inženjering i kontrolu Beolab laboratorije iz Beograda, po početnoj ceni od 11,5 miliona dinara.

To farmaceutsko predužeće je u 2005. godini imalo poslovni prihod od 161 milion dinara, dok su rashodi u istoj godini 148 miliona dinara.

Prijave za učesće na aukciji mogu se podneti do 7. februara, a potencijalni kupci su obavezni da uplate depozit od 5,7 miliona dinara.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SVISLAJON KUPIO INDUSTRIJU ALATA
Izvor:Beta

Banjaluka -- Koncern Svislajon-Takovo kupio je za oko 750.000 evra Industriju alata iz Trebinja.

Ugovor o prodaji su potpisali direktor Direkcije za privatizaciju Vladimir Mačkić i predsednik Upravnog odbora Swisslion-Takovo Milan Nikolin.

Prema ugovoru, kupac se obavezao da će u preduzeće investirati nešto više od 8,5 miliona evra, da će povećati broj zaposlenih, kao i da će preduzeća poslovnog sistema Industrija alata Trebinje zadržati pretežnu delatnost u roku od tri godine.

Predsednik Upravnog odbora koncerna Svislajon-Takovo Milan Nikolin najavio je da Industriji alata predstoji reorganizacija radi podizanja konkurentnosti.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSTAVKA DIREKTORA FABRIKE VAGONA
Izvor:Beta

Kraljevo -- Direktor Fabrike vagona Kraljevo Rodoljub Maričić podneo je ostavku, nakon što su radnici te fabrike stupili u štrajk.

U štrajku su skoro svih 850 zaposlenih, koji od vlasnika fabrike, korporacije Industrijski savez Donbas iz Ukrajine traže da isplati zaostale zarade i regrese za godišnje odmore.

Predsednik sindikata Nezavisnost Milomir Ćirković kazao je da posle privatizacije Fabrike vagona novi vlasnik nije pokazao nameru da se pridržava obaveza iz kupoprodajnog ugovora i da u narednih pet godina investira 6,5 miliona evra.

"Tokom protekle godine, Donbas je bio u obavezi da u Fabriku vagona uloži oko 1,5 miliona evra i to nije učino", rekao je on i dodao da novi vlasnik istovremeno radnicima za zarade, regrese i druge nadoknade duguje 93 miliona dinara.

Ćirković je naglasio da je Fabrika vagona je ušla u privatizaciju sa dugom većim od jedne milijarde dinara Energogasu, bankama, fondovima i komunalnim preduzećima, za koji se država obavezala da će ga namiriti, što nije učinila, pa je žiro račun fabrike u blokadi.

Ugovor o prodaji Fabrike vagona ukrajinskoj kompaniji za 200.000 evra potpisan je u aprilu prošle godine.



REGION

GLOBAL STIL HOLDINGS ULAŽE U CG?
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Kompanija Global stil holdings, u vlasništvu indijske porodice Mital, razmatra ulaganja u privredne projekte u Crnoj Gori.

Predstavnicima jednog od najvećih svetskih investitora u oblasti čelične industrije najinteresantnije su proizvodnja čelika, rudarstvo, energetika i luke, a ulaganja u Crnoj Gori povezaće sa poslovima u regionu - Bosni i Hercegovini, Srbiji i Bugarskoj, pišu Vijesti.

Tim Global Stil Holdingsa, u kojem je bio i njegov predsednik Pramod Mital, razgovarao je sa crnogorskim predsednikom Filipom Vujanovićem, direktorom Agencije za prestrukturiranje privrede Brankom Vujovićem i bivšim premijerom Milom Đukanovićem.

Iako nije rečeno za koje su se konkretno firme i projekte u Crnoj Gori interesovali predstavnici Global Stil Holdingsa, prema nezvaničnim informacijama u pitanju su Rudnik mrkog uglja u Beranama, Rudnik uglja u Pljevljima, Luka Bar i Elektroprivreda. Kompanijom Global Stil Holdings upravljaju braća Pramod i Vinod Mital, iz čuvene “čelične” porodice Mital i većinski su vlasnici indijskog “Ispat industries“, koji posluje u nekoliko država sa kapacitetom proizvodnje od 14 miliona tona čelika.

Kompanija je vlasnik i bugarske čeličane Kremikovci, fabrike koksanih peći u Bosni i Hercegovini i Magnohroma u Srbiji, koji proizvodi vatrostalnu keramiku, elektrokeramičke proizvode, aparate za domaćinstvo i bavi se eksploatacijom magnezita i nemetalnih minerala.

Pramod Mital, predsednik Global Stil Holdinga, uzdržan je kada govori o potencijalnim projektima, ali kaže da bi želeo da kompanija koju vodi proširi biznis i na Crnu Goru.

Na popravljanje imidža Crne Gore, uz osmeh dodaje indijski biznismen, uticao je i novi film o Džejmsu Bondu, Kazino Rojal u kom se deo priče odigrava u Crnoj Gori (u stvarnosti, snimanje je obavljeno na lokacijama u Češkoj u Karlovim Varima).

Na starijeg brata Lakšmi Mitala, vlasnika najveće čelične kompanije na svetu Arcelor Mital i petog najbogatijeg čoveka na svetu sa 23,5 milijardi dolara, Pramod Mital ne gleda kao na konkurenciju i dodaje da „kompanije odvojeno posluju, ali su oblasti poslovanja slične. Ipak, ne vidim nas kao konkurente jedan drugome“. Kompaniju Global Steel Holdings, čija se imovina procenjuje na oko sedam milijardi dolara, karakterišu brojne akvizicije i nepostojanje straha od ulaganja u područja visokog političkog rizika o čemu svedoči činjenica da posluju u Indiji, Libiji, Nigeriji, Filipinima, Meksiku, Trinidad i Tobagou i regionu

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODAJA RUDNIKA I TE PLJEVLJA
Izvor:Beta

Podgorica -- Rudnik uglja RUP i TE Pljevlja nastaviće pregovore sa ruskom En plus grupom u narednih desetak dana.

"Smatram da će se u narednih desetak dana, nakon konstituisanja Saveta za privatizaciju i obavljenih konsultacija sa poslovodstvima preduzeća nastaviti pregovori", rekao je predsednik tenderske komisije za privatizaciju RUP i TE Branimir Gvozdenović.

On je dodao da će se u međuvremenu raditi "na stvaranju uslova za uspeh privatizacionih aktivnosti", ali i da će se "analizirati i druga rešenja u slučaju da proces privatizacije ne da očekivane rezultate".

Gvozdenović, koji je i crnogorski ministar ekonomije, vidi Pljevlja kao energetski centar Crne Gore, u koji će se uložiti značajna finasijska sredstva, čime će se obezbediti da se u toj opštini proizvodi više od pola električne energije potrebne Crnoj Gori.

"Siguran sam da određenim privatizacionim postupcima možemo da dođemo do novog bloka TE, do investicija koje bi trebalo da do 2011. godine obezbede ulaganja po stanovniku opštine od oko 10.000 evra", rekao je Gvozdenović.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TRIGLAV ZAINTERESOVAN ZA VARDAR
Izvor:B92, Beta

Skoplje -- Slovenačka kompanija Triglav je zainteresovana da preuzme najveću osiguravajuću kuću u Makedoniji - Vardar osiguranje.

Generalni direktor Vardara Stojan Klopčeski kaže da stručnjaci Triglava analiziraju Vardar osiguranje da bi sagledali vrednost i potencijal, a pošto podnesu izveštaj upravi Triglava, znaće se da li će ponuditi cenu prihvatljivu za akcionare Vardara.

"Naši uslovi su da ni jedan zaposleni ne bude otpušten u naredne tri godine, da daju prihvatljivu i razumnu cenu za paket akcija i da menadžment ostane u kompaniji na određen period koji bude dogovoren", saopštio je Klopčeski.

Vardar osiguranje je najveća osiguravajuća kuća u Makedoniji, sa bruto plasiranim premijama u iznosu od oko 18, 5 miliona evra ili 27,5 odsto ukupnih premija, dok je Triglav jedna od najvećih osiguravajućih kompanija u jugoistočnoj Evropi sa brutoplasiranom premijom većom od milijardu evra, a odnedavno je vlasnik i srpskog Kopaonik osiguranja.

Kampanja za investiranje u Makedoniji

Vlada Makedonije je isticanjem najnižeg poreza na profit i dohodak od deset odsto, nulte stope poreza za reinvestiranje i registracije firme za tri dana, počela kampanju za privlačenje stranih investicija.

Kao prednosti ulaganja u Makedoniju su nabrojani i makroekonomska stabilnost, inflacija od samo 3,1 odsto, odlična infrastruktura, kandidatura za članstvo u NATO i EU, niska bruto plata od 370 evra i tržište od 65 miliona potrošača preko sporazuma o slobodnoj trgovini Makedonije i drugih zemalja regiona.

Kampanja "Investirajte u Makedoniji, novom poslovnom raju u Evropi" traje od 19. januara do 1. marta, a prilike za ulagače biće predstavljene u 35 zemalja, u 50 najtiražnijih novina u svetu, uključujući Ekonomist, Herald tribjun i Juromani, kao i na on-lajn stranicama 20 listova.

U vladi nisu želeli da kažu koliko košta kampanja, ali je premijer Nikola Gruevski najavio da će kampanju pratiti njegovi "emisari" za strane investicije koji će u deset država posetiti po najmanje 15 kompanija i neposredno im predstaviti mogućnosti za ulaganje u Makedoniji.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

MAKEDONIJA VRAĆA DUG PARISKOM KLUBU
Izvor:Beta

Pariz -- Pariski klub poverilaca je prihvatio predlog Makedonije da pre roka isplati do 104 miliona dolara duga.

"Prevremena isplata duga će se odvijati na dobrovoljnoj bazi od 31. januara do 30. aprila 2007. godine, nakon potpisivanja bilateralnih sporazuma sa kreditorima", navodi se u saopštenju Pariskog kluba.

Dogovor se, između ostalog, odnosi na Nemačku, Austriju, Dansku, Španiju, SAD, Francusku, Italiju, Japan, Holandiju, Britaniju, Švedsku i Švajcarsku. U pregovorima je učestvovao i Kuvajt, kao značajan poverilac Makedonije.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

T-2 TUŽIO SLOVENAČKI TELEKOM
Izvor:Pincom.biz

Ljubljana -- Protiv Telekoma Slovenije konkurentska kompanija T-2 iz Maribora uložila je tužbu kojom traži isplatu 130 miliona evra.

Kompanija "T-2" je tužbu predala okružnom sudu u Ljubljani zbog "zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu" koji ima "Telekom Slovenije" koja je u pretežnom vlasništvu države (62,5 odsto).

Vest o pokretanju tužbe objavio je na internet strani Ljubljanske berze "Telekom Slovenije" uz tvrdnju da za nju ne postoji ni stvarna ni pravna osnova i da će tužbu u celini osporavati.

Direktor kompanije T-2 Matjaž Turk izjavio je da je predmet u sudskom postupku i da za sada ne namerava da ga komentariše.

T-2, koja je počela s radom pre dve i po godine, nudi usluge širokopojasnog pristupa internetu, digitalnu televiziju i usluge fiksne telefonije pod motom "brže, kvalitetnije i jeftinije", a do sada je dobila 27 hiljada korisnika, pa se nametnula kao konkurent Telekomu Slovenije.

Njihov spor tiče se pristupa telefonskim vodovima i zaštiti, koja je neko vreme novim klijentima kompanije T-2 onemogućavala pristup VDSL tehnologiji.

U saopštenju za javnost Telekom Slovenije je naveo da u celosti poštuje važeće zakone i rešenja Agencije za poštu i elektronske kominikacije, da odštetni zahtev obrazložen onemogućavanjem konkurencije na tržištu smatraju neopravdanim i da "posluju u skladu sa dobrim poslovnim običajima".

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DODIK ZADOVOLJAN UGOVOROM SA RUSIMA
Izvor:Nezavisne novine

Banjaluka -- Predsednik Vlade RS Milorad Dodik zadovoljan ugovorom o prodaji Naftne industrije RS ruskom Zarubežnjeftu.

Ugovor o prodaji Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i preduzeća "Petrol" Banjaluka vredan 121 milion evra, potpisan je pre dva dana u Moskvi.

Milorad Dodik je izjavio da je zadovoljan ugovorom o privatizaciji naftne industrije RS i dodao da su pregovori bili teški i da je proces privatizacije trajao više meseci zbog složenosti problema i vremena koje je trebalo ruskim stručnjacima da izvrše njegovu detaljnu ekspertizu.

Dodik je rekao da je Vladi ostala obaveza da pribavi odluku od Saveta ministara o prodaji naftnih derivata u celoj BiH, koja će ruskoj kompaniji omogućiti da prodaje gorivo s nešto većim procentom sumpora dok ne modernizuju postrojenja.

On je kazao da to neće predstavljati problem, jer je "iluzorno da bilo ko može da se suprotstavi donošenju takve odluke".

Kao otežavajuću okolnost prilikom pregovora Dodik je naveo to što je bilo nemoguće utvrditi prava dugovanja Rafinerije nafte, jer se vremenom nailazilo na "ona koja nisu evidentirana".

"Planirana suma od 72 miliona evra neće biti dovoljna da pokrije sva dugovanja", rekao je Dodik i dodao da dug Rafinerije nafte iznosi 100 miliona evra ne računajući dug prema Vladi od 68 miliona evra koji će biti reprogramiran na devet godina.

"Dugovanja prema poveriocima će biti izmirena iz sredstava koja će biti dobijena za državni kapital za ta tri preduzeća", kazao je Dodik.

On je izrazio zadovoljstvo što su ruski partneri prepoznali potencijal naftne industrije RS u čiju će modernizaciju uložiti oko 300 miliona evra.

Premijer RS je precizirao da ruski partner kupuje 69,9 odsto državnih akcija i akcija Fonda restitucije Rafinerije nafte, a kod Rafinerije ulja 64 odsto državnog kapitala uz dogovor da u narednom periodu otkupi po istim cenama i akcije Fonda PIO.

"Ukupna ulaganja ruskog partnera biće oko 970 miliona evra po raznim osnovama, od čega će najznačajnija biti rekonstrukcija objekata i nova postrojenja, kao i ulaganje u obrtna sredstva", istakao je Dodik.

Prema ugovoru, čiji će deo prema zahtevu ruske kompanije ostati tajan, oni su se obavezali da prerada sirove nafte u Rafineriji Brod dostigne 4,2 miliona tona godišnje, prerada ulja i maziva u Rafineriji ulja u Modriči 130.000 tona godišnje.

Vnešekonombank se obavezala da obezbedi finansiranje kupovine i svih investicija u vezi sa privatizacijom rafinerija i "Petrola".

Ruski partner se obavezao da izgradi prugu od Rafinerije nafte u Brodu do Modriče i da je nakon izgradnje preda Vladi RS na korišćenje bez naknade. Vrednost ove investicije je 59 miliona evra. Takođe, u periodu rekonstrukcije ova tri preduzeća ne nameravaju da smanjuju broj zaposlenih. Takođe, planirano je da nakon potpisivanja ugovora "Zarubežnjeft" u 2006. godini odmah obezbedi obrtna sredstva za kupovinu 200.000 tona sirove nafte.

Ugovor će biti potpisan 2. februara u Banjaluci uz prisustvo predstavnika Vnješekonombanke, koja će pratiti finansijski dio ugovora.

Sindikat i radnici prezadovoljni

Danilo Broćilo, predsednik Sindikata Rafinerije, kaže da je sa stanovišta radnika potpisivanje ugovora u Moskvi posao veka, što najbolje ilustruje euforiju koja je nastupila kod zaposlenih nakon saznanja da je potpisan ugovor.

"Mi smo prezadovoljni činjenicom što je potpisan ugovor i najavom da će jednokratno biti isplaćena sva potraživanja prema radnicima, odnosno 18 zaostalih plata", rekao je Broćilo. Prema njegovim rečima, takvim potezom će se radnici motivisati i sigurno je da će dati maksimum kako bi što pre Rafinerija počela da radi.

On je ukazao na jako tešku socijalnu poziciju radnika napominjući da su svi u Brodu zaduženi i da će im jednokratna isplata pomoći da "dođu na nulu".

"Naša pobeda se ne ogleda u tome što ćemo narednog meseca dobiti platu i što ćemo je redovno primati i svakog sledećeg", kazao je Broćilo.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Smanjenje deficita BiH

Duško Bogdanović iz Spoljno-trgovinske komore BiH, smatra da će pokretanje Rafinerije nafte u Brodu značiti mnogo za čitavu BiH.

"Pravi efekti pokretanja Rafinerije nafte će se osetiti tek kroz koju godinu, kada će se videti koliko pozitivno njen rad utiče na ekonomiju BiH", kazao je Bogdanović podsećajući da će se njenim pokretanjem smanjiti spoljno-trgovinski deficit za oko 500 miliona KM.

On je istakao da će do dodatnog smanjenja deficita doći kada Rusi u potpunosti uposle obe rafinerije i postanu značajni izvoznici u susedne zemlje.

"Nova kompanija će biti izvozno orijentisana i sigurno je da će 'napasti' sadašnje lidere naftnog tržišta BiH koji ostvaruju visoke zarade", smatra Bogdanović.

"Sada smo sa svim zemljama okruženja u CEFTA, idemo prema Evropskoj uniji, a pošto nema barijera, očekujemo da 'Zarubežnjeft' postane jedan od lidera u regionu", ocenjuje Bogdanović.

Međutim, on upozorava da s trenutnim kvalitetom goriva Rafinerija ne može računati na izvoz, ali da očekuje da će znatno ranije nego što je planirano početi da proizvodi gorivo po evropskim standardima.

Takođe, Bogdanović ističe da će biti potrebno dosta truda dok se obezbedi željena proizvodnja i promet. On je podsetio na opstrukcije koje su prethodile privatizaciji Rafinerije dodajući da očekuje da će biti "mudrosti i želje da se vitalni kapaciteti BiH pokreću".

On je istakao da se mora čestitati premijeru i ljudima koji su sa optimizmom radili na privatizaciji naftne industrije RS i što su uvideli da se naftna industrija RS može prodati samo kao celina.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Opština Brod pred novim životom

Vid Ivanović, načelnik opštine Brod, kaže da će ponovno pokretanje Rafinerije značiti i oživljavanje čitave opštine.

"Nesumljivo je da će obnova proizvodnje u Rafineriji doprineti i otvaranju novih radnih mesta mimo Rafinerije u preduzećima koja su oslonjena na njen rad", smatra Ivanović.

On je podsetio da je Rafinerija dužna radnicima oko 18 plata i da će za opštinu mnogo značiti kada se ta količina novca vrati u grad, što će doprineti povećanju javne potrošnje u mestu.

"Pokretanje proizvodnje značiće život", rekao je Ivanović ističući da se ne kaže džaba da rafinerijska baklja ujedno simbolizuje i život Broda.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Dolaze bolji dani

Direktori rafinerija u Brodu i Modriči i banjalučkog "Petrola" očekuju da će dolaskom strateškog partnera doći bolji dani za preduzeća na čijem se čelu trenutno nalaze.

Simo Pjanić, direktor Rafinerije u Brodu, očekuje da će smernice za rad i remont Rafinerije dobiti već 2. februara, odmah po potpisivanju ugovora u Banjaluci.

On je istakao da su predstavnici "Zarubežnjefta", tokom posete detaljno snimili stanje u Rafineriji i da već imaju planove njenog osposobljavanja.

Prema njegovim riječima, prvo će se osposobiti manja proizvodna linija kapaciteta od 1,5 miliona tona, dok će se s njenim radom paralelno remontovati veća i modernija linija.

Pjanić je istakao da će radnici biti posebno motivisani za rad pošto je najavljeno da će im biti isplaćeno svih 19 zaostalih plata.

Pero Dugić, direktor Rafinerije ulja u Modriči, očekuje da će se dolaskom novog vlasnika i upošljavanjem svih kapaciteta, proizvodnja u modričkoj rafineriji povećati na 130.000 tona godišnje. On je istakao da je za puno upošljavanje kapaciteta Rafinerije ulja u Modriči potrebno puno pokretanje Rafinerije u Brodu, pošto njih dve čine tehnološku celinu.

"Najbitnije će biti pokretanje hidrokrekinga u Brodu, koji daje bazu za proizvodnju najkvalitetnijih ulja", kazao je Dugić ističući da se najbliža rafinerija koja proizvodi hidrokrekovana ulja nalazi u Češkoj.

Prema njegovim riječima, ne postoji ni najmanja sumnja da će bazna ulja iz Modriče naći svoje tržište u zemljama EU, pošto svi proizvođači automobila za svoje nove modele traže upravo sintetička ulja.

Dugić ocenjuje da će se punim pokretanjem Rafinerije ulja uvesti i red na tržište BiH na koje stižu motorna ulja iz celog sveta i to često vrlo lošeg kvaliteta.

Drago Đukić, generalni direktor "Petrola", kaže da očekuje da će novi vlasnik preduzeća uložiti značajna sredstva u rekonstrukciju pumpi, voznog parka, obuku ljudi i u uvođenje novih informacionih sistema.

"Na taj način ćemo dobiti šansu da se vratimo na mesto koje nam pripada i značajnije učestvujemo u snabdevanju tržišta BiH", kazao je Đukić.

Hadžipašić: Značajan posao za razvoj BiH

Nakon potpisivanja Ugovora za prodaju Rafinerije ruskim partnerima, u Federaciji BiH su stavovi podeljeni: dok premijer FBiH Ahmet Hadžipašić ovo smatra značajnim potezom za celu BiH, ministar energetike u Vladi FBiH Vehid Hećo je oprezan, a sindikalci očekuju bolje dane za radnike.

"Veoma je bitno da se rafineriji u BiH pruži mogućnost da se aktivira, jer u regionu ima šest rafinerija i taj broj će se zbog ukrupnjavanja smanjivati, a onda će ova bh. rafinerija dobiti šansu za razvoj. Istina je da aktiviranje ne znači i zadovoljenje svih propisanih elemenata kvaliteta, ali moramo imati strpljenja za sanacioni program, jer to je projekat BiH, a tri godine je dovoljno da se završi rekonstrukcija", kaže Ahmet Hadžipašić, napominjući da u BiH i sada ulaze loša goriva sa do 0,1 posto sumpora u bezolovnom benzinu i jedan posto sumpora u dizelu.

"Treba imati toleranciju, ali i sprečiti šverc i voditi računa da se gorivo prerađeno u toj rafineriji prodaje samo na osnovu uvoza sirove nafte u tu rafineriju", kaže Hadžipašić.

Ministar Hećo upozorava da ruski kupac ne spada u grupu vrhunskih kompanija u ovoj oblasti.

"Bolje bi bilo da smo naftnu industriju u BiH privatizovali sa državnog nivoa u celini, jer ovako gubimo sve kapacitete iz ove oblasti. Ne znam na šta ova prodaja može izaći, prvenstveno zbog toga što preduzeće-kupac ne spada u vrhunska preduzeća u ovoj oblasti, čak se i ne bavi istom delatnošću kao rafinerija i mislim da zbog toga treba biti oprezan. Bojim se da Vlada RS ne napravi promašaj, ali to je ipak njihova odluka", kaže Hećo.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber smatra da je najvažnije da prodavač bude oprezan kod definisanja i potpisivanja ugovora i da kupac ispoštuje uslove iz ugovora.

"To je dobar proces ako će rešiti brojne probleme radnika u tom preduzeću. No, prodaju je teško komentarisati, jer su detalji iz ugovora još nepoznati", kaže Biber.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DEFICIT CRNE GORE 800 MILIONA EVRA
Izvor:FoNet

Podgorica -- Crnogorski spoljnotrgovinski deficit za deset meseci prošle godine iznosi oko 800 miliona evra.

Crna Gora je do kraja novembra prošle godine razmenila sa inostranstvom robe čija vrednost iznosi 1,71 milijardu evra, saopštio je crnogorski Zavod za statistiku. Od tog iznosa oko 468 miliona evra odnosi se na izvoz, a na uvoz milijarda i 240 miliona.

U 2005. godini spoljnotrgovinski deficit je bio oko 513 miliona evra ili 66 odsto manje nego prošle godine.

Prošle godine za deset meseci, iz Srbije je uvezena roba vredna 343,17 miliona evra, dok je u Srbiju izvezena roba vredna 152,48 miliona evra, prenose podgorički mediji.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

FABRIKA PONUĐENA ZA JEDNU KUNU
Izvor:Beta

Zagreb -- Hrvatski fond za privatizaciju prodaje 80,2 odsto akcija Tvornice lakih metala iz Šibenika, po početnoj ceni od jedne kune.

Novost u ovom nadmetanju za TLM-a je mogućnost da ponuđači sami predlože popust za kupovinu svih dospelih obaveza preduzeća prema Ministarstvu finansija, koje iznose više od 375 miliona kuna, odnosno 51 milion evra.

Ujedno, ponuđači treba da predlože i program podmirenja nedospelih obaveza TLM-a komercijalnim bankama pokrivenih državnim garancijama. Reč je o oko 58,5 miliona evra glavnice i gotovo 8,7 miliona evra ugovorenih kamata.

Ponude bi trebalo da sadrže i ponudu popusta za kupovinu dospelih obaveza TLM-a prema ostalim državnim poveriocima, poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, a koje su veće od 11,7 miliona evra.

Ponuđači bi trebalo da se obavežu da podmire sve obaveze TLM-a prema ostalim poveriocima, a koje su u septembru prošle godine bile veće 10,9 miliona evra.

Uz uobičajene uslove, poput zadržavanja osnovne delatnosti TLM-a i podnošenja petogodišnjeg poslovnog plana, ponuđači bi trebalo da 1.400 od 1.593 zaposlenih u TLM-u zadrže najmanje dve godine. Program ulaganja treba da sadrži nužne kapitalne investicije u fabriku i obrtna sredstva od najmanje 92 miliona evra u roku od tri godine, kao i predlog sanacije zemljišta.



SVET

RUSIJA GRADI REAKTORE U INDIJI
Izvor:Beta

Nju Delhi -- Indija i Rusija su potpisali memorandum o razumevanju za Rusiju da izgradi četiri nova nuklearna reaktora u Indiji.

Razumevanje su potpisali čelnici nuklearnih agencija Rusije i Indije posle sastanka ruskog predsenika Vladimira Putina sa indijskim premijerom Manmohanom Singom.

Memorandum postavlja planove za gradnju četiri atomske elektrane, ali ne određuje rokove ni druge pojedinosti posla.

Rusija trenutno pomaže Indiji u izgradnji dva nuklearna reaktora snage 1.000 megavati u južnom gradu Kudankulamu.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ĐELIĆ RAZGOVARAO SA INVESTITORIMA
Izvor:Beta

Davos -- "Predočio sam investitorima kakva je prava situacija i ohrabrio ih da dalje ulažu u Srbiji...", kazao je Đelić.

Kandidat Demokratske stranke za premijera Srbije Božidar Đelić razgovarao je na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu sa čelim ljudima kompanija "Lafarž" (Lafarge) i "Aktavis" (Actavis) o povećanju investicija u Srbiji.

Đelić je istakao da je u kontaktu sa čelicima islandske kompanije farmaceutske kompanije "Aktavis" - vlasnikom "Zdravlja" iz Leskovca, razgovarao o uslovima pod kojima bi mogli da povećaju investicije u Srbiji.

Sa predstavnicima kompanije "Lafarž" - vlasnikom cementare u Beočinu, kako je naveo, razgovarao je o pravcu razvoja političke situacije u Srbiji, pošto su zapadni mediji preneli zabrinutost zbog pobede nacionalista.

On je istakao da je u kontatkima sa dekanima prestižnih svetskih visokih škola - Univerziteta Berkli, Londonske biznis škole i Fakulteta Kenedi Univerziteta Harvard, razmatrao realizaciju ideje o osnivanju državnog fonda za stipendiranje studija najtalentovanijih studenata iz Srbije.

Đelić je jedini iz Srbije na Svetskom ekonomskom foruma gde će tokom četiri dana okupiti 2.500 vodećih poslovnih ljudi i političara sveta.

Angela Merkel za liberalizaciju trgovine u svetu

Nemačka kancelarka Angela Merkel je u Davosu pozvala članice Svetske trgovinske organizacije (STO) da postignu dogovor o smanjenju carinskih barijera.

Na otvaranju Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, Merkel je rekla da želi da "Evropa bude spremna za budućnost".

Merkel je podržala pregovore u Dohi o liberalizaciji svetske trgovine, koji su sada, posle pet godina rasprave, u krizi zbog neslaganja oko poljoprivrede. Ona je pozvala učesnike tih pregovora na kompromis.

Oko 2.500 vodećih poslovnih ljudi i političara sveta je na Forumu u Davosu kako bi razgovarali o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima u svetu.

Planetarno zagrevanje i bezbednost su dva dominantna pitanja ovogodišnjeg foruma.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DOBIT YAHOOA PALA 61 ODSTO
Izvor:B92

Yahoo je objavio da je u četvrtom kvartalu 2006. zabeležio pad dobiti za 61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Kompanija je ostvarila neto dobit od 268,7 miliona dolara, dok su prihodi od prodaje porasli za 15 odsto na 1,23 milijardi dolara. Yahoo je sa teškom mukom držala korak sa Guglom u kategoriji pretraživača interneta.

Prihodi od prodaje u celoj 2006. godini su iznosili 6,4 milijardi dolara, a dobit 751,4 miliona dolara. Rezultat je obrazložen kašnjenjem objave najnovijeg softvera za oglašavanje na internetu.

Izvršni direktor Yahooa Teri Semel kaže da očekuje da će se prihodi od prodaje novog sistema oglašavanja i novog modela rangiranja stranica početi da pristižu tek u drugom kvartalu ove godine.

On je najavio i da će svi američki oglašivači biti prebačeni na novu oglašivačku platformu najkasnije do aprila, nakon čega će taj proces biti sproveden i na globalnom nivou.

Rast prodaje eBaya najsporiji u 7 godina

Rast prodaje eBaya, najpoznatijeg portala za internet aukcije, bi u poslednjem kvartalu mogao da bude najsporiji u poslednjih sedam godina zbog okretanja korisnika drugim portalima koji pružaju uslugu prodaje i kupovine poput Gugla.

Tako bi kvartalni prihod mogao da poraste 25 odsto, na 1,67 milijardi dolara, što će, kad se izuzmu troškovi opcija, deoničarima doneti 28 centi po deonici. Vrednost deonica eBaya je pala 70 centi ili 2,4 odsto, dok je prošle godine cena kumulativno pala 30 odsto.

Vrednost aukcijske prodaje je u prva tri kvartala je rasla 24 odsto, što je dvostruko sporije od istog perioda prethodne godine. Jedan od problema sa kojima se eBay suočava je i taj da korisnici troše sve manje po transakciji.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 27.01.2007. 17:21:57 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

KOSTREŠ:POZDRAVLJAM ODGOVORNOST FCC
Izvor:Beta

Novi Sad -- Kostreš zadovoljan što nije potpisan ugovor o dodeli koncesije za izgradnju autoputa Horgoš-Požega.

Predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš je ponovio ranije stavove da bi davanjem te koncesije austrijsko-španskom konzorcijumu kompanija "Alpina" i FCC, Vlada Srbije oštetila Vojvođane za 450 miliona evra.

"Pozdravljam odgovorno ponašanje španskog partnera, koji je uvideo da nije dobro uzimati pod koncesiju kradenu robu", rekao je Kostreš i dodao da to nikako ne znači da je Vojvodina protiv stranih investitora.

Ministar za privredu Predrag Bubalo izjavio je juče da ugovor o davanju koncesije nije potpisan, jer je španski FCC tražio "dodatna objašnjenja", ne precizirajući o kakvim je objašnjenjima reč.

"Oni su malo uznemireni, jer su dobili određena pisma s raznih strana u vezi s tom koncesijom, a vi proverite ko je sve pisao i ko se obraćao", rekao je Bubalo.

Bojan Kostreš obratio se ranije pismima i domaćim i međunarodnim institucijama, upozoravajući na navodnu štetnost koncesionog ugovora po Vojvodinu.

Ugovor s konzorcijumom kompanija FCC i "Alpina" trebalo je da bude potpisan 18. januara, ali je odložen bez objašnjenja.

Ako ugovor ne bude potpisan na vreme, Vlada Srbije će početi pregovore s drugoplasiranim ponuđačem, "Srpskim konzorcijumom", kazao je tada ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić.

Špansko-austrijski konzorcijum pobedio je početkom novembra 2006. godine na tenderu za izgradnju deonice autoputa od granice s Mađarskom do Požege, ponudivši najnižu cenu od milijardu i po evra.

Koncesija se daje na 25 godina, a predviđena je izgradnja leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada, duga 106 kilometara, održavanje 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda i projektovanje i izgradnja autoputa od Beograda do Požege, dužine 148 kilometara.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DAVOS: NOVE INVESTICIJE U SRBIJU
Izvor:B92

Davos -- Božidar Đelić najavio nove investicije u Srbiju. Investitori Metro, Aktavis, Titan, Bejzik elements...

“Dogovorio sam sa predsednikom Metro Grupe, najvećeg trgovinskog lanca u istočnoj Evropi, gospodinom Hubnerom, da investiraju u sledeće tri godine 110 miliona evra u Srbiju i otvore 3.000 novih radnih mesta. To će omogućiti dodatno smanjenje cena prehrambenih proizvoda za naše građane” piše Božidar Đelić na svom blogu na B92.

Ekonomista Božidar Đelić, jedini je predstavnik iz Srbije na Svetskom ekonomskom foruma gde će se tokom četiri dana okupiti 2.500 vodećih poslovnih ljudi i političara sveta.

“Gospodin Hubner je izrazio nadu da ćemo ubrzati reforme i omogućiti im lakše rešavanje problema u poslovanju, naročito u odnosima sa EPS-om i sa Poreskom upravom” piše on najavljujući i investicije Aktavisa, Titan cementa i Bejzik element grupe.

Sa vlasnikom Zdravlja iz Leskovca, Torom Bjorglofsonom, predsednikom Aktavisa, dogovoreno je da se ove godine otvori nov pogon u Leskovcu za proizvodnju ambalaža za lekove gde će se zaposliti nekoliko destina radnika kao i da se razmotre dodatne investicije u Zdravlje Leskovac.

“Aktavis je investirao dve milijarde evra u Bugarsku gde je najveći pojedinačni investitor, a za sada, samo 100 miliona evra u Srbiju. Kod njih postoji jako interesovanje i za druge branše naše ekonomije”, piše Đelić.

“Sa generalnim direktorom Titan Cementa koji je vlasnik cementare u Kosjeriću, Dimitrijem Papleksopulosom, razmotrilo se otvaranje novog pogona u domenu granulata, sa dodatnim investicijama od 50 miliona evra. I gospođa Moldazhanova, generalni direktor Bejzik Element grupe, jedne od najvećih i najuspešnijih u Rusiji, je izrazila želju da njena kompanija investira u domene prerade metala, ali i osiguranja“ nastavlja on.

Ove godine Đelić ima pedesetak bilateralnih susreta u Davosu.

Stiglic savetnik buduće vlade Srbije?

Đelić je najavio i da je jedan od najpoznatijih ekonomista sveta, nobelovac Džozef Stiglic, pristao da postane savetnik buduće vlade Srbije za pitanja institucionalnih reformi i ravnomernog razvoja. „Naročito smo razgovarali o uspostavljanju istinske nezavisnosti naših regulatornih tela kao što su Agencija za energetiku, za telekomunikacije, ili Radiodifuzna agencija. Dogovorili smo da se izrade programi oživljavanja privrede u siromašnijim delovima naše zemlje. Džozef Stiglic je jako pojačanje našeg reformskog potencijala”, smatra Đelić.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"FILIP MORIS" SELI PROIZVODNJU?
Izvor:Glas javnosti

Niš -- Uslovi CEFTA sporazuma ne odgovaraju kompaniji "Filip Moris", koja razmišlja da izmesti deo proizvodnje cigareta iz Srbije.

Ukoliko se vlade u Beogradu i Podgorici brzo ne dogovore o eliminisanju dvostrukog oporezivanja "Filip Moris" će morati da deo proizvodnje, koja je namenjena izvozu u Crnu Goru, povuče iz Srbije i da za crnogorsko tržište počne da proizvodi na nekom drugom mestu, gde su uslovi povoljniji, kao na primer u Rumuniji, kaže Euđenio Sidoli (Eugenio), generalni menadžer Fabrike duvana u Nišu.

„Na to će nas naterati nemogućnost da iz Niša razvijamo našu proizvodnju i izvoz i poslovanje pod uslovima koji su suprotni od onoga što je zapravo bio naš razlog dolaska u Niš”, objašnjava Sidoli.

On je dodao da je po sadašnjim uslovima koje nameće CEFTA sporazum, prosto isplativije da na tom tržištu budemo prisutni kao uvoznici, što je svakako suprotno logici i dugoročnom cilju privatizacije DIN-a.

“Filip Moris” je kupovinom niške fabrike 2003. godine za 387 miliona evra preuzela mnoge obaveze kao što je otkup duvana, socijalni program i investicije, dok je srpska vlada garantovala akciznu zaštitu u periodu od pet godina, što je bio dodatni podsticaj da se kupi fabrika, kaže Sidoli.

„Kompanija je prebacila značajan deo proizvodnje svojih internacionalnih brendova u Niš, verujući u dobru zaštitu domaćih proizvoda i do sada je u DIN investirala preko 700 miliona dolara. Mi smo, dakle računali na stabilne uslove do 2009. godine”, ističe Sidoli.

Sidoli je naglasio da CEFTA sporazum ne bi uticao na prodaju, nego pre svega na proizvodnju u Srbiji, pošto bi se "Filip Moris" sa internacionalnim brendovima cigareta opet vratio na srpsko tržište, samo iz neke druge fabrike.

„Ublažavanje posledica moglo bi da se izvede kroz državne reforme u oblasti akciza, kako bismo znali šta će se događati u toj oblasti u narednih tri do pet godina. Neophodna je i izmena Zakona o duvanu, jer verujemo da uzgoj duvana predstavlja veliku mogućnost za Srbiju, ali se ta proizvodnja mora podsticati. DIN je spreman da podržava te investicije u proizvodnju sve dok to ne postane teret koji nije isplativ”, kaže Sidoli.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

STRANI INVESTITORI ZA NOVU VLADU
Izvor:B92

Beograd -- Strani investitori u Srbiji poručili su da je neophodno da se što pre formira vlada od stranaka demokratskog bloka.

Investitori koji tek nameravaju da ulože svoj novac pažljivo prate formiranje nove vlade i, prema mišljenju stručnjaka, od brzine i sastava vlade zavisiće i dolazak novog kapitala u Srbiju. I na berzi očekuju poremećaje, ukoliko se formiranje vlade bude odugovlačilo.

U Savetu stranih investitora, koji okuplja oko 120 kompanija koje su u Srbiju uložile više od četiri milijarde evra, smatraju da novu vladu treba da čine stranke demokratskog bloka i da dogovori za njeno formiranje ne bi trebalo da traju duže od šest nedelja.

Strani investitori u poslednje vreme sve se više raspituju za mogućnosti da ulažu svež kapital u građevinu, poljoprivredu, prehrambenu i hemijsku industriju.

Nakon izbora njihova pitanja su usmerena pre svega na brzinu formiranja nove vlade i njen sastav, kaže Milan Kovačević, savetnik za strana ulaganja i dodaje da se "sada pribojavaju koliko će trajati formiranje vlade i kako će se postaviti po pitanjima važnim za investitore - dalji put u EU, ispunjavanje haških obaveza i tempo kojim nameravaju da nastave sa tranzicijom jer od toga zavise potencijali za njihov dolazak i tempo".

Nakon izbora, na berzi i dalje raste promet akcijama, što brokeri objašnjavaju time da investitori za sada ne očekuju da se povećaju postojeći rizici koje već preuzimaju investirajući na Beogradskoj berzi i u Srbiji.

Međutim, ukoliko formiranje vlade bude potrajalo duže od dve nedelje, strani investitori, kako kažu brokeri, mogli bi da se povuku iz trgovanja akcijama: "To je najgori mogući scenario, doći će do poremaćaja na berzi sasvim sigurno i, ukoliko se formiranje vlade odugovlači i, još gore, ako se izbori ponove", kaže Rade Rakočević, direktor brokerske kuće Senzal.

Osim za visinu inflacije i ostale pokazatelje ekonomske stabilnosti, stručnjaci kažu da strani investitori, bilo da svoj kapital hoće da ulože direktno ili da trguju na beogradskoj berzi, postavljaju tri pitanja - ko čini vladu, da li Srbija ispunjava obaveze prema Hagu i šta je novo u vezi sa rešavanjem statusa Kosova.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROTEST ZBOG POJEFTINJENJA BENZINA
Izvor:Beta

Beograd -- Preduzeće za preradu i promet naftnih derivata Nafta protestovalo je zbog odluke NIS-a da snizi cenu benzina za tri dinara.

Predsednik Upravnog odbora Nafte Nebojša Atanacković kazao je da je NIS iskoristio monopolski položaj na srpskom tržištu i ugrozio poslovanje privatnih prometnika, koji nisu u mogućnosti da koriguju cenu tog derivata na svojim pumpama.

On kaže i da je benzin na NIS-ovim pumpama pojeftinio u trenutku kada su isporuke motornih benzina iz pančevačke rafinerije značajno ograničene i dodao da su isporuke benzina preduzeću Nafta, koje ima 230 pumpi u Srbiji, smanjene su ovih dana na oko deset odsto ugovorenih količina.

Litar motornog benzina od 95 oktana jeftiniji je za tri dinara na pumpama NIS-a od ponoći i prodaje se po ceni od 71,9 dinara. Odluku o pojeftinjenju doneo je Upravni odbor NIS-a "radi jačanja tržišne pozicije nacionalne naftne kompanije".

Gorivo na pumpama u Srbiji pojeftinilo je 21. januara u proseku od 3,83 do 5,54 dinara po litru na osnovu Uredbe o cenama derivata, kojom je predviđena promena cena goriva na 15 dana ukoliko ukupna promena cene sirove nafte i kursa dolara u tom periodu bude veća od 1,5 odsto.

Kompanija "Petrobart Avia" saopštila je da joj je umesto deset do 15 cisterni goriva iz Rafinerije nafte Pančevo, kolike su dnevne ugovorene količine te kompanije, isporučena samo jedna, a ista količina predviđena je i za dane vikenda.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Slobodan Sokolović kazao je da snabdevanje tržišta naftnim derivatima nije ugroženo smanjenjem isporuka motornih benzina iz Rafinerije nafte Pančevo, do kojih dolazi u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, a u skladu sa odlukom Ministarstva nauke i zaštite životne sredine i opštine Pančevo.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NA PRODAJU 51,9 ODSTO KAPITALA BIP
Izvor:Beta

Beograd -- Agencija za privatizaciju Srbije objavila je tender za prodaju 51,9 odsto kapitala "Beogradske industrije piva" (BIP).

Na prodaju se nudi 4.726.265 akcija, od čega je 28,5 odsto akcija u vlasništvu Fonda za razvoj, 17,5 odsto pripada Akcijskom fondu, a 5,9 odsto Fondu za Penzijsko-invalidsko osiguranje, navodi se u oglasu objavljenom u listu "Politika".

Pravo učešća imaju pojedinačni ponuđači i konzorcijumi koji se najmanje tri godine bave proizvodnjom pića sa ostvarenim prihodom od najmanje 10 miliona evra u prošloj godini ili finansijski investitori sa ukupnom aktivom većom od 50 miliona evra u 2006. godini.

Na tenderu mogu učestvovati i investitori sa prošlogodišnjim prihodom većim od 30 miliona evra, navodi se u oglasu.

Rok za otkup tenderske dokumentacije je 2. mart, a za dostavljanje konačnih obavezujućih ponuda 30. mart 2007. godine.

Depozit za učešće iznosi 50.000 evra.

Prvi tender za prodaju državnog udela u "BIP-u", koji je raspisan u decembru 2004. godine, proglašen je neuspešnim krajem aprila 2005. godine.

Prema podacima Agencije za privatizaciju, "BIP" je u 2004. godini poslovao sa gubitkom od oko milijardu dinara, a u 2005. godini gubitak je iznosio 680 miliona dinara.

U preduzeću je zaposleno 920 radnika.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NLB BANKA PREUZIMA KASABANKU?
Izvor:B92

Kasabanka bi do kraja meseca trebalo da postigne dogovor sa slovenačkom Novom ljubljanskom bankom o kupovini 51 odsto njenih akcija

U Novoj ljubljanskoj banci su za B92 izjavili da je “u planu ulazak na kosovsko bankovno tržište i da u tom kontekstu ima kontakta sa bankama na Kosovu, uključujući i Kasabanku”.

Milazim Abazi, direktor Kasabanke je za kosovske medije potvrdio ovu vest i dodao da “ne može da priča više, jer su pregovori u završnoj fazi i da će detalji biti poznati kad dogovor bude postignut”.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RUSI ODUSTALI OD AGROBANKE
Izvor:B92

"Ne razmišljamo više o kupovini kontrolnog paketa akcija srpske Agrobanke" izjavio je predsednik Moskovske banke, Andrej Borodin.

Trenutno, Moskovska banka razmatra druge mogućnosti prisustva na bankarskom tržištu Srbije, ili kupovinom neke druge banke ili otpočinjanjem širenja sopstvene mreže, potvrđeno je u toj banci za B92. Ova banka, srpsko tržište smatra strateškim tržištem.

Moskovska banka je inače krajem godine za B92 izjavila da će razmotriti svoju poziciju u kupovini Agrobanke "uzimajući u obzir promene vrednosti ovog projekta".

Čelnici te banke su tada izjavili da su, otkako je u prvoj polovini ove godine Moskovska banka podnela zahtev za kupovinu Agrobanke, akcije Agrobanke zabeležile snažan rast vrednosti, te da ne isključuju da je došlo do upotrebe insajderskih informacija.

Moskovska banka je inače zahtev za saglasnost za kupovinu Agrobanke podnela 9. juna. Cena akcija Agrobanke tad je iznosila 20.000 dinara. Kada je zahtev Moskovske banke odobren, 24. novembra prošle godine, cena je iznosila 34.998 dinara. Danas su akcije Agrobanke zabeležile cenu od 47.975 dinara.

Više o kompanijama na Berzi možete pročitati na stranicama Biz portala posvećenim berzi.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DELTA ĐENERALI POVEĆAO PREMIJU
Izvor:Beta

Beograd -- Ukupna premija kompanije Delta Đenerali u prošloj godini iznosila je 4,5 milijardi dinara, odnosno 54 miliona evra.

To je 37 odsto više nego u 2005, izjavio je predsednik uprave te osiguravajuće kuće Nebojša Divljan i kazao da je Delta Đenerali u 2006. godini povećao investicionu aktivu na 60 miliona evra i imao rekordan profit zahvaljujući prinosima od investicija, čiji će tačan iznos biti objavljen naknadno na sajtu Narodne banke Srbije.

"Prošle godine je ostvaren rast u svim sektorima osiguranja, prodato je više od 11.500 štednih životinih polisa i Delta Đenerali se učvrstio na trećem mestu po veličini osiguravajućih kuća na srpskom tržištu", istakao je Divljan.

Delta Đenerali je u prošloj godini osnovala kompaniju za reosiguranje i prva dobila dozvolu za osnivanje dobrovoljog penzijskog fonda u Srbiji.

"Vrednost tržišta osiguranja u Srbiji u prošloj godini povećana je za 12 odsto tako da je ukupna premija iznosila oko 39 milijardi dinara", kazao je Divljan i procenio da se u 2007. očekuje rast tržišta od oko 14 odsto uz nastavak preuzimanja osiguravajućih kompanija, a očekuje se i usvajanje novog zakona o obaveznom osiguranju.

Investiciona jedinica dobrovoljnog penzijskog fonda Delta Đenerali na osnovu koje se meri uspešnost poslovanja društva, povećana je u prva dva meseca rada za više od 7,5 procenata, na 1.076 dinara, izjavila je portfelj menadžer tog fonda Nataša Marjanović.

Ona je kazala da je investiciona jedinica, koju je fond obavezan da objavljuje svakog radnog dana u dnevnim novinama sa hiljadu dinara koliko je iznosila polovinom novembra, na kraju 2006. godine povećala vrednost na 1.055 dinara, da bi sada dostigla iznos od 1.076 dinara.

"Delta Đenerali penzijski fond je na kraju 2006. godine imao 22.234 člana od kojih su 98 procenata korporativni klijenti, a od početka ove godine broj članova je povećan za 1.800", navela je Marjanovićeva.

Osiguravajuća kuća Delta Đenerali ima 46 poslovnica u 35 gradova Srbije i zapošljava 991 osobu. Vlasnici kompanije su italijanska osiguravajuća kuća Đenerali, koja ima 50 odsto plus jednu akciju i Delta M koja ima preostali akcijski kapital.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SRBIJA NA TURISTIČKOJ BERZI U BEČU
Izvor:Beta

Beograd -- Turistička ponuda Srbije biće predstavljena na 14. Dunavskoj turističkoj berzi DTM 29. i 30. januara u Beču.

Zajedno sa Turističkom organizacijom Srbije (TOS), Turističkom organizacijom Beograd (TOB) i Turističko informativnim centrom Novog Sada, učestvovaće turističke agencije "Toptours", "Magelan", "Bon Vojaž" (Bon Voyage), Železnica Srbije, Luka Beograd i preduzeće "Elit Palić", saopštio je TOS. U Beču će nastupiti 800 učesnika iz više od 30 zemalja sveta.

Srbija će predstaviti i osam projekata na Dunavu koji se finansiraju iz Nacionalnog investicionog plana.

Prošle godine Dunavom je došlo 349 brodova sa oko 45.000 putnika, a TOS očekuje više ove godine.

U Srbiji 22.000 turista

U Srbiji trenutno boravi 22.000 turista, što je za 13.000 manje nego prošle sedmice, saopštila je Turistička organizacija Srbije.

U banjama u Srbiji boravi oko 10.000 turista, od kojih je oko 3.000 neprijavljeno, a borave u privatnom smeštaju.

Najposećenija turistička destinacija u Srbiji je Vrnjačka banja sa preko 5.000 turista.

Na planinama u Srbiji je oko 10.000 turista, od kojih oko 600 nije prijavljeno, a borave u privatnom smeštaju.

Najposećenije planine su Zlatibor sa 4.800 gostiju i Kopaonik sa preko 3.000 gostiju

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NOVI DIREKTOR U FABRICI VAGONA
Izvor:Beta

Kraljevo -- Dosadašnji pomoćnik direktora Fabrike vagona u Kraljevu Boško Slavković imenovan je za vršioca dužnosti direktora.

Zbog početka štrajka u tom preduzeću juče je podneo ostavku direktor Fabrike vagona Kraljevo Rodoljub Maričić.

Skoro svih 850 zaposlenih u Fabrici vagona nastavilo je štrajk zahtevajući od vlasnika preduzeća, korporacije "Industrijski savez Donbasa" iz Ukrajine da isplati zaostale zarade i regrese za godišnje odmore u iznosu od 93 miliona dinara.

Predsednik sindikata "Nezavisnost" Milomir Ćirković kazao je da posle privatizacije Fabrike vagona novi vlasnik nije pokazao nameru da se pridržava obaveza iz kupoprodajnog ugovora i da u narednih pet godina investira 6,5 miliona evra.

"Tokom protekle godine, 'Donbas' je bio u obavezi da u Fabriku vagona uloži oko 1,5 miliona evra i to nije učino", rekao je on.



REGION

JEDNA PONUDA ZA TREĆEG OPERATORA
Izvor:Beta

Skoplje -- Samo jedna kompanija se prijavila na tender za trećeg operatora mobilne telefonije u Makedoniji.

Agencija za elektronske komunikacije je saopštila da će, iako je zakonski rok istekao, sačekati još dan ili dva za slučaj da neka ponuda stigne poštom, preneli su makedonski mediji.

Pristigla ponuda će biti otvorena 31. januara, kada će se zvanično znati ko će biti potencijalni konkurent postojećim operatorima mobilne telefonije u Makedoniji - Ti Mobajlu i Kosmofonu.

Tendersku dokumentaciju je kod Agencije podiglo osam kompanija, a prema nezvaničnim informacijama, među njima su poznati operatori kao što su britanski Vodafon, norveški Telenor i Mobilkom Austrija.

Makedonska vlada je učesnicima na tenderu postavila oštre uslove - da imaju dva miliona korisnika i godišnji prihod od najmanje 300 miliona evra, ali će se najviše vrednovati cene usluga koje će ponuditi građanima. Novi mobilni operator će morati da uplati najmanje pet miliona evra za radiofrekvenciju i da počne da radi u roku od šest meseci od dobijanja dozvole.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SLOVENCI GRADE FABRIKU BIODIZELA
Izvor:Beta

Ljubljana -- Slovenačka kompanija Nafta u Lendavi graditi najveću fabriku biodizela u Sloveniji i jednu od najvećih u Evropi.

Fabrika će biti izgrađena ove godine na mestu nekadašnje rafinerije i koštaće 22,2 miliona evra, objavili su slovenački mediji. Nafta i njen austrijski partner CMB Mašinenbau iz Graca će za gradnju fabrike koristiti i sredstva iz evropskih fondova, a sporazum o finansiranju je potpisan sa Hipo Alpe Adrija bankom.

U Lendavi će se od naredne godine proizvoditi 60 hiljada tona biodizela godišnje. Ta količina će predstavljati 88 odsto ukupne proizvodnje, čime će Slovenija ispuniti zahteve EU o većoj potrošnji biogoriva.

Uz 60 hiljada tona biljnih ulja, fabrika će godišnje preraditi i oko šest hiljada tona metanola, i tako za sedam i po puta povećati proizvodnju biodizela u odnosu na sadašnju. Sirovine će u početku uvoziti, a zatim će postepeno uključivati domaće proizvođače. Za potrebe fabrike uljaricama bi bilo zasejano približno 60 hiljada hektara površine.

Direktor društva Nafta Biodizel Radovan Žerjav i CMB Mašinenbau Helmut Vinterlejtner su predstavljajući zajednički projekat rekli da bi Slovenija izgradnjom ove fabrike smanjila zavisnost od uvoza mineralnih goriva i povećala iskorišćenost alternativnih vidova energije.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BROD ZA PREVOZ 7.000 VOZILA
Izvor:Vjesnik

Pula -- U pulskom brodogradilištu "Uljanik" izgrađen najveći brod u svetu za prevoz automobila i kamiona, kapaciteta sedam hiljada vozila.

Reč je o brodu "Hoegh Delhi", a ugovor za gradnju potpisan je u novembru 2003. sa norveškim naručiocem "P.D. Gram&co." iz Osla i to je prvi takav brod od dva ugovorena za ovu norvešku kompaniju.

Brod je dug 200 metara, nosivost mu je 16.700 tona, brzina mu je 20,8 čvorova, ima čak 13 paluba, a garaže se protežu na 58.819 kvadratnih metara. Najveći brod na svetu prevoziće automobile iz Japana i Koreje u Evropu i Ameriku.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NEKRETNINE NA BALKANU HIT U ČEŠKOJ
Izvor:Beta

Prag -- Najnoviji investicioni hit u Češkoj su nekretnine i preduzeća na Balkanu i to u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.

"Česi kupuju na Balkanu kao ludi. Nekretnine su tamo relativno jeftine", rekao je Vit Klima iz agencije koja je specijalizovana za nekretnine u inostranstvu. Najatraktivnija su primorska područja Crne Gore, gde češki stručnjaci prognoziraju da se godišnje vraća oko 20 odsto uložene sume, a takva rentabilnost bi trebalo da se održi najmanje do 2010. godine.

Priliku da se novac povoljno uloži Česi vide ne samo u nekretninama, već i u privredi. "Raste interesovanje čeških preduze ća za investicije u mašinogradnju u Srbiji", kaže Aleš Ržihaček iz češke agencije za podršku trgovini ČehTrejd.

Zapadni Balkan predstavljen je kao primamljivo mesto za ulaganje novca i u velikim plaćenim oglasima u češkim medijima.

Makedonija se u toj kampanji promoviše kao poslovni raj sa jednostavnim poreskim sistemom i niskim stopama, i brzom i prostom procedurom za osnivanje firme.

"To može da bude dobar poslovni potez, ali pošto je reč o još uvek nestabilnom tržištu u razvoju, poželjno je da na Balkanu Česi imaju partnera koji tu sredinu dobro poznaje", upozorava šef jedne od čeških većih agencija za promet nekretnina Petr Vosmik.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HOZIĆ ODUSTAO OD KUPOVINE DI VRBAS
Izvor:Nezavisne novine

Banjaluka -- Nedžad Hozić iz Bugojna nije u predviđenom roku posle sprovedene licitacije uplatio 20.020.000 KM za DI Vrbas.

Drvna industrija "Vrbas" iz Banjaluke će biti ponuđena Petru Biliću, koji je na licitaciji, na kojoj je pobedio Nedžad Hozić, ponudio 20 miliona KM.

"S obzirom na to da najpovoljniji ponuđač ni 30 dana posle sprovedene licitacije nije uplatio ponuđeni iznos dali smo ponudu drugorangiranom ponuđaču Petru Biliću, nemačkom biznismenu poreklom iz BiH, koji je ponudio 20 miliona KM da uplati ovaj iznos do 15. februara", kazao je Savo Ševaljević, stečajni upravnik DI "Vrbas".

Osim Hozića i Bilića, na licitaciji za DI "Vrbas" nadmetali su se i Nikola Vukelić, koji je ponudio 19 miliona KM, firma "Pevec" iz Banjaluka, koja je bila spremna da plati 17.000.040 KM, i laktaška "Niskogradnja" s ponuđenom cenom od deset miliona KM.

"Osim mogućnosti da privatizuje DI 'Vrbas', Hozić je izgubio i 10.000 KM depozita koji je uplatio kao uslov za učešće na licitaciji", rekao je Ševaljević.

Ukoliko ni Bilić u predviđenom roku ne uplati ponuđeni iznos, kazao je Ševaljević, "Vrbas" će biti ponuđen Vukeliću, a u slučaju njegovog negativnog odgovora Odbor poverilaca će odlučiti na koji način će fabrika biti prodata.

Početna cena "Vrbasa" bila je 8.300.000 KM, što predstavlja trećinu procenjene vrednosti kapitala. Ta cena je određena, jer na prvoj licitaciji, na kojoj je "Vrbas" ponuđen po dvostruko manjoj vrednosti od procenjene, nije bilo zainteresovanih kupaca.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODATO JEDAN ODSTO KA PODGORICA
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Na Montenegroberzi prodato skoro jedan odsto akcija Kombinata aluminijuma za oko 1,2 miliona evra.

Transakcija je obavljena u takozvanom bloku, a akcije su plaćene po 12 evra. Prema nezvaničnim informacijama sa tržišta kapitala, nije u pitanju bila klasična prodaja, već preraspodela akcija u okviru iste grupacije.

Cena akcije KAP-a na slobodnom tržištu premašila je 13 evra. To je skoro 60 odsto više nego u decembru. Nominalna vrednost je 5,05 evra.

Većinski vlasnici kompanije, Salamon enterprajzis, kontrolišu oko 57 odsto akcija. Rusima je od skoro smanjen udeo u KAP-u, jer nisu učestvovali u dokapitalizaciji. Značajni akcionari KAP-a u ovom trenutku su hrvatski i slovenački investitori kao i nekoliko crnogorskih firmi, među kojima je i Fjord iz Kotora.



SVET

ROSNJEFT TRAŽI ZAJAM ZA JUKOS
Izvor:FoNet

Moskva -- Ruski energetski gigant Rosnjeft zatražio je zajam od osam velikih svetskih banaka u ukupnoj visini od 24,5 milijarde dolara.

To je jedan od najvećih zajmova u istoriji ruske privrede, a sredstva će biti iskorišćena za kupovinu preostalih aktiva Jukosa. Kredit je zatražen od banaka ABN Amro, Barclays, BNP Paribas, Citigroup, Calyon, Goldman Sachs, JP Morgan i Morgan Stanley.

Novac će se dobiti preko nekoliko instrumenata, izmedu ostalog i preko takozvanih eurobondova. Bankovni eksperti pretpostavljaju da će zajam biti odobren uz kamatu koja prelazi LIBOR za 30 do 50 bodova, odnosno za 0,3 do 0,5 odsto. Deo duga bi bio isplaćen u roku od pet, a eurobondovi za deset godina.

Jukos je objavio bankrot u avgustu, a njegova aktiva, uključujući i nekoliko većih rafinerija i udela u nekoliko velikih naftnih i drugih kompanija, biće prodati tokom ove godine. Preostala imovina Jukosa se ceni na oko 22 milijarde dolara.

Ova firma je dužna preko poreza oko 33 milijarde dolara, a njen nekadašnji većinski vlasnik Mihail Hodorovski, za koga mnogi smatraju da je kažnjen zato što se usprotivio predsedniku Vladimiru Putinu, je na izdržavanju kazne zatvora od osam godina zbog prevara.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NASDAK NEĆE POVISITI PONUDU ZA LSE
Izvor:B92

Njujork -- Trenutna ponuda Nasdaka, koja LSE procenjuje na 5,3 milijardi evra, zapravo je i finalna, prenose mediji.

Glavni izvršni direktor američke berze Nasdak Bob Grejfeld je iz švajcarskog Davosa otputovao u Njujork čime su se potvrdile najave da Nasdak za Londonsku berzu neće dati poboljšanu ponudu.

Greifeld u Davosu nije održao nijedan razgovor s predstavnicima LSE-a, a pošto bi bilo kakvu promenu ponude za LSE čelni ljudi obe kompanije trebalo da rasprave pre 27. januara, trenutna ponuda, koja Londonsku berzu procenjuje na 5,3 milijardi evra, je zapravo i finalna.

Sada sa, prema pisanju BBC-ja, očekuje da Nasdak produži rok važenja postojeće ponude do 10. februara i tako pruži još jednu priliku akcionarima LSE da prihvate ponudu za preuzimanje.

Nedavno su iz Nasdaka stigle optužbe da LSE ne želi ni da razgovara o preuzimanju, što je potvrđeno kampanjom LSE o isplati dodatnih 250 miliona funti ulagačima u sklopu ranije najavljenog otkupa vlastitih deonica.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GUBITAK FORDA 12,7 MILIJARDI DOLARA
Izvor:B92, business.hr

Ford će teško nadoknaditi prošlogodišnje gubitke, najviše u istoriji svog poslovanja, od čak 12,7 milijardi dolara.

Američki automobilski div predviđa pad tržišnog udela na 14 odnosno 15 odsto u odnosu na 16 odsto 2006. godine.

Većina tog gubitka rezultat je smanjenih prihoda od prodaje voznih parkova kompanijama za iznajmljivanje automobila, naglasio je izvršni direktor Forda Alen Maleli (Alan Mulally).

"Sledeći izvor gubitaka biće pad ukupne potražnje u ovoj godini, koji će dodatno pritisnuti cene automobila", kazao je Maleli.

Kao dodatni razlozi navedeni su i značajni troškovi plana o zatvaranju 16 fabrika u Severnoj Americi i ukidanja do 44 hiljada radnih mesta kao i nepoverenje potrošača od neekonomičnih kamiona i sportskih vozila.

"Potrošači obično ne pridaju važnost finansijskim izveštajima, njima su važni 'vreli' novi modeli i to je ono što Fordu treba i što javnost želi", rekao je analitičar Dejvid Hili (David Healy ).

On je dodao da novi modeli za 2007. izgledaju "mršavo" u poređenju sa modelima koje će ponuditi Dženeral Motors (General Motors) i Tojota (Toyota).

Ford namerava do 2008. godine iz temelja da promeni čak 70 odsto svoje ponude kako bi bolje udovoljio potražnji potrošača. Uložiće oko sedam milijardi dolara u razvoj novih proizvoda, naglasio je izvršni direktor.

Američki Ford Motors razmatra isplatu nagrada direktorima za 2006. godinu, uprkos rekordnim gubicima kompanije, masovnim otpuštanjima i očekivanom snažnom otporu radničkih sindikata.

Predsednik Forda Maleli objavio je da će idućeg meseca odlučiti o plaćanju bonusa vodećim ljudima kompanije za napredak u sprovođenju programa smanjenja troškova.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BRAZIL ŽELI NASTAVAK PREGOVORA STO
Izvor:Beta

Davos -- Predsednik Brazila zahteva od bogatih država kompromis u pregovorima o liberalizaciji svetske trgovine.

Predsednik Brazila Luiz Inacio Lula Da Silva kaže da ako se ne postigne kompromis, „rizikujemo nastavak terorizma, organizovanog kriminala i drugog zla koje se hrani gašenjem nade u najsiromašnjim zamljama sveta“.

Učesnicima Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, Da Silva je rekao da je na SAD i Evropi da sruše barijere za poljoprivredne proizvode za koje siromašne države kažu da ih sprečavaju da razviju svoje privrede.

"Ako želimo da pošaljemo signal najsiromašnijim zemljama da će im se otvoriti mogućnosti u 21. veku, neophodno je da SAD, Britanija, Francuska i Nemačka preuzmu odgovornost", rekao je on i dodao da "ako želimo da izbegnemo terorizam u svetu i jačanje organizovanog kriminala, onda je runda iz Dohe put koji moramo da sledimo".

Da Silva kaže da je razgovarao sa američkim predsednikom Džordžom Bušom i šefom francuske države Žakom Širakom o neophodnosti zaključenja pregovora koji su počeli 2001. godine, a koji su doživeli krah prošlog jula zbog neslaganja SAD i EU oko smanjenja poljoprivrednih dotacija. U Davosu je juče grupa 65 najmoćnijih poslovnih direktora opomenula da bi neuspeh u postizanju novog sporazuma o trgovini podrio svetski ekonomski rast i vodio u opasnosti protekcionizma.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

"ERSTE BANKA" KUPILA "PRESTIŽ"
Izvor:B92

Beč -- Erste Banka je kupila 100 odsto akcijskog kapitala ukrajinske banke Prestiž (Bank Prestige) za 79,8 miliona evra.

Planovi Erste Banke, kako se navodi u saopštenju te banke, su da do 2010. godine, osim ugovorenog iznosa, dodatno investira oko 230,2 miliona evra, da tržišni udeo banke Prestiž poraste na oko 4-5 odsto, kao i da mrežu proširi na oko 400 filijala širom zemlje.

Banka Prestiž je osnovana u decembru 2005. godine, a kao javno preduzeće registrovana je u januaru 2006. godine. Trenutno ima oko 300 zaposlenih u 15 ekspozitura. Zaključno sa 31. oktobrom 2006. godine, vrednost banke je dostigla 153,3 miliona evra.

Banka ima dozvolu za pružanje svih bankarskih usluga i planira da promeni ime u Erste Bank tokom 2007. godine.

Novi Upravni odbor imaće tri člana, Andreja Rozhoka (Andrey Rozhok) na mesto predsednika Izvršnog odbora, Jozefa Sikelu (Jozef Síkela), zadužen za poslove upravljanja rizicima, i Pavela Cetkovskog (Pavel Cetkovský), biće zadužen za poslovanje sa stanovništvom.

Ostali bivši članovi odbora ostaće u Banci i preuzeće operativne odgovornosti na nivou top menadžmenta Prestiž banke.

Erste banka je u avgustu 2005. godine otkupila 83,3 odsto akcija Novosadske banke u vlasništvu države, po ceni od 218,98 evra po jednoj akciji. Za preuzimanje tog paketa akcija Novosadske banke plaćeno je 73,2 miliona evra.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KINESKI RAST NAJBRŽI ZA 11 GODINA
Izvor:Beta

Peking -- Kineska privreda je porasla za 10,7 odsto tokom 2006. godine, najbriže za više od decenije.

Rast je posledica nezadrživog napredovanja ulaganja i izvoza uprkos restriktivnim merama vlade za kontrolu tempa ekspanizje. Kineska, četvrta najveća privreda sveta je tako zabeležila četvrtu uzastopnu godinu dvocifrenog rasta.

Ako tako nastavi, Kina bi mogla da preskoči Nemačku i zauzme treće mesto na globalnoj rang listi već 2008. godine kada će kao domaćin Olimpijskih igara pokazati svetu svoj meteorski uspon.

Kina je gotovo udvostručila nacionalni proizvod u poslednjih pet godina, na talasu industijalizacije, urbanizacije i ulaganja bez presedana, silno podstaknutom njenim ulaskom u Svetsku trgovinsku organizaciju 2001.

Ton najnovijih komentara kineskih vođa čiji je cilj otvaranje sve više radnih mesta, nagoveštava da oni veruju da vratolomni ekonomski rast može da se održi i da se rizici koji ga prate mogu kontrolisati.

Sa bruto domaćim proizvodom od 2.700 milijardi dolara, godišnji dohodak po svakom od 1,3 milijardu Kineza sada prelazi dve hiljade dolara, ali je i dalje veoma mali u odnosu na američkih 42 hiljade dolara po stanovniku.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 31.01.2007. 10:13:06 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

ROBNI DEFICIT SA BELORUSIJIM
Izvor:Beta

Beograd -- Deficit Srbije u robnoj razmeni sa Belorusijom za 11 meseci prošle godine bio je 6,1 milion dolara.

Ukupna robna razmena dve zemlje bila je 30,9 miliona dolara. Izvoz robe iz Srbije u Belorusiju od januara do kraja novembra povećan je za 35 odsto u poređenju sa istim periodom 2005. godine i iznosio je 12 miliona dolara. Istovremeno, uvoz iz Belorusije je imao pad od 54 odsto i bio je 18,9 miliona dolara.

Ambasador Belorusije u Srbiji Vladimir Mickijevič rekao je da se očekuje unapređenje saradnje dve zemlje nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini i naglasio da će ove godine biti uspostavljene bolje veze otvaranjem direktnih avionskih linija između glavnih gradova Srbije i Belorusije.

Mickijevič je naglasio i da će u zajedničkoj fabrici u Novom Sadu ove godine biti proizvedeno hiljadu traktora marke "belarus", kao i sto kamiona u kragujevačkoj fabrici automobila, namenjenih srpskom tržištu.

Potpredsednik Privredne komore Srbije Stojan Jevtić rekao je da o ekonomskoj snazi Belorusije govori njena prošlogodišnja robna razmena sa svetom koja je iznosila 38 milijardi dolara i dodao da treba iskoristiti mogućnosti veće saradnje u oblasti agrara, proizvodnje nameštaja, automobilskoj, hemijskoj i farmaceutskoj industriji, kao i u turizmu.

Ekonomski savetnik Belorusije u Beogradu Denis Sidorov istakao je da su investicije u osnovni kapital u Belorusiji prošle godine iznosile 6,9 milijardi evra, dok je bruto domaći proizvod bio 28 milijardi evra i imao je rast od 9,9 odsto, a deficit u robnoj razmeni sa svetom bio je milijardu dolara.

FLORIDA SA DIZEL MOTOROM
Izvor:B92

Kragujevac -- Fabrika Zastava - automobili će na predstojećem 45. Međunarodnom sajmu automobila izložiti Floridu sa dizel motorom.

Dizel motor je urađen po standardima Euro 4 i već se ugrađuje u modele Pežo 206 i 207, kao i Sitroen C3.

Zastava je, na Salonu automobila u Beogradu, ranije predstavila prototip Floride 1.4 HDI, sa motorom na dizel gorivo marke Pežo Sitroen. Florida sa dizel motorom i nekoliko novih elektronskih sistema, naći će se nakon sajma u redovnoj ponudi kragujevačke fabrike.

Iz kragujevačke fabrika su najavili i da će u februaru početi montaža prvog dela opreme za proizvodnju novog modela Zastava 10, a ceo proces proizvodnje novog modela u Zastavi će se odvijati u potpunosti prema standardima Fiata, pa će i da će radnici iz Kragujevca biti na obuci kod italijansklih partnera.

Kako je planirano do kraja 2007. u proizvodnim halama Zastave bi trebalo da se montira četiri hiljade vozila Zastava 10, dok godišnji kapaciteti za montažu novog modela u kragujevačkoj fabrici iznose 22 hiljade vozila.

Istovremeno, u Zastavi pripremaju i prvu ovogodišnju isporuku modela Zastava 128, u rasklopljenom stanju, u Egipat. Do kraja narednog meseca, u ovu severnoafričku zemlju treba da bude otpremljeno 240 vozila i izvesna količina rezervnih delova, u ukupnoj vrednosti od oko 690 hiljada dolara.

NBS: IZMENE BEZ UTICAJA NA GRAĐANE
Izvor:B92

Beograd -- Narodna banka Srbije saopštila je da dodatna liberalizacija deviznog tržište neće imati uticaja na građane i privredu.

NBS je saopštila i da će se od 5. marta kurs dinara određivati na osnovu ponude i tražnje iz celokupne trgovine na međubankarskom deviznom tržištu.

To znači da će se uzimati u obzir neposredna međubankarska trgovina devizama van sastanka Međubankarskog deviznog tržišta, zatim trgovina na samom sastanku MDT-a na kojem učestvuju banke i NBS, te bankarska trgovina posle ovog sastanka.

Uključivanjem i neposredne međubankarske trgovine devizama u formiranje kursa NBS uvažava činjenicu da taj promet višestruko nadmašuje trgovinu na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta.

U prošloj godini ukupan promet u neposrednoj trgovini između banaka iznosio 5,9 milijardi evra, dok je na sastanku MDT-a taj promet u 2006. godini bio svega 1,6 milijardi evra.

DA LI SU TELEVIZORI DUPLO SKUPLJI?
Izvor:B92

Beograd -- Nakon jučerašnje izjave guvernera o ceni televizora, pitanje je koliko domaći trgovci zarađuju na prodaji uvozne robe.

Guverner Radovan Jelašić rekao je da isti televizor u Srbiji košta duplo više nego u Nemačkoj. U prodavnici Eltim, koju je guverner naveo kao primer da isti televizor prodaje po dvostruko većoj ceni u odnosu na Nemačku, negiraju da je u cenu uračunata dupla marža, već da su cene više zbog velikih dažbina.

"Marža za taj televizor je 9,37 posto. To je minimalna marža ispod koje ne može da se radi. Naša prosečna marža u decembru mesecu bila je svega nešto preko devet odsto", kaže vlasnik Eltima Jovan Ilić i dodaje da su "marže u Srbiji u ovoj branši su minimalne, one su manje nego u Nemačkoj, ali on ta mo mora da bude jeftiniji jer tamo nema carine, a tu je i PDV".

Prema rečima nadležnih u Ministarstvu trgovine, trgovačke marže kod nas se kreću od tri pa čak do 35 odsto. Međutim, oni navode da država nema nikakav uticaj na formiranje marži jer je predviđeno da se sve cene formiraju slobodno na tržištu. Posla za tržišnu inspekciju ima samo ako se narušava slobodna konkrencija.

"Država nema nikakve ingerencije da deluje. Ta roba nije na nekom režimu, cena se slobodno formira i trgovci sve dok mogu da prodaju po toj ceni, oni će formirati takvu cenu, i činjenica da će sticati neki ekstraprofit", kaže Mladen Radović iz tog ministarstva i objašnjava da "jedino što tu može da deluje je Zakon o zaštiti konkurencije, odnosno antimonopolska komisija".

A u antimonopolskoj komisiji kažu da oni reaguju samo ukoliko se utvrdi da je neko od trgovaca zlupotrebio svoj monopolski položaj, odnosno ako pokušava da se dogovori sa ostalim trgovcima o ceni ili podeli tržišta.

AGROBANKA: MOSKOVSKA BANKA ODUSTALA
Izvor:B92, Beta

Predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Dušan Antonić potvrdio je danas da je Moskovska banka odustala od kupovine te banke

Razlo je nagli porast vrednosti Agrobanke u poslednjih nekoliko meseci. Antonić je agenciji Beta kazao da je to jedini razlog za odustajanje i istakao da Agrobanka mnogo više vredi nego što su čelnici Moskovske banke ponudili za njenu kupovinu.

On nije želeo da kaže kolika je bila njihova ponuda i dodao da cenu reguliše berza.

Moskovska banka je saglasnost za kupovinu više od 25 odsto akcija Agrobanke dobila 24. novembra prošle godine kada je cena akcije te srpske banke bila 34.998 dinara, a sada se na Beogradskoj berzi prodaje po 44.000 dinara.

B92 BIZ je prošle nedelje objavio vest da Moskovska banka odustaje od kupovine Agrobanke, ali da razmišlja o kupovini neke druge banke ili otpočinjanju širenja sopstvene mreže u Srbiji.

Poslovodstvo Agrobanke objavilo je krajem prošle godine da je berzanska vrednost te banke veća od 210 miliona evra, da je vrednost akcijskog kapitala dostigla 85 miliona evra, kao i da je ukupna dobit početkom decembra bila oko 250 miliona dinara.

ŠTRAJK U FABRIKAMA VAGONA I HARTIJE
Izvor:Beta

Beograd -- Radnici Fabrike hartije "Ada Huja" u Beogradu i Fabrike vagona u Kraljevu su saopštili da neće odustati od svojih zahteva.

Radnici Fabrike hartije i koji već nedelju dana štrajkuju glađukažu da ta fabrika ne radi od kako je privatizovana u novembru 2005. godine i traže isplatu zaostalih zarada po kolektivnom ugovoru, uplatu doprinosa za socijalno i penzijsko osiguranje i ispunjavanje socijalnog programa.

Predsednik samostalne sindikalne organizacije te fabrike Dragoljub Đusić rekao je da je osnovni zahtev radnika isplata zaostalih plata, jer od 2001. nisu primljeni zaostaci. Razlog štrajka je i što od privatizacije, novi vlasnik Marinko Mikulić, vlasnik Papirne industrije Zagreb, nije uložio ništa u to preduzeće, niti se pojavio.

U saopštenju piše i da je u štrajku oko 140 radnika, a da je u trenutku privatizacije fabrika zapošljavala 227 radnika. Takođe, ističe se da se "o pokretanju proizvodnje ni ne razmišlja, već se čeka prilika da što pre bude unovčeno zemljište od 18 hektara na obali Dunava".

Generalni štrajk u Fabrici vagona

Kraljevo - Radnici Fabrike vagona iz Kraljeva, koji sedam dana štrajkuju, ni danas nisu postigli dogovor sa rukovodstvom i većinskim vlasnikom o isplati zaostalih zarada i investiranju u fabriku.

Većinski vlasnik Fabrike vagona je firma "Azov-impeks", koja posluje u sastavu industrijskog saveza Dombas iz Ukrajine.

Predsednik fabričkog sindikata Nezavisnost Milomir Ćirković je rekao da rukovodstvo priprema rešenja o radnoj obavezi za sve radnike, kako bi se štrajk prekinuo i dodao da se, po odluci štrajkačkog odbora, jedino u pogonu Procesne opreme odvija minimum proizvodnje, jer je u toku izrada delova za železnicu po narudžbini smederevskog "Sartida".

"Uvođenjem radne obaveze rukovodstvo bi grubo prekršilo radnička prava, jer je Zakonom o štrajku regulisano da je tokom sporovođenja zakonitog generalnog štrajka jedino merodavan štrajkački odbor da pokrene proizvodnju, o čemu smo dobili potvrdu i od Inspekcije rada iz Kraljeva", kaže Ćirković.

"Radnici ne odustaju od generalnog štrajka dok im se ne isplate zaostale zarade i regresi od 2000. do 2006.godine, u ukupnom iznosu od 93 miliona dinara, i dok se ne uverimo da će novi vlasnik investirati u proizvodnju", kazao je Ćirković

HENKEL DOBIO DVE NAGRADE U DAVOSU
Izvor:B92

Kompanija Henkel je svrstana među sto svetskih kompanija koje na najbolji način sprovode politiku održivog razvoja u poslovanju

Na nedavno završenom Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, Henkel kompanija je, na osnovu istraživanja “Globalnih 100” konsalting firme „Innovest Strategic Value Advisors“, svrstana među sto svetskih kompanija koje na najbolji način sprovode politiku održivog razvoja u okviru svog poslovanja.

Osim toga, Henkel je proglašen drugom po redu kompanijom sa najboljim programom korporativne društvene odgovornosti u Evropi, u organizaciji nemačkog časopisa „Manadžer magazin“, revizorske firme Deloit i Tuš, kao i konsalting kompanije Kirkhof Konsult. Fridrih Štara, jedan od izvršnih potpredsednika kompanije, izjavio je da Henkel kompanija posluje odgovorno i da nastoji da doprinese razvoju društva svojim brendovima i tehnologijama, trudeći se da u svakom trenutku održi balans između ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva.

U tom smislu, jedna od inovacija koje je kompanija Henkel, između ostalih, ponudila i srpskom tržištu jesu kompaktni deterdženti, koji omogućavaju da se ista količina veša kvalitetno opere upotrebom tri puta manje količine nego prilikom korišćenja standardnih deterdženata.

Henkel je svrstan među 500 najuglednijih korporacija prema istraživanju američkog časopisa “Fortune”, a oblast poslovanja obuhvata tri strateška segmenta – proizvodnju kućne hemije, proizvodnju sredstava za ličnu negu, kao i proizvodnju lepkova, zaptivnih masa i sredstava za tretiranje površina. U fiskalnoj 2005. Henkel je ostvario prodaju u vrednosti od 11,9 milijardi evra i ima više od 50 hiljada zaposlenih širom sveta.

DINARSKI KEŠ KREDITI EVROBANKE EFG
Izvor:Beta

Beograd -- Evrobanka EFG štedionica počela da odobrava gotovinske kredite u dinarima sa efektivnom kamatnom stopom 38,19 odsto godišnje.

Krediti se odobravaju sa rokom otplate do deset godina, odnosno za kredite od 64 do 800 hiljada dinara, rok otplate je od 12 do 72 meseca, dok je za kredite od 160 do 800 hiljada dinara rok otplate od 73 do 120 meseci uz efektivnu kamatnu stopu od 40,79 odsto godišnje.

Evrobanka EFG štedionica je počela da odobrava i gotovinske kredite u švajcarskim francima sa rokom otplate do deset godina i efektivnom kamatnom stopom od 20,1 odsto godišnje.

AKCIONARI KRUŠEVACPUTA SE UDRUŽILI
Izvor:Beta

Kruševac -- Mali akcionari u čijem vlasništvu je 72 odsto akcija tog preduzeća, formiraće zajednički paket akcija i ponuditi ga na prodaju

Predlog Udruženja manjinskih akcionara je da cena za jednu akciju bude najmanje 300 evra, a za preuzimanje većinskog paketa akcija, prema infomacijama poslovodstva Kruševacputa, zainteresovano je desetak kupaca.

Posle razgovora poslovodstva Kruševacputa i predstavnika Udruženja manjinskih akcionara, objavljeno je da je namera da se ponudom većinskog paketa akcija sa novim vlasnikom dogovore što povoljniji uslovi socijalnog i investicionog programa i potpisivanje kolektivnog ugovora.
Kruševacput je krajem prošle godine pokrenuo inicijativu za formiranje deoničarskog društva u okviru akcionarskog društva. Na ovaj način, deo malih akcionara, bivših i sadašnjih radnika i penzionera, koji imaju 72 odsto kapitala, formirao je paket od 55 odsto kapitala, koji mora da bude prodat u celini. To znači da će oni moći da odlučuju o budućem većinskom vlasniku. Preostalih 28 odsto akcija Kruševacputa je u vlasništvu preduzeća "Borovica transportput", čiji je vlasnik Dušan Borovica, protiv koga je Kruševacput podneo šest tužbi, kojima potražuje oko 200 miliona dinara.

Kruševački putari su u prošloj godini uradili poslove vredne milijardu i po dinara, što je duplo više nego u 2005. godini, a u opremu su investirali dva miliona evra.

APR POMAŽE BUGARSKIM REGISTRIMA
Izvor:Beta

Beograd -- Agencija za privredne registre Srbije (APR) pomaže uspostavljanju slične agencije u Bugarskoj.

Agencija je počela četvorodnevni trening program za predstavnike Bugarske, što bi trebalo da pomogne uspostavljanju Agencije za privredne registre u toj zemlji, planirano 1. jula ove godine.

Cilj trening programa "Sprovođenje novog bugarskog Zakona o privrednom registru", koji organizuje USAID iz Bugarske, jeste da predstavnici Agencije i savetnici u Ministarstvu privrede Srbije upoznaju glavne tvorce i izvršioce sistema registracije u Bugarskoj sa iskustvima Srbije u toj oblasti.

Kako je kazala predstavnica Agencije za odnose sa javnošću Gabrijela Petković-Jovanović, Srbija je odabrana kao zemlja čija je reforma sistema registracije preduzeća najbolje sprovedena u regionu.

Ona je kazala da se, za razliku od Srbije gde je za registraciju preduzeća potrebno najviše pet dana, a za započinjanje posla oko 18 dana, u Bugarskoj preduzeća još registruju pri trgovinskim sudovima, a čitav proces registrovanja traje u proseku 32 dana.

Planirano je i da predstavnici Agencije za registraciju Bugarske, u okviru koje posluju registar statističkih podataka i imovine, posete državnog sekretara Ministarstva privrede Zoru Simović i državnog sekretara Ministarstva pravde Branislava Bjelicu, kao i sedište Agencije u Beogradu.

IMA RAZLOGA ZA JEFTINIJI PREVOZ
Izvor:Blic.co.yu

Beograd -- U odnosu na avgust 2006. godine, cene goriva niže su sada za oko 21 odsto.

Zahvaljujući padu cena nafte na svetskom tržištu u proteklih šest meseci, doživeli smo čak osam pojeftinjenja goriva.

Litar dizela D2 poskupeo je 1. avgusta 2006. sa 74 na 76,1 dinar. Istog dana za 9,2 odsto poskupeo je i gradski i prigradski prevoz u Beogradu.

Odluka o poskupljenju bila je očekivana budući da je od poslednje korekcije cena, 1. decembra 2005., gorivo poskupelo za nešto više od 10 odsto. Slično tome, i poskupljenje gradskog prevoza u Beogradu u decembru 2005. iznosilo je 25 odsto i otprilike je pokrilo rast cene goriva u toj godini.

Danas, kad već šest meseci na delu imamo sasvim obrnut proces - stalni pad cena nafte, prevoznici ni iz daleka nisu tako fleksibilni. Naprotiv, ima prevoznika, poput „Subotica transa“, koji su usred serije lančanih pojeftinjenja podizali cenu svojih karata.

Ekonomista Saša Đogović, stručni saradnik konsultantske kuće VIP, smatra da je takvo ponašanje pre svega posledica monopolističkog ponašanja.

"Za zaključak da su se stekli uslovi za pojeftinjenje prevoza ne treba biti nikakav ekspert. To je jasno kao dan. Međutim, monopolisti bez pritiska javnosti neće da spuste cene. Zato bi bilo dobro da se i Pokret potrošača malo pozabavi cenom prevoza", kaže Đogović.

Velibor Sovrović, direktor „Laste“, sumnja da je poslednja korekcija cene goriva naniže pomalo i predizborna, a ne samo odraz kretanja cena na svetskom tržištu nafte.

Ipak, direktor najvećeg autobuskog prevoznika jugoistočne Evrope kaže da u ovom preduzeću razmišljaju o pojeftinjenju pod uslovom da sadašnja cena goriva ostane na snazi duže vreme.



REGION

MOST IZMEĐU BUGARSKE I RUMUNIJE
Izvor:Beta

Sofija -- Bugarska je potpisala sto miliona evra vredan sporazum o gradnji mosta preko Dunava sa španskom kompanijom Formento.

Drugi takmičari za dobijanje posla su bili kozorcijum predvođen francuskom firmom Vinci i bugarskim komopanijama Moststroj i Glavbolgarstroj, nemački Cublin, francuski Ajfel i konzorcijum francuskog Bujžia, italijanskog Rizanija i bugarskog Transtroja Varna.

Most, dug dva kilometra, koji će putem i prugom povezivati bugarsku dunavsku luku Vidin sa rumunskim gradom Kalafatom, je ključni deo evropskog saobraćajnog koridora od nemačkog grada Drezdena do Istanbula.

"Bugarska će završiti poslove na mostu do 2010. godine", kaže ministar saobraćaja Petar Mutavdžijev.

Bugarska i Rumunija, koje su obe ušle u Evropsku uniju prvog dana ove godine, potpisale su sporazum o gradnji mosta Vidin-Kalafat 2000. godine, ali su razne birokratske prepreke odlagale projekat. Trenutno, jedini most duž 610 kilometara Dunava koji čini bugarsko-rumunsku granicu povezuje Ruse u Bugarskoj i Đurđu u Rumuniji.

ERS DUŽNA DA ISPLATI 54 MILIONA KM
Izvor:Nezavisne novine

Presudom Osnovnog suda u Trebinju Elektroprivreda RS će morati da isplati beogradskom SB softu odštetu od blizu 54 miliona KM

Razlog plaćanja odštete je neovlašćeno korišćenje programa te beogradske firme u Elektroprivredi Republike Srpske (ERS).

Smail Begović, sudija Osnovnog suda u Trebinju, koji je vodio glavnu raspravu u sporu, presudio je juče da se usvaja tužbeni zahtev "SB softa" i protivtužbeni zahtev ERS u sporu koji se godinama rešava u pravosudnim institucijama u Trebinju.

Spor u kojem ova softverska firma tuži ERS za neovlašteno korištenje njihovog softvera ranije je presudio sudija, takođe Osnovnog suda u Trebinju, Dragan Puzić na oko 54 miliona maraka odštete u korist "SB softa", ali je po žalbi vraćena iz Okružnog suda u Trebinju na ponovno suđenje. Potom je usledila protivtužba "Elektroprivrede" zbog jednostranog raskida ugovora od strane "SB softa".

"To praktično znači da je usvojen tužbeni zahtev 'SB softa' da ima pravo na ono što mu je ranijom presudom dosuđeno, kao i protivtužbeni zahtev ERS za povrat novca od oko 4,5 miliona maraka koji je ona već dala 'SB softu'", pojasnio je nakon donošenja presude sudija Begović.

On je istakao da je Okružni sud ipak najmerodavniji u ovom slučaju i da će ta institucija odlučiti da li je prvostepeni sud svoj posao ovoga puta uradio kako treba, jer je i prethodna odluka sudije Puzića vraćena na ponovno suđenje.

Begović je pojasnio da obe strane imaju pravo žalbe Okružnom sudu u Trebinju u roku od 30 dana od dana donošenja presude.

Nebojša Rudan, advokat "SB softa", ocenio je da je ova presuda veliki šamar elektromafiji, koja je mislila da će moći u nedogled koristiti intelektualnu svojinu, odnosno softver njegovog klijenta. "Ovo je presuda koju smo očekivali i ukoliko opstane u Okružnom sudu u žalbenom postupku, imaće jedan pionirski i revolucionarni značaj na ovim prostorima u procesu borbe uspostavljanja pravnog poretka", istakao je Rudan.

Jugoslav Milanović, jedan od pravnih zastupnika ERS, istakao je da je ovakva presuda apsolutno neodrživa i da će na nju uložiti žalbu.

Željko Kovačević generalni direktor "Elektrokrajine", koja je svojevremeno implementirala dio softvera "SB softa", kaže da ukoliko presuda postane pravosnažna odštetu će morati plaćati kompletan ERS, a ne samo preduzeća koja su instalirala program.

On je podsećajući da se u "Elektrokrajini" danas koristi neuporedivo jeftiniji i kvalitetniji program firme "Lanaco" kazao da je ugovor sa "SB softom" potpisala ERS, a ne pojedinačna preduzeća.

Pantelija Dakić, generalni direktor ERS, juče nije odgovarao na pozive novinara.

INDEKSI IDU NAVIŠE
Izvor:Beta

Beograd -- Indeksi berzi u okruženju tokom prošle nedelje uglavnom su išli naviše, neki i do novih rekordnih nivoa.

Na Sarajevskoj berzi tokom prethodne sedmice ostvaren je promet od 35,204 miliona KM (evro se menja po 1,95 KM) u sklopu 4.297 transakcija.

Na zvaničnoj kotaciji najveći promet ostvaren je akcijama "Bosnalijeka", u vrednosti od 1,3 miliona KM. Kod privatizaciono-investicionih fondova (PIF) promet je dostigao 13,2 miliona KM, a najveći je bio akcijama PIF Prof Plus Sarajevo.

Index BIFX Sarajevske berze je tokom posmatrane sedmice nastavio rast i povećan je za bezmalo tri odsto, na 6.488,54 poena. Vrednost indexa slobodnog tržišta SASX-10 je porasla 6,19 odsto, na 3.545,31 poen.

Na Banjalučkoj berzi je tokom prethodne sedmice oboreno više rekorda. Ostvaren je promet od 12,227 miliona KM kroz 5.566 transakcija.

Od akcija na berzanskoj kotaciji najveći promet su imale akcije Telekoma Srpske kojima se trgovalo u vrednosti 985.705 KM. U poređenju sa prethodnom sedmicom, na kraju prošle je cena akcije Telekoma Srpske bila za 0,38 odsto viša.

Berzanski indeks Republike Srpske BIRS je u toku posmatrane sedmice dobio na vrednosti 7,65 odsto i dostigao rekordnu vrednost od početka računanja na Banjalučkoj berzi od 3080,81 poen.

Indeks fondova Banjalučke berze FIRS porastao je za 14,92 odsto i takođe dostigao rekordnu vrednost od početka računanja od 7.103,91 poen.

I na Zagrebačkoj berzi indeks Crobex je, nanizavši prethodno seriju od devet dana uzastopnog rasta, prošlu nedelju završio sa rastom od gotovo dva odsto i rekordnih 3.497,4 poena.

Ukupan promet Zagrebačke berze bio je 529 miliona kuna (za evro se dobija oko 7,36 kuna).

Tržište i dalje nosi "Ina" čije su akcije u posmatranoj nedelji poskupele 0,9 odsto, na 2.585 kuna. Posle "Ine", među najlikvidnijim su bile akcije "Dalekovoda", grupe "Adris", "Vira", "Podravke" i "Belišća".

Na Varaždinskoj berzi ostvaren je promet veći od 73,5 miliona kuna, a vrednost VIN indeksa smanjena je za 0,22 odsto, na 3.168,1 poen. Blagi pad vrednosti indeksa pripisuje se korekcijama cena akcija "Maistre", Slatinske banke, "Proficia" i "Belja".

I na Ljubljanskoj berzi tokom prethodne sedmice cene su išle naviše, a indeks SBI 20 je skočio četiri odsto, do novog rekorda, preskočivši pri tome psihološku granicu od 7.000 poena.

U Crnoj Gori posmatranu sedmicu je obeležio rast cena većine najlikvidnijih "papira". Najatraktivniji su bili oni "Kombinata aluminijuma" Podgorica (KAP), Telekoma i "Trenda", na koje je otišlo više od polovine prošlonedeljnog prometa.

Na Montenegroberzi je ostvaren promet od 3,749 miliona evra, od čega 57,5 odsto trgovinom akcijama KAP. Cena akcija te kompanije porasla je za gotovo 22 odsto i njima se trgovalo u rasponu od 11 do 14,3 evra.

Indeks Montenegroberze Moste porastao je za oko dva odsto, na 1.050,14 poena.

Nedeljni promet Nove berze bio je 6,549 miliona evra, a ostvaren je kroz 1.595 transakcija. Više od 16 odsto prometa pokrila je trgovina akcijama "Trenda".

CBCG:USVOJEN NACRT ZAKONA O BANKAMA
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Savet Centralne banke Crne Gore (CBCG) usvojio je nacrt novog zakona o bankama koji će biti predat Vladi na razmatranje.

Novi zakon predviđa značajne novine kojima su obuhvaćeni svi standardi bankarskog poslovanja u skladu sa Bazelskim okvirom i principima korporativnog upravljanja bankama.

Njime je, između ostalog, definisan sistem kontrolne funkcije, kao i uslovi i način rada finansijskih institucija.

Osnovni ciljevi zakona su obezbeđenje zakonske pretpostavke za širenje bankarskog tržišta, uključujući i otvaranje filijala stranih banaka bez statusa pravnog lica, i da se unaprede rešenja iz važećeg zakona i stvori pravni prostor za postepenu tranziciju ka Bazelu II.

Nacrtom zakona propisuje se povećanje minimalnog koeficijenta solventnosti sa sadašnjih osam na 10 odsto, jer je praksa pokazala da je važeći nivo nedovoljna garancija za crnogorske prilike kao garancija da će banka izvršiti obaveze prema deponentima.

Predloženi Nacrt sadrži i norme o zaštiti potrošača, kojima se utvrđuju određene obaveze banaka u cilju zaštite njihovih klijenata.

BIH DOBILA IBAN
Izvor:Beta

Sarajevo -- Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila Međunarodni broj bankarskog računa - IBAN (International Bank Account Number), BA39.

Rok za primenu IBAN-a je dve godine, ali se, prema pisanju sajta Investitor.ba, očekuje da će ga komercijalne banke uvesti i pre predviđenog roka.

Ministri finansija oba entiteta BIH doneli su Instrukciju o strukturi i upotrebi IBAN-a. Instrukcija je 22. januara objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, dok će istovetno uputstvo ministra finansija Republike Srpske (RS) biti objavljeno u narednom Glasniku RS.

U BiH duže vreme postoji potreba za uvođenjem IBAN-a, piše Investitor.ba, ističući da kompanije imaju problema sa naplatama iz inostranstva i veće troškove u međunarodnom platnom prometu.

Kod utvrđivanja i propisivanja IBAN-a primenjuju se međunarodni standardi koje je propisao Evropski komitet za bankarske standarde.

IBAN je serija slovih i brojnih znakova koja označava klijentov bankarski račun, uključujući državu i banku. Korišćenje IBAN-a olakšava medjunarodna plaćanja, elektronsku obradu podataka, smanjuje troškove naloga prema inostranstvu i ubrzava izvršenja naloga.

UDRUŽENJE PROTIV PRODAJE EPCG
Izvor:Beta

Podgorica -- Udruženje manjinskih akcionara EPCG ocenilo je da tu kompaniju ne treba prodavati.

Predsednik Udruženja Vasilije Miličković smatra da je Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) moguće revitalizovati otklanjajući gubitke na mreži, ulaganjem novca u postojeću proizvodnju, kao i kupovinom Rudnika uglja Pljevlja.

Udruženje je podsetilo da EPCG kupuje struju na tržištu, rezervne delove i opremu za oko 100 miliona evra godišnje, a struju prodaje prema dogovoru i političkim odlukama.

Manjinski akcionari podržali su usvajanje zakona o privatizaciji EPCG-a koje je Skupštini dostavio Pokret za promene, i traže poništavanje štetnih ugovora sa Kombinatom aluminijuma, Železarom i Termolektranom Pljevlja.

Taj predlog zakona predvidja da država bude vlasnik najmanje 51 odsto akcija EPCG do ulaska u Evropsku uniju.



SVET

ŠEL I REPSOL INVESTIRAJU U IRAN
Izvor:B92, Irna

Teheran -- Iranska Nacionalna naftna kompanija, holandski Šel i španski Repsol potpisali su sporazum o razvoju nalazišta gasa Južni Pars.

Reč je o najvećem nalazištu gasa u Iranu i najvećem nalazištu u svim zemljama članicana OPEK-a, koje će po završetku radova davati 16 miliona tona tečnog prirodnog gasa godišnje.

Uprkos naporima Sjedinjenih Država da spreče saradnju Irana sa svetom, Repsol i Šel će zajedno u Iran uložiti 4,3 milijarde američkih dolara. Za izgradnju instalacija za proizvodnju tečnog gasa biće izdvojene dve i po milijarde, a za terminal još 1,8 milijardi dolara.

Prethodno su još neke međunarodne kompanije, kao što su francuski Total, italijanski ENI, ruski Gazprom i malezijski Petronas, izrazile protivljenje uvođenju sankcija Teheranu i najavile da će nastaviti s komercijalnom razmenom s Iranom.

Izvor iz Stejt departmenta kažu da će Sjedinjene države pažljivo razmotriti ovaj sporazum i proceniti da li ima osnova za uvođenje sankcija holandskoj i španskoj kompaniji. Naime, prema propisima iz 1995. godine, SAD mogu da nametnu sankcije kompanijama koje investiraju više od 20 miliona godišnje u iranski energetski sektor.

Ipak, nijedna kompanija do sada nije kažnjena po ovom propisu. Južni Pars je najveći iranski projekat u oblasti energetike i do sada je privukao više od 15 milijardi dolara investicija, a ima potencijal da u narednih 30 godina donese Iranu zaradu od oko 11 milijardi dolara godišnje.

Moguć gasni kartel Rusije i Irana?

Iran i Rusija mogu da uspostave kartel u izvozu gasa, poput Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEK) „jer se polovina svetskih rezervi nalazi u Rusiji i Iranu", izjavio je iranski duhovni vođa ajatolah Ali Hamnei.

Ove dve zemlje raspolažu najvećim svetskim izvorima i rezervama gasa i ranije se pričalo o mogućnosti stvaranja grupe proizvođača koji bi kontrolisali cenu plina, iako su predstavnici najvećih zemalja proizvođača te špekulacije odbacivali.

Međutim, savetnik ruskog predsednika za politiku prema EU Sergej Jastržembski odbacio je mogućnost da Rusija pristupi novom gasnom kartelu čije je osnivanje nagovestio Iran i dodao da su takva nagađanja plod puke izmišljotine novinara zapadnih zemalja.

Rezerve gasa u Rusiji se procenjuju na 1,68 do 2,36 triliona kubnih stopa, a Irana na blizu trilion, dok su ukupne svetske rezerve između 6,1 i sedam triliona.

Evropska unija, koja oko četvrtine potreba pokriva uvozom gasa iz Rusije, prošle nedelje je izrazila bojazan od stvaranja gasnog kartela između Rusije i Alžira, koji je njen veliki snabdevač, a evrokomesar za energetiku Andris Piebalgs pozvao je tim povodom Rusiju i Alžir da objasne planove međusobone saradnje.

NAFTOVOD GRČKE, RUSIJE I BUGARSKE
Izvor:Beta

Atina -- Delegacije triju države sastaće se 7. februara u bugarskoj crnomorskoj luci Burgasu "da izrade pojedinosti sporazuma".

Grčka, Rusija i Bugarska će početkom februara uskladiti tekst dugo odlaganog, milijardu dolara vrednog posla gradnje crnomorsko-egejskog naftovoda, saopštio je grčki ministar za razvoj Dimitris Sioufas.

Naftovod, dužine 280 kilometara koji će povezati Burgas sa grčkom egejskom lukom Aleksandroupolis, biće alternativni tranzitni put koji će zaobići zagušeni bosforski moreuz.

Projekat, o kome se raspravlja duže od 10 godina, dobio je podstrek u septembru kada su se šefovi vlada triju država sastali u Atini.

KVAR NA BALAKOVSKOJ ATOM. CENTRALI
Izvor:Beta

Zbog kvara na sistemu upravljanja zaštitom, u ruskoj atomskoj centrali Balakovska iz pogona je isključen prvi energetski blok.

Istovremeno je isključen i sam reaktor. Incident se dogodio kasno sinoć, a očekuje se da će specijalizovane ekipe do večeras otkloniti kvar.

"Nivo radijacije na području stanice i van nje je u normali, i nema opasnosti za zaposlene i stanovništvo", saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije.

Balakovska atomska centrala jedna je od najvećih i najsavremenijih atomskih centrala u Rusiji. Godišnje proizvodi više od 28 milijardi kilovat-časova struje, odnosno petinu proizvodnje svih ruskih atomskih centrala.

IZ KINE U AFRIKU TRI MILIJARDE USD
Izvor:Beta

Peking -- Kina će pozajmiti afričkim zemljama tri milijarde dolara u povlašćenim kreditima u naredne tri godine.

Istovremeno će udvostručiti pomoć i beskamatne zajmove u istom razdoblju, saopšteno je u Pekingu pred početak afričke turneje predsednika Hua Džintaoa koja počinje 30. januara i od koje se očekuje bujica poslovnih soprazuma i zahteva za pomoć.

Ministarstvo trgovine naglašava da ponuda Kine ne sadrži nijedan od uslova koji obično idu uz one sa zapada, a koje "ne nailaze na odobravanja" mnogih afričkih vođa.

Kina odlučno brani svoje sve obimnije trgovačke veze sa Afrikom, čiju energiju i rudno bogatstvo koristi za pokretanje uzavrele privrede, i odbacuje kritike zapada što ne zahteva transparentnost i polaganje računa za svoje ponude u pomoći, zajmovima i ulaganjima.

"Preferencijalni zajmovi koje daje Kina ne nose političke uslove," kaže se u saopštenju ministarstva i dodaje da će zajmovi uglavnom biti usmereni u osnovnu infrastrukturu, projekte elektrifikacije i zajedničke poduhvate.

Hu će posetiti Kamerun, Sudan, Namibiju, Južnu Afriku, Sejšele, Liberiju, Zambiju i Mozambik.

Pre tri meseca Peking je bogao ugostio kontinent kao domaćin samita 48 afričkih vodja. Na samitu, Hu je ponudio pet milijardi dolara zajmova i kredita Africi uz udvostručenje pomoći. Za današnje saopštenje, ministarstvo trgovine kaže da je deo ispunjenja obećanja kineskog predsednika.

Kina ne objavljuje podatke o svojoj pomoći afričkim zemljama.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 06.02.2007. 09:38:14 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

POREZ NA DOHODAK - LIMIT 1,1 MILION
Izvor:Beta

Beograd -- Rok za podnošenje prijave poreza na dohodak građana za prošlu godinu je 15. mart 2007. godine.

Menadžer za odnose sa javnošću Poreske uprave Branislav Marićić kaže da "obavezu da podnesu poresku prijavu radi utvrđivanja poreza na dohodak građana ostvaren u prošloj godini imaju fizička lica koja su u 2006. godini ostvarila dohodak tri puta veći od prosečne godišnje zarade isplaćene u Srbiji".

To su, kako je naveo, svi građani koji su u prošloj godini zaradili preko 1.142.820 dinara. Svi oni koji su zaradili do 2,28 miliona dinara plaćaju porez po stopi od deset odsto, dok građani koji su ostvarili prihod preko te sume plaćaju porez po stopi od 15 odsto.

Ukoliko je zarada u 2006. godini iznosila dva miliona dinara od nje se oduzima limit koji iznosi 1.142.820 dinara, kako bi se utvrdila suma koja se oporezuje.

Poreska olakšica odnosno popust od 40 odsto za svakog poreskog obveznika iznosi 152.376 dinara, a za jednog izdržavanog člana porodice ta olakšica je još 57.141 dinar, a ukupni odbici ne mogu da budu veći od polovine prihoda koji se prijavljuje.

Prihodom se smatraju plate, honorari, rente, razne naknade, dok novac dobijen od prodaje akcija ne podleže ovom oporezivanju. Za lica angažovana kod stranih kompanija ili u inostranstvu važe drugačiji limiti.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U FILIP MORISU SE PROTIVE CEFTA-I
Izvor:B92

Američka kompanija Filip Moris najavljuje izmeštanje dela proizvodnje u Rumuniju ako vlada u potpunosti prihvati Ceftu.

Kompanija koja je kupila duvansku industriji Niš, upozorava da bio deo proizvodnje mogla da preseli o Rumuniju. U vladi kažu da pokušavaju da reše taj problem, ali i poručuju da je Cefta važnija od bilo koje pojedinačne domaće industrije.

Iako je Cefta potpisana, ostalo je otvoreno pitanje duvanske industrije. Naime, Hrvatska je tražila od Srbije da smanji akcize za uvozne cigarete i da ih izjednači sa akcizama na domaće, a da pri tom ne poveća carinu na uvoz cigareta.

Iz duvanske inustrije Niš poručuju da će, ukoliko Srbija pristane na taj zahtev i ako se ne ukine dvostruko oporezivanje između Srbije i Crne Gore, njima biti isplativije da uvoze cigarete, nego da ih proizvode u Srbiji.

"Izmeštanje dela proizvodnje iz Srbije jedna je od mogućih posledica. Ako je vaš plan da nastavite investcije i da vaše poslovanje bude održivo, logično je očekivati da će ono biti od koristi čitavom gradu i državi. Ukoliko se pravila igre promene, onda to poslovanje više nije održivo. To je veoma štetno i nepovoljno za sve – investitore, većinske i manjinske akcionare, kao i za radnike. Dakle, to je nesrećna odluka za celokupno poslovanje", kaže generalni direktor DIN-a Euđenio Sidoli.

Vlatko Sekulović, državni sekretar Ministarstva za ekonomske veze sa inostranstvom, kaže da je rešenje nova politika za duvansku industriju, odnosno izmene zakona o akcizama i zakona o duvanu, koje će biti predložene do kraja meseca.

Američki Filip Moris kupovinom niške fabrike 2003. godine za 387 miliona evra preuzeo je obavezu otkupa duvana, socijalni program i investicije, dok je, kako kažu u toj kompaniji, srpska vlada garantovala akciznu zaštitu od pet godina što je bio dodatni podsticaj za kupovinu fabrike.

Zemlje potpisnice Cefte imaju rok do juna da reše sva sporna pitanja, a u srpskoj Vladi kažu da je to dovoljno vremena da se nađe rešenje i za duvansku industriju. Nadležni ocenjuju da će se time sprečiti da se izmesti proizvodnja.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRIHOD DELTA M 1,5 MLRD. € U 2007.
Izvor:Beta

Beograd -- Kompanija Delta M, koja posluje u sastavu Holdinga Delta, saopštila je da u ovoj godini planira prihod od 1,5 milijardi evra.

To bi u poredjenju sa 2006. godinom bilo povećanje od 44 odsto, a planirano je i zapošljavanje još oko dve hiljade radnika, kao i ulaganje u zemlji i regionu od 409 miliona evra, izjavila je direktorka Delta M grupe Ivana Veselinović.

Plan je da u naredne tri godine Delta M investira preko milijardu evra u izgradnju 1,1 miliona kvadratnih metara objekata u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji.

U ovoj godini biće početo ulaganje od ukupno 90 miliona evra u širenje kompanije Delta M u Sarajevu, Banjaluci i Tirani, a planirana je i gradnja šoping molova i hipermarketa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu.

Najveći deo prihoda kompanije, od preko 70 odsto čini maloprodaja sa 410 objekata, agrar učestvuje sa preko 16 odsto, distribucija sa preko 11 odsto, a Delta M se sve više bavi i finasijskim uslugama i nekretninama, rekla je Veselinovićeva.

Predsednik Delta Holding, koji zapošljava oko 18 hiljada radnika i koji bi prema planu trebalo da ima 1,8 milijardi evra prihoda ove godine, Miroslav Mišković najavio je da će ta kompanija širiti poslove u oblastima u kojima nije prisutna, kako bi stalno ostala konkurentna. Cilj je da u najskorije vreme nakon regionalnog lidera Delta Holding postane vodeća kompanija u istočnoj Evropi.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRODUŽEN ROK ZA PRODAJU RTB-A
Izvor:Beta

Beograd -- Produžen rok za zaključenje ugovora o prodaji Rudarsko topioničarskog basena (RTB) Bor za 30 dana, do 4. marta.

O prodaji RTB-a, u čijem sastavu su Rudnik bakra Bor, Rudnik bakra Majdanpek, Topionica i rafinacija bakra, kao i o prenosu eksploatacionih prava, pregovara se sa prvorangiranim ponuđačem, rumunskom kompanijom "Kuprom" (Cuprom).

Agencija za privatizaciju pozvala je sve učesnike u pregovorima o prodaji RTB-a da, u skladu s potpisanom izjavom o čuvanju poverljivih podataka, do okončanja pregovora ne saopštavaju informacije koje su predmet pregovora.

Kompanija "Kuprom" je za preuzimanje RTB-a ponudila 400 miliona, dolara što je 60 miliona više od drugoplasiranog konzorcijuma kiparske kompanije "Ist point" (East) i londonskog fonda ORN.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

CRNI VRH PUN BAKRA
Izvor:Večernje novosti

Bor -- Nakon godinu dana istraživanja na planini Crni vrh, prvi rezultati u potrazi za ležištima bakra i zlata su veoma ohrabrujući.

Istraživanja su vršena na koncesionim poljima "Čoka kuruga", "Tilva njagra" i "Čoka kupjatra", na planini Crni vrh, nadomak Bora, koja obavljaju geolozi kanadske kompanije "Dandi plemeniti metali" iz Toronta.

Razloga za optimizam daju i rezultati istraživanja za crvenim i plemenitim metalima na ostale četiri lokacije u Timočkoj krajini: oko sela Jasikovo, Zlot, Savinac i Tisnica, gde "DPM" ima istražna prava.

“Protekle godine, na 150 kvadratnih kilometara koncesionog prostora na Crnom vrhu, obavljena su aerogeofizička i zemaljska geofizička istraživanja. Svi rezultati su uneti u mape, koje će nam omogućiti da ove godine pristupimo rangiranju najperspektivnijih prostora za nastavak detaljnih geoloških istraživanja”, kaže Lorens Marsland, potpredsednik "DPM".

Kanadska kompanija je prošle godine u geološka istraživanja investirala više miliona evra i, po podacima Ministarstva rudarstva i energetike, lider je po obimu ulaganja u ovu oblast u Srbiji.

“Prema našim očekivanjima, za dve godine imaćemo kompletnu sliku o geološkim potencijalima ovog kraja, na osnovu kojih će biti potpuno jasno da li na Crnom vrhu postoje ekonomična nalazišta bakra i zlata. Ukoliko do otvaranja rudnika dođe, to bi značilo veliko investiranje u ovaj kraj. Jer, za otvaranje najmanjeg ležišta bakra potrebno je obezbediti do 200 miliona dolara", naglašava potpredsednik "DPM".

Međutim, za puštanje u rad rudnika srednje veličine neophodno je uložiti bar tri puta veću sumu.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OBJAVLJEN TENDER ZA BANKE U STEČAJU
Izvor:Beta

Beograd -- Objavljen tender za prodaju nepokretnosti Beobanke, Invest banke i Jugobanke u stečaju, u više gradova Srbije i u Crnoj Gori.

Prikupljanjem ponuda, oglašena je prodaja nepokretnosti Beobanke u stečaju, čiji je Agencija stečajni upravnik, u Vrbasu, po početnoj ceni od 22,1 milion dinara, kao i u Ubu, po početnoj ceni od 3,56 miliona dinara, i Beogradu, sa minimalnom cenom od 4,31 miliona dinara.

Ponuđen je na prodaju i objekat Invest banke u Baru, u Crnoj Gori, po početnoj ceni od 281.529 evra.

Prodavaće se i dve nepokretnosti Jugobanke u stečaju u Kragujevcu (početna cena 10,7 miliona dinara i 3,21 miliona dinara), Rekovcu (početna cena 4,5 miliona dinara), dva objekta u Leskovcu (početne cene 265.826 dinara i 335.533 dinara).

Po najvećoj početnoj ceni prodaće se objekat Jugobanke u Ćupriji, po početnoj ceni od 13,3 miliona dinara, a nudi se i zgrada te banke u Jagodini, po početnoj ceni od 1,2 miliona dinara.

Uplata depozita za učešće na tenderu je najkasnije do 16. februara, a otvaranje ponuda je predviđeno za 21. februar.

Objavljen je i oglas za licitacionu prodaju nepokretnosti Investbanke i Jugobanke, zakazane za 28. februar u Beogradu.

Po najvišoj početnoj ceni od 116,1 miliona dinara ponuđena je zgrada Investbanke na Novom Beogradu, a u Zahumskoj ulici u Beogradu za 4,93 miliona dinara, minimalno.

Na licitaciji će se naći i objekti Jugobanke - dva u Jagodini po početnoj ceni od 4,3 miliona dinara i 2,05 miliona dinara, kao i zgrade u Bosilegradu po početnoj ceni od 217.486 dinara i Leskovcu po početnoj ceni od 3,3 miliona dinara.

Na prodaju udeo Beobanke u Pup Vrujci

Agencija za osiguranje depozita, koja je stečajni upravnik "Beobanke", objavila je oglas za prodaju 42,8 odsto vlasničkog udela te banke u "Pup Vrujci" u Mionici.

Licitacija je zakazana za 28. februar u Beogradu, po početnoj ceni od 178,24 miliona dinara.

Pravo učešća u nadmetanju imaće domaća i strana pravna i fizička lica, a rok za prijavljivanje i uplatu depozita od 17,8 miliona dinara je 21. februar.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

INFLACIJA U 2007. OSAM ODSTO?
Izvor:Beta

Beograd -- Inflacija u Srbiji do kraja godine neće biti veća od osam odsto, procenili su privrednici u anketi IZIT-a.

Saradnik Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović rekao je da se prognoza rasta cena od osam odsto poklapa sa procenom Narodne banke Srbije (NBS) da će bazna inflacija na kraju godine iznositi između četiri i osam odsto.

Anketirani proizvođači ne očekuju veći rast cena u prva tri meseca, dok u drugoj polovini godine njih 24 odsto najavljuju povećanje cena svojih proizvoda i to pre svega sirovina, repromaterijala i robe široke potrošnje.

"Najvažniji uzrok očekivanog rasta cena u drugoj polovine godine je najavljeno poskupljenje struje", dodao je Đogović.

Prema njegovim rečima, anketirani proizvođači rast industrijske proizvodnje očekuju u drugoj polovini godine, i to pre svega proizvođači sredstava rada, zbog povećanja investicija i realizacije Nacionalnog investicionog plana.

"Problem je što proizvođači u Srbiji moraju sami da finansiraju prodaju svojih proizvoda, jer da bi ušli u trgovinski lanac, moraju to da plate i na taj način finansiraju trgovinu", rekao je Đogović.

Direktor IZIT-a Miloje Kanjevac rekao je da je Srbija u 2006. godini izvezla robe u vrednosti od 6,4 milijarde dolara, dok je vrednost uvoza iznosila oko 13,2 milijarde dolara.

Prema njegovim rečima srpski proizvođači treba da više koriste mogućnost izvoza u Rusiju, organizovanim nastupom, i tako ponude niže cene, bolji asortiman i kvalitet robe.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

GRCI KUPILI 20 ODSTO AIK BANKE
Izvor:Ekonomist magazin

Beograd -- Kako saznaje magazin Ekonomist, grčka Atebank dobila je od NBS saglasnost za kupovinu do dvadeset odsto kapitala niške AIK banke.

Grčka banka Atebank prethodnih dana aktivno je kupovala akcije AIK banke (simbol na berzi: AIKB). Krajem prošle nedelje ATEBANK posedovala je 19,99 odsto akcija AIK banke. Cena akcije AIK banke proteklih godinu dana stalno je rasla, a ujedno je bila i najlikvidnija hartija na beogradskoj berzi.

Značajniji skok cene dogodio se krajem oktobra kad je akcija te banke za dva dana poskupela 13 odsto na 5.106 dinara. Cena akcije AIK banke pre godinu dana iznosila je 3.100 dinara, a prošlog četvrtka iznosila je 6.313 dinara. Istorijski maksimum postignut je 19. januara kad je akcija te banke vredela 6.450 dinara.

Drugi najveći vlasnik AIK banke je beogradska kompanija Irva d.o.o. koja je prošlog četvrtka bila u posedu u posedu 13,96 odsto akcija, dok je treći najveći akcionar investicionifond East Capital Asset Management.

Ukupna aktiva AIK banke poslednjeg dana septembra 2006. godine iznosila je 37,4 milijarde dinara, dok je kapital banke iznosio 14,5 milijardi dinara.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BLOKADA PUTEVA SE NASTAVLJA
Izvor:B92

Šabac -- Nezadovoljni seljaci su najavili blokadu mosta na Savi kod Šapca.

Nezadovoljstvo je nastalo usled daljeg pada otkupne cene tovljenika na, u nekim slučajevima, 52 dinara po kilogramu, uz drastičan rast cena kukuruza, najvažnije žitarice u ishrani svinja.

Mačvanski poljoprivrednici, koji zahtevaju povećanu otkupnu cenu svinja, sinoć su blokirali saobraćaj na teretnom mostu na Savi kod Sremske Mitrovice.

Jedan od nezadovoljnih poljoprivrednika Zlatan Đurić kaže da će protesti trajati sve dok bude potrebno. "Blokiraćemo autoputeve dok nam ne budu ispunjeni zahtevi, jer nemamo izbora. Uputili smo zahteve Vladi, želimo da nam Robne rezrve otkupe sve količine svinjskog mesa", kaže Đurić.

Poljoprivrednici traže i da država odredi odnose cena kukuruza, sojine sačme i svinja.

Kukuruz je početkom februara dostigao rekordnih 12 dinara za kilogram. Glavni razlog je nekontrolisan izvoz u zemlje Evropske unije, gde se on koristi za dobijanje bioetanola. S druge strane, Robnim rezervama ne treba svinjsko meso, a čak i ako bi otkupile viškove mesa pitanje je gde bi ga uskladištile. U osnovi problema je višak svinja.

Ciga Mihaljević, farmer i vlasnik klanice kaže da u Sremu i Mačvi postoji višak od oko 6.000 svinja. Višak se pojavio jer svinjsko meso ne može da se izvozi jer je Srbija u protekle tri godine pogođena svinjskom kugom. Sem toga, klaničari tvrde da većina svinja u Srbiji ima nekvalitetno, isuviše masno meso, i da je problem u tome što je tehnologija uzgoja loša.

Stočari su rešeni da istraju u svojim zahtevima. Ministarstvo poljoproprivrede, na koje su prvobitno upućeni, problem je prebacilo na Robne rezerve, Robne rezerve na Vladu, koja je tehnička, ali bi trebalo da danas pošalje predstavnika.



REGION

MOBILKOM DOBIO LICENCU U MAKEDONIJI
Izvor:Beta

Austrijski Mobilkom je dobio licencu mobilnog operatera za poslovanje u Makedoniji, za koju je platio deset miliona evra.

"Dobijanje licence u Makedoniji je, nakon Srbije, za nas nova prilika za razvoj mobilnog poslovanja na još jednom atraktivnom tržištu. To je u skladu sa strategijom širenja Mobilkom Austrija grupe u istočnu i u jugoistočnu Evropu", navodi se u saopštenju Mobilkoma.

Predsednik uprave Telekoma Austrija i Mobilkoma Boris Nemšić kaže da će ta grinfild investicija doprineti i daljem razvoju i liberalizaciji tržišta mobilne telefonije u Makedoniji.

Novi makedonski operater u vlasništvu Mobilkoma počeće da radi u roku od šest meseci posle potpisivanja ugovora o licenci, koja je izdata na period od deset godina i automatski se produžava na još deset godina.

Članice Mobilkom Austrija grupe, koja je deo Telekoma Austrija, su pored austrijskog Mobilkoma i Vipnet u Hrvatskoj, Si.mobil u Sloveniji, Mobilkom u Lihtenštajnu, Mobiltel u Bugarskoj i novi operater u Srbiji koji još nije počeo da radi.

U toj grupi, koja ima devet miliona korisnika, zaposleno je šest hiljada radnika, a prihodi Mobilkom grupe u 2005. godini su bili 2,5 milijarde evra.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DELTA: REŠENJE SPORA U MAKEDONIJI
Izvor:Beta

Beograd -- Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković kaže da će kompanija učiniti sve da se realizuje sporazum o investiranju u Makedoniju.

"Delta ne želi da vodi ekonomski rat sa Makedonijom", kazao je on na godišnjem skupu poslovnih partnera Delta M grupe u Beogradu, povodom spora o realizaciji sporazuma vrednog 110 miliona evra, koji je potpisan sa prethodnom makedonskom vladom.

Mišković je obrazlažući svoj stav naveo da je prošle godine preko Delte plasirana roba iz Makedonije vredna 20 miliona dolara, a da će ove godine iznos biti povećan na 25 do 30 miliona dolara.

On je pozvao Vladu Makedonije da zajedno u razgovoru reše problem oko investiciije čijom realizacijom bi bilo otvoreno hiljadu novih radnih mesta. Prema ranijima informacijama, nova Vlada Makedonije poništila je ugovor sa kupovinu placa u blizini Skoplja na kojem je Delta M trebalo da gradi tržni centar.

Vlasnik Delta holdinga je izjavio i da bi što pre trebalo formirati novu vladu Srbije, koja će državu povesti ka evropskim integracijama. "Prvi korak na putu ka Evropi je realizacija sporazuma CEFTA o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi", kazao je on.

Srpska privreda bi trebalo da bude dominantna u regionu, ali bi trebalo da joj vlada pomogne podrškom naročito velikim preduzećima. Kao ključni problem, koji bi nova vlada trebalo da reši, on je naveo nezaposlenost i ocenio da bi i poljoprivreda trebalo da ima mnogo veći značaj za novu srpsku vladu i da dobije status koji ima u Hrvatskoj i zemljama Evropske unije.

Predsednik ne želi da se meša u spor

Skoplje - Predsednik Makedonije Branko Crvenkovski odbija da se meša u spor koji je izbio između premijera Nikole Gruevskog i srpske kompanije Delta holding.

"Ja nemam nadležnosti, a i da budem iskren ni interes da rasčišćavam odnose kompanije Delta i premijera Gruevskog. Za to postoje nadležne institucije i ja ih pozivam da vrše svoj deo posla", rekao je Crvenkovski potvrdivši da je prošle nedelje dobio pismo od vlasnika Delte Miodraga Miškovića, koji je tražio od Crvenkovskog da "uloži autoritet i uticaj da bi se rasvetlio skandal u kojem se blati renome kompanije Delta M".

Početkom prošle nedelje kabinet makedonskog premijera potvrdio je izjavu advokata Aleksandra Tortevskog datu za nedeljnik Fokus da je "biznismen iz Srbije pokušao da potkupi premijera Gruevskog sa tri miliona evra". Nakon te potvrde iz kabineta makedonskog premijera, mediji u Skoplju spekulisali su da je srpska kompanija o kojoj govore advokat Tortevski i premijer Gruevski Delta holding u vlasništvu Miodraga Miškovića.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VEĆE ISPORUKE GASA HRVATSKOJ
Izvor:Beta

Zagreb -- Ruski Gazprom će najverovatnije pristati da poveća isporuke gasa Hrvatskoj 2010. godine, umesto 2012. kako je bilo najavljivano.

Čelni ljudi naftne kompanije Ina i Hrvatske elektroprivrede razgovarali su sa predstavnicima Gazproma i mada iz Moskve još nije stigao zvaničan odgovor, u Ini kažu da su u Gazpromu spremni da ranije povećaju isporuke.

Prema hrvatskom planu, 2010. godine bi se preko Mađarske povećala isporuka ruskog gasa za 1,5 milijardi kubnih metara od čega bi milijarda išla Ini, a 500 miliona kubika HEP-u.

Trenutno Hrvatska od Gazproma godišnje uvozi 1,1 milijardu kubnih metara, čime zadovoljava 40 odsto svojih potreba. Sadašnji ugovor ističe 2012. a očekuje se da će novi biti potpisan na pet do deset godina.

U slučaju dogovora sa Gazpromom, Hrvatska će do 2010. godine izgraditi 40 kilometara gasovoda od Donjeg Miholjca prema mađarskoj granici. Veći posao je pred MOL-om koji kroz Mađarsku do hrvatske granice mora da sagradi oko sto kilometara gasovoda.

U ovom trenutku Gazpromov gas u Hrvatsku se uvozi gasovodom preko Ukrajine, Slovačke, Austrije i Slovenije do skladišta Rogatec. Hrvatska će Gazpromov gas moći da uvozi i preko gasovoda koji bi se od Rusije protezao preko Turske, Bugarske, Srbije, Hrvatske, Slovenije do Italije. Veći deo tog gasovoda tek treba da se izgradi.

U tom slučaju Hrvatska bi trebalo da izgradi deo do granice sa Srbijom. Prema pisanju Jutarnjeg lista, stručnjaci za gas u Hrvatskoj nisu previše raspoloženi za vezivanje na gasovod koji ide preko Srbije, pa se o toj varijanti zasad ne razmišlja.

Ako Rusija za potrebe Gazproma izvrši pritisak na Hrvatsku da se gasovod ne završi u Srbiji umesto u Italiji i snabdeva zapadnu Evropu gasom, Hrvatska će morati ozbiljno da razmisli o tom pravcu, zaključio je Jutarnji list.

Iranci grade rafineriju etanola u Brčkom

Brčko - Iranska kompanija MAI-EI ponudila je Vladi distrikta Brčko da izgradi rafineriju za proizvodnju etanola kao alternativnog goriva i sekundarnih proizvoda kao što su đubrivo i stočna hrana, a ulaganja bi bila vredna oko 120 miliona dolara.Iranska kompanija za uzvrat traži od vlade Distrikta koncesiju na zemljište površine oko pet hiljada hektara, u periodu od 50 godina.

"S obzirom na to da je blizu 2.500 hektara trenutno pod minama, mi preuzimamo obavezu deminiranja, zatim izgradnje prerađivačkih i drugih kapaciteta, koji će zaposliti u direktnoj proizvodnji etanola 400 radnika, a u kooperaciji imati do četiri hiljade ljudi", rekao je generalni menadžer EI grupe Rob Šamirna.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KOJI NAFTOVOD PREKO BALKANA?
Izvor:FoNet

Beograd -- Otvoreni rusko-američki energetski spor definitivno je počeo prošle nedelje, ocenio je beogradski sajt Enerdžiobzerver.

Pretnja koju je ruski predsednik Vladimir Putin prošlog petka uputio Grčkoj i Bugarskoj, naime, može se tumačiti kao prvi signal da se Moskva uplašila od konkurencije Vašingtona kada se radi o uspostavljanju kontrole nad balkanskim naftovodima, koji tek treba da se grade.

Putin je Atini i Sofiji zapretio da, ako ne ubrzaju svoj deo posla na naftovodu Burgas - Aleksandropolis, mogu ostati bez podrške ruskih firmi tom projektu, jer su ubrzani planovi za izgradnju drugog balkanskog naftovoda, Burgas - Makedonija - Albanija (AMBO), koji važi za američki projekat.

Rusija je, podseća Enerdžiobzerver, još pre dve godine jasno pokazala da želi da ima potpunu kontrolu nad balkanskim cevovodima za transport nafte i gasa, a duže od decenije govori se o izgradnji tri balkanska naftovoda: Burgas – Aleksandropolis, Burgas - Makedonija - Valona i Panevropski naftovod (PEOP).

Oni su koncipirani kao pravci koji bi zaobišli prenatrpani Bosfor, odnosno preko njih je trebalo obezbediti lakši i jeftiniji prevoz nafte iz Kaspijskog regiona, gde svoj udeo ima i Rusija, do zapadne Evrope.

Od kada su krajem 2005. godine, ruske naftne kompanije pokazale otvoreni interes za učešće u izgradnji naftovoda Burgas – Aleksandropolis, stekao se utisak da će taj projekat biti prvi realizovan. Tada za korišćenje transportnih usluga ostala dva balkanska naftovoda nije bilo interesovanja ni jedne strane naftne kompanije.

Tokom prošle godine ruski, bugarski i grčki zvaničnici imali su nekoliko susreta. Tripartitna radna grupa se dogovorila da ruskom konzorcijumu (Transnjeft, Rosnjeft i Gaspromnjeft) pripadne većinsko vlasništvo od 51 odsto u naftovodu, a ostatak da podele Grčka i Bugarska.

Potpisivanje tripartitnog sporazuma o izgradnji naftovoda Burgas - Aleksandropolis bio je najavljen za kraj prošlog prošle godine, ali dokument još nije potpisan, a nije izvesno ni da će se potpisati ovog meseca, jer se još ne zna ko će gazdovati terminalom za pretakanje nafte u Burgasu, koji je ključna karika u projektu.

U poslednjih nekoliko meseci, u svakom slučaju, stekao se utisak da naftovod Burgas - Aleksandropolis samo što nije počeo da se gradi, dok je za AMBO vladalo mišljenje da tapka u mestu, ali je sredinom januara potpuno neočekivano u Skoplju potpisan tripartitni sporazum između Makedonije, Albanije i Bugarske o izgradnji naftovoda AMBO, a u Vašingtonu je održan i neformalni sastanak potencijalnih investitora u taj naftovod.

Sada je već izvesno da su ta dva događaja uznemirila rusku administraciju i isprovocirala pretnju Putina, da će Rusija pronaći novu trasu za svoj naftovod, ako se ne finalizuje ugovor za trasu Burgas – Aleksandropolis.

Njegova izjava je istovremeno dala nove šanse Panevropskom naftovodu (PEOP), jer nije isključeno da ruske kompanije sada upravo ka njemu preusmere svoj interes. PEOP je važio za autsajdera među balkanskim naftovodima, jer ni jedna velika naftna kompanija nije pokazivala zainteresovanost da preko njegovih cevovoda transportuje naftu iz prebogatog Kaspijskog regiona do tržište centralne i zapadne Evrope.

PEOP je najduži i najskuplji među balkanskim naftovodima, a prema radnom projektu išao bi od rumunske Konstance do italijanskog Trsta preko Srbije, Hrvatske i Slovenije.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

C. GORA:OBVEZNICE MOGU NA OBE BERZE
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Komisija za HOV Crne Gore odlučila je da se obveznice stare devizne štednje više ne kotiraju samo na Montenegroberzi

U dopisu berzi, Komisija za hartije od vrednosti Crne Gore nije navela razloge, ali je njen predsednik Zoran Đikanović kazao da su uvažili inicijativu Ministarstva finansija.

„Zahtev ministarstva je bio da se razmotri mogućnost o listiranju obveznica na obe berze i mi smo doneli posebno uputstvo. Utvrdili smo propis prema kojem se za bilo koje obveznice, stare devizne štednje, obveznice opština ili Fonda za obeštećenje, formira posebna lista u okviru segmenata trgovanja na berzama i da se njima ravnopravno može trgovati i na Montenegroberzi i NEX Montenegroberzi”, rekao je Đikanović.

Obveznice stare devizne štednje uvrštene su na kotaciju Montenegroberze u septembru 2005., upravo na zahtev Ministarstva finansija, kada je dopis upućen berzi potpisao ministar Igor Lukšić.

Za sada nisu poznati stvarni motivi za skidanje obveznica sa listinga Montenegroberze, ali se može naslutiti da ovaj potez odgovara konkurentskoj NEX berzi.

Na NEX berzi se kotiraju samo četiri firme, a na Montenegroberzi čak 22. Komisija za hartije od vrednosti je, do sada više puta nalagala berzama da menjaju pravila o kotaciji.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

INVESTITORI ZADOVOLJNO TRLJAJU RUKE
Izvor:Danas.co.yu

Ljubljana -- Evro doneo novi talas optimizma na slovenačkom tržištu.

Tržište je u januaru već drugi put doživelo korekciju koja ne plaši investitore. Tržišna anomalija registrovana pre dve sedmice, kada su deonice skliznule, ispravljena je poslednjeg dana kada je nastavljen moćan rast.

Investitori žele da posle pada usledi rast, pa slobodnim sredstvima negativnu korekciju prate sa simpatijama - kupuju deonice jeftinije i nadoknađuju propušteno.

Indeks šest najlikvidnijih deonica ostvario je porast od gotovo 15 odsto, što je znatno više od onoga što su investitori mogli zamisliti na početku godine. Oduševljenje je izazvala informacija od prošle godine o prodaji dela u Merkurju.

Investitori su prvih dana hladno lovili retke deonice ponude pa se ta priča nije razvila u preuzimanje kako su neki očekivali. Uprkos tome, na tržištu je krenuo novi talas optimizma koji je povezan sa uvođenjem evra.

Treba uzeti u obzir i povećanu aktivnost stranih investitora, pa se povećavaju pozicije priznatih investicionih banaka. Konačno su ulagači s nalozima za deonice najvećeg berzovnog preduzeća ostvarili dobrih 16 odsto, a za sličan skok zaslužne su deonice Telekoma, Gorenja, Luke Koper i Petrola.


SVET

STO: SAD TUŽE KINU ZBOG SUBVENCIJA
Izvor:Poslovni.hr

Vašington -- Sjedinjene Države su pokrenule postupak pred STO protiv Kine koju optužuju da svojim subvencijama šteti američkim farmerima.

Američka predstavnica Suzan Švab je rekla da je Vašington pokušao da bilateralno reši problem sa Pekingom, ali da to nije uspelo. Ona tvrdi da Kinezi politikom subvencija podstiču svoj izvoz i istovremeno diskriminišu uvoz.

Do optužbi pred Svetskom trgovinskom organizacijom dolazi u trenutku kada Amerika ima rekordno visoki trgovinski deficit sa najmnogoljudnijom zemljom sveta.

"Kineske subvencije posebno idu na štetu malim i srednje velikim američkim kompanijama koje zbog njih nemaju jednake uslove u tržišnom nadmetanju sa kineskim kompanijama", rekla je ona. Inače, američke kompanije već su pozvale administraciju predsednika Džordža Buša da izvrši pritisak na Kinu kako bi promenila dosadašnju praksu.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

POLJACIMA I ČESIMA EVRO TEK 2012.
Izvor:Beta

Varšava, Prag -- Poljaci i Česi nemaju izglede da počnu da koriste evro pre 2012. godine, a realno jeda to bude 2013. godina.

Novi guverner poljske centralne banke Slavomir Skšipek, za razliku od svog prethodnika Lešeka Balceroviča, koji je evro hteo što pre, očekuje da će "kriterijume koji su neophodni za prelazak na evro, zemlja ispuniti 2009. godine. Ako se uračuna vreme za proceduru, ispada da bi prešli na evro 2012. ili 2013. godine".

Guverner NBP se slaže sa stavom braće Kačinjski, premijera Jaroslava i šefa države Leha, da Poljska sa evrom ne treba da žuri. "Evro ćemo prihvatiti kada za nas to bude korisno. Neke zemlje su imale veliki koristi od uvođenja evra, kao što su Irska i Španija. Postoje i nezadovoljne zemlje, kao Italija, Grč ka i Portugal", tvrdi Skšipek i kaže da će Poljska prvo sabrati sve koristi i štete od evra.

Prvobitni datum, 2010. godinu, morala je da odloži i Češka. Posle godinu dana nejasnoća, novi ministar finansija Miroslav Kalousek, najavio je će Česi početi da plaćaju evrom 2012. godine.

On je rekao da će tokom marta konačno biti predložen "nacionalni plan prelaska na evro", u kome bi kao datum oproštaja od krune bio određen 1. januar 2012.

Češka trenutno od četiri kriterijuma za prelazak na evro ispunjava dva, a Evropska komisija procenjuje da će budžetski deficit ove godine preći 4,1 odsto bruto domaćeg proizvoda zemlje, dok je za evro neophodno da ne bude iznad tri odsto.

"Češka nije iskoristila period visokog privrednog rasta za konsolidaciju javnih finansija", upozorila je Evropska komisija na najveću prepreku za ulazak Češke u evrozonu.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KOMPANIJA SA 210 MLRD. $ IMOVINE
Izvor:B92

Peking -- Kina osniva kompaniju za upravljanje petinom deviznih rezervi, objavili su kineski državni mediji.

Novoosnovana kompanija za investicije upravljaće imovinom od 210 milijardi dolara, nasuprot približno 160 milijardi dolara kojima upravlja najveći svetski mešoviti investicioni fond, prenose kineski mediji.

"Državno veće je prošlog meseca na radnoj konferenciji o nacionalnim finansijama predložilo osnivanje posebne institucije za ulaganja na finansijskim tržištima", kažu u centralnoj državne kineskoj kompaniji za ulaganja.

Optužbe za eksploataciju radnika

Fabrika Kaisai Metals u južnoj Kini, koja pravi delove za američke proizvođače nameštaja, navodno eksploatiše radnike dugim radnim vremenom i malim platama, saopštila je jedna grupa za zaštitu prava zaposlenih.

Predstavnik Kaisaija priznaje da radni uslovi u fabrici u proviniciji Guangdong nisu idealni, ali tvrdi da su sami radnici izabrali dugo radno vreme. On kaže da su ove navode uzeli "vrlo ozbiljno" i da će pokušati da poprave radne uslove.

Njujorški Nacionalni komitet rada kaže da je 700 zaposlenih u Kaisaiju plaćeno 24,33 dolara nedeljno za radnu sedmicu od 77 sati, što je otprilike polovina minimalne nadnice u Kini od 52,56 dolara nedeljno.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TRI MILIJARDE $ ZA AERODROM U PRAGU
Izvor:Pincom.biz

Prag -- Nekoliko međunarodnih kompanija iskazalo je interes za kupovinu praškog aerodroma po ceni od približno tri milijarde dolara.

Privatizacija praškog aerodroma Ruzyne privukla je interesovanje Hočtief Erporta, podružnice Hočtiefa, vodeće kompanije u nemačkoj građevinskoj industriji, zatim nemačke kompanije Fraporta, operatera frankfurtskog aerodroma, australijske Mekveri Banke, češke investicione banke PPF i slovačkih ulagača Penta i JT.

Portparol Hočtief Erporta Donatela Gaser rekla je da je to za njih zanimljiva prilika i dodala da praški aerodrom ima veliki potencijal, dok je portparol australijske banke Alison Džeferis izjavila da su oni veliki ulagači u vazdušne luke i da razmatraju sve mogućnosti koje se nude širom sveta.
Volfgang Švalm iz Fraporta kazao je samo kako je njegova kompanija u potrazi za novim transakcijama na području Evrope.

Vazdušna luka, o čijoj je privatizaciji češka vlada donela odluku prošle godine, u velikoj meri je proširila svoje poslovanje poslednjih godina i prevezla rekordnih 11,5 miliona putnika u 2006. godini. Njen novi terminal Nord-2 počeo je sa radom u januaru 2006. godine i teoretski bi trebalo da podigne kapacitete na 20 miliona putnika godišnje, pri čemu bi ta brojka bila ostvariva 2020. godine. Međutim, neophodno je izgraditi i novu pistu koja bi se pridružila dvema postojećima, ali ti planovi trenutno stoje zbog problema sa kupovinom zemljišta.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BLAGI PAD EVRA U ODNOSU NA DOLAR
Izvor:Beta

Frankfurt -- Evro se danas pomerio nešto niže prema dolaru, dok trgovci isčekuju odluku o evropskim kamatnim stopama.

Evro se danas kupuje za 1,2940 dalar, u odnosu na 1,2967 u petak. U malom padu je i britanska funta, dok je japanski jen poskupeo sa 121,07 na 120,74.

Evropska centralna banaka (ECB) i Engleska banka (Bank of England) sastaju se u četvrtak da odluče da li će menjati svoje ključne kamatne stope.

Očekuje se da će ECB zadržati cenu novca na sadašnjih 3,5 odsto interesa, ali da je naumila da osnovnu kamatu poveća u martu.

Veća kamata - oružje protiv inflacije - podržava određeni novac tako što imovinu izraženu u toj valuti čini privlačnjom za ulagače.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.02.2007. 10:10:54 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

NEOHIMIKI KUPIO RAFINERIJU BEOGRAD
Izvor:Beta

Beograd -- Grčka kompanija Neohimiki potpisala je ugovor o kupovini 70 odsto društvenog kapitala Rafinerije nafte Beograd.

Agencija za privatizaciju je saopštila da je taj ugovor vredan 16,3 miliona evra.

U saopštenju se navodi i da je investicioni program vredan 15 miliona evra, a kupac je, uz prihvatanje minimalnih obaveza socijalnog programa, "prihvatio i određene dodatne elemente socijalnog programa".

Ponudu za kupovinu Rafinerije nafte Beograd podnele su i bugarske kompanije Evropetroleum i Prista Oil, kao i domaći kionzorcijum MBS koga čine Res trejd (Res Trade) iz Novog Sada i MBS Tehno iz Beograda.

Rafinerija nafte Beograd je najstarije i najveće preduzeće za proizvodnju motornih i industrijskih ulja i drugih antikorozionih sredstava u Srbiji, koje je poslovalo kao samostalno preduzeće, 100 odsto u vlasništvu Vlade Srbije.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

I DALJE BEZ JEFTINIH LETOVA
Izvor:Danas

Beograd -- Nakon analize tržišta utvrdili smo da u Srbiji postoji interesovanje putnika za prekookeanske letove, kažu u Britiš ervejzu.

Interesovanje postoji, pre svega, za letove do Njujorka, Čikaga, Vašingtona, Toronta. Reč je o gradovima koje građani Srbije najčešće posećuju i gde je dosta njih nastanjeno.

U toj kompaniji podsećaju da najveće interesovanje vlada ipak za putovanje do Londona, kao i da je u poređenju sa 2005. godinom, broj putnika prošle godine porastao za 1,9 odsto.

Promotivna ponuda Britiš ervejza, koja traje do 28. februara i putnicima iz Srbije zainteresovanim za prekookeanske destinacije nudi povratne karte do Njujorka za 289 evra, do Čikaga i Vašingtona za 399 evra, a do Toronta za 410 evra, ponovo je aktuelizovala pitanje kada će se i na našem nebu pojaviti lou kost kompanije.

U Srbiji, gde je prosečna plata ispod 300 evra, promotivne akcije bilo koje avio kompanije, naročito ako je reč o dalekim destinacijama, nailaze na odobravanje potencijalnih putnika. Ali, džepu prosečnog stanovnika više bi odgovarala ponuda lou kost kompanija koje bi putnike prevozile za tridesetak evra.

Priča da će nemački Džermanvingz, irski Rajan er, kao i domaća firma Centavija, iz Beograda leteti po lou kost sistemu raspirila je maštu mnogih građana "plitkih" džepova željnih da posle višegodišnje izolacije vide "sveta". Ali sve je ostalo na nivou priče.

Razloge za to treba tražiti, osim strogog viznog režima, i u činjenici da se karte kupuju isključivo preko interneta koji je za većinu građana Srbije apstraktna imenica.

Situaciju dodatno otežava i činjenica da većina potencijalnih korisnika nema deviznu karticu kojom bi platili rezervaciju karte. To su tri osnovna parametra koja lou kost kompanije mere prilikom donošenja odluka o ulasku na neko tržište.

Uzima se u obzir i navika potencijalnih korisnika da se na ovaj način "vinu" u nebo i stignu do određene destinacije. Kada se sve to ima u vidu, ne bi trebalo da čudi zašto lou kost kompanije oklevaju da uđu i na ovaj deo vazdušnog prostora. Jedini koji se odvažio na taj rizični korak je nemački avioprevoznik Džermanvings koji leti tri puta nedeljno na relaciji Beograd - Keln.

Osim Džermanvingsa, nijedna lou kost kompanija zasad ne leti iz Beograda, između ostalog, i zato što nemaju potrebne dozvole da bi poslovale u našoj zemlji. Džermanvings ima pravo na to po tzv. horizontalnom ugovoru između Srbije i Nemačke.

Centavija, recimo, ima dozvolu za čarter letove, ali da bi letela po lou kost sistemu, morala bi da ima dozvolu za redovni vazdušni saobraćaj koja košta oko pola miliona dolara.

Rajan er je prošle godine "snimao" jeftinije aerodrome, pre svega onaj u Batajnici, dok je Centavija početkom prošlog leta najavljivala gotovo siguran start lou kost letova do Italije, Nemačke, Švajcarske, Austrije, Slovačke, Slovenije, ali godina je prošla, a od planova ništa.

A kada se bude ostvario taj "lou kost san" građani Srbije moći će da lete do Londona, Pariza, Minhena... za samo 30 do 40 evra.

Nacionalni avio prevoznik Jat ervejz nije uveo letove do prekookeanskih destinacija, mada ih je u nekoliko navrata najavljivao. Na pitanje kada će se to dogoditi i da li će tada biti u stanju da konkurišu velikim svetskim avio kompanijama koje posluju na domaćem tržištu, u Jatu podsećaju da će konačnu reč o tome dati nova vlada.

"Imamo u planu letove do dalekih destinacija, ali pošto nova vlada još nije formirana i ne zna se ko će preuzeti rukovodstvo nad Jatom, u ovom trenutku ne možemo da tvrdimo kada će se to dogoditi", kažu u tom preduzeću.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

MOBILKOM U JUNU POČINJE SA RADOM
Izvor:Beta

Barselona -- Treći operater mobilne telefonije u Srbiji, austrijski Mobilkom počeće da radi početkom juna.

Predsednik uprave te kompanije Boris Nemšić je na Svetskom kongresu 3GSM u Barseloni kazao da je do sada zaposleno stotinu od planiranih 300 radnika, da je izvesno da će koristiti broj 061, kao i da će od Republičke agencije za telekomunikaciju verovatno tražiti i pozivni broj 060.

Mobilkom Austrija dobio je 1. decembra prošle godine licencu za mobilnu telefoniju u Srbiji, za koju je platio 320 miliona i jedan evro, a čelnici kompanije najavili su ulaganje dodatnih 250 miliona evra u izgradnju mreže.

Nemšić je kazao da Molbikom u Srbiji neće pokušavati da preuzme korisnike Telekoma Srbije i Telenora, jer na srpskom tržištu ima prostora za sva tri operatera mobilne telefonije. On je rekao i da će Mobilkom izvršiti sve obaveze preuzete ugovorom o dodeli licence, istakao da sve pripreme teku po planu i izrazio zadovoljstvo kvalitetom izabranih radnika.

Nemšić, koji je i član uprave GSM asocijacije, prisustvuje Svetskom kongresu 3GSM, koji se od 12. do 16. februara održava u Barseloni, na kom su predstavljena najnovija dostignuća u oblasti mobilne telefonije i mogućnosti unapređenja mobilnih komunikacija, a pažnja mobilnih operatera usmerena je na zemlje u razvoju, naročito na dva brzo rastuća tržišta Kine i Indije.

Organizator skupa je GSM asocijacija koja okuplja oko 700 mobilnih operatera u skoro 220 država i 180 kompanija koje pružajuju usluge mrežne infrastrukture.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

REŠENJE ZA "JUGOREMEDIJU" 1. MARTA?
Izvor:Beta

Zrenjanin -- Radnici-akcionari "Jugoremedije" ušli su u fabrički krug da bi zakazali i pripremili održavanje vanredne skupštine akcionara.

Vanredna skupština akcionara "Jugoremedije" biće, zbog opstrukcije pojedinih službi i menadžmenta, zakazana za 1. mart umesto da bude održana krajem ove sedmice.

Protiv menadžmenta "Jugoremedije" i pojedinih rukovodilaca službi biće podnete krivične prijave zbog onemogućavanja pripreme vanredne skupštine akcionara, najavili su radnici i akcionari te fabrike lekova.

Viši trgovinski sud u Beogradu ovlastio je Zoru Vujaković, jednu od otpuštenih radnika akcionara da zakaže tu sednicu i njom predsedava.

Predstavnici rukovodstva i šef pravne službe Jovica Ostojin odbijaju, međutim, da sarađuju, pa će pripreme za održavanje te skupštine biti obavljene bez saradnje sa njima, kazala je Zora Vujaković.

"Ono što je najvažnije jeste da skupština bude održana u Zrenjaninu i da se što pre pokrene proizvodnja koju je po naređenju Jovice Stefanovića Ninija, doskorašnjeg većinskog vlasnika, zaustavio direktor 'Jugoremedije' Zlatko Marković, koji se već danima ne pojavljuje u fabrici," navela je Vujakovićeva.

Posle donošenja više sudskih presuda, vlasnici 58 odsto akcija "Jugoremedije" su mali akcionari kojih ima oko 4.500, a 42 odsto kapitala ponovo je u vlasništvu države nakon što je poništena kupovina te fabrike od strane "Jake 80" čiji je vlasnik Jovica Stefanović.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZASTAVE 128 SPREMNE ZA EGIPAT
Izvor:B92

Kragujevac -- Prvi kontingent automobila Zastava 128 u rasklopljenom stanju biće otpremljen za Egipat do kraja februara.

Egipatskom uvozniku Jugo Misir trejd biće isporučeno 240 "osmica" i izvesna količina rezervnih delova, u ukupnoj vrednosti od oko 690 hiljada dolara.

Prema informacijama iz fabrike Zastava - automobili, u toku je transport delova i sklopova u luku Bar, koji će trajati do 20. februara. Nakon zaključenja transportnih procedura, kragujevački kontingent bice otpremljen u Egipat u planiranom roku.

Serijska proizvodnja Zastave 128 počela je u maju 1971. godine. Ukupno je proizvedeno oko 230 hiljada tih vozila koja se od 1980. godine u delovima izvoze u Egipat, a u Kairu ih montira fabrika El Nasko.

U Fabrici Montaža Zastave automobili od početka ovog meseca dnevno se proizvode oko 40 automobila, što je za deset manje od plana, ali je uslovljeno snabdevanjem delovima i sklopovima. Direktor ove fabrike Mihailo Kitonjić kaže da, ukoliko se situacija u tom delu popravi, zaposleni u Montaži lako mogu da nadoknade ovaj zaostatak i u februaru proizvedu 910 automobila.

Inače, ova fabrika od 22. januara radi u kontinuitetu, a očekuje se da tako bude i narednih dana

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZVOZ U ITALIJU 736 MILIONA EVRA
Izvor:B92, Beta

Beograd -- Srbija je prošle godine izvezla u Italiju robu u vrednosti 736 miliona evra, što je za 40 odsto više nego u 2005. godini.

Italija je na četvrtom mestu glavnih izvoznika u Srbiju i u 2006. godini izvezla je na srpsko tržište robu vrednu 873 miliona evra, kazao je direktor Italijanskog instituta za spoljnu trgovinu u Beogradu Enriko Barbijeri i dodao da je to za oko 20 odsto više nego u 2005. godini.

Srbija je iz Italije najviše uvozila automobile, tekstilne proizvode i industrijske mašine, dok je Srbija na italijansko tržiste najviše isporučivala gvožđe i čelik, obojene metale i odeću, rekao je Barbijeri.

Italijanski institut za spoljnu trgovinu (ICE) predstavio je u Beogradu i italijanske sajmove Plastek i Samuplast, posvećene mašinama i tehnologijama za preradu plastičnih materijala.

Direktor Instituta Enriko Barbijeri najavio je da će ove godine ICE, u saradnji sa organizatorima sajmova, pozvati deset privrednika iz Srbije da posete tu manifestaciju i ostvare kontakte sa proizvođačima.

Sajam Plastek će predstaviti tehnologiju za preradu plastičnih materijala i održaće se od 9. do 11. marta u Ankoni, dok je Samuplast sajam alatnih mašina i tehnologija za obradu plastike i trajaće od 17. do 20. maja ove godine u Pordenoneu.

Što pre formirati novu vladu

Ambasador Italije u Beogradu Alesandro Merola je izjavio da bi Srbija trebalo što pre da formira vladu, jer je stabilna izvršna vlast bitan preduslov za ulaganja stranih investitora, jer oni moraju da znaju kojim putem ide srpska privreda.

Italija bi mogla da bude još prisutnija na srpskom tržištu, ali je problem politička nestabilnost i nerešeno pitanje Kosova i Metohije, kazao je Merola.

Prema njegovim rečima 2007. godina biće teška i za srpsku privredu, jer je je čekaju i nerešena pitanja u oblasti privatizacije i ulaganja u infrastrukturu. On je uputio reči ohrabrenja italijanskim investitorima da budu spremniji za ulaganja, jer je Srbija cenretalno tržište u regionu.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SEAF TRAŽI KOMPANIJE ZA ULAGANJE
Izvor:Beta

Beograd -- Investicioni fond SEAF objavio je nameru da u 10 do 15 kompanija iz Srbije, Crne Gore i Makedonije uloži najviše 24 miliona €.

Direktor za investicije Saut Balkan fand (South Balkan Fund) Ivan Čakarević kazao je na predstavljanju u Privrednoj komori Srbije u Beogradu da je SEAF spreman da u svako od tih preduzeća investira od 300.000 do 1,6 miliona evra.

On je kazao da fond želi da uloži novac u privatne kompanije sa većinskim domaćim kapitalom i potencijalom za brz i dinamičan razvoj i dodao da se novac ne investira u preduzeća u postupku privatizacije i ona čije se akcije kotiraju na berzi.

Investicioni fond SEAF funkcioniše po principu alternativnog finansiranja "prajvat ekviti" (private equity), što znači da u odabrano preduzeće ulaže novac, a za uzvrat dobija udeo u vlasništvu.

Novac obezbeđuje od međunarodnih investitora kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna finansijska koorporacija (IFC), USAID, SECO, FMO, ulaže ga u preduzeća i postaje partner sa udelom od 25 do 49 odsto, objasnio je Čakarević.

Prema njegovim rečima, SEAF posle ulaska u partnerstvo sa nekim preduzećem pomaže njegov razvoj i povećanje vrednosti tokom četiri do šest godina, posle čega se zajedno sa ostalim vlanicima odlučuje na prodaju cele kompanije ili svog udela u njoj.

SEAF ostvaruje profit isključivo podizanjem vrednosti kompanije i prodajom svog udela, kazao je Čakarević i istakao da je prednost tog u odnosu na klasične investicione fondove, transparentnost izvora finansiranja.

SEAF Saut Balkan fand je pre četiri meseca osnovao predstavništvo u Beogradu, koje pokriva tržišta Srbije, Crne Gore i Makedonije, a u Rumuniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji ima oko 40 investicija. Posluje u oko 20 zemalja sveta i do sada je investirao u oko 250 kompanija i upravlja kapitalom od preko pola milijarde dolara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SETVA 2007. SKUPLJA ZA 20 ODSTO
Izvor:Beta

Beograd -- Predstojeća prolećna setva biće skuplja za oko 20 odsto nego prošle godine, zbog visoke cene kukuruza.

Saradnik Privredne komore Srbije (PKS) Branislav Gulan rekao je da će prolećna setva, koja će početi krajem februara, biti obavljena na oko 2,5 miliona hektara, od čega će polovina, odnosno oko 1,3 miliona hektara, biti zasejano kukuruzom.

Prema njegovim rečima, verovatno je da će biti zasejano oko 100.000 hektara kukuruza više nego proteklih godina, jer je cena kukuruza trenutno visoka i iznosi oko 12,5 dinara po kilogramu.

"Zemljište se sada priprema, oranje je u toku, a ostaje problem stare mehanizacije", kazao je Gulan.

On je ocenio da bi trebalo povećati setvu industrijskog bilja, pre svega duvana. Prošle godine proizvedeno je 7.000 tona duvana, a bilo je neophodno bar 15.000 tona.

Ove godine, kako navodi Gulan, šećerna repa biće zasejana na oko 80.000 hektara do 100.000 hektara, pšenica je već zasejana na oko 600.000 hektara, soja će se zasejati na oko 200.000 hektara, što je jednako prošlogodišnjoj, a slično će biti i sa suncokretom.

Prema njegovim rečima, nepovoljno je što će i ove godine proizvođači morati sami da finansiraju setvu, jer ekonomsko-agrarna politika nije na njihovoj strani.

"Vrednost poljoprivredne proizvodnje prošle godine bila je oko 3,3 milijarde evra, a koliko će biti ove godine, sigurno ne zavisi od ekonomsko-agrarne politike", kazao je saradnik PKS.

Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda (HMZ) Nedeljko Todorović rekao je da se tokom setve očekuje relativno povoljno vreme, bez značajnijih promena.

Prema njegovim rečima, temperature će biti iznad prosečnih i kretaće se od pet do devet stepeni Celzijusa pa se očekuje povoljno vreme za useve.

Zadružni savez Vojvodine i poljoprivredna udruženja se slažu sa procenom da će ratarima za ovogodišnju setvu biti potrebno do 20 odsto novca više nego prošlog proleća.

Prema dosadašnjim procenama, koje se baziraju na osnovu ugovorene proizvodnje, u Vojvodini će ovog proleća biti zasejano i 70.000 hektara šećerne repe, oko 180.000 hektara suncokreta i nešto više od 100.000 hektara soje.

Ako se uzmu u obzir važeće cenama repromaterijala, prolećna setva najvažijih poljoprivrednih kultura, kukuruza, suncokreta, šećerne repe i soje, prema toj proceni, koštaće primarne poljoprivredne proizvodjače u Vojvodini oko 35 milijadi dinara.

Predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov izjavio je da, iako svi proizvođači repromaterijala nisu izašli s konačnim cenama, već sada je jasno da će setva u proseku biti skuplja.

"Što je još gore, za sada nema ni naznake da će stići bilo kakva pomoć od države, pa je veliko pitanje kako će najvažniji posao u poljoprivredi biti urađen", rekao je on.

Pavle Kujundžić iz subotičkog udruženja zemljoradnika rekao je da su najviše poskupela sredstva za zaštitu bilja, potom seme, a da se cena mineralnih đubriva nije menjala u odnosu na 2006. godinu.

"Neverovatno je da je bilo šta poskupelo, s obzirom na to da je lane u vreme setve evro bio 85 ili 86 dinara. Proizvođači repromaterijala godinama su se skokom kursa pravdali za poskupljenja, a sada, kada evro pada, opet imamo skok cena", rekao je Kujundžić.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRIHOD JAT TEHNIKE 7 MILIONA DOLARA
Izvor:B92, Danas

Beograd -- Jat tehnika je u 2006. imala prihod od oko sedam miliona dolara, a 40 odsto prihoda dolazi od poslova za strane kompanije.

Direktor za poslovni razvoj Jat tehnike Aleksandar Križić kaže da je kompanija u februaru dobila licencu za rad od Američke vazduhoplovne administracije, čime je stekla pravo da održava i popravlja avione svih svetskih kompanija.

Zajedno sa evropskom licencom, istakao je Križić, koju Jat tehnika već poseduje, kompanija sada ima dozvolu za rad na kompletnom svetskom avio tržištu.

Jat ervejz je na konferenciji Evropske organizacije za linijsko održavanje aviona (ELMO) sklopio ugovore o održavanju aviona sa nekoliko kompanija, među kojima su Jat ervejz, ruski Trans Aero, zatim neke afričke aviokompanije, a u planu je i sklapanje ugovora sa češkom aviokompanijom.

Konferenciji ELMO prisustvuju predstavnici 21 kompanije iz sveta aviobiznisa, među kojima su Lufthanza, Er Frans, Britiš ervejz, KLM, Olimpik, Aeroflot, Turkiš ervejz, SAS.

Križić kaže da se Jat tehnika za organizovanje konferencije odlučila imajući u vidu ne samo sopstvene već i interese svog osnivača Jat ervejza, ali i države Srbije i dodaje da je reč o izuzetno važnoj promociji poslovnog okruženja u našoj zemlji. Preduzeće Jat tehnika odvojeno je od kompanije Jat ervejz u julu 2006. godine, a Križić smatra da je „za Jat tehniku ovaj momenat posebno interesantan jer je u pitanju početak intenzivnijeg predstavljanja brenda preduzeća, koje posluje odvojeno od Jat ervejza”.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BESPOVRATNI NOVAC ZA RADNA MESTA
Izvor:Blic, Danas

Kraljevo -- Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) će u Srbiji sa 46,5 miliona dolara finansirati dva programa - MEGA i SCOPES.

Ugovore sa predsednicima 11 opština u kojima će ovi projekti biti sprovedeni potpisao je u Kraljevu ambasador SAD u Srbiji Majkl Polt.

U okviru programa SCOPES, koji je u osnovi namenjen planiranju i reagovanju u kriznim situacijama i jačanju ekonomske sigurnosti, u narednih šest meseci biće sprovedeno takmičenje biznis planova nazvano „Ostvari svoj san“.

Projekat je namenjen nezaposlenima koji žele da započnu svoj biznis, mladim stručnjacima i malim i srednjim preduzećima sa interesantnim projektima. Po rečima ambasadora Polta i Brajana Holsta, direktora ovog projekta, SCOPES program će trajati pet godina, u njega će USAID investirati 20 miliona dolara, a prvi projekti koji će biti direktno finansirani ili će dobiti mentorsku ili podršku kroz obuku biće izabrani u maju.

“Građani Srbije su rekli da su im najpotrebnija nova radna mesta i mi smo tu da vam pomognemo”, rekao je Majkl Polt, ambasador SAD u Srbiji, obrazlažući zašto se USAID odlučio baš za ove projekte.

Opštine Pećinci, Šabac, Čačak, Kraljevo, Arilje, Prijepolje, Pančevo, Vršac, Smederevo, Paraćin i Leskovac će, sa druge strane, biti uključene u MEGA projekat koji za cilj ima promociju investicija.

“Prvih deset opština koje su ušle u ovaj projekat su iz sopstvenih i iz sredstava USAID do sada već ostvarile investicije od 77 miliona dolara, a ove godine će iz nacionalnog investicionog plana u te projekte biti uloženo još 130 miliona, što dovoljno govori o njihovoj konkurentnosti i opravdanosti da se MEGA proširi i na druge gradove u Srbiji”, rekao je Stiven Rozenberg, direktor ovog programa.

Takođe, za sedam nerazvijenih opština pripremljen je program vredan 20 miliona dolara, koji će pomoći nezaposlenim, mladima, izbeglicama i poljoprivrednicima u tim sredinama da se pripreme za biznis, kaže on i podseća da su u pripremi još dva programa - jedan namenjen poljoprivrednicima i drugi predviđen za preduzetnike.

Miloš Babić, predsednik opštine Kraljevo koja inače učestvuje u oba USAID programa, rekao je za Danas da je pomoć USAID dragocena za privredu tog regiona i objasnio da "u Kraljevu ima 18 hiljada nezaposlenih, veliki je broj izbeglica, a privreda koja ima velike potencijale ne može bez pomoći sa strane da se pokrene".

Predsednik opštine Šabac, koja je među 11 potpisnika Mega programa, Miloš Milošević kaže da je opština “već odlučila da 500 hektara zemljišta ponudi novim investitorima, a prioritet će imati agroindustrijski kompleks koji, po pravilu, otvara veliki broj radnih mesta. Sa 20 hiljada nezaposlenih u gradu koji je bio sedište hemijske industrije, ti programi znače ne samo ekonomski napredak nego i zdraviju životnu sredinu”.



REGION

MILIJARDU EVRA ZA MORSKU OBALU BIH?
Izvor:Pincom.biz

Neum, jedini hercegovački grad na jadranskoj obali, uskoro će postati najveće gradilište u ovom delu Evrope.

Direktor predstavništva danske kompanije Kristensen Group za BiH Muhamed Švrakić kaže da je kompanija, čija je specijalnost izgradnja luksuznih odmarališta, odlučila da pokrene radove na izgradnji luksuznog odmarališta na poluostrvu Klek i gradu Neumu.

"Projekat koji nudimo je jedan od najvećih u turizmu u Evropskoj uniji i po visini investicije i po površini na kojoj će se graditi. Projekat bi obuhvatao 170 hektara, a ovim planom je predviđena izgradnja velikog broja sportskih terena, trgova i drugih turističkih sadržaja koji nedostaju Neumu", kazao je Švrakić.

Planom je predviđena i izgradnja pet kilometara novih plaža, pet velikih hotela, dvadesetak stambenih zgrada sa apartmanima, pet turističkih bungalov naselja, kao i oko 400 luksuznih vila za bogatu svetsku klijentelu.

Gradnja naselja bi trebalo da traje od deset do dvanaest godina, a visina investicije iznosi oko milijardu evra. "Prema našim planovima, sa prvim radovima bi mogli početi već u oktobru ili novembru ove godine", naglasio je Švrakić.

Iako je veliki deo građana Neuma pozitivno ocenio ovaj projekat, ima i onih koji smatraju da će se izgradnjom turističkog naselja najveća šteta naneti domaćem stanovništvu.

Građani Neuma strahuju i da bi moglo doći do određenog odstupanja od mediteranskog stila gradnje, koji je tradicionalan za ovo podneblje. "U Neumu nema prepoznatljive arhitekture, a gradit će se u stilu koji će se uklopiti u regiju", kazao je Švrakić.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

C.GORA:PONUDE ZA MOBILNU TELEFONIJU
Izvor:Beta

Podgorica -- Srpsko-holandski konzorcijum jedini prijavljen na tender za dodelu licence za 2G i 3G mobilnu telefoniju u Crnoj Gori.

Mađarski "T-mobile" i norveški "Promonte" dostavili su ponude za dodelu licence za treću generaciju.

Kompanije koje su dostavile ponude posle njihovog otvaranja u Agenciji za telekomunikacije Crne Gore nisu želele da saopšte detalje ponuda.

Tendersku dokumentaciju za drugu i treću generaciju mobilne telefonije, pored konzorcijuma "Telekoma Srbije" i holandske kompanije "Ogalar" , bili su otkupili i "Mobilkom Austrija", luksemburška kompanija "Komsel" i "Monte Nova", čiji je osnivač Aco Đukanović.

Tenderska komisija je saopštila da će "kvalifikativnost i podobnost" dostavljenih ponuda biti razmatrana narednih sedam dana.

Minimalna naknada za licencu treće generacije iznosi dva miliona evra, dok će kombinovana za drugu i treću generaciju iznositi šest miliona evra.

Telekom u 2006. ostvario 67 odsto višu dobit nego 2005.

Crnogorski telekom je u prošloj godini ostvario neoporezovanu dobit od 41 milion evra, što je za 67 odsto više u odnosu na 2005. godinu.

Telekom, čiji je većinski vlasnik "Mađar Telekom", saopštio je da je u prošloj godini imao prihod od 116 miliona evra, što je za 11 odsto više nego 2005. godine. Prihod od usluga fiksne telefonije je bio 75 miliona evra, a neoporezovana dobit 17,5 miliona evra.

Mobilni operater kompanije, T-Mobile Crna Gora je prošle godine imao prihod od 51 milion evra, što je za oko 7,6 miliona više nego u 2005. godini.

T-Mobile je na kraju prošle godine imao 331.000 korisnika, što je više od polovine ukupnog stanovništva Crne Gore.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BANKA AUSTRIJA PREUZELA ZAGREBAČKU
Izvor:Beta

Zagreb -- Austrijska Kreditenštalt banka postala je novi vlasnik 81,9 odsto osnovnog kapitala Zagrebačke banke (ZABA).

Do promene u strukturi akcionara druge po veličini banke u Hrvatskoj došlo je pošto je italijanska banka Unikredito (UniCredito Italiano) prenela svoj kapital u Zagrebačkoj banci austrijskoj Kreditenštalt banci (Bank Austria Creditanstalt AG).

Dosadašnji većinski vlasnik, italijanska banka Unikredito je 6. februara prenela 2.360.899 redovnih i 4.197 povlašćenih akcija Zagrebačke banke Kreditenštalt banci, navela je ZABA u obaveštenju Zagrebačkoj berzi koje su preneli hrvatski mediji.

U trenutku zaključenja ugovora o prenosu, Unikredito banka je imala 94,88 odsto udela u Banci Austrija, tako da Banka Austrija nije obavezna da objavi ponudu za preuzimanje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BIH IMA NAJNIŽI BDP U EVROPI
Izvor:Beta

Sarajevo -- Bosna i Hercegovina ima najniži bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Evropi od 2.440 dolara, i među najnižima u svetu.

Prema najnovijem izveštaju Svetske banke koje su preneli mediji u BiH, najveći BDP po stanovniku u regionu ima Hrvatska - 8.060 dolara, što je dvostruko više od novih članica EU - Bugarske i Rumunije.

Slede Crna Gora sa 3.600 dolara, Srbija sa 3.280 dolara i Albanija sa 2.850 dolara BDP-a po stanovniku.

Prema podacima Centralne banke BiH, BDP po stanovniku u BiH je 1999. godine bio svega 1.427 dolara, da bi 2000. čak pao na mizernih 1.337 dolara, a "dizanje" je krenulo 2001. godine kada je bio 1.397 dolara.

Sledeće 2002. godine je bio 1.614 dolara, a rast se nastavio 2003. godine kada se popeo na 2.024 dolara, pa 2004. godine na 2.145 dolara, a 2005. godine na čak 2.263 dolara po stanovniku.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TENDER ZA MALE HIDROCENTRALE
Izvor:Beta

Skoplje -- Ministarstvo ekonomije Makedonije raspisalo je međunarodni tender za davanje koncesija na 60 lokacija za gradnju malih hidrocentrala

Male hidrocentrale, proizvodnog kapaciteta do pet megavati električne energije, gradiće se na slivovima reka Vardar, Strumica i Crni Drim.

Kompanije koje su zainteresovane da učestvuju na tenderu treba do 14. juna da dostave ponude sa podacima o finansijskom poslovanju, bonitetu, bilans uspeha i potvrdu Uprave javnih prihoda, objavio je poslovni sajt Total.

Treba da dostave i dokaz da su poslednje dve godine ostvarile promet ne manji od 500 evra po kilovatu instalisanog kapaciteta.

Ovo je drugi tender za davanje koncesija za izgradnju malih hidrocentrala.

Regulatorna komisija za energetiku je 9. februara objavila i tarife za električnu energiju proizvedenu u malim hidroelektranama, što je bio jedan od uslova za raspisivanje tendera.

Kilovat-čas električne energije iz hidrocentrala sa godišnjom proizvodnjom od jednog megavata prodavaće se po ceni od 12 evrocenti. Jedan kilovat-čas struje iz centrala sa godišnjom proizvodnjom od 1,2 megavati će koštati osam evrocenti.

Šest evra će biti cena kilovat-sata iz centrala sa godišnjom proizvodnjom dva do 4,2 megavati, pet evra za kilovat-sat proizveden u centralama kapaciteta četiri do osam megavati i 4,5 evrocenti za kilovat-čas iz hidrocentrala sa godišnjom proizvodnjom većom od 8,4 megavati.

DUGOVI HRVATA VEĆI OD TREĆINE BDP-A
Izvor:B92, business.hr

Zagreb -- Udeo duga stanovništva u BDP-u Hrvatske u periodu od 2002. do sredine 2006. godine, udvostručen je sa 19 na 38 odsto.

Prosečna zaduženost po zaposlenom je porasla sa oko 7,9 hiljada evra na kraju 2005. godine porasla na preko 8,5 hiljada do juna 2006. godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Godišnja stopa rasta zaduženosti poslednjih godina nije se bitnije promenila uprkos merama koje je uvodila centralna banka da bi zauzdala rast spoljnog duga Hrvatske. Krajem juna 2006. godine godišnja stopa rasta zaduženosti stanovništva bila je 24,1 odsto, dok je krajem 2005. godine bila 20,2 odsto, a godinu dana ranije 19,2 odsto.

Osnovna kategorija zaduženosti stanovništva i dalje je dug prema poslovnim bankama, koji čini oko 96 odsto ukupnog duga stanovništva, kao rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka. Ukupni krediti stanovništva kod banaka na kraju decembra prošle godine iznosili su 13,2 milijarde evra.

Iz centralne banke ističu da je zaduženost stanovništva kod banaka u Hrvatskoj još znatno viša nego u državama novim članicama EU, gde udeo potraživanja banaka od stanovništva na kraju juna nije prelazio 19 odsto BDP-a. Međutim, veći udeo kredita stanovništvu u BDP-u pratio je i veći udeo depozita.

Udeo depozita stanovništva kod banaka u BDP-u u Hrvatskoj je na kraju juna bio 43,3 odsto, dok se kod većine uporedivih zemalja srednje i istočne Evrope kretao u rasponu od 20 do 30 odsto.

Osim depozita kod banaka, stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje, kao što su investicioni fondovi, sve se više okreće i stambenim štedionicama, pa analitičari procenjuju da bi ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj mogla iznositi oko 50 procenata BDP-a.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DOBIT OTP BANKE 968 MILIONA DOLARA
Izvor:B92, business.hr

Budimpešta -- Najveća mađarska banka OTP objavila je da je u prošloj godini ostvarila rast dobiti od 18,4 odsto, više od očekivanog.

OTP je tako prošle godine ostvarila neto dobiti od 187,5 milijardi forinta, odnosno oko 968,5 miliona dolara, uprkos tome što je u četvrtom kvartalu zabeležila najlošije poslovne rezultate u proteklih nekoliko godina.

U četvrtom kvartalu prošle godine dobit je iznosila 211,42 miliona dolara i u osnovi je ostala nepromenjena u odnosu na isti period prošle godine, dok je u odnosu na treći kvartal manja za 23,6 odsto.

Pritom, banka napominje da je jedan od glavnih motora rasta dobiti bio rast prihoda od kamata od 18,2 odsto, na 2,8 milijardi dolara, kao i smanjenje troškova od kamata za 16,4 odsto. Neto dobit od kamata iznosila je 1,83 milijarde dolara, što je 19,2 procanata više nego 2005. godine. OTP banka je u Srbiji kupila Nišku, Kulsku i Cepter banku.

Banka Austrija preuzela Zagrebačku banku

Zagreb - Austrijska Kreditenštalt banka postala je novi vlasnik 81,9 odsto osnovnog kapitala Zagrebačke banke (ZABA).

Do promene u strukturi akcionara druge po veličini banke u Hrvatskoj došlo je pošto je italijanska banka Unikredito prenela svoj kapital u Zagrebačkoj banci austrijskoj Kreditenštalt banci.

RAČUNI ZA STRUJU NA TRI RATE U CG
Izvor:B92, Beta

Podgorica -- Zbog visokih januarskih računa EPCG je odlučila da građanima omogući plaćanje januarskog računa u tri mesečne rate.

Građani će 50 odsto januarskog računa morati da plate odmah, a preostali deo u tri mesečne rate, saopšteno je posle sednice Odbora direktora EPCG. Prema nekim procenama prosečna visina januarskog računa je oko sto evra, skoro polovina prosečne zarade u Crnoj Gori.

Oko dvadesetak nevladinih organizacija organizovalo je širom Crne Gore potpisivanje peticije kojom građani od vlade traže da plaćaju struju iz domaćih izvora, da im se garantuje da neće biti restrikcija, te da se utvrdi dugoročna socijalna politika u toj oblasti, a do sada je tu peticiju svojim potpisima podržalo oko 2.500 građana.

EPCG je uvezla u januaru rekordnih 72 odsto potrebne električne energije po ceni od 7,42 centa evra za kilovat-sat. Poređenja radi, u decembru prošle godine je uvezeno oko 39 odsto potrebne količine struje po ceni od 4,48 centi za kilovat-sat.

Radna grupa crnogorske vlade predložila je i da se najsiromašnijim građanima obezbedi pomoć od četiri miliona evra za plaćanje izuzetno visokih januarskih računa za potrošenu električnu energiju.

Ministar zdravlja i socijalnog staranja Miodrag Radunović je kazao da će vlada platiti minimalnu potrošnju električne energije jednog domaćinstva, što iznosi oko 20 evra mesečno i dodao da bi pomoć trebalo da dobije 65 hiljada domaćinstava u Crnoj Gori ili trećina ukupnog broja domaćinstava.

Predlog vladine komisije ove godine obuhvata i oko 13 hiljada korisnika materijalnog obezbeđenja, oko 32 hiljada penzionera čija su mesečna primanja manja od sto evra kao i ostale kategorije socijalno ugroženog stanovništva. O predlogu radne grupe crnogorska vlada bi trebalo da se izjasni 22. februara.



SVET

GAZPROM UVEĆAO ČISTU ZARADU
Izvor:Beta

Moskva -- Ruski državni monopolista Gazprom objavio je danas skok čiste zarade u prvih devet meseci 2006. godine od 90 procenata.

Za to su zaslužne visoke svetske cene nafte i gasa kao i učinak nove petrolejske jedinice Gazprom Neft.

Najveći proizvođač gasa na svetu izveštava o profitu od 442,3 milijarde rubalja (16,78 milijardi dolara) u devet meseci do 30. septembra - u skladu sa međunarodnim standardima o finansijskim izveštajima - što je gotovo dvostruko više od 232,13 milijardi rubalja čiste zarade u istom razdoblju 2005.

"Značajan činilac u povećanju profita je kupovina Sibirnefta, oktobra 2005," piše u izveštaju Gazproma. "Više cene nafte i gasa takođe su značajno doprinele."

Gazprom je kupio 72,66 odsto Sibirnefta krajem 2005. godine za 13,01 milijardi dolara, a kasnije je preimenovao kompaniju u Gazprom Neft.

Ukupan prihod Gazproma uvećan je za 75 odsto, na 1.581 milijardu rubalja (60 milijardi dolara) u odnosu sa 902 milijarde rubalja iz prvih devet meseci 2005.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ČEŠKI PENZIONI FONDOVI BELEŽE RAST
Izvor:business.hr

Prag -- Češki privatni penzioni fondovi u 2006. su zaradili 147 miliona evra, što je za 9,4 odsto manje nego godinu ranije.

U Češkoj dobrovoljno mirovinsko osiguranje koristi više od 60 posto radno aktivnog stanovništva, a ta zemlja se može pohvaliti visokim stepenom svesti stanovništva za potrebom ulaganja u dobrovoljne penzione fondove kao jedan od načina za rešavanje svog statusa u starosti, pa ne čudi rast broja članova u tim fondovima.

Tako se njihov broj u 2006. povećao za novih 326 hiljada, na ukupno 3,61 miliona, pa tako sada dobrovoljno penziono osiguranje koristi više od 60 odsto radno aktivnog stanovništva u zemlji. Najveći rast članstva fondovi su zabeležili u poslednjem kvartalu, kada je broj članova povećan za 106.702 ljudi.

Istovremeno, pad profitabilnosti ovih fondova se tumači stanjem na tržištima kapitala koja nisu bila tako povoljna za deonice i obveznice kao predhodnih godina. Fondovi su nastavili da ulažu konzervativno, pa je tako najviše portfelja investirano upravo u obveznice, a zatim slede deonice i oročeni depoziti.

Imovina pod upravljanjem čeških penzionih fondova je prošle godine povećana na ukupno 4,83 milijarde evra, a prosečno je mesečno rasla za 69 miliona evra. Privatni penzioni fondovi sa državnim podsticajnim sredstvima su se pojavili u Češkoj 1994. godine i od tada do danas njihov broj se smanjio sa 44 na deset. Pozitivno je da se u taj sistem štednje sve više uključuju i češki poslodavci pa je tako broj članova fondova sa uplatama od strane poslodavaca povećan na 780.210 članova.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TRGOVINSKI DEFICIT SAD 763,6 MLRD $ : )))
Izvor:B92, Beta

Vašington -- Spoljnotrgovinski deficit SAD postigao je peti uzastopni godišnji rekord, guran ogromnim uvozom nafte i poplavom robe iz Kine

Ministarstvo trgovine navodi da se jaz u razmeni tokom prošle godine proširio za dodatnih 6,5 odsto i dosegao najviši nivo svih vremena od 763,6 milijardi dolara, pošto je rekordni uvoz zatrpao rekordni izvoz.

Decembar je bio deseti uzastopni mesec u 2006. godini u kome je mesečni deficit bio veći od 60 milijardi dolara. Godišnji sproljnotrgovinski manjak SAD iznosio je samo 30,7 milijardi dolara 1991. godine, pre nego što je počeo dugi galop ka sadašnjim visinama.

Istovremeno, decembar je prekinuo tromesečni trend smanjenja uvoza u SAD i pridoneo ukupnom negativnom bilansu. Tromesečno usporavanje rasta deficita pripisuje se padu cene nafte na svetskim tržištima, ali je taj trend prekinut kada se povećala vrednost uvoza nafte, a pao izvoz civilnih aviona, koji imaju znatan udeo u izvozu.

Američki izvoz, koji izvlači korist iz snažnijeg svetskog ekonomskog rasta i slabijeg dolara, je uknjižio rekord od 125,5 milijardi dolara u decembru, dok je uvoz povećan za 2,1 odsto na 186,7 milijardi dolara.

Isti činioci pogurali su ukupni prošlogodišnji izvoz SAD na rekordnih 1.440 milijardi dolara, 12,8 odsto više nego 2005. Izvoz je čak rastao brže od uvoza, koji se tokom prošle godine uvećao za 10,5 procenata - na 2.200 milijardi dolara.

Snažan izvoz pomogao je da se uspori povećanje trgovinskog deficita koji je 2005. godine imao stopu rasta od celih 17,3 odsto.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KINA BELEŽI VELIKI TRGOVINSKI VIŠAK
Izvor:B92, Beta

Peking -- Kineski trgovinski suficit u januaru je 15,9 milijardi dolara, kao rezultat najvećeg porasta izvoza u poslednjih 17 meseci.

U odnosu na isti period prošle godine izvoz je porastao za 33 odsto, dok je istovremena vrednost uvoza skočila 27,5 odsto. Ipak, razlika između kineskog izvoza i uvoza je smanjena u odnosu na novembar kada je suficit iznosio 21 milijardu dolara.

Međutim, analitičari upozoravaju da je trgovinski suficit Kine tradicionalno viši u poslednjem kvartalu. Vrednost viška izvezenih dobara u odnosu na uvoz je prošle godine bila rekordnih 177,5 milijardi dolara, čime su devizne rezerve narasle na više od hiljadu milijardi dolara.

Ipak, vlada je zabrinuta zbog snažnog priliva deviza što bi moglo da podstakne inflaciju, koja je u novembru u Kini iznosila 2,7 odsto. Istovremeno, kineski ekonomski rast beleži najviše stope u poslednjih jedanaest godina, sa više od deset odsto rasta. U četvrtom kvartalu BDP je porastao 10,4 odsto.

Žestoki kineski ekonomski rast ohladiće se donekle tokom ove godine, ali će i dalje biti blizu deset procenata, saopštila je Svetska banka, koja dodaje i da sve veća trgovinska neravnoteža zemlje nastavlja da brine pošto izvoz nastavlja da nadmašuje uvoz.

Svetska banka računa da će privreda Kine porasti za 9,6 odsto tokom ove godine, što je manje od prošlogodišnjih 10,7 procenata - najviše stope ekspanzije od 1995. godine.

Kina je pod međunarodnim pritiskom da motor svog ekonomskog rasta prebaci na domaću potražnju i time smanji preveliku zavisnost od izvoza i ulaganja, koje čine zemlju ranjivom u slučaju iznenadnog pada potražnje za kineskom robom ili svetskog privrednog usporavanja. Ali, banka navodi da će investiranje u Kinu i dalje biti snažno "dok će povećanje domaće potrošnje ostati pod znakom pitanja, posebno u seoskim oblastima."

Ogromni suficit je zategao odnose sa Vašingtonom i drugim trgovinskim partnerima koji kažu da Peking nije učinio dovoljno da dozvoli tržišno odredjivanje vrednosti svoje valute, juana.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

LONDONSKA BERZA ODBILA NASDAK
Izvor:B92

London -- Američki Nasdak nije uspeo da preuzme berzu u Londonu, čiji deoničari su odbili ponudu tešku 5,3 milijardi dolara.

Nasdakova ponuda je istekla, a kompanija je od deoničara do njenog isteka uspela da skupi tek nešto manje od 0,5 odsto ukupnog broja deonica.

Nakon što je propao pokušaj kupovine Londonske berze, američka tehnološka berza i njen izvršni direktor Bob Grajfeld su suočeni sa teškim pitanjem o budućnosti i strategiji.

Nasdak, koji ima otprilike istu tržišnu vrednost kao i LSE, se zadužio za oko milijardu dolara kako bi finansirao svoju ponudu, a kreditni rejting je takođe opao. Neuspeh sa LSE je spustio deonice Nasdaka za šest odsto, a Londonska berza je već počela razgovore o partnerstvu s Tokijskom berzom.

Postavlja se pitanje šta će Nasdak uraditi sa 28,75 deonica LSE koje već ima. Iako prema britanskim pravilima može dati novu ponudu nakon isteka roka od godinu dana, njegovi deoničari bi najviše želeli da ih prodaju.

U poslednje vreme je primetno nastojanje operatera nacionalnih berzi da stvore globalne platforme za trgovinu robom i vrednosnim papirima, pa je tako NYSE Grupa, operater berze u Njujorku, kupila evropskog operatera Euronext, zatim udeo u indijskom tržištu kapitala i sklopila sporazum o saradnji s berzom u Tokiju.

Nasdak, koji okuplja 3.200 deonica ukupne tržišne vrednosti od 3.800 milijardi dolara, očekuje prihod od 1,63 milijardi dolara u 2006. godini.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

EKSPROPRIJACIJA FARMI U J. AFRICI
Izvor:Beta

Kejptaun -- Južna Afrika je izvršila eksproprijaciju prve farme u okviru agrarne reforme, sa ciljem vraćanja zemlje uzete crnačkoj većini.

Time je obeležena nova stranica u ovom spornom pitanju Južne Afrike, koja je suočena s rastućim pritiskom da se izbriše zemljoposedništvo rasno skrojeno kolonijalnim zakonima i zakonima aparthejda, koji poriču vlasnička prava većini crnaca.

Ali, do sada je vlada bila spora u ispravljanju neravnoteže, pažljivo izbegavajući da ne zateže nerve ulagača, tim pre kada se u obzir uzme haos koji je sličan proces izazvao u susednom Zimbabveu.

Prva eksproprijacija je obavljena 26. januara, saopštila je Komisija za povraćaj prava na zemlju i dodala da je "farma oduzeta da bi se ostvarila vlasnička prava potražioca".

Imanje u proviciji Norten Kejp pripadalo je Južnoafričkoj evangelističkoj luteranskoj crkvi, kojoj je naređeno da ga proda za oko 4,89 miliona dolara, a pravo na farmu je zatražila lokalna zajednica uključujući radnike na imanju.

Više od deset godina po okončanju aparthejda, oko 90 odsto obradive zemlje i dalje je u rukama male bele elite.


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

И шта да вам кажем - јадни Египћани : ) и још јаднији Амери.

Али, ја имам за вас два питања:

1) Шта је било са оним прасићима и блокадама путева? Нисам у току ових дана.
2) Шта мислите, како ће се Кинези ухватити у коштац са оволиким суфицитом? Колико год то било добро, мора да се води пажљива еко. пол. јер може доћи до низа последица - не сад али за коју годину. Колико се сећам, ако имаш раст ГДПа од 1%, овај ти се дуплира за 72 дине. Кинезима је овај број (проценти) двоцифрен!!


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 22.02.2007. 09:50:57 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

AGROBANKA: NOVA DOKAPITALIZACIJA
Izvor:B92

Beograd -- Skupština akcionara odobrila je novu dokapitalizaciju Agrobanke, ali u izmenjenoj formi.

Umesto predloga menadžmenta da se emituje 100.000 običnih i 100.000 akcija sa pravom preče kupovine, skupština je usvojila predlog dokapitalizacije koji predviđa emisiju 200.000 akcija sa pravom preče kupovine, odnosno sve novoemitovane akcije će biti prvo ponuđene postojećim akcionarima.

Kako je za B92 potvrdio direktor ove banke Dušan Antonić, cena akcije će biti 32.000 dinara. Akcije koje ne kupe postojeći akcionari biće ponuđene na slobodnu prodaju ostalim investitorima po ceni od 35.000 dinara.

Ovo je treća dokapitalizacija Agrobanke u poslednjih deset meseci.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IPKO NET NOVI OPERATOR NA KOSOVU
Izvor:B92, Beta

Priština -- Kosovska agencija za telekomunikacije je licencu za drugog mobilnog operatora na Kosovu dodelila Ipko Netu i Telekomu Slovenije.

Konzorcijum Telekoma Slovenije i Ipko neta, drugoplasirani na tenderu, dobiće dozvolu pošto pobednik, konzorcijum Kosmocel, nije uplatio u budžet Kosova naknadu za licencu od 81 miliona evra do zakonom predviđenog roka.

Telekom Slovenije je saopštio da dobijanje licence za mobilnu telefoniju na Kosovu predstavlja korak napred u širenju poslovanja, posebno u svetlu značaja mobilnih komunikacija i konvergencija mreža.

„Veseli nas ova vest, jer je to veliki uspeh za Telekom Slovenije. Naš prvi zadatak je da platimo koncesiju i tako postanemo pobednik. Od danas ćemo se svim silama truditi da realizujemo planove iz pogodbe i tako ostvarimo naše razvojne ciljeve", rekao je predsednik uprave Telekoma Slovenija Bojan Dremelj.

Kosmocel je, ističe se u saopštenju, zbog toga izgubio pravo na licencu, a konzorcijum Telekoma Slovenija i kosovskog Ipko neta, u kojem je slovenačka kompanija vlasnik 75 odsto kapitala, ima rok od dve sedmice, do 6. marta, da uplati 75 miliona evra naknade za licencu.

Na ponovljenom tenderu za dodelu druge licence mobilne telefonije na Kosovu učestvovali su i austrijski Mobilkom i kompanija Tim Kosovo (Team Kosova), a još dve ponude su diskvalifikovane pošto su predate posle predviđenog roka.

Konzorcijum Kosmocel čine kompanije Dukađini iz Peći, Kuitesa iz Prištine i jedna italijansko-američka firma, čije ime nije saopšteno.

Na prvom tenderu, koji je poništen zbog nepoštovanja procedure, pobednik je bio konzorcijum u kojem je učestvovala kompanija Mobikos, povezana sa preduzećem Dukađini.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NIŠLIJE PRIŽELJKUJU JEFTINE LETOVE
Izvor:FoNet

Čelnici niškog aerodroma priželjkuju saradnju sa inostranim kompanijama koje lete po niskotarifnom (lou kost) režimu.

Direktor niškog aerodroma "Konstantin Veliki" Radosav Radojković rekao je da čelnici tog aerodroma kontaktiraju sa pojedinim lou kost kompanijama, pošto nacionalna kompanija Jat ervejz, ukidanjem pojedinih letova značajno utiče na funkcionisanje niškog aerodroma.

"Jat ervejz ukinuo je letove za Beč i Štutgart i trenutno sa niškog aerodroma dva puta nedeljno imamo letove samo do Ciriha. Mi imamo kontakte sa pojedinim lou kost kompanijama, ali praksa nas uči da ih ne imenujemo pošto se dešavalo da one budu skrenute na neke druge aer odrome ili budu upozorene da od toga nema ništa", rekao je Radojković FoNetu.

Prema njegovim rečima, Jat do sada nije pokazivao spremnost da dozvoli lou kost kompanijama da lete sa niškog aerodroma, već da je nacionalna kompanija jasno pokazivala svoj interes samo da bude pitana oko davanja dozvola drugim
kompanijama koje su pokazale interesovanje da lete iz Niša.

Radojković je potvrdio da su početkom nedelje počeli razgovori čelnika "Konstantina Velikog" sa predstavnicima Jata o njihovim planovima vezanim za niški aerodrom, pošto je dosadašnje ponašanje nacionalne kompanije negativno uticalo na poslovanje niškog aerodroma.

JAT: Lou kost kompanije nisu zainteresovane

Jedan od čelnika Jat ervejza, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je FoNetu da nema saznanja da je bilo koja lou kost kompanija zainteresovana za letove sa niškog aerodroma.

On je objasnio da su letovi do Beča i Štutgarta ukinuti zato što je bilo malo putnika, tako da su ti letovi bili nerentabilni.

"Pokušali smo da uspostavimo letove iz Niša za Beč i Štutgart, ali ono što ne ide, ne ide. Nema dovoljno putnika. Te destinacije, međutim, još nisu skinute sa našeg programa. Što se tiče letova za Tivat, trebalo bi da u Nišu postoji baza, odnosno avion i posada, kao i ekipa koja bi održavala avion", objasnio je naš sagovornik.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ILIĆ: ALPINA I FCC DOLAZE U PETAK
Izvor:Beta

Beograd -- Predstavnici austrijske kompanije Alpina Majreder i španskog FCC-a će 23. februara doputovati u Beograd, kaže Velimir Ilić.

Ugovor o davanju koncesije za izgradnju autoputa Horgoš-Požega tim preduzećima je trebalo da bude potpisan dan pre početka predizbornog ćutanja u januaru, i predstavnici Alpine Majreder su došli na potpisivanje, dok se predstavnici FCC-a nisu pojavili, rekao je ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić.

Ugovor su, kako je naveo, parafirali advokati te dve kompanije, prvorangiranih na tenderu za dobijanje koncesije za izgradnju tog autoputa, ali je FCC tražio odlaganje potpisivanja ugovora zbog problema oko formiranja vlade u Srbiji.

Drugoplasirani kandidat za dobijanje koncesije za izgradnju puta Horgoš-Požega, konzorcijum koji predvodi austrijski Por (Porr), svakodnevno se, u skladu sa zakonom, interesuje da li su Alpina Majreder i FCC odustali od izgradnje tog autoputa, kazao je Ilić.

Država putarima duguje osam milijardi dinara

Dug države prema preduzećima koja održavaju puteve po osnovu povraćaja poreza na dodatu vrednost u prethodne dve godine iznosi osam milijardi dinara, rekao je ministar za kapitalne investicije.

"Održavanje puteva u Srbiji finansira se od akcize na gorivo i ranije preduzeća koja rade taj posao nisu plaćala PDV na obavljene radove. Sada je zakon izričit i PDV se plaća za sve poslove osim za one koji se finansiraju iz međunarodnih kredita", izjavio je Ilić.

On je dodao da su putari u budžet po osnovu PDV-a dali onoliko novca koliko su dobili od akciza na gorivo i već dve godine se od ministarstva finansija čeka na povraćaj tih sredstava kako bi se isplatile putarine.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SUFICIT OD TURIZMA OKO 60 MILIONA $
Izvor:Beta

Beograd -- Od turizma u prošloj godini očekuje se suficit veći od 60 miliona dolara, kažu iz Turističke organizacije Srbije.

Očekuje se da će prošlogodišnji prihod od turizma biti oko 400 miliona dolara, a oko polovine tog prihoda ostvareno je od turizma u Beogradu. Rast od najmanje 15 odsto u broju gostiju zabeležio i Novi Sad, koji se sve više ističe turističkom ponudom, rekao je direktor TOS-a Miodrag Popović.

Kako je istakao, osim zapažene posete planinama, banjama i velikim gradovima, novi plan TOS-a biće da kampovima i sličnim turističkim akcijama privuče što više mladih stranih turista u Srbiju.

Prema najnovijim podacima TOS-a, u Srbiji trenutno boravi 18.000 turista, što je za tri odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Najposećenije turističko mesto, sa 3.900 gostiju, jeste Zlatibor, u Vrnjačkoj Banji i na Kopaoniku odmara se po 3.600 turista, dok u Sokobanji boravi 2.400 gostiju.

Popović je potvrdio da su i ove zimske sezone najposećeniji turistički centri Srbije Kopaonik i Zlatibor, ali je dodao da su se kao veoma uspešne u privlačenju gostiju pokazale i banje, među kojima je broj jedan bila Vrnjačka banja.

Prema rečima direktora TOS-a, plan te organizacije je da se i ove godine nastavi sa promocijom i boljim marketingom turizma Srbije na domaćem i stranom tržištu, kako bi se privukao što veći broj stranaca.

Popović je naglasio da su jako zapaženo protekle sezone prošle posete poslovnih ljudi, i to ne samo Beogradu, što, kako je rekao, treba biti i budući plan turističkog razvoja.

Strani turisti ostvarili su prošle godine u Srbiji stabilan rast od dva do tri odsto, dok je porast deviznog priliva od te grupe turista dostigao 30 odsto u prvih 11 meseci prošle godine.

Turistička ponuda Srbije na milanskom sajmu

Turistička ponuda Srbije predstaviće se od 22. do 25. februara na Međunarodnom sajmu turizma-BIT 2007 u Milanu, na kojem se očekuje oko 5.000 izlagača iz više od 120 zemalja.

Italijanskom turističkom tržištu predstaviće se ukupna turistička ponuda Srbije, sa posebnim naglaskom na turističku ponudu Beograda i Novog Sada sa izletima u okolinu tih gradova, uz ponudu lovnog i ribolovnog turizma, kulturno-istorijskih tura, seoskog turizma, vinskih tura i turizma na Dunavu.

Zbog boljeg marketinškog nastupa na italijanskom turističkom tržištu, organizator nastupa-Turistička organizacija Srbije (TOS), angažovala je italijansku PR agenciju, koja će na sajmu BIT 2007 promovisati turistički proizvod Srbije.

Kako TOS saopštava, PR će doprineti i uspostavljanju poslovnih kontakata italijanskih i turističkih radnika iz Srbije.

Zajedno sa TOS-om, na milanskom sajmu predstaviće se i turističke organizacije Beograda i Vojvodine i Turističko-informativni centar Novog Sada.

Na zajedničkom štandu predstaviće se i Železnice Srbije i organizatori putovanja "Inter turs" (Intertours) i "Magelan korporacija" (Magelan Corporation). Sajam turizma u Milanu prošle je godine posetilo preko 250.000 poslovnih i drugih posetilaca i 3.500 predstavnika medija.

Turistička ponuda na visiteurope.com

Turistička ponuda Srbije je predstavljena na veb portalu visiteurope.com zajedno sa drugim evropskim zemljama koje promovišu svoj turizma.

Osim bolje marketinške promocije u Evropi i svetu, u TOS-u očekuju da će tom prezentacijom na zvaničnom portalu Evropske turističke komisije, čiji je TOS od nedavno član, privući turiste iz 37 evropskih zemalja članica te komisije.

Portal visiteurope.com osmišljen je da putnicima iz celog sveta pruži detalje o putovanjima, a posebno da im da praktične savete kako bi putovali po Evropi, u okviru projekta "Evropa-putovanje bez kraja".

TOS je ocenio da su postignuti rezultati u turizmu Srbije doveli do njene bolje pozicije na evropskom turističkom tržištu.

Prema podacima Evropske turisticke komisije, portal vistieurope.com je u januaru ove godine posetilo 91.305 posetilaca.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BRODOVI KAO BIZNIS
Izvor:B92

Beograd -- Biznismeni iz Srbije sve više zainteresovani za kupovinu brodova.

B92 je istraživao koliko je to unosan posao i kakvi su potencijali rečnog transporta. Najveće pretovarne luke na Dunavu u Srbiji su Dunav-Pančevo, Novi Sad i Luka Smederevo.

Za 100 miliona dolara Zoran Drakulić je kupio 257 rečnih brodova iz Austrije i Mađarske. Vlasnik Ist pointa za B92 kaže da se na to odlučio jer očekuje da se poveća transport robe Dunavom. Planira da brodovima iz svojih silosa u rumunskoj Konstanci godišnje preveze 3,5 miliona tona žitarica do Roterdama.

"Mi smo do sada imali samo 12 barži, a da bismo ostali u tom poslu, morali smo da napravimo tu kupovinu, inače bismo imali dosta problema oko transporta roba. To će verovatno biti unosan posao, ali je nama prevashodan interes bio da ostanemo u tom poslu, inače bismo morali da prodamo ono što smo do sada kupili", kaže on.

Pored Drakulića, tri biznismena kupovala su na aukcijama preduzeća za rečni transport. Brodarstvo Požarevac kupio je Predrag Maksimović, Brodarstvo Beograd Goran Bašić, a Brodarstvo Zrenjanin, u julu prošle godine, kupio je Nikola Đivanović, koji je i novi vlasnik Beograd-filma.

Stručnjaci takvo interesovanje biznismena za brodove objašnjavaju time što je transport rekom četiri puta jeftiniji od železničkog, a čak 14 puta od drumskog.

Dušan Mladenović, sekretar Odbora Privredene komore za transport smatra da će ta računica sasvim sigurno privlačiti sve više privatnih investitora da se bave rečnim transportom u Srbiji. "Pošto je Srbija veliki proizvođač poljoprivredne robe, sigurno je da vodni transport može biti jeftiniji od drugih vidova transporta, pogotovo kada je reč o velikim količinama i kada se ima u vidu dužina Dunava", kaže on.

Mladenović kaže da se očekuje velika konkurencija pri prodaji Jugoslovenskog rečnog brodarstva, koje ima 150 plovila. Zoran Drakulić kaže da će se on prijaviti za tender za to preduzeće, ali i da namarava da kupi rečne flote iz Slovačke i Rumunije. Na kometar da ga već zovu srpskim Onazisom, Drakulić odgovara da je Onazis to radio u drugom vremenu i da je profit stvorio od stare flote.

"U našem slučaju, taj profit neće biti u kratkom vremenskom periodu, mi smo to kupili na duže staze. Očekujemo da će to biti uspešno", kaže Drakulić.

Stručnjaci kažu da osim žita glavna roba za rečni transport jesu rude gvožđa i čelika, ali i kontejneri s robom široke potrošnje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DOKAPITALIZACIJA METALS BANKE
Izvor:B92

Skupština akcionara Metals-banke iz Novog Sada donela je odluku o novoj dokapitalizaciji.

Metals-banka će emitovati 55.000 običnih akcija čija ukupna vrednost, sa emisionom premijom, iznosi 2.062.500.000,00 dinara. Akcije se plaćaju u gotovom novcu, a njihovi kupci mogu biti fizička i pravna, domaća i strana lica.

Od ukupne emisije od 55 hiljada akcija, polovina ili 27,5 hiljada će biti ponuđeno akcionarima sa pravom prečeg upisa, koji to pravo mogu koristiti u roku od 21 dana od početka roka za upis i upatu.

Slobodnoj prodaji je namenjeno drugih 27,5 hiljada akcija, a upis po ovom osnovu traje 35 dana od dana označenog za otpočinjanje upisa i uplate akcija.

Cilj nove dokapitalizacije je, kako stoji u saopštenju Metals banke, povećanje osnovnog kapitala, a u cilju razvijanja novih bankarskih proizvoda i usluga i obezbeđenja konkurentnosti na tržištu.

O datumu otpočinjanja upisa i uplate javnost će biti blagovremeno obaveštena, putem javnog poziva i poslovnih vesti u sredstvima javnog informisanja, piše u saopštenju Metals banke.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROSEČNA ZARADA 24.122 DINARA
Izvor:B92

Beograd -- Prosečna zarada bez poreza i doprinosa, isplaćena u Srbiji u januaru 2007. godine, iznosila je 24.122 dinara.

To je u odnosu na decembar 2006. godine realno manje za 15 odsto saopštio je Republički zavod za statistiku.

U saopštenju se dodaje i da je prosečna zarada bez poreza i doprinosa, isplaćena u januaru ove godine nominalno veća za 32,6 odsto, a realno za 25,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VODA VODA U AVIONIMA EMIREJTSA?
Izvor:Beta

Beograd -- Kompanija “Voda voda“ je saopštila da je dobila ponudu da se flaširana "voda voda" služi u avionima aviokompanije Emirejts.

U saopštenju se dodaje da je “Voda voda“ na velikom sajmu prehrane Gulfud u Dubaiju dobila još nekoliko poslovnih ponuda, ali nije precizirano o kojim se ponudama radi.

Srpska kompanija, koja po drugi put učestvuje na Gulfudu, objašnjav da radi na daljem širenju trgovinske i distributivne mreže u Emiratima i osnivanju zajedničke kompanije sa "Zeal dženeral trejdingom", firmom koja je glavni uvoznik i distributer za Ujedinjene Arapske Emirate.

Na ovogodišnjem četvorodnevnom Gulfudu, koji je otvoren 19. februara, učestvuje 2.173 izlagača iz oko 70 zemalja. Sajam svake godine poseti oko 35 hiljada posetilaca iz 150 zemalja i predstavlja jednu od najznačajnijih manifestacija iz ove oblasti u svetu, a na njemu svoj proizvodni program predstavlja i nekoliko srpskih firmi.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

INTEZA: NIŽI KRITERIJUMI ZA KREDITE
Izvor:Beta

Beograd -- Banka Inteza u Srbiji je olakšala uslove za dodelu kredita beogradskim preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima.

Ovi krediti sa odobravaju u saradnji sa Skupštinom Beograda, a za kredite od tri do deset hiljada evra uz efektivnu kamatnu stopu od 2,7 odsto godišnje, od sada mogu da konkurišu preduzeća i preduzetnici koji posluju najmanje dve godine i ostvaruju prihod od 960 hiljada dinara godišnje.

Rok za podnošenje zahteva za kredite je do 11. marta 2007. godine, a krediti se mogu koristiti za finansiranje trajnih obrtnih sredstva, nabavku opreme i proširenje proizvodnih kapaciteta, kao i za rekonstrukciju opreme i proizvodnje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DIPLOMCI - PRVI PORTFOLIO MENADŽERI
Izvor:Danas.co.yu

Beograd -- Uručene diplome prvim portfolio menadžerima u Srbiji.

Dokaz da su uspešno položili vrlo zahtevan ispit i time stekli prestižno zvanje dobilo je 11 polaznika od Milka Štimca, predsednika Komisije za hartije od vrednosti .

S obzirom na to da ispunjavaju i uslov da imaju tri godine radnog iskustva, devetoro njih praktično ima i licencu za rad.

Uručene su i dve diplome o položenom ispitu za investicione savetnike i nekoliko desetina diploma novim brokerima.

Dejan Malinić je jedan od najzaslužnijih što je, u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Beogradu, u Komisiji za hartije od vrednosti organizovano polaganje ispita za portfolio menadžere i investicione savetnike. On je naglasio je da je nacionalna licenca izraz stvarne potrebe društva za ovakvim zvanjem, a da visoko podignuta lestvica koja je postavljena prilikom polaganja ispita nikako ne bi u budućnosti smela da bude spuštena.

Zvanje portfolio menadžera je novo u Srbiji i u vezi je sa radom sa hartijama od vrednosti u okviru fondova u koje se slivaju sredstva malih akcionara ili onih koji štede za starost.

Portfolio menadžeri se staraju u njihovo ime da ta sredstva budu na najbolji način plasirana, oni su ti koji procenjuju rizike i obezbeđuju profit.

Dosadašnja sporost u registraciji dobrovoljnih penzijskih fondova objašnjena je upravo nedostatkom portfolio menadžera, a u Srbiji se ne priznaju licence dobijene u inostranstvu.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SPORNI TV TELEFONSKI KVIZOVI
Izvor:Beta

Beograd -- Savet ministra za zaštitu potrošača Srbije ocenio je da oglasne poruke u telefonskim televizijskim kvizovima nisu potpune i određene

Savet je razmatrao prigovore potrošača na visoke telefonske račune zbog njihovih pokušaja da učestvuju u televizijskim kvizovima, i zaključio da je podatke o nepotpunim oglasnim porukama, koje sadrže neistinite podatke, utvrdila tržišna inspekcija, saopštilo je Ministarstvo trgovine turizma i usluga.

Gledaoci koji žele da učestvuju u kvizu nisu obavešteni da se poziv plaća i na čekanju i da se svako uključenje na ponuđeni telefonski broj naplaćuje, i u slučaju da gledalac ne uspe da se uključi u kviz.

U skladu sa ovlašćenjima doneta su rešenja o zabrani neistinitog i nepotpunog oglašavanje organizatora kvizova.

Preporuka saveta je da se u skladu sa Zakonom o oglašavanju i Zakonom o zaštiti potrošača štite potrošači od takvih zloupotreba, da se uključe organizacije potrošača i nacionalna organizacija potprošača u sudske sporove i da se osnovani prigovori rešavaju na teret organizatora televizijskih kvizova.

Savet je na prvoj sednici u ovoj godini odlučio da prioritet rada u oblasti zaštite potrošača tokom 2007. godine pored ostalog bude izmena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača, formiranje savetodavnih centara, jačanje organizacija potrošača, jačanje organizacija potrošača i formiranje sistema vansudske zaštite potrošača.

U saopštenju se dodaje da je u toku priprema akcionog plana o formiranju savetodavnih centara kao osnove za brzu i efikasnu zaštitu potrošača u Srbiji.

Kako je saopšteno, na Svetski dan potrošača, 15. marta u Nišu će biti organizovan međunarodni naučni skup o unapređenju zaštite potpršača.

Savet ministra za zaštitu potrošača osnovan je prema Zakonu o zaštiti potrošača u aprilu 2006. godine kao savetodavno telo u Ministarstvu trgovine, turizma i usluga. Predsednik saveta, koji ima 15 članova, je ministar trgovine Bojan Dimitrijević.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U JUNU OTVARANJE KAZINA U BEOGRADU
Izvor:B92

Beograd -- Kompanija Kazino Austrija će do kraja juna otvoriti kazino u hotelu Jugoslavija u koji će investirati 60 miliona evra.

Predstavnici kompanije kažu da će kazino biti površine 5.500 kvadratnih metara na kojima će biti restoran sa svetskom hranom, ekskluzivni restorani, laundž bar, nekoliko koktel barova, sala sa višestrukom namenom, kao i prostor sa igrama na sreću sa 25 stolova i 250 slot mašina na dva nivoa.

Direktor Državne lutrije Srbije Bojan Krišto izjavio je da će otvaranje kazina obogatiti turističku ponudu Beograda i direktno otvoriti 300 novih radnih mesta. On je kazao da se nakon prve godine rada očekuje da kazino ostvaruje prihod od najmanje 25 do 30 miliona evra godišnje.

Generalni direktor kazina Austrija internešnel Pol Hercfeld je kazao da beogradski kazino predstavlja jedan od najvećih projekata te kompanije i da će uspostaviti nove standarde za čitavo evropsko tržište.

On kaže da je „srpsko tržište više nego spremno za moderni kazino vrhunske klase i predviđamo da će uskoro imati oko pola miliona posetilaca i preuzeti poziciju najznačajnijeg mesta za zabavu u Beogradu. Očekujemo da će oko 30 odsto posetilaca biti gosti iz inostranstva i posetioci Beograda”.

Licencu za otvaranje prvog kazina u Beogradu za 18 miliona evra dobila je kompanija Grand kazino, osnovana u Srbiji, u kojoj 51 odsto kapitala ima kazino Austrija internešnel, 39 odsto grčki Klub hotel Lutraki i deset procenata Državna lutrija Srbije.

Beogradski kazino je trebalo da bude otvoren krajem 2006. godine, ali je rok pomeren na zahtev vlasnika licence pošto renovinranje hotela Jugoslavija još nije završeno.

Kompanija Kazino Austrija ima 72 kazina u 18 država i deset luksuznih brodova za krstarenje, zapošljava preko deset hiljada ljudi, a u 2006. godini je imala rekordni prihod od 1,26 milijardi evra, za 7,6 odsto veći nego u 2005. godini.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROŠIREN IZVRŠNI ODBOR ERSTE BANKE
Izvor:B92

Beograd -- Bivši direktor Sinerdži kapitala Slavko Carić postavljen je za potpredsednika Izvršnog odbora Erste banke u Srbiji.

Carić, koji će biti zadužen za razvoj poslovanja sa preduzećima, je po stupanju na dužnost rekao da je Erste banka u prethodnih godinu dana otvorila 13 novih filijala, uvela 20 novih vrsti usluga i formirala odlične timove za rad na terenu čime su stvorene čvrste osnove za snažan rast u 2007. godini.

Slavko Carić je rođen u Novom Sadu 1971. godine, tečno govori engleski i francuski, a služi se italijanskim, ruskim i nemačkim, a pored njega u Izvršnom odboru Erste banke su i predsednik Sava Dalbokov i član Odbora Jasna Terzić, zadužena za poslove sa stanovništvom.

Erste Bank je, prema podacima iz oktobra 2006. godine, imala ukupnu aktivu od 233 miliona evra. Banka ima 260 hiljada klijenata i 899 zaposlenih u 59 filijala za poslove sa stanovništvom i tri komercijalna i deset profitnih centara za poslove s pravnim licima. Dalja strategija rasta u Srbiji podrazumeva ostvarivanje tržišnog udela od 3 do 4 odsto u ključnim segmentima poslovanja, navodi se u saopštenju Erste banke.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROGRAM VREDAN 20 MILIONA DOLARA
Izvor:Beta

Medveđa -- Nov program USAID, za planiranje i reagovanje u kriznim situacijama i SKOPES počeo je da se sprovodi u opštini Medveđa.

Šef tima SKOPES, Programa za ekonomsku sigurnost, Suzan Hagen rekla je da je reč o višegodišnjem programu vrednom 20 miliona dolara, koji finansira USAID, a koji je usmeren na jačanje ekonomske bezbednosti ljudi u ugroženim oblastima u Srbiji.

Osnovna komponenta ovog programa ekonomske sigurnosti je da pomogne preduzećima i dobavljačima da se što bolje integrišu na tržište. Program istovremeno pomaže pojedincima, posebno ekonomski najugroženijim, da razviju tržišne veštine i na taj način se integrišu na tržište i u širu društvenu zajednicu", rekla je Hagen.

Ona je ocenila da je nezaposlenost jedan od glavnih izazova za Srbiju i jedan od glavnih prioriteta. Ono što SKOPES program čini različitim od ostalih jeste naglasak na mladim ljudima koji su budućnost Srbije, rekla je Hagen.

Mnogo mladih ljudi bez posla živi u nerazvijenim opštinama i ovaj program, kako je rekla, stavlja poseban akcenat na pomoći mladim ljudima da plasiraju svoje znanje veštine ili nove proizvode na tržištu.

"Cilj ovog projekta je ohrabrivanje svih onih koji žele da učestvuju i pomognu u razvoju ovog grada. Mi ne želimo da ovaj grad umre i smatramo da razvoj jednog područja nosi privatni sektor. Zato želimo da nam ljudi kažu šta je to što je potrebno ovom kraju", rekla je Hagen.

Ona je objasnila da će projekti dobijati finansijsku podršku srazmerno broju ljudi koji će zapošljavati. Naročito su važni oni projekti u kojima su već postojeće firme napravile dobar biznis plan koji predviđa zapošljavanje mladih ljudi različitih nacionalnosti.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROTEST UZGAJIVAČA SVINJA
Izvor:B92, Beta

Beograd -- Oko 1.500 uzgajivača svinja iz Mačve protestovalo je ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu zbog niskih otkupnih cena svinja.

Uzgajivačima je država ponudila da otkupi 15.000 tovnih svinja po ceni od 75 dinara po kilogramu. Ministarstvo poljopivrede ostalo je pri toj odluci i nakon sastanka sa uzgajivačima, koji su poručili da će danas odlučiti o tome da li nastavljaju protest.

Nakon tri nedelje protesta i blokada u Mačvi i Sremu, uzgajivači svinja došli su u Beograd bi bi još jednom poručili Vladi da otkupna cena od 75 dinara nije dovoljna da pokrije njihove troškove.

"Nama samo cena od 100 dinara po kilogramu pokriva troškove”, kaže Tomislav Šobić, član Inicijativnog odbora mačvanskih seljaka.

Stočari traže da se u obzir za otkup uzmu i svinje teže od 120 kilograma i da se preispitaju izveštaji tržišne inspekcije. Oni kažu da za prodaju ima znatno više od 15.000 svinja koliko je država spremna da otkupi.

Prema njihovim rečima, potrebno je formirati Agenciju za otkup tržišnih viškova, koja bi ubuduće reagovala u ovakvim slučajevima.

Mačvanski stočari su nekoliko dana pre toga protestovali i blokirali puteve, nezadovoljni niskom otkupnom cenom, a zatim su sa njima u utorak razgovarali predstavnici Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo poljoprivrede Srbije će danas objaviti listu klanica koja bi od ponedeljka, 26. februara, trebalo da počnu interventan otkup tržišnog viška svinja, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović.

Nakon sastanka sa predstavnicima uzgajivača svinja iz Mačve, Golubović je novinarima rekao da je ostala ranija odluka Vlade da se otkupi 15.000 svinja po ceni od 75 dinara po kilogramu.

Prema njegovim rečima, dodatni zahtevi uzgajivača svinja da se otkupljuju svinje i teže od 120 kilograma takođe će da bude razmatrana od danas, kao i zahtev da klaničari snose troškove transporta svinja od utovarnih mesta do klanica.

Vlada Srbije je 16. februara odlučila da za robne rezerve od seljaka otkupe do 15 hiljada tovnih svinja, po ceni od 75 dinara za kilogram. Ministar trgovine, turizma i usluga Bojan Dimitrijević tada je rekao da će iz sredstava Direkcije za robne rezerve za tu namenu biti izdvojeno oko 180 miliona dinara što je manje od deset odsto sredstava kojima ta direkcija raspolaže u prvom kvartalu.

Obrazlažući otkupnu cenu ministar trgovine rekao je da je veća nego u Španiji, gde kilogram kvalitetnog svinjskog mesa košta 80 centi.

Iz ministarstva poljoprivrede su tada rekli da bez obzira na protest, otkupna cena neće biti veća i da će objaviti spisak klanica koje će otkupljivati svinje po ceni od 75 dinara po kilogramu, uključujući PDV. Meso će se otkupljivati do 31. marta, samo od registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i biće konzervirano ili uskladišteno u vidu svinjskih polutki. Za robne rezerve biće otkupljivane samo svinje težine između 95 i 120 kilograma.



REGION

ITALIJANI GRADE HE U MAKEDONIJI?
Izvor:Beta

Skoplje -- Italijanska kompanija "Edison spa" je zainteresovana za izgradnju hidroelektrana u Makedoniji ukupne snage oko 500 megavati.

Predsednik borda italijanske kompanije Umberta Kvadrina kaže da je "Edison spa" već ispunila uslove za učešće na tenderu za izgradnju hidrocentrala u Makedoniji i da su planovi kompanije u Makedoniji deo njene strategije za širenje poslovanja na Balkan, što podrazumeva ulaganje u elektrane, prvenstveno u Grčkoj, Albaniji i Turskoj.

"Edison spa" je jedna od šest kompanija koja je prošla pretkvalifikacije za izgradnju hidroelektrana Čebren snage 192 megavata i Galište od 332 megavata, rekla je portparol Ministarstve ekonomije Marija Vesova. Ostalih pet investitora su norveški Štat Kraft, slovenačko-nemački holdin g HSE-RVE, italijanski Enel, japanski Sumimoto i austrijski Verbund.

Vlada planira da do kraja maja objavi tender za izbor najboljeg investitora za izgradnju HE Galište i Čebren i da ga izabere do kraja godine. Na tenderu će biti traženo da izgradnja počne najkasnije dve godine od potpisivanja ugovora i da traje sedam godina.

Izgradnjom te dve elektrane, uključujući i postojeću Tikveš, zaokružiće se energetski potencijal Crne Reke, a Makedonija će dobiti veliki energetski objekat za proizvodnju 860 miliona kilovat sati struje.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VELIKI RAST MAĐARSKE INDUSTRIJE
Izvor:business.hr

Budimpešta -- Mađarska ima petu najbrže rastuću industrijsku proizvodnju u svetu, objavilo je mađarsko ministarstvo privrede.

Obim industrijske proizvodnje u Mađarskoj je porastao prošle godine za više od deset odsto, što je najveće povećanje od 2000. godine.

Samo u mesecu decembru proizvodnja je uvećana za 14 odsto, što je najviša stopi u Evropi, navodi mađarsko ministarstvo pozivajući se na izveštaj londonskog Ekonomista.

Među najvećim pokretačima rasta industrijske proizvodnje u 2006. godini naročito se ističe proizvodnja vozila, dok su značajan doprinos rastu dali i industrija električne opreme, mašinstvo i metaloprerađivački sektor. Poređenja radi, industrijska proizvodnja u susednim zemljama, Češkoj i Poljskoj, je u decembru 2006. godine povećana za 7,6 odnosno 5,7 odsto.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KANCELARIJA FIRST DATE U HRVATSKOJ
Izvor:B92

Zagreb -- Jedna od vodećih svetskih kompanija u oblasti elektronske trgovine i plaćanja First Data (FDI) otvorila kancelariju u Zagrebu.

Kancelarija u Zagrebu biće nadležna za poslove FDI-a u Hrvatskoj, Sloveniji i entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Nakon Bukurešta i Varšave, kancelarija u Zagrebu je treća koju je FDI otvorila u protekloj i ovoj godini, šireći poslovanje na području srednje Evrope.

Kompanija sada posluje u devet zemalja srednje Evrope, u kojima finansijskim institucijama i velikim maloprodajnim lancima nudi usluge elektronske obrade podataka i prateće podrške.

FDI, deo grupe First Data, ima 7.900 zaposlenih i posluje u Evropi, na Bliskom istoku, u Africi, Južnoj Americi, Kanadi, Australiji i Aziji. FDI pruža usluge za blizu pet miliona trgovaca i 1.900 kartičarskih kuća i njihovih klijenata.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HEMOFARM ŠIRI PROIZVODNJU U BIH
Izvor:B92, seebiz.net

Aleksandrom Veselinovićem, novi direktor Hemofarma u Banjaluci, kaže da ova kompanija planira dalje investicije u BiH.

„Hemofarm je jedna od prvih kompanija izvan BiH koja je odlučila da investira u ovdašnju privredu. Kada smo počeli sa radom 1996. godine, osnovna ideja je bila da se u Banjaluci otvori savremena fabrika farmaceutskih proizvoda, što nam je pošlo za rukom 2003. godine“, kaže Veselinović.

Prvobitna vrednost uloženih sredstava u fabriku u Banjaluci bila je 11 miliona evra, a Hemofarm Banjaluka je sada prisutan u 25 zemalja sveta, zapošljava 350 ljudi i trenutno proizvodi 15 preparata, dok se očekuje proširenje proizvodnog programa na račun preparata iz programa Stade.

Veselinović kaže da je veoma zadovoljan tržištem u Republici Srpskoj na kom je Hemofarm lider sa 35 odsto tržišta, ali dodaje da “nismo zadovoljni prodajom u Federaciji BiH, gde postoje brojne prepreke administrativne prirode, pre svega u vezi registracije preparata“.

On objašnjava i da je „apsurd da Hemofarm kao domaća fabrika ne može da prodaje lekove na tržištu Federacije, za razliku od nekih drugih, poput Bosnalijeka, koji može da prodaje, ne samo na tržištu Republike Srpske nego i na tržištu Srbije i drugih zemalja. Mi se nadamo da ćemo uređenjem zakonske regulative dobiti priliku da uđemo na to tržište“.

Kompanija Hemofarm, koju je prošle godine preuzela nemačka Stada, je najavila i nove investicije i širenje proizvodnje u Banjaluci.

„Krajem prošle godine Banjaluku je posetio predsednik Uprave Stade Hartmut Reclaf, koji je u razgovoru sa premijerom Miloradom Dodikom najavio da želi da otvori novu proizvodnju u Banjaluci i proizvodnju iz zemalja Evropske unije preusmeri u Republiku Srpsku“, kaže Veselinović.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VELIKI DUG CRNOGORACA EPCG-U
Izvor:Beta

Podgorica -- Građani Crne Gore i privreda duguju EPCG-u ukupno 88 miliona €, jer je električna energija decenijama tretirana kao socijalni faktor

"Zato što se podrazumevalo da struja bude jeftina, bez obzira na cenu proizvodnje, odnosno nabavke, domaćinstva Elektroprivredi Crne Gore trenutno duguju 42 miliona evra, a ostali potrošači 46 miliona", rekao je crnogorski ministar ekonomije Branimir Gvozdenović.

On je kazao da će Vlada nastojati da ubuduće, ukoliko budu postojali opravdani razlozi i mogućnosti, najugroženijim grupama stanovništva subvencionira račune za struju, kao što je uradila za januarske.

Nakon protesta građana i nevladinog sektora, vlada je za 70 hiljada, od ukupno 240 hiljada domaćinstava u Crnoj Gori, obezbedila 4,3 miliona evra subvencija za plaćanje januarskih računa za struju.

"Mali i srednji biznis, kao nosilac razvoja ekonomije, takođe je opterećen visokim cenama električne energije i zato je neophodno baviti se ovim pitanjem i smanjivati ove troškove za mala i srednja preduzeća, kako bi se stvorili uslovi da njihovi proizvodi budu konkurentni", ocenio je Gvozdenović.

On je naglasio da nije nikakvo rešenje ukidanje domaće struje Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), koji troši godišnje skoro dve milijarde kilovatsati, odnosno bezmalo polovinu električne energije potrebne Crnoj Gori.

"Kakvu bi poruku tada poslali stranim investitorima, jer zakon o energetici ne razlikuje subjekte u stranom i domaćem vlasništvu i jedino rešenje je promena regulative", naglasio je Gvozdenović.

On tvrdi da je privatizacija KAP-a, kojom je utvrđeno da ta kompanija 1,2 milijarde kilovata struje dobija iz domaćih izvora po ceni koja je dostigla 4,3 centa, dobro urađen posao, što se može videti iz kupoprodajnog ugovora sa sada većinskim vlasnikom ruskom of šor kompanijom Salamonom enterprajzis.

Izvršni direktor EPCG Srđan Kovačević saopštio je da je prosečan januarski račun za domaćinstva, bez poreza na dodatu vrednost, iznosio 29,14 evra.

"Da je prihvaćen predlog MANS-a, koji je potpisalo više od 14 hiljada građana, da domaćinstva plaćaju struju kao KAP, taj bi račun u januaru iznosio 46 evra", rekao je Kovačević.

On je naveo da EPCG procenjuje da će u februaru uvesti 40 odsto električne energije, a u martu još manje, tako da će računi biti znatno niži od januarskih, kad je uvezeno 73 odsto potrebne struje.

Branko Kotri iz Regulatorne agencije za energetiku izjavio je da, zbog troškova distribucije, koje KAP nema, cena kilovata za domaćinstva u Crnoj Gori treba da bude 9,19 centi, a za Kombinat 3,61 cent.

"Postoji mogućnost da od 1. maja počnemo primenjivati nove tarife za struju iz domaćih izvora, ukoliko od EPCG i potrošača dobijemo sve potrebne podatke", najavio je Kotri.

Kilovat struje iz domaćih izvora crnogorska domaćinstva plaćaju 4,04 centa, a sa uvezenom energijom 6,94 centa.



SVET

VIRDŽINBLU KUPUJE BOINGOVE AVIONE
Izvor:B92

Sidnej -- Australijska aviokompanija VirdžinBlu je saopštila da je blizu kupovine Boingovih letelica u vrednosti od 2,6 milijardi dolara

Kompanija se na ovaj potez odlučila uoči uvođenja letova za Sjedinjene Države koji bi trebalo da počnu sledeće godine, a u sastav kompanije bi trebalo da uđe sedam Boingovih širokotrupnih modela 777-300.

Takođe, postoji i mogućnost kupovine još šest letelica istog proizvođača. Ova najava je i ozbiljan udarac evropskom proizvođaču Erbasu sa kojim je VirdžinBlu takođe pregovarao o kupovini aviona, ali se na kraju ipak odlučio za američku kompaniju.

Australijska kompanija razmatra i mogućnost kupovine šest letelica brazilskog proizvođača Embraer, namenjenih letovima u Australiji i po regionu južnog Pacifika. Inače, VirdžiBlu je prošle godine već naručio 14 letelica od brazilske kompanije.

VirdžinBlu se agresivno širi i nastoji da preotme deo tržišnog udela svom glavnom konkurentu Kvantasu, pa su osim letova prema SAD, u planu i polasci ka zemljama Azije, a u budućnosti možda i ka Kanadi. Glavni direktor kompanije Bret Godfri najavljuje i mogućnost stvaranja ćerke kompanije za niskotarifne letove, koja bi bila direktna konkurencija Kvantasovom Džet Staru.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROFIT HAJNEKENA VEĆI ZA 59 ODSTO
Izvor:Beta

Amsterdam -- Hajneken je prošle godine zabeležio skok profita od 59 odsto, a u prvom polugođu 2006. neto profit je bio 557 miliona dolara.

Skok u celokupnom prošlogodišnjem profitu je podstaknut značajnim porastom prodaje i zarade. Neto prihod bio je 1,59 milijardi dolara, dok je u 2005. godine bio 761 milion dolara. Od ukupnog prošlogodišnjeg prihoda, 382 miliona dolara dobijeno je od prodaje pivare u Španiji.

Menadžer kompanije Žan-Fransoa van Boksmer je izjavio da je "ovo bila jaka godina za Hajneken" i dodao da je obim prodaje Hajnekenovih proizvoda porastao za 11 odsto na 111,9 miliona hektolitara.

Hajneken, koji poseduje pivare širom sveta, naglašava da je sam brend kompanije na međunarodnom nivou porastao za 13 odsto, odnosno na 22,5 miliona hektolitara, što je najveća stopa rasta od 1980. godine. Brend Amstel porastao je za 7,1 odsto na 12,2 miliona hektolitara, sa posebno snažnim rastom u Rusiji.

Obim prodaje Hajnekenovih proizvoda je unapređen u svim regionima, ali najviše u istočnoj Evropi i na američkom tržištu, gde je ta kompanija uvela vrstu "premijum svetlog piva", a slično je i na tržištima Afrike, pre svega u Nigeriji i Južnoj Africi.

Prodaja u svetu je porasla za 9,6 odsto, na oko 15,5 milijardi dolara. U Zapadnoj Evropi, gde se sprovode najprofitabilniji poslovi, Hajneken je ostvario obim veći za 0,6 odsto, odnosno 32,1 miliona hektolitara, ali je neznatno smanjena prodaja uticala na smanjenje operativnog profita, koji je iznosio 831 milion dolara.

Obim prodaje najveći je bio na istočnim i centralnoevropskim tržištima, a skočio je za 19 odsto na 46,9 miliona hektolitara, uz ostvareni operativni profit, veći za oko 20 odsto, od 478 miliona dolara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TURSKA:VELIKA ULAGANJA U NEKRETNINE
Izvor:Poslovni.hr

Veliki svetski trgovački lanci hrle u Tursku da bi opskrbili gladno tržište jedne od najbrže rastućih ekonomija.

Ove godine u Turskoj bi trebalo da budu sprovedene transakcije u sektoru nekretnina vredne tri do četiri milijarde evra, od čega 80 odsto otpada na trgovačke nekretnine, a transakcije sklopljene u protekloj godini su iznosile manje od milijarde evra.

Trgovački sektor je dominantan kad su u pitanju investicije s obzirom na to da prihodi stanovništva rastu, pa raste i kupovna moć i potražnja. Tako su nedavno na tursko tržište ušli veliki lanci poput britanskog Teskoa, švedske Ikee i francuskog Karfura.

Turska je privukla pažnju investitora zbog sve boljeg stanja privrede, snažne potražnje, kao i zbog potencijalnog članstva u EU. Prognozirani rast BDP za ovu godinu iznosi 6,4 odsto, a za zemlje članice EU on je tek 2,4 posto. Projekata koji su u planovima u Turskoj ima mnogo.

Samo je u Istanbulu u sledećih pet godina planirana izgradnja 45 trgovačkih centara čime će turska metropola dobiti 2,5 miliona kvadrata novog trgovačkog prostora što je gotovo trostruko više od postojećih 900 hiljada kvadrata. Jedan od najvećih projekata je Forum Istanbul, koji obuhvata 150 hiljada kvadrata trgovačkog, poslovnog i hotelskog prostora.

U Turskoj su posebno aktivni holandski, nemački i britanski investitori, a Istanbul je postao jedan od top-centara na globalnom tržištu zajedno s Parizom, Londonom, Milanom i Njujorkom.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DOBIT VOLMARTA 3,94 MILIJARDE USD
Izvor:B92

Američki maloprodajni džin Volmart je objavio je da je u četvrtom kvartalu poslovne godine ostvario rast dobiti od 8,8 odsto.

Najveći svetski maloprodajni lanac je naveo da je u tromesečju koje se završilo 31. januara ostvario dobit od 3,94 milijarde dolara u odnosu na 3,621 milijardu dolara ostvarenih u istom razdoblju prošle godine.

Prihodi od prodaje dostigli su vrednost od 98,09 milijardi dolara, što je 10,9 odsto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali i ispod očekivanja analitičara čije su se prognoze kretale oko 99,95 milijardi dolara.

U čitavoj fiskalnog godini kompanija je ostvarila 11,7 odsto rast prihoda, na 344,99 milijardi dolara, dok je njena neto dobit iznosila 12,18 milijardi dolara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

FOLKSVAGEN UDVOSTRUČIO PROFIT
Izvor:Beta

Frankfurt -- Kompanija Folksvagen ostvarila je prošle godine više nego dvostruki neto profit, zbog dobre prodaje.

Istovremeno, zbog napora uloženih u proces restrukturiranja, narušen je neznatno operativni profit te kompanije koja je jedan od najvećih evropskih proizvođača automobila.

Folksvagen je prošle godine ostvario zaradu od 3,61 milijarde dolara, a prodaja je povećana za 11 odsto i dostigla 137,75 milijardi dolara.

Očekivani operativni profit bio je 5,65 milijardi dolara, ali je ta kompanija najavila da će on zbog troškova restrukturiranja biti manji za više od tri milijarde dolara, odnosno da će iznositi oko 2,63 milijarde dolara.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 01.03.2007. 11:07:13 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Srbija


Region


Svet



SRBIJA

PROIZVODI NIS-A PO STANDARDIMA
Izvor:Beta

Novi Sad -- Svi derivati koje proizvede NIS odgovaraju propisanim standardima, izjavila direktorka Naftagas prometa Draga Golubović.

Ona je rekla da se gorivo koje se iz te kompanije otprema na tržište neprestano kontroliše i to na nekoliko nivoa. Pored nezavisne kontrolne kuće Jugoinspekt, kvalitet goriva svakodnevno proveravaju akreditovane laboratorije u rafinerijama NIS-a, NAP-a i Jugopetrola.

Golubovićeva je navela da je nedavno, kada je u rezervoaru na centralnom skladištu NAP-a otkrivena velika količina vode, slanje goriva kupcima na tržištu odmah zaustavljeno i dodala da se "kontrolom utvrđuje eventualno prisustvo vode, ali i kvalitet goriva uopšte i samo derivati koji odgovaraju standardu odlaze na tržište".

Kako je ranije saopšteno, NIS je protiv nepoznatih osoba podneo Okružnom javnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog teške krađe i zloupotrebe službenog položaja, a prema rečima Golubovićeve, NAP je formirao komisiju koja će istražiti čitav slučaj o vodi koja je pronađena u rezervoarima tog preduzeća.

NIŽE CENE SBB KABLOVSKOG INTERNETA
Izvor:B92

Beograd -- Internet provajder Srpske kablovske mreže (SBB) će od 1. marta smanjiti cene kablovskog interneta u proseku za 30 odsto.

SBB će smanjenjem cena, koje će u nekim slučajevima ići i do 50 odsto, učini dostupnim kablovski internet još većem broju korisnika u postojećoj mreži od 18 gradova, kojima će se od kraja marta pridružiti i Novi Pazar, Kula i Vrbas.

Direktor internet odeljenja SBB-a Vladan Aleksić rekao je da je njegovo preduzeće od uvođenja usluga kablovskog interneta 2003. godine nedavno dostiglo broj od 50 hiljada korisnika i dodao da će nastojati da kablovski internet uvede u sva mesta u Srbiji, gde njihov sistem kablovske televizije ima preko pet hiljada korisnika.

"Najmodernija optička infrastruktura koju koristi SBB pruža praktično neograničene mogućnosti", rekao je direktor internet odeljenja SBB-a i naglasio da značajan deo korisnika SBB-ovih usluga čine komercijalne firme koje koriste napredne usluge, poput virtuelnih privatnih mreža.

"Moderan biznis je nezamisliv ako nemate mogućnost stvaranja virtuelnih privatnih mreža", kaže Aleksić i dodaje da se SBB u Srbiji nametnuo kao lider u ovoj oblasti sa više od 200 uglednih kompanija koje koriste tu uslugu. Prema podacima Centra za istraživanje informacionih tehnologija Beogradske otvorene škole iz oktobra 2006. godine, od svih korisnika interneta u Srbiji, bežični internet koristilo je 15,13 odsto, ADSL 32,84, dok je kablovski internet imalo 52,03 odsto korisnika.

"SBB pokriva preko 90 odsto kablovskih priključaka u Srbiji. U ovom momentu samo SBB kao provajder kablovskog interneta ima više nego svi ADSL provajderi u Srbiji zajedno", rekao je Aleksić.

SUTRA ODLUKA VLADE O KREDITIMA
Izvor:Beta

Beograd -- Vlada Srbije će sutra doneti odluku o nastavku subvencionisanja stambenih kredita, najavio Milan Parivodić.

Novina će biti što će će subvencije biti odobravane i za kredite koji su vezani za švajcarski franak, rekao je koordinator Ministarstva finansija i dodao da je „tehničkom greškom ispuštena stavka u Uredbi o privremenom finansiranju koja se odnosi na troškove budžeta za subvencije stambenim kreditima", kao i da je on objektivno odgovoran za tu grešku.

Parivodić je objasnio da ta greška nije obustavila odobravanje subvencionisanih stambenih kredita, jer je ispravljena početkom januara, kad je u Uredb u dodata stavku o trošku za te subvencije, u iznosu od 250 miliona dinara.

"Do prekida u isplati subvencija došlo je zbog toga što Sekretarijat ministarstva finansija i Nacionalna korporacija za osiguravanje stambenih kredita nisu pratili dinamiku trošenja novca za subvencije i nisu na vreme uočili da ne mogu da se isfinansiranju svi pristigli zahtevi", objasnio je Parivodić.

Parivodić kaže i da će značajne uštede biti postignute odobravanjem subvencija za kredite koji su vezani za švajcarski franak, jer su manji troškovi takvih pozajmica.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Vesna Arsić je navela da je u budžetu za prošlu godinu za isplatu subvencija za stambene kredite bilo namenjeno 2,8 milijardi dinara, a potrošeno je 1,45 milijardi dinara.

Planom budžeta za ovu godinu, koji je dostavljen Skupštini, za te namene je bilo predviđeno 3,1 milijarda dinara, dok je Uredbom o privremenom finansiranju za prvi kvartal za subvencije izdvojeno 250 miliona, a do 23. februara je potrošeno 247 miliona dinara.

"Naknadno je za subvencije stambenim kreditima odobreno još 450 miliona dinara, tako da je ukupni iznos budžetskih sredstava, koji će se za te namene potrošiti za prva tri meseca ove godine, 700 miliona dinara, što je dva i po puta više nego u istom periodu prošle godine", rekla je Arsić.

*Više o ovoj temi >>

DEFICIT U JANUARU 412,6 MILIONA €
Izvor:B92

Beograd -- Spoljnotrgovinski deficit Srbije u januaru 2007. je iznosio 412,6 miliona evra ili 51,6 odsto više nego u istom periodu 2006.

Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije u januaru iznosila je 1247,1 miliona evra, što je za 48,4 odsto više nego u januaru 2006. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

U januaru je izvezeno robe u vrednosti od 417,3 miliona evra, dok je vrednost uvoza iznosila 829,8 miliona evra. Izvoz je povećan za 46,9 odsto, a uvoz za 49,2 procenta u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz u januaru ove godine je veći kao posledica povećanog uvoza energenta, rude bakra i gvožđa i rasta tražnje, dok je porast izvoza rezultat privatizacije i restrukturisanja preduzeća, suficita u razmeni hrane i gotovih tekstilnih proizvoda, kao i povoljnog odnosa cena postignutih u izvozu u odnosu na cene uvoza. Srbija je najviše izvozila u Italiju, Nemačku, Bosnu i Hercegovinu, dok je najznačajniji uvozni partner Ruska federacija, a za njom slede Italija i Nemačka.

Spoljnotrgovinska robna razmena u januaru bila je najveća sa Evropskom unijom i to više od polovine ukupne razmene. Najveći suficit ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom i to 30 miliona dolara, zatim sa Italijom, Crnom Gorom, Slovenijom i Makedonijom, dok je najveći deficit ostvaren sa Rusijom zbog uvoza energenata.

U izvozu najveće učešće imaju gvožđe i čelik, obojeni metali, žitarice, odeća, povrće i voće, čiji ukupni izvoz iznosi 40,5 odsto ukupnog uvoza. Sa druge strane, najviše su se uvozili nafta i naftni derivati, gas, drumska vozila, obojeni metali gvožđe i čelik, čiji uvoz čini 31,5 odsto ukupnog uvoza.

REFERENTNA KAMATNA STOPA 11,5 ODSTO
Izvor:B92

Beograd -- Monetarni odbor NBS je snizio referentnu kamatnu stopu za 1,5 odsto, odnosno sa 13 na 11,5 odsto, saopštila je NBS.

Na snižavanje referentne kamatne stope Monetarni odbor se opredelio nakon procene da je inflacija niža nego što je očekivala centralna banka, koja u saopštenju kaže da su "cene koje se tržišno formiraju znatno sporije rasle od cena o kojima odučuje država, pa je to stvorilo prostor i za relaksaciju monetarne politike".

Monetarni odbor NBS procenjuje da će niske godišnje stope inflacije biti zadržane i pored najavljenog i planiranog povećanja pojedinih regulisanih cena, poput cene električne energije.

Takođe, NBS upozorava da bi nastavak rasta zarada u javnim službama, državnim i javnim preduzećima, kao i zahtevi nekih javnih preduzeća za značajnim korekcijama cena povećao inflatorne pritiske.

Izmene i dopune Uredbe o privremenom finansiranju budžeta Srbije, čak i ako se zanemari njihov nesporan uticaj na povećanje potrošnje države, pri niskoj inflaciji, predstavljaju loš signal, saopštava NBS. „Monetarni odbor NBS smatra da budžet za 2007. godinu treba što pre doneti, a državne rashode dimenzionirati tako da oni podržavaju već postignutu cenovnu stabilnost", piše u saopštenju Narodne banke Srbije.

INFLACIJA U FEBRUARU 0,1 ODSTO
Izvor:B92

Beograd -- Inflacija je u Srbiji u februaru iznosila 0,1 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cene robe su tokom februara smanjene za 0,7 odsto, dok su usluge poskupele u proseku za 2,3 odsto, na šta je najviše uticalo poskupljenje komunalnih usluga.

Poljoprivredni proizvodi su poskupeli za 0,1 odsto, a cene pića i duvana ostale su na januarskom nivou.

Cene industrijskih prehrambenih proizvoda su u proseku niže za 0,2 procenta, a industrijskih neprehrambenih proizvoda su snižene za 1,3 odsto.

VEĆI BUDŽETI VOJVOĐANSKIH OPŠTINA
Izvor:Beta

Novi Sad -- Budžeti opština u Vojvodini prošle godine su raspolagali sa ukupno 22,69 milijardi dinara i u proseku su povećani za 18 odsto.

U saopštenju Izvršnog veća Vojvodine se navodi da u visini budžeta nekih opština postoji velika razlika, pa je sa najviše sredstava raspolagalo Pančevo - 2,67 milijardi dinara, dok je najmanji budžet imala opština Opovo - 85,56 miliona dinara.

Prema analizi opštinskih budžeta, njihovo povećanje nije bilo samo posledica povećavanja prihoda, nego i posledica zaduživanja kod poslovnih banaka, tako da je stepen zaduženosti nekoliko opština izuzetno visok.

Broj nezaposlenih veći za 0,2 odsto

Na području Vojvodine u januaru je bilo nezaposleno 276.021 lica, što je za 0,2 odsto više nego u decembru 2006. godine, saopštila je Pokrajinska služba za zapošljavanje.

Broj nezaposlenih u januaru porastao je za 0,5 odsto u odnosu na januar prošle godine, a od ukupnog broja aktivnih nezaposlenih, oko 49 odsto su osobe koje prvi put traže zaposlenje, što je za 2,9 odsto manje nego krajem januara 2006. godine. Broj osoba koje na posao čekaju duže od dve godine u odnosu na kraj januara 2006. godine beleži rast od četiri odsto.

Posmatrajući stanje po vojvođanskim okruzima, u odnosu na decembar prošle godine, smanjenje broja nezaposlenih registrovano je u Severno-bačkom i Sremskom okrugu, dok je neznatan porast zabeležen u svim ostalim okruzima.

HOLANDIJA POMAŽE FIRMAMA U SRBIJI
Izvor:Beta

Beograd -- Potpisan sporazum o pomoći holanske vlade malim i srednjim preduzećima u Srbiji.

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije Milan Parivodić i ambasador Holandije u Beogradu Ronald van Dartel potpisali su taj sporazum koji je namenjen zajedničkim ulaganjima srpskih i holandskih firmi, dok polovinu od predviđenog iznosa bespovratno daje holandska vlada.

Od 2003. godine, u okviru holandskog Programa privredne saradnje sa tržistima u razvoju, Srbiji je za 35 projekta, kojima je otvoreno 500 radnih mesta, obezbeđena pomoć od 21 miliona evra.

Najviše projekta je, kako je rekao Van Dartel, u oblasti poljoprivrede, zatim u konstrukciji brodova i gajenju ukrasnog bilja. On je dodao da su za ovu godinu već pripremljena tri zajednička projekta srpskih i holandskih privrednika.

Parivodić je pozvao privrednike da konkurišu za pomoć holandske vlade i naveo da je maksimalan vrednost projekata koji mogu da konkurišu 1,5 miliona evra.

30 HILJADA KORISNIKA 3G MREŽE MTS-A
Izvor:Beta

Novi Sad -- Mreža treće generacije Mobilne telefonije Srbije trenutno ima oko 30 hiljada registrovanih korisnika.

Ti korisnici dnevno obave oko dve hiljade poziva, a u predviđeno je i da ta usluga po završetnu promotivnog perioda bude dostupna i pripejd korisnicima, rekla je direktorka sektora za marketing i prodaju MTS Jelena Stojanović.

Promotivni period, umesto tri meseca, trajaće najverovatnije do sredine 2007. godine, tokom kojeg će se video poziv postpejd korisnicima tarifirati po ceni običnog razgovora, a moći će i da besplatno koriste usluge Mondo portala za gledanje video klipova i tri TV stanice.

Korisnici 3G mreže uskoro će biti u mogućnosti i da koriste usluge video telefonske sekretarice, onlajn igrica, konferencijske video veze, kao i mogućnosti povezivanja personalnog računara sa internetom preko 3G mreže.

Na području Vojvodine 3G signalom trenutno su pokriveni Novi Sad, Subotica, Sombor, Pančevo, Sremska Mitrovica i Vršac, a plan je da se do kraja 2007. godine mreža proširi na čitavo područje Vojvodine.

Prema ranijim podacima, u Srbiji ima oko sto hiljada 3G mobilnih telefona. Prema podacima Telekoma, MTS trenutno u Srbiji ima 4,37 miliona korisnika i ima oko 60 odsto učešća na tržištu mobilne telefonije u Srbiji. Signalom je pokriveno oko 92 odsto teritorije Srbije ili oko 97 odsto potencijalnih korisnika.

PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Izvor:B92

Beograd -- Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru ove godine, veća je za 11 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.

Republički zavod za statistiku saopštio je da je januarska industrijska proizvodnja u odnosu na prošlogodišnji prosek, manja za 10,2 odsto.

Rast industrijske proizvodnje zabeležen je u 20 oblasti, koje u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa 83 odsto, dok je pad registrovan u devet oblasti sa 17 odsto učešća.

Prerađivačka industrija je u sektorima zabeležila najviši rast od 15,6 odsto, a slede proizvodnja i distribucija električne energije, gasa i vode sa 3,3 odsto. Pad od 0,7 odsto ostvaren je u sektoru vađenja ruda i kamena.

Do rasta u proizvodnji došlo je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, (68,4 odsto), intermedijarnih proizvoda, osim energije, (22,0 odsto), netrajnih proizvoda za široku potrošnju, (14,2 odsto) i kapitalnih proizvoda, (sedam odsto).

Na rast januarske industrijske proizvodnje najviše su usticale proizvodnja prehrambenih proizvoda, osnovnih metala, nameštaja, hemikalija i hemijskih proizvoda i prozvoda od nemetalnih minerala.

Proizvodnja malih preduzeća (broj zaposlenih manji od 50), koja nisu obuhvaćena redovnim statističkim istraživanjem, prati se na uzorku od 335 izabranih jedinica iz sektora preradivačke industrije. U januaru, tražene podatke dostavilo je 80 preduzeća.

Kada se uključi ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća iz tog uzorka, industrijska proizvodnja u januaru ove godine u odnosu na prosek 2006. godine, kod ukupne industrijske proizvodnje manja je za 10,4 odsto, a kod prerađivačke industrije za 18,1 odsto.

LEND ROVER PONOVO NA TRŽISTU SRBIJE
Izvor:Beta

Beograd -- Beogradska kompanija "Grand motors" najavila je da će krajem marta postati ovlašheni zastupnik "Lend rovera".

Premijerom na 45. Međunarodnom salonu automobila u Beogradu, 23. marta, "Grand motors" će zvanično početi saradnju sa još jednim brendom iz Grupe "Ford" - britanskim "Lend roverom", navodi se u saopštenju.

Prema rečima direktora prodaje u "Grand motorsu" Saše Rudića, potencijalni kupci će na posebno uređenom delu velikog štanda na sajmu dobiti sve informacije o "lend roveru", ali i o ostalim vozilima tog renomiranog proizvođača.

Posle sajma neki od terenaca "Lend rovera" biće izloženi u poslovnom centru "Grand Motorsa" na Novom Beogradu, u Trećem bulevaru (Bulevaru Milutina Milankovića).

"PORCELAN" IZ ZAJEČARA NA AUKCIJI
Izvor:Beta

Beograd -- Na aukciji 29. marta biće ponuđena na prodaju fabrika za proizvodnju porcelana "Porcelan-Zaječar".

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je da će ta fabrika, koja je završila proces restrukturiranja, imati početnu cenu od 31,5 miliona dinara.

Ukupna procenjena vrednost kapitala koji se privatizuje iznosi 196,9 miliona dinara, odnosno 2,47 miliona evra, a kupac će morati da uloži najmanje 32,6 miliona dinara u fabriku, navodi se na sajtu Agencije.

Pošto je u tom preduzeću završeno postupak restrukturiranja, kupoprodajna cena neće moći da se isplaćuje na rate, već odjednom.

Na prodaju se nude Upravna zgrada, hale za proizvodnju ukrasnog porcelana, zgrade i 16 hektara zemljište, a rok za podnošenje prijava je 21. mart.

"Porcelan-Zaječar" je 2005. godinu završio sa ukupnim prihodima od svega 13.147 evra i ukupnim rashodima od dva miliona evra.

Poništena privatizacija preduzeća Hemos iz Ćuprije

Jagodina - Agencija za privatizaciju poništila je prodaju društvenog kapitala Preduzeća za proizvodnju šmirgli i pružanje staklarskih usluga "Hemos" u Ćupriji zbog neispunjavanja ugovornih obaveza kupca.

Kako je novinarima rečeno u ovom preduzeću, kupac 70 odsto akcija Goran Mihajlović iz Ćuprije nije uplatio četvrtu, od ukupno šest rata iz kupoprodajnog ugovora, po kome je kupio većinski paket akcija za 51 milion dinara na aukciji 4. marta 2003. godine.

Većinski paket akcija sada je u vlasništvu Akcijskog fonda Srbije koji će postaviti privremenog zastupnika kapitala.



REGION

BEZ SLOVENAČKIH PENZIJA ZA SRBIJU
Izvor:B92, Politika

Ljubljana -- Isplata penzija osiguranicima iz Srbije koji su uplaćivali doprinose u penzioni fond u Ljubljani, nije u planu, piše Politika.

Isplata osiguranicima koji su uoči raspada SFRJ, radeći u slovenačkim preduzećima, uplaćivali socijalne doprinose u penzioni fond u Ljubljani, nije ni u kratkoročnom ni u dugoročnom planu, jer Slovenija trenutno radi na sklapanju socijalnog sporazuma sa Argentinom, nakon čega ne planira nijedan novi sporazum.

To je suština odgovora iz kabineta slovenačke ministarke za rad, porodicu i socijalu Marjete Cotman. U kabinetu kažu da Slovenija ne planira rad ni na jednom novom socijalnom sporazumu, „zbog sve aktivnijih priprema na predsedavanje Slovenije EU”, stoga „do kraja predsedavanja (sredin a 2008) ne nameravamo da počnemo aktivnosti oko sklapanja novih međunarodnih sporazuma”.

Slovenija je i dalje pod budnim okom Evropske banke oko finansijske solventnosti, pa nijedan neplaniran budžetski izdatak (dakle, ni srpski penzioneri) ne dolazi u obzir, jer sad država muku muči da s raspoloživim sredstvima izgradi objekte i infrastrukturu, umije fasade i uopšte ulepša prestonicu uoči početka predsedavanja Unijom, piše Politika.

Deo krivice slovenačko Ministarstvo za rad svaljuje na državne organe Srbije koji se „nisu interesovali”. Uz to slovenačka strana napominje da je socijalni sporazum sa Srbijom stopiran i pošto se „u međuvremenu raspala državna zajednica Srbije i Crne Gore”.

Politika nezvanično saznaje da će socijalni sporazum sa Crnom Gorom biti brzo sklopljen jer se radi o skromnom broju osiguranika, a da su minimalne šanse da Slovenija u dogledno vreme ispuni obaveze prema osiguranicima iz Srbije, jer bi „opterećenje budžeta” bilo preveliko s obzirom na to da na „slovenačku penziju” reflektuje između 20 i 30 hiljada osiguranika iz Srbije.

SARADNJA SRBIJE I REPUBLIKE SRPSKE
Izvor:FoNet

Banjaluka -- Izgradnja novih energetskih projekata u slivu reke Drine, pre svega projekat Buk Bijela, zajednički je interes Srbije i RS.

Ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske Rajko Ubiparip i ministar energetike i rudarstva Srbije Radomir Naumov razgovarali su u Banjaluci o unapređenju saradnje u oblasti sektora energetike i novim projektima koji su planirali u narednom periodu.

Ubiparip i Naumov su pokazali interes za ulaganja u izgradnju novih energetskih projekat u slivu reke Drine, pre svega u inovirani projekat HES Buk Bijela, za čiju izgradnju su zainteresovane elektroprivrede Srbije i Republike Srpske, kaže se u saopštenju ministarstva privrede, energetike i razvoja Republike Srpske.

Generalni direktor preduzeća Elektroprivreda Srbije Vladimir Đorđević je rekao da je to preduzeće, nakon što se rešilo dugovanja, spremno da ulaže u nove investicije i za te aktivnosti ima podršku Vlade Srbije.

Direktor Mešovitog Holdinga Elektroprivreda Republike Srpske Pantelija Dakić ocenio je da je projekat izgradnje objekata u slivu reke Drine zajedniči ekonomski interes oba sistema, ali i građana sa obe strane reke Drine.

Zbog toga će, kako je rekao Dakić, Srbija i Republika Srpska zajednički započeti izradu projektnog zadatka koji će pokazati ekonomsku opravdanost izgradnje novih objekata.

Ubiparip i Naumov su pokrenuli i aktivnost na rešavanju problema nadoknada za potopljeno zemljište u području opština Bratunac, Srebrenica, Višegrad i Zvornik.

SDP PROTIV PRODAJE TERMOELEKTRANE
Izvor:Vijesti

Podgorica -- Manja članica crnogorske vladajuće koalicija SDP je protiv prodaje pljevaljske termoelektrane i rudnika uglja.

Predsednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić kaže da "nema razloga za privatizaciju monopolskih delatnosti, u kojima su osigurani zarada i njena redistribucija u socijalne fondove za potrebe građana Crne Gore".

"Stav SDP-a je da postojeći energetski kapaciteti treba da se zadrže u vlasništvu države i da se investira u drugi blok Termelektrane", rekao je Krivokapić.

On smatra da postoje razne mogućnosti da Crna Gora sama investira u gradnju drugog bloka Termoelektrane, a kao opciju je naveo koncesionu gradnju puta na severu i preusmeravanje sredstava od privatizacije Telekoma za investicije u energetiku.

Krivokapić podseća da je energetska sigurnost svetsko pitanje broj jedan u merenju državne stabilnosti, i da Crna Gora kasni sa završetkom strategije razvoja energetike.

Crnogorska vlada i ruska "En plus grupa" pregovaraju o prodaji pljevaljskog elektroenergetskog lanca.

Ruska kompanija je prvoplasirana na tenderu za prodaju tih kompanija i vlasnik je podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), najvećeg potrošača električne energije u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori je aktuelna elektroenergetska kriza, koja je pred vladu nametnula potrebu sistemskog rešavanja elektroenergetskog deficita. Rekordno visoki januarski računi za električni energiju ugrozili su standard gradjana zbog čega je vlada morala sa četiri miliona evra da im pomogne da plate račune za struju.

Rusi nezadovoljni statusom pregovora

U "En plus grupi", prvoplasiranoj kompaniji na tenderu za prodaju Termoelektrane i 31 odsto državnih akcija u Rudniku uglja, nisu zadovoljni trenutnim statusom pregovora sa tenderskom komisijom.

"Sama činjenica da je u celom procesu došlo do nekih promena pravila i uslova definisanih tenderom, može da ukazuje na to da je čitav privatizacioni proces počeo da biva stvar političke, a ne ekonomske prirode", rečeno je "Vijestima" nezvanično iz En plus grupe.

U kompaniji podsećaju da žele da grade drugi blok Termoelektrane, za šta već imaju novac, ali da od Vlade i tenderske komisije traže valjane dozvole. Kompanija je voljna da u toplifikaciju Pljevalja investira devet miliona evra, a u poboljšanje postrojenja Termoelektrane, 12 miliona.

U "En plus grupi" podsećaju da elektroenergetska kriza, za koju u javnosti okrivljuju KAP, postoji i u drugim zemljama regiona.

Razlozi krize su, tvrde oni, rast tražnje struje koju koriste domaćinstva i preduzeća, što je normalno u periodima ekonomskog rasta, kao i gašenje dva bloka bugarske nuklearke Kozloduj, koji su proizvodili oko milijardu kilovat-sati. Posljedice toga nijesu izbjegli ni KAP ni Rudnici boksita, koji, tvrde u En plusu, plaćaju EPCG struju po cijeni od 4,3 centa po kilovat-satu.

BANJALUKA: INDEKSI I DALJE RASTU
Izvor:Nezavisne novine

Banjaluka -- Na jučerašnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 4.453.102 KM, kroz 1.491 transakciju.

Akcijama "Telekoma Srpske", trgovano je u iznosu od 164.187 KM (za evro se dobija 1,95 KM), po ceni od tri KM za 1,62 odsto manjoj u odnosu na prethodno trgovanje.

Najveći promet na redovnom trgovanju ostvaren je akcijama "Trgoprodaje" iz Prijedora, u iznosu od 571.912 KM, po ceni od jedne KM za 42,86 odsto većoj u odnosu na prethodno trgovanje.

Na slobodnom berzanskom tržištu najveći rast cene za 166,67 na 0,80 KM imale su akcije "Glasa Srpske" Banjaluka, kojima je trgovano u vrednosti od 1.090 KM. Najveći pad vrednosti od 20 odsto imale su akcije "Prevoza" iz Srebrenice, kojima je trgovano po ceni od 0,08 KM u vrednosti od 328 KM.

Kod fondova najveći promet je ostvaren akcijama "Aktiva invest fonda" u iznosu od 281.980 KM, po ceni od 18,96 KM. Najveći rast za 5,90 odsto na 13,82 odsto imale su akcije "VB fonda", a najveći pad cene za 4,61 odsto na 0,407 KM zabeležen je kod akcija "Invest nova fonda".

Vrednost BIRS-a se povećala za 0,58 odsto na rekordnih 3.926,47 poena, vrednost FIRS-a se smanjila za 0,76 odsto i iznosi 9.826,89 poena, a ERS10 se povećao za 1,07 odsto na rekordnih 5.240,33 poena.

Zabrana trgovanja akcijama 100 firmi

Banjalučka berza će zaustaviti trgovanje akcijama oko 100 preduzeća koja se nalaze u stečaju do dobijanja više informacija o toku stečajnih postupaka koji se u njima sprovode, saopšteno je iz Berze.

Darko Lakić, portparol Banjalučke berze, kazao je kako ovom odlukom žele investitorima omogućiti uvid u perspektivu daljeg poslovanja preduzeća koja se nalaze u stečaju, pogotovo zbog nedavno predloženih izmena Zakona o stečajnom postupku kojima se taj proces skraćuje na godinu dana.

Na potez Banjalučke berze uticala je primetna potražnja za akcijama pojedinih preduzeća koja se nalaze u stečaju. Tako je u poslednje vreme zabeleženo relativno značajno trgovanje akcijama preduzeća "Čajavec - Elektromehanika", čija je cena skočila za 100 odsto.

"Odluku smo doneli u cilju zaštite investitora i integriteta tržišta kapitala. Nakon dobijanja infomacija od strane stečajnih sudova, stečajnih upravnika i preduzeća, Banjalučka berza će je javno objaviti i doneti odluku o nastavku trgovanja", istakao je Lakić.

On je apelovao na sve investitore da pre kupovine akcija preduzeća i banaka analiziraju njihove izveštaje o poslovanju, te da se, ako to nisu u stanju sami da urade, konsultuju sa finansijskim analitičarima.

"HYPO" JAČA OD "TELEKOMA" I BANAKA
Izvor:Nezavisne novine

Banjaluka -- Najveću tržišnu kapitalizaciju među 800 subjekata na Banjalučkoj berzi ima banjalučka Hipo Alpe Adria banka (Hypo).

Trenutna tržišna vrednost Hipo banke veća je od ukupne vrednosti "Telekoma Srpske" i svih šest banaka čijim se akcijama trguje na tržištu, pokazuju podaci Banjalučke berze.

Tržišna kapitalizacija "Telekoma Srpske" je oko 1,5 milijardi KM (za evro se dobija 1,95 KM), a slede Hidroelektrane (HE) na Trebišnjici sa 1,2 milijarde, HE na Drini sa 985,6 miliona, Rudnik i termoelektrana Gacko sa 615,5 miliona.

U vrhu liste su i Rudnik i termoelektrana Ugljevik, Rafinerija nafte u Brodu, Fabrika glinice "Birač" iz Zvornika, HE na Vrbasu, banjalučka "Elektrokrajina", Rafinerija ulja Modriča i "Željeznice RS".

Što se tiče bankarskog sektora, na drugom mestu je, prema stanju na tržištu početkom tekuće sedmice, Nova banjalučka banka, a slede NLB Razvojna banka, Nova banka, Cepter komerc banka, Bobar banka i Balkan Investment banka.

Lider među 13 privatizaciono-investicionih fondova je "Cepter fond" (Zepter) sa kapitalizacijom od 208,5 miliona KM, drugi je "Kristal fond" čiju vrednost investitori procenjuju na 95,4 miliona a treći Euroinvestment sa 86,3 miliona.



SVET

8 MILIJARDI DOLARA OD IZVOZA ORUŽJA
Izvor:business.hr

Moskva -- Izvoz ruskog oružja mogao bi u 2007. da dostigne osam milijardi dolara, kaže direktor ruske savezne službe za izvoz oružja.

Mihail Dmitrijev je rekao i da će Rusija “brojku od osam milijardi dolara verovatno dostići i pre kraja 2007.godine", dok se u 2006. prodajom oružja zaradilo 6,5 milijardi dolara, a u 2005. Rusija je izvezla oružje za 5,3 milijarde dolara.

Daleko najbolji ruski kupci su Indija i Kina, iako se njihov udeo smanjio sa 74 odsto ukupnog izvoza u 2005. na 62 odsto u 2006. godini.

Rusija, koja izvozi u 80 zemalja, proširuje tradicionalna tržišta kao što su severna Afrika i Bliski istok, ali i kreće u osvajanje novih tržišta kao što je Južna Amerika, koja je do sada bila glavni kupac oružja iz Sjedinjenih država. Prema izveštaju američkog Kongresa objavljenom 2006.godine, SAD su na tržištu prodaje oružja zemljama u razvoju u 2005. potisnule Rusija i Francuska, a Vashington nije blagonaklon ni prema ruskoj prodaji oružja režimima koje naziva "lupeškim", kao što su Iran i Sirija, ili otvoreno protivamerički raspoloženim kao što je Venecuela.

ENEL KUPIO DESET ODSTO ENDESE
Izvor:B92

Madrid -- Italijanski Enel je objavio da je kupio paket deonica španske energetske kompanije Endesa.

Španska državna agencija za regulaciju tržišta dionica je zatražila od kompanije Enel da objasni uslove pod kojima je za otprilike 4,13 milijardi evra kupila gotovo deset odsto deonica Endese.

Ta Enelova akvizicija je ugrozila ponudu nemačkog E.ON-a za preuzimanje Endese, kojoj se španska vlada žestoko protivila. Agencija je zatražila od Enela da se izjasni o E.ON-ovoj ponudi.

Agencija traži i da italijanska kompanija javno kaže da li namerava da poveća vlasnički udeo u vodećem španskom snabdevaču električne energije, jer nezvanično namerava da poveća udeo na 25 odsto. Nemački E.ON je objavio da ne odustaje od ponude vredne 41 milijardu evra za preuzimanje Endese, iako je neočekivan Enelov potez uvećao sumnje da E.ON možda neće moći da osigura podršku Endesinih deoničara za svoju ponudu.

Španska građevinska kompanije Aciona, koja je i najveći deoničar Endese, je isticala da vrednost E.ON-ove ponude nije dovoljno visoka.

Uprava španske elektroenergetske kompanije Endesa prihvatila je ponudu nemačkog E.ON-a vrednu 41 milijardu evra, ali čitava akvizicija zavisi od odluke najvećih Endesinih deoničara, španske građevinske kompanije Aciona u čijem je vlasništvu 21 odsto kompanije i finansijske kuće Kaha Madrid koja drži deset odsto deonica.

Analitičari tvrde da se iza građevinske kompanije zapravo nalazi španska vlada koja se protivi odlasku domaće elektroprivrede Nemcima. Nakon što je raznim zakonima i dekretima pokušavao, u suprotnosti s pravilima EU, da blokira E.ON-ovu ponudu, Madrid navodno u dogovoru sa akcionarima legalno namerava da zaustavi akviziciju. E.ON je početkom februara ostao sam u trci za kupovinu španske Endese nakon što je Gas Natural odustao od preuzimanja. Direktori Gas Naturala jednoglasno su doneli odluku o povlačenju iz 17-mesečnih nastojanja usmerenih na preuzimanje vodećeg španskog dobavljača električne energije.

INDONEZIJA ZABRANJUJE STARE AVIONE
Izvor:Beta

Džakarta -- Indonezija planira da zabrani upotrebu mlaznih putničkih aviona starijih od deset godina.

Plan je krajnje nepopularan u rastućem indonežanskom avioprevozu i ugrožava preko 20 kompanija koje će morati ili da napuste posao ili da se spoje sa rivalima, ali je neophodan deo kampanje smanjenja nesreća u aviosaobraćaju, saopštila je vlada.

Stručnjaci tvrde da održavanje aviona i broj sletanja i uzletanja igra mnogo veću ulogu od starosti letilica, međutim ministar saobraćaja Hata Rajasa kaže da je "ono što je osnovno obnova naše flote".

Indonezijska vlada je veoma zabrinuta zbog bezbednosti saobraćaja, posle više tragičnih nesreća u vazduhu, zemlji i na moru. Prvog januara, mlaznjak star 17 godina srušio se u more u istočnoj Indoneziji i usmrtio 102 osobe.

Trenutna starosna granica za avione u Indoneziji je 20 godina. Zemlja raspolaže sa više od tri hiljade putničkih aviona starih oko 10,5 godina, u vlaništvu 23 prevozničke kompanije.

VELIKI POTRES NA SVETSKIM BERZAMA
Izvor:B92

Njujork -- Kineske akcije se oporavljaju od najvećeg pada u proteklih deset godina, ali zabrinutost na svetskom tržištu i dalje postoji.

Tržišta širom Azije su pogođena prodajom akcija zbog straha ulagača od mogućeg usporavanja rasta kineske i američke privrede.

Akcije na berzama u Japanu, Hongkongu, Singapuru, Maleziji, Indiji, Australiji, Indoneziji i na Filipinima pale su za više od tri odsto na početku današnje trgovine, posle sinoćnjih gubitaka na Vol Stritu. Mada su na više azijskih berzi tokom dana gubici smanjeni, uznemireni investitori i dalje nagađaju da li jučerašnje naglo posrtanje akcija u Kini i SAD znači početak spirale poniranja ili je pad bio samo trenutan.

Alehandro Ju, broker na filipinskoj berzi, kaže da je "na p rimer, Dau Džons sinoć pao za 114 berzanskih poena. Bilo je velike prodaje i mislim da će to trajati ceo dan, ali neko će sigurno to iskoristiti. Sve u svemu danas smo u minusu od 263 berzanska poena".

U Kini, akcije su se povratile posle jučerašnjeg pada od skoro devet odsto, najvećeg u poslednih deset godina. Referentni indeks Nikei na Azijskoj berzi beleži pad od tri odsto što je odmah izazvalo reakciju političara na dalekom istoku i, pre svega, u Australiji.

Piter Kostelo, ministar finansija Australije, smatra da će vrednost mnogih akcija i dalje opadati. "Važno je imati u vidu da je vrednost trgovine na berzi prošle godine porasla za 19 odsto, a jutros je opala za tri procenta. Berza nije kocka koja uvek dobija, akcije rastu i padaju. Ali one pokazuju kako spoljne finansijske turbulencije utiču na ovu zemlju", kaže Kostelo.

Nevolje su počele juče, dan pošto su kineske deonice dosegle rekordnu visinu, jer su ulagači jurnuli da se oslobode akcija i pokupe zaradu, uzmemireni glasinama da Peking priprema nove oštre mere u nastojanju da uspori privredni rast.

Kineske deonice su ostvarile su pad cene zbog zabrinutosti da bi vlada mogla da suzbije ilegalne investicije koje su podigle rast do rekordnih iznosa. Kineske vlasti su odobrile poseban plan za sprečavanje ilegalnih ponuda deonica i ostalih nezakonitih aktivnosti na berzi, jer je kineska ekonomija u proteklih pet godina ostvarila godišnju stopu rasta od 9,6 odsto.

Pad je izbacio 107,8 milijardi dolara sa kineskog tržišta koje se udvostručilo u proteklih godinu dana. 300 Index je pao ili porastao najmanje tri odsto deset puta ove godine. Samo četiri od 300 deonica koje čine ovaj indeks juče su ostvarile rast cene.

"Teško je prosuditi, došlo je do velikih korekcija, može čak i da dođe do normalizacije, svakog časa, možda već danas poslepodne. Ali mi ćemo držati šangajsku berzu na oku, i brokeri će biti oprezni, i čekaće otvaranje Volstrita večeras", kaže Hauard Džors, tržišni analitičar.

Ekonomisti kažu da je važno što berzanski pad nije izazvan ekonomskom, finansijskom ili političkom krizom, već običnom nervozom. Mnogi igrači na Vol Stritu se slažu da su akcije rasle previše i prebrzo. Ulagači su bili uplašeni i procenom bivšeg predsednika američkih Federalnih rezervi Alen Grinspena da je recesija u SAD "moguća" kasnije ove godine. Strmoglavi pad na berzama, kao i svetski potres koji je izazvao, ukazuje na moguću korekciju posle dugog razdoblja stabilnog rasta tržišta deonica koje je nekoliko godina bilo pošteđeno sličnih hirova, kažu analitičari.

"JUKOS" USKORO "ROSNJEFTOV"?
Izvor:seebiz.net

Ruska naftna kompanija "Rosnjeft" planira da narednih meseci prikupi 3 milijarde dolara za kupovinu Jukosove imovine.

Novac bi se prikupio kroz kredit i kroz izdavanje obveznica, izjavio je neimenovani bankar, angažovan oko celog posla aranžiranja finansiranja, koji je želeo da ostane anoniman. Tim transakcijama refinansirao bi se i deo od 24,5 milijarde dolara vrednog kredita koji je Rosnjeft prošle godine dobio od banaka ABN Amro, Barclays, BNP Paribas, Citigroup, Calyon, Goldman Sachs, JP Morgan i Morgan Stanley.

Te banke će aranžirati i novi kredit u visini od najviše 2,5 milijarde dolara. Jamstvo vraćanja kredita biće izvozni poslovi sa naftom.

Za realizaciju emisije obveznica, vredne 500 miliona dolara, još nisu izabrani aranžeri.

Jukos je objavio bankrot u avgustu, a njegova aktiva, uključujući i nekoliko većih rafinerija i udela u nekoliko velikih naftnih i drugih kompanija, biće prodati tokom ove godine. Preostala imovina Jukosa se ceni na oko 22 milijarde dolara.

Ova firma je dužna preko poreza oko 33 milijarde dolara, a njen nekadašnji većinski vlasnik Mihail Hodorovski, za koga mnogi smatraju da je kažnjen zato što se usprotivio predsedniku Vladimiru Putinu, je na izdržavanju kazne zatvora od osam godina zbog prevara.

Rosnjeft je od Jukosa pre tri godine preuzeo Yuganskneftegas i lani od British Petroleuma sibirskog proizvođača nafte Udmurtneft.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 01.03.2007. 11:39:54 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
3 vesti koje moram da prokomentarishem-

Forza Ferrari je napisao:
"PORCELAN" IZ ZAJEČARA NA AUKCIJI
Izvor:Beta
Beograd -- Na aukciji 29. marta biće ponuđena na prodaju fabrika za proizvodnju porcelana "Porcelan-Zaječar".
Agencija za privatizaciju Srbije objavila je da će ta fabrika, koja je završila proces restrukturiranja, imati početnu cenu od 31,5 miliona dinara.
Ukupna procenjena vrednost kapitala koji se privatizuje iznosi 196,9 miliona dinara, odnosno 2,47 miliona evra, a kupac će morati da uloži najmanje 32,6 miliona dinara u fabriku, navodi se na sajtu Agencije.
Pošto je u tom preduzeću završeno postupak restrukturiranja, kupoprodajna cena neće moći da se isplaćuje na rate, već odjednom.
Na prodaju se nude Upravna zgrada, hale za proizvodnju ukrasnog porcelana, zgrade i 16 hektara zemljište, a rok za podnošenje prijava je 21. mart.
"Porcelan-Zaječar" je 2005. godinu završio sa ukupnim prihodima od svega 13.147 evra i ukupnim rashodima od dva miliona evra.

ne znam zaista ko cje ovo da qpi. porcelan je u stechaju preko 10 godina, i tamo nema apsolutno nichega. a kad se setim da je to nekad bila jedna od najjachih firmi u srbiji, glavni sponzor zvezdine generacije svetskih shampiona prdnuo u chabar :/

Forza Ferrari je napisao:
SDP PROTIV PRODAJE TERMOELEKTRANE
Izvor:Vijesti
Podgorica -- Manja članica crnogorske vladajuće koalicija SDP je protiv prodaje pljevaljske termoelektrane i rudnika uglja.
Predsednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić kaže da "nema razloga za privatizaciju monopolskih delatnosti, u kojima su osigurani zarada i njena redistribucija u socijalne fondove za potrebe građana Crne Gore".
"Stav SDP-a je da postojeći energetski kapaciteti treba da se zadrže u vlasništvu države i da se investira u drugi blok Termelektrane", rekao je Krivokapić.
On smatra da postoje razne mogućnosti da Crna Gora sama investira u gradnju drugog bloka Termoelektrane, a kao opciju je naveo koncesionu gradnju puta na severu i preusmeravanje sredstava od privatizacije Telekoma za investicije u energetiku.
Krivokapić podseća da je energetska sigurnost svetsko pitanje broj jedan u merenju državne stabilnosti, i da Crna Gora kasni sa završetkom strategije razvoja energetike.
Crnogorska vlada i ruska "En plus grupa" pregovaraju o prodaji pljevaljskog elektroenergetskog lanca.
Ruska kompanija je prvoplasirana na tenderu za prodaju tih kompanija i vlasnik je podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), najvećeg potrošača električne energije u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori je aktuelna elektroenergetska kriza, koja je pred vladu nametnula potrebu sistemskog rešavanja elektroenergetskog deficita. Rekordno visoki januarski računi za električni energiju ugrozili su standard gradjana zbog čega je vlada morala sa četiri miliona evra da im pomogne da plate račune za struju.
Rusi nezadovoljni statusom pregovora
U "En plus grupi", prvoplasiranoj kompaniji na tenderu za prodaju Termoelektrane i 31 odsto državnih akcija u Rudniku uglja, nisu zadovoljni trenutnim statusom pregovora sa tenderskom komisijom.
"Sama činjenica da je u celom procesu došlo do nekih promena pravila i uslova definisanih tenderom, može da ukazuje na to da je čitav privatizacioni proces počeo da biva stvar političke, a ne ekonomske prirode", rečeno je "Vijestima" nezvanično iz En plus grupe.
U kompaniji podsećaju da žele da grade drugi blok Termoelektrane, za šta već imaju novac, ali da od Vlade i tenderske komisije traže valjane dozvole. Kompanija je voljna da u toplifikaciju Pljevalja investira devet miliona evra, a u poboljšanje postrojenja Termoelektrane, 12 miliona.
U "En plus grupi" podsećaju da elektroenergetska kriza, za koju u javnosti okrivljuju KAP, postoji i u drugim zemljama regiona.
Razlozi krize su, tvrde oni, rast tražnje struje koju koriste domaćinstva i preduzeća, što je normalno u periodima ekonomskog rasta, kao i gašenje dva bloka bugarske nuklearke Kozloduj, koji su proizvodili oko milijardu kilovat-sati. Posljedice toga nijesu izbjegli ni KAP ni Rudnici boksita, koji, tvrde u En plusu, plaćaju EPCG struju po cijeni od 4,3 centa po kilovat-satu.

ovaj enplus kako je krenuo qpicje sve energetsko na balkanu. ako se ne varam qpili su skoro i kod nas neshto, sve pod prichom kako nasha vlada tako lobira za kosovo kod rusije. chista izmishljotina, i ne zhelim ni da znam kakve se tu sve mahinacije odigravaju iza scene, znajucji ruski kapital.
Forza Ferrari je napisao:
VELIKI POTRES NA SVETSKIM BERZAMA
Izvor:B92
Njujork -- Kineske akcije se oporavljaju od najvećeg pada u proteklih deset godina, ali zabrinutost na svetskom tržištu i dalje postoji.
Tržišta širom Azije su pogođena prodajom akcija zbog straha ulagača od mogućeg usporavanja rasta kineske i američke privrede.
Akcije na berzama u Japanu, Hongkongu, Singapuru, Maleziji, Indiji, Australiji, Indoneziji i na Filipinima pale su za više od tri odsto na početku današnje trgovine, posle sinoćnjih gubitaka na Vol Stritu. Mada su na više azijskih berzi tokom dana gubici smanjeni, uznemireni investitori i dalje nagađaju da li jučerašnje naglo posrtanje akcija u Kini i SAD znači početak spirale poniranja ili je pad bio samo trenutan.
Alehandro Ju, broker na filipinskoj berzi, kaže da je "na p rimer, Dau Džons sinoć pao za 114 berzanskih poena. Bilo je velike prodaje i mislim da će to trajati ceo dan, ali neko će sigurno to iskoristiti. Sve u svemu danas smo u minusu od 263 berzanska poena".
U Kini, akcije su se povratile posle jučerašnjeg pada od skoro devet odsto, najvećeg u poslednih deset godina. Referentni indeks Nikei na Azijskoj berzi beleži pad od tri odsto što je odmah izazvalo reakciju političara na dalekom istoku i, pre svega, u Australiji.
Piter Kostelo, ministar finansija Australije, smatra da će vrednost mnogih akcija i dalje opadati. "Važno je imati u vidu da je vrednost trgovine na berzi prošle godine porasla za 19 odsto, a jutros je opala za tri procenta. Berza nije kocka koja uvek dobija, akcije rastu i padaju. Ali one pokazuju kako spoljne finansijske turbulencije utiču na ovu zemlju", kaže Kostelo.
Nevolje su počele juče, dan pošto su kineske deonice dosegle rekordnu visinu, jer su ulagači jurnuli da se oslobode akcija i pokupe zaradu, uzmemireni glasinama da Peking priprema nove oštre mere u nastojanju da uspori privredni rast.
Kineske deonice su ostvarile su pad cene zbog zabrinutosti da bi vlada mogla da suzbije ilegalne investicije koje su podigle rast do rekordnih iznosa. Kineske vlasti su odobrile poseban plan za sprečavanje ilegalnih ponuda deonica i ostalih nezakonitih aktivnosti na berzi, jer je kineska ekonomija u proteklih pet godina ostvarila godišnju stopu rasta od 9,6 odsto.
Pad je izbacio 107,8 milijardi dolara sa kineskog tržišta koje se udvostručilo u proteklih godinu dana. 300 Index je pao ili porastao najmanje tri odsto deset puta ove godine. Samo četiri od 300 deonica koje čine ovaj indeks juče su ostvarile rast cene.
"Teško je prosuditi, došlo je do velikih korekcija, može čak i da dođe do normalizacije, svakog časa, možda već danas poslepodne. Ali mi ćemo držati šangajsku berzu na oku, i brokeri će biti oprezni, i čekaće otvaranje Volstrita večeras", kaže Hauard Džors, tržišni analitičar.
Ekonomisti kažu da je važno što berzanski pad nije izazvan ekonomskom, finansijskom ili političkom krizom, već običnom nervozom. Mnogi igrači na Vol Stritu se slažu da su akcije rasle previše i prebrzo. Ulagači su bili uplašeni i procenom bivšeg predsednika američkih Federalnih rezervi Alen Grinspena da je recesija u SAD "moguća" kasnije ove godine. Strmoglavi pad na berzama, kao i svetski potres koji je izazvao, ukazuje na moguću korekciju posle dugog razdoblja stabilnog rasta tržišta deonica koje je nekoliko godina bilo pošteđeno sličnih hirova, kažu analitičari.

evo forza, pitao si pre nekoliko dana shta cje se desiti sa kinom, evo ti vrh ledenog brega :]
ne verujem da cje se skoro ishta dalje od ovoga desiti, niti da je ovo realno shto se sada dogadja, ali pre verujem da cje dolaziti povremeno do ovakvih _nervoznih_ padova nego do neke drastichne krize i prenaduvavanja cena, jer se one upravo eliminishu ovakvim padovima.

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 05.03.2007. 11:20:35 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

INVESTICIJE U INĐIJU 300 MILIONA €
Izvor:Beta

Beograd -- Direktne investicije u Inđiju u poslednje tri godine iznose 300 miliona evra, što je omogućilo otvaranje 2.000 radnih mesta.

Predsednik te opštine Goran Ješić je kazao da su u poslednje vreme najveći investitori u toj opštini slovenačke firme, navodeći da kompanija Gorenje gradi fabriku vrednu pet miliona evra.

Direktna ulaganja u Srbiju u prošloj godini, prema njegovim rečima, iznosila su između 300 i 400 miliona evra, a ne četiri milijarde, kako tvrdi Vlada Srbije, dok su ostalo privatizacioni prihodi.

"Srbija ima najmanje stranih investicija po stanovniku u regionu, a to je, između ostalog, zato što se za ulaganja ne lobira i ne podštiču oni koji to čine", kazao je Ješić i istakao da je za privlačenje grinfild investicija ključno uspostavljanje vladavine prava, decentralizacija zemlje i smanjenje korupcije.

Navodeći da je kapacitet regiona za investicije ograničen između 30 i 45 milijardi evra, Ješić smatra da bi Srbija što pre trebalo da se uključi u trku za njihovo privlačenje i upozorio da se investitori kada jednom odustanu od ulaganja u neki projekat, više nikada ne vraćaju na to mesto.

On je kao najveće krivce za nedovoljno investicija i veliku korupciju naveo državnu upravu i administraciju, nepoštovanje Zakona o javnim nabavkama, sudstvo, kao i nepostojanje kritičkog javnog mnenja koje je spremno da osudi korupciju.

"Državnici ne poštuju zakone koje su sami doneli. Ministarstvo za kapitalne investicije ne poznaje Zakon o javnim nabavkama, iako najviše troši od svih ministarstava", rekao je predsednik opštine Inđija.

Ješić je naveo da bi se uvođenjem elektronske administracije u državnim organima uštedeo novac koji bi mogao da se iskoristi za zapošljavanje, dodajući da samo pokrajinska uprava godišnje troši 90 miliona dinara za potrošni materijal, što je dovoljno za kreiranje 200 novih radnih mesta.

OD IZVOZA VOĆA I POVRĆA 326 MIL. $
Izvor:Beta

Beograd -- Srbija je u 2006. godini izvezla voće i povrće u vrednosti od 326 miliona dolara, za oko 25 odsto više nego 2005. godine.

Privredna komora Srbije je objavila da su najveći udeo u izvozu imale sveže i prerađene maline, sa oko sto miliona dolara, a slede ih sveže i suve pečurke sa 25,1 milion dolara.

Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni voća i povrća iznosio je 136 miliona dolara, pošto je tokom 2006. godine uvezeno voće i povrće za 190 miliona dolara, za 40 miliona dolara više nego u 2005. godini.

U uvozu voća dominira južno voće pa je za uvoz svežih banana lane potrošeno 34,6 miliona dolara, a za lešnike preko šest miliona dolara. Za uvoz svežeg grožđa u 2006. izdvojeno je 5,7 miliona dolara a za uvoz svežih jabuka 2,9 miliona.

Prema podacima PKS na uvoz povrtarskih kultura -svežeg crnog luka, kupusa, krastavaca i pasulja prošle godine potrošeno je 8,3 miliona dolara.

VINO SAMO OD DOMAĆEG GROŽĐA
Izvor:Beta

Beograd -- Novim zakonom o vinu neće biti dozvoljena proizvodnja od grožđa iz uvoza, što bi trebalo podstakne razvoj vinogradarstva u Srbiji.

Nacrt zakona, koji bi trebalo da se usvoji ove godine, predviđa da uvoz grožđa ili vina "u rinfuzi" bude dozvoljen samo u slučajevima elementarnih nepogoda i to najviše 50 odsto od ukupne proizvodnje određene vinarije u tri poslednje godine, rekao je načelnik u sektoru za analitiku i agrarnu politiku Ministarstva poljoprivrede Darko Jakšić.

Nova zakonska regulativa bi trebalo da onemogući veliki uvoz jeftinih vina "u rinfuzi" koje domaće vinarije nabavljaju uglavnom iz Makedonije, da bi ga samo punile ili dorađivale i prodavale pod svojim imenom.

Prosečna cena uvezenog stonog vina iz Makedonije prošle godine je bila 0,32 evra po litru što je bila cena kilograma grožđa u Srbiji, dok je prosečna cena kvalitetnog vina sa geografskim poreklom, uvezena "u rinfuzi", bila 1,14 evra po litru.

Tako jeftino vino neke ovdašnje vinarije već nekoliko godina prodaju pod svojom etiketom, pa većina potrosača, po anketi Ministarstva poljoprivrede, ne zna da ono nije iz Srbije, bez obzira što vinarije na poleđini flaše sitnim slovima obeleže njegovo geografsko poreklo, kazao je Jakšić i dodao da je to "na neki način varanje potrošača, a nije pošteno ni prema vinarijama koje zaista gaje grožđe i proizvode vino poreklom iz Srbije, što je dug i skup proces."

Udeo makedonskog vina u Srbiju u ukupnom uvozu vina porastao je sa 70 odsto u 2005. godini na 76 odsto prošle godine, kazao je Jakšić i dodao da je 2006. iz Makedonije uvezeno preko 200 hiljada hektolitara vina za preko 9,5 miliona evra.

U Srbiji je prošle godine proizvedeno 360 hiljada tona grožđa, što je na nivou od pre desetak godina, ali je zabrinjavajuće što se broj čokota, kao i proizvodnja vina konstantno smanjuju.

"PROFIT BANAKA NA ŠTETU GRAĐANA"
Izvor:Beta

Beograd -- U Srbiji se plaća najviša cena kapitala u regionu, a bankarska etika na najnižem nivou, smatra bankarski stručnjak Ivan Maričić.

"Bankari koriste svaku prilika da se primenom različitih metoda obračuna kamate, troškovima obrade dokumentacije, kursnim razlikama, platnim karticama i drugim procedurama izvuku što više novca od građana i privrede", rekao je Ivan Maričić, direktor Centra za investicije i preduzetništvo.

On predlaže da Narodna banka Srbije kažnjava banke koje se služe zloupotrebama da ostvare što veći profit, umesto da, kako je rekao, samo ukazuje na nekorektne poteze banaka i preti krivičnim prijavama.

Prema istraživanjima Centra za investicije i preduzetništvo i Strateškog marketinga, 72 odsto anketiranih građana smatra da je najvažniji cilj domaćih banaka maksimiziranje zarade na štetu građana i privrede. Maričić je rekao da je godišnja kamatna stopu na kratkoročne kredite u Srbiji 19,6 odsto, dok je u Hrvatskoj 5,24, Bugarskoj 6,76 i Rumunija 6,65 odsto.

Nešto su povoljniji uslovi dugoročnog kreditiranja jer je, kako je kazao, prosečna godišnja kamatna stopa na te kredite 11 odsto, a u Hrvatskoj je 5,19, Rumuniji 8,1 i Bugarskoj 7,95 odsto.

Centralna banka, prema njegovoj oceni, u poslednjih šest godina sprovodi restriktivnu monetarnu politiku kojom "čini dinar skupim i na taj način kontroliše rast deviznog kursa i inflaciju". On smatra da NBS nikako ne bi smela da dozvoli da restriktivna monetarna politika postane sama sebi cilj i tako uspori normalne finansijske tokove u ekonomiji, a time i privredni rast.

Nerazvijenosti domaćeg tržišta kapitala, kako je upozorio, doprinosi to što srpske kompanije, zbog komplikovane administrativne procedure i visokih troškova, ne emituju hartije od vrednosti, tako da građani i drugi institucionalni investitori nemaju veliki izbor kvalitetnih hartija u koje vredi ulagati novac.

"U takvoj situaciji banke nisu dovoljno motivisane da snižavanjem kamatnih stopa i drugih troškova jačaju svoju konkurentsku poziciju", rekao je Maričić.

NBS: PET MILIONA PLATNIH KARTICA
Izvor:B92

Beograd -- Broj platnih kartica u Srbiji u poslednje dve godine povećan je za oko 140 odsto, a broj transakcija za 420 odsto.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je rekao da je broj platnih kartica na srpskom tržištu dostigao pet miliona i da je tome doprinelo povećanje broja POS terminala na oko 57.000, kao i bankomata kojih sada ima više od 1.500.

Jelašić je rekao da su od ukupnog iznosa transakcija preko platnih kartica, plaćanja kreditnim karticama u 2006. godini činila 16,5 odsto, što je za jedan procentni poen više nego godinu dana ranije.

Svaka treća novčana transakcija u 2006. godini, naveo je guverner, obavljena je preko domaće platne kartica "Dina" koja je u 52 odsto slučajeva korišćena za podizanje novca preko bankomata. Jelašić je kazao da će NBS nastaviti da podržava razvoj bezgotovinskog načina plaćanja.

Novi način utvrđivanja kursa

Narodna banka Srbije će zvanični srednji kurs dinara utvrđivati na osnovu trgovine na ukupnom deviznom tržištu od 5. marta. To znači da će se pri utvrđivanja kursa uzimati u obzir ne samo trgovina na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta u NBS, kako je to bilo do sada, već i neposredna međubankarska trgovina devizama van sastanka.

Te izmene, ističe NBS, neće ugroziti funkcionisanje deviznog tržišta i stabilnost kursa, već će omogućiti da se zvanični srednji kurs dinara u punoj meri formira pod uticajem tržišta.

Ukupna trgovina na sastanku MDT-a od početka godine iznosila je 439,9 miliona evra, dok je ukupna direktna međubankarska trgovina van sastanka bila 3,5 puta veća i iznosila je više od 1,5 milijardi evra.

VEĆA PRODAJA KARLSBERGA ZA 22 ODSTO
Izvor:Beta

Beograd -- Karlsberg je prodao u Srbiji 1,7 miliona hektolitara piva tokom prošle godine, što je za 22 odsto više nego u 2005. godini.

Generalni direktor pivare u Čelarevu Isak Šeps kaže da je čelarevska pivara za tri godine od privatizacije, kada je prodata Karlsbergu, udvostručila udeo na srpskom tržištu na 21 odsto.

"Plan je da se u 2007. godini investira 19 miliona evra u modernizaciju pogona pivare, kako bi ostvarili cilj povećanja proizvodnje za najmanje 22 odsto", istakao je Šeps, a ukupna ulaganja Karlsberga u čelarevsku pivaru time će dostići 120 miliona evra.

Šeps je najavio da će Karlsberg u 2007. godini povećati broj zaposlenih sa 486 na 540 i uvesti međunarodne standarde ISO 18001 za bezbednost i zaštitu na radu i ISO 14000 za zaštitu životne sredine.

Na taj način će biti kompletirano uvođenje medjunarodnih standarda u pivaru, kazao je on i dodao da će u okviru tih standarda biti izgrađen pogon za preradu otpadnih voda iz pivare u koji će biti uloženo tri miliona evra.

Od 5. marta počinje i prodaja Lav piva sa novim dizajnom etikete, kao i prodaja Lav piva u flaši od 0,33 litra sa novim sistemom otvaranja "povuci i otvori", koji je već primenjen na jednom od najpoznatijih Karslbergovih brendova, Tuborg pivu.

"Lojalnost potrošača i visok nivo kvaliteta Lav piva je potvrđen prodajom milionitog hektolitra u 2006. godini i čvrstom drugom pozicijom Karlsberg pivare po udelu na tržištu Srbije", kaže Šeps i dodaje da je "Karlsberg u okviru nove oganizacije poslovanja osnovao Centar za jugoistočnu Evropu, sa sedištem u Beogradu koji je počeo da radi 1.marta".

Beograd je izabran za sedište Centra za jugoistočnu Evropu zbog centralne geografske pozicije u regionu i zato što je Karlsbergova pivara u Srbiji najveća.

NOVA BUDUĆNOST NA AUKCIJI
Izvor:Beta

Beograd -- Agencija za privatizaciju Srbije ponudiće 2. aprila na prodaju poljoprivredno akcionarsko društvo Nova budućnost iz Žarkovca.

Kako se navodi na sajtu Agencije, preduzeće poseduje 2.800 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ukupna procenjena vrednost 69,79 odsto kapitala koji se privatizuje iznosi 544,3 miliona dinara. Početnoj ceni na aukciji biće 130,6 miliona dinara.

Depozit za učešće na aukciji iznosi 65,3 miliona dinara, a kupac će biti obavezan da investira najmanje 39,5 miliona dinara. Nova budućnost zapošljava 186 radnika, ukupni poslovni prihodi preduzeća u 2005. godini iznosili su 298,9 miliona dinara, dok su ukupni rashodi bili 285 miliona dinara.

PRODAJA PLAZME PORASLA ZA 70 ODSTO
Izvor:Beta

Požarevac -- Koncern Bambi - Banat saopštio je da je prodaja keksa Plazma porasla za 70 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U saopštenju se navodi da je Plazma proizvod uz koga su stasale mnoge generacije u Srbiji i bivšim Jugoslovenskim republikama, koji se proizvodi od najboljih sirovina i uz najviše svetske standarde.

Prema anketama potrošača, Plazma je najbolji srpski proizvod i omiljeni brend.



REGION

SKROMAN PRILIV INVESTICIJA U CG
Izvor:Beta

Podgorica -- Crna Gora je ostvarila skroman uspeh u privlačenju stranih investicija koje su u prethodnih deset godina bile 1,3 milijardi evra.

Veći priliv stranih investicija zabeležen je prošle godine, kada je u Crnu Goru investirano 505 miliona evra, saopštila je danas Agencija Vlade Crne Gore za promociju sranih investicija.

Ukupne investicije su od 1997. godine do kraja 2004. godine iznosile su oko 420 miliona evra, dok je u 2005. godini u Crnoj Gori ukupno investirano 382,8 miliona evra. Najznačajniji investitori su iz Norveške, Austrije, Rusije, Slovenije i Mađarske.

Broj zaposlenih u Crnoj Gori je tokom prošle godine povećan za pet odsto, na 203,5 hiljada, a izvoz robe i usluga za 40 odsto, na ukupno milijardu evra, dok je uvoz povećan za trećinu, na ukupno 1,4 milijarde evra.

Prošle godine "siva ekonomija" je bila 20 odsto ukupne privredne aktivnosti što je pet odsto manje nego 2005. godine.

Agencija je navela da je privatizacija u Crnoj Gori jedna od najuspešnijih u svim zemljama u tranziciji. Za ovu godinu najavljeni su tenderi za privatizaciju Duvanskog kombinata, hotela Budvanske rivijere, instituta "Dr Simo Miloševuić" i malih hidroelektrana Elektroprivrede Crne Gore.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 05.03.2007. 13:33:15 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Citiraj:
evo forza, pitao si pre nekoliko dana shta cje se desiti sa kinom, evo ti vrh ledenog brega :]
ne verujem da cje se skoro ishta dalje od ovoga desiti, niti da je ovo realno shto se sada dogadja, ali pre verujem da cje dolaziti povremeno do ovakvih _nervoznih_ padova nego do neke drastichne krize i prenaduvavanja cena, jer se one upravo eliminishu ovakvim padovima.


Видећемо , )

Ево још неке занимљивости:
Citiraj:
When the closing bell went silent Friday, investors walked away from a sullen week on Wall Street.

The casualties: The Dow fell 533 points this week, or more than 4%; the Nasdaq dropped 147 points, or close to 6%; and the S&P 500 slid 64 points, or 4.4%.

It was the worst showing for the Nasdaq since the first week of trading after the Sept. 11, 2001, terrorist attacks. The Dow and the S&P hadn't had such poor showings since the summer of 2002.

The markets continued to slide Friday despite a rebound overnight in the Chinese stock market.

The Dow Jones industrial average fell 120.24 points, or 1%, to 12,114.10. The blue chips' losses were milder than those of the broader market, as measured by the Standard & Poor's 500 index, which lost 1.14%, and the technology-heavy Nasdaq Composite, which fell 1.5%.

The market's decline appeared to be related to the yen's continued rally against the dollar. In New York trading on Friday, the greenback fell to 116.85 yen, down from 117.59 late Thursday.

A major reason for the yen's gains may be unwinding of positions by investors using a strategy known as the carry trade, in which they have borrowed yen on the cheap and used them to purchase investments with greater returns. After an interest-rate increase last month by the Bank of Japan, some of those trades are apparently being closed, sending money back to Japan and out of investments that could include stocks.

Friday marked the fourth straight day that the Dow began trading below the previous day's open, as jitters in the international markets continued to make American investors anxious and eager to take profits.

Diane Dercher, chief economist at Waddell & Reed, described the week's events as "a psychological re-evaluation of risk."

"A lot of this is focused around what's happened in the Asian markets," she said.

"There is a renewed focus on how weak the economy is going to be, and the data that we've gotten this week have been very mixed. That just adds to confusion about how weak the economy is going to be."

On Tuesday, the Shanghai Composite Index dropped nearly 9%, sparking a global selling spree during which the Dow lost 416 points. (See: " China's Black Tuesday Darkens World Markets")

Then on Thursday, the American market opened with major losses, but rallied on a better-than-expected manufacturing data to close the day with only a modest deficit. (See: " Dow's Comeback Falls Short")

Tech stocks were big losers Friday. Cisco (nasdaq: CSCO - news - people ) fell 2.1%, or 55 cents, to $25.30; eBay (nasdaq: EBAY - news - people ) dropped 3.5%, or $1.10, to $30.83; and Google (nasdaq: GOOG - news - people ) shares slid 2.1%, or $9.55, to $438.68. Intel (nasdaq: INTC - news - people ) fell 1.9%, or 37 cents, to $19.22, and Yahoo! (nasdaq: YHOO - news - people ) inched downward 1.4%, or 44 cents, to $30.42.

Bond prices continued to rise late Friday as some investors fled the stock market for safer investments. The 10-year U.S. Treasury note saw its yield fall to 4.52% from 4.56% late Thursday.

Earlier in China, shares rose Friday as investors snapped up bargain blue chips following losses earlier in the week. The benchmark Shanghai Composite Index gained 1.2%, to 2,831.53. Hong Kong shares also rallied, but the picture was not as good in the rest of Asia.

Tokyo shares finished sharply lower on the uncertain outlook for stock markets worldwide and with the yen's sharp rise also hurting sentiment, particularly toward export-oriented stocks, dealers said. The blue-chip Nikkei index dropped for the fourth straight session and was down 5.3% this week.

European stocks also closed lower.

Meanwhile, corruption allegations once again reared their head on Wall Street, adding yet another dash of drama to an already tumultuous week. On Thursday, the Securities and Exchange Commission and the U.S. attorney in Manhattan ratcheted up their ongoing insider trading case against 14 people, including current and former employees of Bear Stearns (nyse: BSC - news - people ), Morgan Stanley (nyse: MS - news - people ), UBS and three hedge funds. (See " A Big Splash On Wall Street)

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 06.03.2007. 09:58:46 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Citiraj:
RTB BOR PRODAT RUMUNSKOM KUPROMU
Izvor:B92, Beta

Bor -- Vlada Srbije prodala je Rudarsko-topioničarski basen Bor rumunskoj kompaniji Kuprom za 400 miliona dolara.

Ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov kazao je da je ugovorom predviđena minimalna obavezna investicija od 181,2 miliona dolara, a da u zavisnosti od procene kupca postoji mogućnost investiranja još 45 miliona dolara.

Ugovor sadrži i socijalni program koji predviđa da u naredne tri godine neće biti otpušten nijedan od 4.500 radnika, a za one koji budu proglašeni tehnološkim viškom Kuprom će obezbediti otpremnine od 400 evra po godini radnog staža.

Država se obavezala da, po Zakonu o privatizaciji uloži, najviše 80 miliona dolara u sanaciju zemljišta i poboljšanje ekološke situacije u Boru, a da će kupac platiti sve preko tog iznosa ako izdaci budu veći.

Ministar privrede Srbije Predrag Bubalo kazao je da je država rumunskoj kompaniji prodala imovinu, a da će se od tog novca naplatiti oko dve trećine dugova poveriocima, koji ukupno iznose oko 600 miliona dolara. Najveći poverilac je država sa 70 odsto ukupnog duga.

Vlada Srbije nije pristala na zahtev da Kupromu nekoliko godina garantuje nisku cenu struju i taj zahtev je odmah odbačen, dok je ministar Naumov naveo da će novi vlasnik RTB Bora plaćati naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina po zakonu.

Predstavnici sindikata RTB-a i Kuproma postigli su dogovor o socijalnom programu, koji će stupiti na snagu pošto ta rumunska kompanija postane vlasnik RTB-a, saopštila je Agencija za privatizaciju Srbije.

Pregovori o sklapanju ugovora o privatizaciji RTB trajali su više od dva meseca, a dogovor je postignut nakon sporazuma Rumuna i predstavnika sindikata po kojem će radnici proglašeni kao tehnološki višak dobiti otpremnine od 400 evra po godini radnog staža.

Tender za prodaju RTB-a Bor u celini raspisan je 1. septembra prošle godine, a minimalna cena za kupovinu rudnika bakra Bor i Majdanpek i preduzeća Topionica i rafinacija u Boru bila je 266,7 miliona dolara.

Kuprom je pobedio na tendru ponudivši za 80 miliona dolara više od drugoplasiranog konzorcijuma kiparske kompanije Ist point, u kojoj je jedan od vlasnika srpski biznismen Zoran Drakulić i londonskog fonda ORN. Trećeplasirana je bila firma Amalko (Amalco) Ltd sa Kipra, sa ukupnom kupoprodajnom cenom za pokretnu i nepokretnu imovinu borskog kombinata bakra od 288 miliona dolara.

Sindikat: Direktori ne znaju šta su potpisali

Predsednik Samostalnog sindikata RTB Bor Dragan Aleksić izjavio je da je direktorima tog preduzeća prilikom potpisivanja ugovora sa Kupromom podmetnuta dopunjena verzija dokumenta, drugačija od one koja im je predočena ranije.

"Direktorima RTB koji su stavili potpis na kupoprodajni ugovor i Ugovor o prenosu eksploatacionih prava taj dokument od 500 strana dostavljen je svega pola sata pre potpisivanja. Niko od ljudi iz RTB nije mogao da pročita sadržaj tog ugovora", rekao je Aleksić.

"Svestan sam da su direktori RTB koji su potpisali dokument bili izloženi pritiscima, ali pritiske smo imali i mi. Ipak ostali smo dosledni da se RTB ne može na ovakav način otuđiti", kazao je Aleksić i dodao da će po povratku u Bor obavestiti radnike o tome kako je RTB privatizovan i da očekuje reakciju 4.500 zaposlenih u kombinatu bakra.

Direktor Rudnika bakra Bor Dragan Bojović, jedan od potpisnika Ugovora o kupoprodaji, rekao je da je Odbor RTB u subotu razmatrao predlog ugovora i da je takav dokument usvojen. "Rumunima treba dati šansu kako bi videli kako će RTB funkcionisati pod njihovom upravom", rekao je Bojović.

Kuprom

Rumunska kompanija Kuprom je još u septembru prošle godine objavila da je zainteresovna za kupovinu celog RTB Bor i da bi se „razdvajanjem RTB-a, prekinuo dobro osmišljen lanac proizvodnje i ušlo u zonu rizika, jer bi buduće operacije isključivo zavisile od cene bakra na svetskim berzama".

Kompanija je rekla da se zalaže za regionalnu integraciju kapaciteta u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj, u jedinstven sistem sa osnovom u Boru, što bi omogućilo da Balkan i Srbija ponovo dobiju značajnu ulogu na svetskim tržištima obojenih metala.

Iz te kompanije su saopštili i da je za njih ekološka zaštita jedan do prioriteta u restrukturiranju RTB Bor, kao i da su spremni da otvore nova radna mesta za višak radnika RTB-a. Kuprom pored oživljavanja i osavremenjivanja proizvodnje, namerava da investira u preradu drveta, mlekare i uslužne delatnosti u kojima će moći da se zaposli višak radnika iz Rudarsko-topioničarskog basena Bor.

Kuprom je u vlasništvu tri rumunska biznismena i jedan je od najvećih proizvođača bakra, bakarne šipe i emajlirane žice u istočnoj Evropi, a očekivani prihod kompanije u ovoj godini je 200 miliona dolara.


B92, FoNet je napisao:
SRBIJA ZAINTERESOVANA ZA BUK BIJELU


"Pozivamo Crnu Goru da se zajedno sa nama uključi u projekat izgradnje HE Buk Bijela", rekao je Naumov za podgorički Dan.

Ministar za rudarstvo i energetiku Srbije Radomir Naumov pozvao je nadležne u Crnoj Gori da se uključe u projekat izgradnje Hidroelektrane Buk Bijela koju će graditi Republika Srpska i Srbija.

Stručnjaci su 1956. izračunali da je u ondašnjoj Jugoslaviji moguće godišnje iskoristiti oko 64 milijarde kwh električne energije, od čega oko 14 na slivu Drine. Zbog toga je Drina proglašena za kičmu jugoslovenske energetike, pa je izgradnja HE Buk Bijela bio veliki san pre svega bosanskohercegovačkih političara.

No, tadašnje garniture na vlasti u BIH, Srbiji i Crnoj Gori nisu mogle da se dogovore oko izgradnje tog objekta. Planove im je pomrsilo energično protivljenje crnogorskih političara da se potopi kanjon Tare. Njima su pomogli i brojni stručnjaci, pre svega ekolozi, javno ustajući u odbranu Tare.

Tako su planovi o hidroelektrani stavljeni ad akta. Sve do 2004., kada su predstavnici Republike Srpske i Crne Gore potpisali dogovor o izgradnji HE Buk-Bijela.

Crna Gora je odustala od saradnje sa Republikom Srpskom nakon što je pre dve godine crnogorska Skupština donela Rezoluciju o zaštiti reke Tare, kojom se sprečava stvaranje akumulacije, prenose crnogorske elektronske novine PCNEN.

Ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske Rajko Ubiparip i ministar energetike i rudarstva Srbije Radomir Naumov prošle nedelje razgovarali su u Banjaluci o unapređenju saradnje u oblasti sektora energetike i novim projektima koji su planirali u narednom periodu.


B92, Beta
je napisao:
NEIZVESNA GRADNJA "TERMI" U INĐIJI


Gradnje termalno-rekreativnog centra u Inđiji koju je planirala slovenačka "Terma Olimia" neizvesna. Zemljište na licitaciji.

Direktor te slovenačke banje, Zdravko Počivalšek, izjavio je za slovenačku novinsku agenciju STA da konačna odluka još nije usvojena i da odluku o gradnji moraju prihvatiti obe strane.

Počivališek je još rekao da sedište njihove firme ćerke, preko koje bi se gradilo, do daljeg ostaje u Inđiji i najavio da će se u naredna tri nedelje sastati s predstavnicima te opštine.

"Opština Inđija je izmenila svoj prvobitni predlog, što je glavni uzrok zastoja slovenačke investicije od 20 do 25 miliona evra u izgradnju modernog banjskog kompleksa", izjavio je on.

Zemljište ide na licitaciju

Predsednik opštine Inđija Goran Ješić objašnjava da je do izmena moralo doći jer u Srbiji opštine praktično ne mnogu da imaju imovinu, a u prvobitnom predlogu je predviđeno da opština Termi Olimija da zemljište u zamenu za 10 odsto vlasništva nad budućim termalno-rekreativnim centrom.

"Nedavno usvojeni Ustav dozvoljava opštinama da imaju imovinu, ali je za primenu potrebno doneti odgovarajuće zakone, tako da smo se ipak odlučili da raspišemo licitaciju za ovo zemljište", kaže Ješić i dodaje da je opština imala probleme sa zahtevima slovenačkih partnera.

"Prvobitno su tražili 6 hektara, zatim 10 hektara, zbog čega smo menjali regulacioni plan", objašnjava on.

Ješić najavljuje i da će licitacija za ovo zemljište biti raspisana krajem marta. Osim Termi Olimija, za ovaj projekat je zainteresovana još jedna slovenačka kompanija, kao i dva investiciona fonda.


Beta je napisao:
RAZMENA SA SLOVAČKOM 188 MILIONA $


Beograd -- Ukupna robna razmena Srbije i Slovačke u 2006. iznosila je 188,4 miliona dolara, za devet miliona dolara više nego u 2005.

Predsednik Poslovnog saveta za saradnju sa Slovačkom Vladimir Masalušić rekao je da se ekonomski odnosi Srbije i Slovačke uglavnom zasnivaju na robnoj razmeni koju karakteriše stalni rast, ali i veliki trgovinski deficit Srbije, koji je u 2006. iznosio 99,4 miliona dolara.

Izvoz iz Srbije u Slovačku prošle godine bio je 44,5 miliona dolara, dok je u 2005. godini iznosio 39,1 miliona dolara. Sa druge strane, Srbija je iz Slovačke u prošloj godini uvezla robu u vrednosti od 143,9 miliona dolara, dok je u 2005. godini uvoz iznosio 140,3 miliona dolara.

Trgovinski ataše Ambasade Republike Slovačke u Srbiji Martin Liner kazao je da skoro polovina razvojne pomoći Slovačke odlazi u Srbiju i dodao da će pomoć za 2007. godinu iznositi 1,25 miliona evra.

Prema rečima direktora Pravne kancelarije u Bratislavi Miroslava Kralika u Srbiji i Slovačkoj postoje slična zakonska regulativa u oblasti privrede, što omogućava lakšu saradnju te dve zemlje. U Slovačkoj postoji jedinstvena poreska stopa od 19 odsto, što znači da je isti i porez na dodatu vrednost, porez na promet i porez na imovinu.

Takođe, kao olakšica između Slovačke i Srbije postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, naglasio je Kralik i dodao da Slovačka može biti za Srbiju kapija za ulazak u Evropsku uniju, jer je jeftinije osnovati firmu u Slovačkoj, nego u drugim većim zemljama EU.


Beta je napisao:
NOVA EMISIJA AKCIJA METALS BANKE

Beograd -- Novosadska Metals banka će 8. marta početi upis 21. emisije običnih akcija, nominalne vrednosti 706 miliona dinara.

Time će kapital banke biti povećan za 25 miliona evra na 76 miliona evra.

Sadašnji akcionari Metals banke, koji imaju pravo preče kupovine srazmerno učešću u osnovnom kapitalu, moći će do 28. marta da upišu polovinu od 55 hiljada emitovanih akcija, po povlašćenoj ceni od 36 hiljada dinara.

Rok za upis preostalih 27.500 akcija po ceni od 39 hiljada dinara je 11. april, a cena jedne akcije Metals banke na Beogradskoj berzi trenutno je oko 53 hiljada dinara.


Beta je napisao:
JAT: ZA TREĆINU MANJE PUTNIKA KA CG


Beograd -- Broj putnika u saobraćaju sa Crnom Gorom u februaru 2007. bio za 36 odsto manji nego u istom mesecu prošle godine.

Aviokompanija Jat ervejz je objavila da je u februaru ove godine avionima srpske aviokompanije na linijama sa Crnom Gorom letelo 8.637 putnika uz popunjenost kabine od 41 odsto, dok je u februaru prošle godine putovalo 13.540 putnika.

Jat ervejz je u februaru prevezao 60.665 putnika uz popunjenost od 78,5 procenata, što je za pola procenta manje nego u istom mesecu prošle godine, kao i 254 tona robe i 43 tone pošte.

U februaru je u čarter saobraćaju prevezeno 51 odsto više putnika, a u evromediteranskom broj putnika je povećan za devet odsto.


Beta je napisao:
OTPREMNINE ZA 300 RADNIKA TRAJALA


Kruševac -- Grupa od 300 radnika kruševačke Trajal korporacije dobila je otpremnine od 260 evra po godini radnog staža.

Predsednik Samostalnog sindikata te firme Mirosav Vukojičić je rekao da se do sredine marta očekuje da se isplate otpremnine za svih hiljadu radnika kruševačke korporacije kojima je odobren odlazak iz fabrike Trajal, koju je krajem prošle godine kupila bugarska firma Brikel EAD.

"Do sada je isplaćeno oko 300 radnika, a socijalni program za hiljadu zaposlenih, čija je ukupna vrednost skoro sedam miliona evra, trebalo bi da bude okončan do sredine marta", precizirao je Vukojičić.

On kaže da bi martovska plata u Trajal korporaciji trebalo bi da bude uvećana i dodaje da je u toku izrada nove sistematizacije u toj kruševačkoj fabrici.

Za odlazak iz Trajala prijavilo se oko 1.700 radnika, odnosno polovina od ukupnog broja zaposlenih, a odlazak je odobren uglavnom režijskim službenicima i radnicima kojima treba još nekoliko godina do penzije. Bugarski Brikel je za kupovinu kruševačkog Trajala izdvojio 12,2 miliona evra, uz obavezu da će u fabriku investirati 25 miliona evra.

„Trajal korporacija“ je, inače, najveći izvoznik u regionu i jedan od najvećih u Srbiji. U 2005. godini izvezeno je robe za 28 miliona evra, uglavnom na tržište Evropske unije i SAD. Proizvodni program je širok i obuhvata gume za automobile, teretne mašine i dvotočkaše, zaštitna sredstva i privredne eksplozive. Upravo bi eksplozivi trebalo da budu interesantni za nove vlasnike.


B92 je napisao:
OBRAČUN KURSA NE RUŠI STABILNOST


Beograd -- Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio je da stabilnost kursa dinara neće biti poremećena zbog novog načina obračunavanja kursa.

Narodna banka Srbije će zvanični srednji kurs dinara utvrđivati na osnovu trgovine na ukupnom deviznom tržištu od 5. marta, pa će se uzimati u obzir ne samo trgovina na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta u NBS, kao do sada, već i neposredna međubankarska trgovina devizama van sastanka.

On je dodao da NBS "ne očekuje veća pomeranja. Jedno je sigurno - ne bismo ušli u novi način obračunavanja kursa, ako bismo znali da će to značajno poremetiti kurs".

Prema njegovim rečima, sigurno je da će kurs sada mnogo više i mnogo realnije održavati po kojoj ceni se nešto kupovalo i prodavalo, nego što je to bilo do sada, jer će se kurs obračunavati na osnovu dnevnog prometa novca između banaka, kao i između banaka i Narodne banke Srbije.

"U fabruaru se između banaka dnevno kupovalo i prodavalo oko 40 miliona evra, a poslovne banke su od centralne banke u proseku kupovale i prodavale svega 1,5 miliona evra. To znači da odrediti kurs samo na osnovu trgovine od milion i po evra očigledno nije više reprezentativno", naglasio je guverner NBS.

Ukupna trgovina na sastanku MDT-a od početka godine iznosila je 439,9 miliona evra, dok je ukupna direktna međubankarska trgovina van sastanka bila 3,5 puta veća i iznosila je više od 1,5 milijardi evra.

IZIT: Realan kurs evra 120 do 130 dinara

Evro bi trenutno realno trebalo da košta najmanje između 120 i 130 dinara, rekao je direktor Instituta za tržišna istraživanja Miloje Kanjevac.

Trenutni kurs dinara u odnosu na evro je nerealan, a za državu i gradjane bi najbolje bilo da nacionalna valuta postepeno krene da se priblližava realnom kursu, rekao je Kanjevac i naglasio da će u slučaju pada dinara u odnosu na evro najgore proći građani i privreda koji su se zadužili po osnovu devizne klauzule.

Saradnik IZIT-a Saša Đogović je kazao da je trenutni kurs posledica prevelike ponude evra koja je izazvana prodajom imovine u privatizaciji i velikim zaduživanjem u inostranstvu, ali i određenim pritiskom uvoznog lobija.

Ukoliko i dalje budemo imali nisku konkurentnost privrede, izvoz robe niže vrednosti, dominantan uvoz robe široke potrošnje, a kad se iscrpe i privatizacioni priohodi, postoji realna mogućnost da za godinu-dve dođe do "krahiranja" dinara, rekao je on.

Đogović je istakao da Narodna banka Srbije treba da prestane da veštački jača dinar preko visokih kamatnih stopa na štednju u domaćoj valuti, a da kreatori ekonomske politike ozbiljnije krenu sa transformacijom javnih sistema i državne uprave kako bi se smanjila javna potrošnja.

Jelašić: Država će ispitati navode Stejt departmenta

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da će sve nadležne finansijske institucije izvršiti proveru tvrdnje američkog Stejt departmenta o pranju novca iz Srbije na Kipru, u kojima se kaže da je u 2005. godini iz Srbije na Kipar prebačeno više od milijardu dolara.

Jelašić je dodao da ni jedan evro ni dolar NBS ne drži na Kipru. Iz NBS saopštavaju i da ni kod jedne finasijske transakcije koje centralna banka obavlja u ime i za račun države i njenih organa, nije bilo plaćanja preko Kipra.

Takođe u saopštenju NBS se ističe da centralna banka nije nadležna za rešavanje problema vezanih za pranje novca, već je to nadležnost Uprave za sprečavanje pranja novca i shodno tome su i sve banke obavezne da sve devizne transakcije prijavljuju toj upravi.

O svim naplatama i plaćanjima sa inostranstvom NBS izveštava Ministarstvo finansija - Devizni inspektorat, a Devizni inspektorat kontroliše ispravnosti poslovanja konkretnih preduzeća.

NBS podseća da skoro 80 odsto srpskog bankarskog sistema čine banke čiji su većinski vlasnici iz zemalja EU, a čiji klijenti posluju sa ili preko Kipra, koji je, takođe, država članica EU.

NBS: Pet miliona platnih kartica

Broj platnih kartica u Srbiji u poslednje dve godine povećan je za oko 140 odsto, a broj transakcija za 420 odsto. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je rekao da je broj platnih kartica na srpskom tržištu dostigao pet miliona i da je tome doprinelo povećanje broja POS terminala na oko 57.000, kao i bankomata kojih sada ima više od 1.500.

Jelašić je rekao da su od ukupnog iznosa transakcija preko platnih kartica, plaćanja kreditnim karticama u 2006. godini činila 16,5 odsto, što je za jedan procentni poen više nego godinu dana ranije.

Svaka treća novčana transakcija u 2006. godini, naveo je guverner, obavljena je preko domaće platne kartica "Dina" koja je u 52 odsto slučajeva korišćena za podizanje novca preko bankomata. Jelašić je kazao da će NBS nastaviti da podržava razvoj bezgotovinskog načina plaćanja.


Beta je napisao:
STAGNACIJA TEKSTILNE INDUSTRIJE


Tekstilna industrija Srbije beznadežno je zaostala u odnosu na susedne zemlje, uzrok činjenica da približavanje EU teče sporo.

Stanje u tom sektoru u Srbiji pokazuje da su u procesu globalizacije i u Jugoistočnoj Evropi gubitnici one zemlje koje ne preduzmu na vreme odgovarajuće mere.

Ovo je zaključak istraživanja berlinske Evropske inicijative za stabilnost (ESI) u kojem se upoređuje situacija u tekstilnoj industriji u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj. U njemu se, međutim, ističe da nade još ima ako Srbija pokuša da ozbiljno primeni iskustva uspešnih suseda.

Navodi se da je tekstilna industrija jedna od najglobalizovanijih u današnje vreme, a na primeru kraha tekstilne industrije u Leskovcu analizira drastično zaostajanje Srbije u odnosu na susede koji su od globalizacije profitirali.

Kao uzrok za zaostajanje Srbije navodi se pre svega činjenica da približavanje Evropskoj uniji teče sporo. Srbija nije potpisala Sporazum o asocijaciji i pridruživanju, 2005. (kada je istraživanje rađeno) bila je jedina evropska zemlja za koju su važile kvote za izvoz tekstila u EU i još nije članica Svetske trgovinske organizacije.

U studiji se navodi da je 1990. u Srbiji u tekstilnoj industriji radilo 160.170 ljudi, dok je u 2004. taj broj opao na 56.781. Vrednost izvoza ostala je skoro ista i bila 209, odnosno 208 miliona dolara.

U istom periodu je izvoz tekstilne industrije Makedonije porastao sa 89 na 541 milion dolara (iako je broj zaposlenih opao sa 61.418 na oko 36.600). Još upadljivije je povećanje izvoza bugarske tekstilne industrije. On je 1990. iznosio 281 milion dolara, dok je 2004. narastao na 1,843 milijarde uz pad zaposlenosti sa 179.000 na 168.000.

Krah srpske tekstilne industrije pokazan je na primeru "srpskog Mančestera", Leskovca. Tamo je 1990. u tekstilnoj industriji radilo 10.955 ljudi, dok ih je 2005. bilo samo 880. U ESI-studiji se kratko opisuje situacija u više leskovačkih firmi (Leteks, Inko, Sintetika, Vučje, Zevelon) i citiraju njihovi direktori.

Pri tome je upravo u proteklih petnaestak godina došlo do velikog premeštanja radnih mesta sa Zapada na istok i jugoistok Evrope, Kinu i Indiju. U nemačkoj tekstilnoj industriji, u kojoj je 1990. radilo 491.000 ljudi, sada ima oko 131.600 radnih mesta. U EU se u periodu od 1995. do 2000. broj zaposlenih u tekstilnoj industriji smanjivao za 2,6 odsto godišnje, kasnije još brže.

U studiji se, kao suprotnost Leskovcu, navodi primer makedonskog grada Štipa koji je tokom proteklih godina iskoristio šansu. Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji tamo je od 1990. do 2002. opao sa 8.700 na 4.000. Ali, on je posle privatizacije i likvidacije mnogih preduzeća, do 2006. porastao na oko 7.000.

Od tada, sa stalno rastućim privatnim sektorom, raste izvoz tekstila iz ovog grada i Makedonije u EU. Vrednost izvoza tekstila samo iz štipskog regiona iznosi 207 miliona evra, navodi se u studiji.

Navodi se da bi ono što je postigao Štip načelno bilo moguće i u Leskovcu i ukazuje da su mnogi menadžeri u štipskim tekstilnim fabrikama stekli znanje i iskustvo upravo u leskovačkim fabrikama.

"Ali, tri faktora objašnjavaju zašto je Štip uspeo tamo gde je Leskovac propao. Štipske kompanije nisu nikad prekinule kontakte s EU što se desilo sa srpskim preduzećima tokom devedesetih. Transformacija (privatizacija i likvidacija) okončana je 2002. I ono najvažnije, Makedonija se jasno okrenula ka EU", navodi se u ESI-studiji.

Na kraju istraživanja kaže se da još ima nade da Leskovac krene putem Štipa s obzirom da su kvote za izvoz tekstila ukinute i za Srbiju (zbog čega izvoz već raste) i da postoje šanse da se potpiše i sporazum o asocijaciji i pridruživanju.

"Ako bi Leskovac uspeo da u privatnom (tekstilnom) sektoru povrati broj zaposlenih koji je postojao u socijalističko vreme (što je Štip uspeo za samo nekoliko godina), to bi donelo 10.000 radnih mesta. Prošla dekada je izgubljena. Prošlost ne može da se izmeni, ali sadasnji izazov je u tome da Srbija pogleda uspeh drugih u regionu i to kod kuće prenese u praktičnu politiku", zaključuje se u istraživanju.


B92 je napisao:
RADNICI TERMOVENTA BLOKIRALI PUT[


Leskovac -- Oko 80 radnika isturenog pogona beogradskog Termoventa u Medveđi više od dva sata blokiralo saobraćaj.

Saobraćaj je bio blokiran na regionalnom putu Leskovac-Medveđa-Priština, jer su radnici protestovali zbog odluke Trgovinskog suda u Beogradu, o prodaji ovog pogona za 35 hiljada evra, bez ikakvih obaveza kupca prema radnicima.

Radnici traže da ugovor o prodaji bude raskinut i da se za sve zaposlene obezbedi socijalni program.

Blokada puta je prekinuta nakon intervencije predsednika opštine Medveđa Slobodana Draškovića koji je pozvao radnike da u skupštinskoj sali formulišu zahteve koje će uputiti Vladi Srbije.

Termovent u Medveđi se bavi proizvodnjom rashladnih vitrina, sušara i elektro kalorifera, a radnici nisu primili 113 plata. Ovo preduzeće duguje bankama više od 100 miliona dinara.


Beta je napisao:
"PROFIT BANAKA NA ŠTETU GRAĐANA"


Beograd -- U Srbiji se plaća najviša cena kapitala u regionu, a bankarska etika na najnižem nivou, smatra bankarski stručnjak Ivan Maričić.

"Bankari koriste svaku prilika da se primenom različitih metoda obračuna kamate, troškovima obrade dokumentacije, kursnim razlikama, platnim karticama i drugim procedurama izvuku što više novca od građana i privrede", rekao je Ivan Maričić, direktor Centra za investicije i preduzetništvo.

On predlaže da Narodna banka Srbije kažnjava banke koje se služe zloupotrebama da ostvare što veći profit, umesto da, kako je rekao, samo ukazuje na nekorektne poteze banaka i preti krivičnim prijavama.

Prema istraživanjima Centra za investicije i preduzetništvo i Strateškog marketinga, 72 odsto anketiranih građana smatra da je najvažniji cilj domaćih banaka maksimiziranje zarade na štetu građana i privrede. Maričić je rekao da je godišnja kamatna stopu na kratkoročne kredite u Srbiji 19,6 odsto, dok je u Hrvatskoj 5,24, Bugarskoj 6,76 i Rumunija 6,65 odsto.

Nešto su povoljniji uslovi dugoročnog kreditiranja jer je, kako je kazao, prosečna godišnja kamatna stopa na te kredite 11 odsto, a u Hrvatskoj je 5,19, Rumuniji 8,1 i Bugarskoj 7,95 odsto.

Centralna banka, prema njegovoj oceni, u poslednjih šest godina sprovodi restriktivnu monetarnu politiku kojom "čini dinar skupim i na taj način kontroliše rast deviznog kursa i inflaciju". On smatra da NBS nikako ne bi smela da dozvoli da restriktivna monetarna politika postane sama sebi cilj i tako uspori normalne finansijske tokove u ekonomiji, a time i privredni rast.

Nerazvijenosti domaćeg tržišta kapitala, kako je upozorio, doprinosi to što srpske kompanije, zbog komplikovane administrativne procedure i visokih troškova, ne emituju hartije od vrednosti, tako da građani i drugi institucionalni investitori nemaju veliki izbor kvalitetnih hartija u koje vredi ulagati novac.

"U takvoj situaciji banke nisu dovoljno motivisane da snižavanjem kamatnih stopa i drugih troškova jačaju svoju konkurentsku poziciju", rekao je Maričić.




REGION


B92, FoNet je napisao:
DUBROVNIK: KVADRAT OD 15.000 EVRA


Dubrovnik -- Stan u Dubrovniku prodat po ceni koja je premašila 15 hiljada evra po kvadratu.

Za prodaju stana od 44 kvadrata u Dubrovniku vlasnica Kate Popović s kupcem je navodno dogovorila cenu od 680.000 evra ili vrtoglavih 15.454 evra po kvadratnom metru, piše Jutarnji list.

Stan je smešten na dubrovačkim zidinama i ima pogled na ostrvo Lokrum i pučinu, a ćerka vlasnice s kojom su novinari razgovarali telefonom nije želela reći da li je reč o strancu ili hrvatskom državljaninu.

To će biti definitivno rekordna cena stana postignuta unutar staroga grada, ali i na širem dubrovačkom području, a dosadašnji rekord držala je kuća bivšeg američkog ambasadora u Beogradu Vilijama Montgomerija na obali u Cavtatu, koju je kupio najbolji austrijski teniser Tomas Muster za 1,2 miliona evra.

Cena po kvadratnom metru Montgomerijeve kuće, čija je površina oko 95 kvadrata, iznosila je 12.631 evro.

Iznos od 680.000 evra koji su postigli vlasnici kuće od 44 kvadrata potpuno je zasenio i onaj koji je pevačica Tereza Kesovija dobila za svoje imanje u Konavlima, konstatuje list.

Cena za pogled na more 6.000 evra

Pomama za dubrovačkim nekretninama i nagli porast njihovih cena, zbog velike potražnje, se dogodio pre pet-šest godina.

Kuće unutar zidina pokupovali su hrvatski poduzetnici i stranci po cenama koje su dostigle i 10.000 evra za kvadrat, što je uzrokovalo da i cene novogradnje skoče.

U Orašcu , koji je od grada udaljen oko 35 kilometara se, tvrde građevinari i trgovci nekretninama, da se još može naći kvadrat stambenog prostora po ceni od 1300 do 1500 evra, dok se u Župi dubrovačkoj, udaljenoj oko deset kilometara, cene kreću od 1800 do 2200 evra.

Što se užeg prostora grada tiče, najatraktivniji su delovi poput Ploča i Lapada. Na Pločama, lokaciji s koje se pruža pogled na more, Lokrum i zidine, cena kvadrata stana se kreće u rasponu od 3 do 6 hiljade evra.

U Lapadu, zbog dobre saobraćajne infrastrukture i lepote šume na brdu Petka, cena kvadrata u starim zgradama kreće se od 2800 do 3500 evra, dok je ona u novogradnjama osetno veća - od 3500 do 5000 evra.

U poslovnom centru grada prodaju se stanovi po 4700 evra za kvadrat, dok je metar kvadratni poslovnog prostora u prizemlju 7000 evra. U lapadskom naselju Solitudo, u kojem je sagrađeno nekoliko tzv. urbanih vila, kvadrat stana kretao se oko 3500 evra.


FoNet je napisao:
SUPERBRZA ŽELEZNICA U HRVATSKOJ


Zagreb -- Hrvatska Železnica (HŽ) najavila realizaciju projekta superbrze železnice do 2013. godine.

Za desetak dana će HŽ infrastruktura objaviti konkurs za gradnju idejnog projekta železničke pruge od mađarske granice do Rijeke, najavili su hrvatski mediji.

Kada projekat bude završen vozovi će u istom trenutku moći da voze u oba smera. Put od mađarske granice do Rijeke trebalo bi da traje nešto više od dva sata.

U ravničarskom delu Hrvatske (od mađarske granice do Karlovca) pruga će biti renovinara i sagradiće se drugi kolosek, dok se u brdskom delu (od Karlovca do Rijeke) planira gradnja potpuno nove trase.

Ovo je prva pruga koja se gradi u poslednjih 40 godina kaže direktor HŽ infrastrukture Nedjeljko Pešut.

U hrvatskim poslovnim krugovima već se počelo govoriti o poslu veka, jer se ukupna vrednost procenjuje na više od 10 milijardi kuna.

Kada se tome doda i rekonstrukcija čvora Zagreb, koji još nije u planu, cela se investicija penje na vrtoglavih 15 milijardi kuna. O kakvom je poduhvatu reč možda najbolje govori podatak da je autoput Zagreb Split od Bosiljeva do Splita koštao oko 17 milijardi kuna.

Iza projekta stoji Vlada. Država će iz budžeta finansirati celi projekat.

Nova pruga ide potpuno novom trasom, imaće puno tunela, mostova, ali će biti kraća od sadašnje čak 54 kilometra, dakle gotovo trećinu. Na tom delu će se graditi 29 kilometara tunela (dva su duga oko 23 kilometra), dok će 11 kilometara buduće pruge biti na mostovima.


Nezavisne novine je napisao:
PROFIT TELEKOMA SRPSKE 77,2 MIL.KM


Banjaluka -- "Telekom Srpske" je prošlu godinu završio sa neto profitom od 77,2 miliona KM (39,5 miliona evra).

Nerevidirani finansijski izveštaj tog preduzeća pokazuje da je to 3,3 miliona KM (1,7 miliona evra) manje nego 2005. godine.

Ukupni prihod telekomunikacione kompanije Republike Srpske (RS) u 2006. godini iznosio je 354,7 miliona KM (181,4 miliona evra) i bio je za 2,5 odsto veći nego u prethodnoj godini.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga uvećani su za 2,6 odsto i iznose 349,3 miliona KM (178,6 miliona evra), preneli su mediji u BIH.

Rashodi su, s druge strane, povećani za 3,7 odsto i iznosili su 275,4 miliona KM (140,1 milion evra).

"Telekom Srpske" trebalo bi uskoro da pređe u ruke "Telekoma Srbija" s kojim je Vlada RS potpisala privatizacioni ugovor.

"Telekom Srbije" je za preuzimanje "Telekoma Srpske" prošle sedmice dobio odobrenje Regulatorne agencije za komunikacije BiH i očekuje još saglasnost Konkurencijskog saveta BiH da bi uplatilo 646 miliona evra, za koliko je kupio Telekom Srpske.

Akcije "Telekoma Srpske" u blagom padu

Prošle nedelje na Banjalučkoj berzi, ostvaren je promet nešto veći od 21 milion (kroz 6.918 transakcija). U ukupnom prometu akcije na berzanskoj kotaciji PIF učestvovale su sa 7,2 KM ili 34,4 odsto.

Berzanski indeks Republike Srpske BIRS dobio je na vrednosti za 4,1 odsto i na trgovanju u petak ostvario rekordnu vrednost od 4.028,45.

Indeks fondova FIRS je ostvario rast vrednosti za 0,9 odsto.

Od akcija na berzanskoj kotaciji najveći promet imale su akcije Telekoma Srpske kojima se trgovalo u vrednosti od 1.1 miliona KM. Prosečna cena akcija Telekoma Srpske zabeležena na trgovanju u petak bila je 2,99 KM, što je za pet odsto manje u odnosu na kraj prošle sedmice.


Nezavisna novine je napisao:
PERUTNINA PTUJ ULAŽE U BIH


Kozarska Dubica -- Slovenačka mesna industrija Perutnina Ptuj ušla je u strateško partnerstvo sa preduzećem Poljoprivreda iz Republike Srpske.

"Sa Perutninom Ptuj smo potpisali ugovor o ulaganju, a u toku je priprema koncesionog ugovora na 2.800 hektara zemljišta Poljoprivrede", rekao je direktor Društva Polara Borislav Obradović.

U Društvu za upravljanje Penzijsko-invalidskim fondom Polara, najvećem akcionaru Poljoprivrede iz Draksenića, kažu da će zajednički sa Slovencima investirati četiri miliona evra i da će ta sredstva uložiti u nabavku mehanizacije, uređenje poljoprivrednog zemljišta i proizvodnju stočne hrane.

U drugoj fazi planiraju uzgoj živine i tov junadi uz proširenje saradnje sa domaćim farmerima. "Projekat bi trebalo da bude zaokružen za nekoliko meseci, a podrazumeva stvaranje sistema proizvodnje koji bi uključivao i klanicu živine Živinoprodukt iz Srpca", kaže Obradović.

Polara će ovim projektom uspešno okončati restrukturiranje Poljoprivrede započeto pre dve godine, dok će Perutnina Ptuj investicionim ulaskom u Bosnu i Hercegovinu napraviti značajan iskorak u planu da postane regionalni proizvođač, kaže Obradović.




SVET


Beta je napisao:
KINA NAJAVLJUJE ZELENI RAST


Peking -- Kina će učiniti više u očuvanju energije i smanjenju zagađenja tokom ovogodišnjeg ekonomskog razvoja.

U godišnjem izveštaju Svenacionalnom kongresu, odnosno kineskom parlamentu, premijer Ven Điabao je obećao da će država povećati davanja seoskim oblastima za 15,3 odsto ove godine, na 50,6 milijardi dolara za škole, bolnice i zarade koje zaostaju.

Vlada je kao osnovni cilj svoje politike postavila sužavanje provalije između uzavrelih primorskih gradova i zaostalih sela u unutrašnjosti. "Zaštitite društvenu jednakost i pravdu i omogućite ljudima da zajedno uživaju plodove reformi i razvoja", rekao je Ven i dodao da treba odbaciti rast zbog samog rasta.

Kina je rasla po deset procenata u svakoj od poslednje četiri godine i postala četvrta ekonomska sila sveta. Ali, postala je i zemlja sa pet od deset najzagađenijih gradova na svetu, sa zatrovanim podzemnim vodama u devet od deset gradova.

"Moramo znatno da popravimo kvalitet i učinak ekonomskog rasta, da damo veću važnost očuvanju energije, prirodnih izvora i zaštiti životne sredine", istakao je kineski premijer, ali nije pomenuo nikakav potez Pekinga u borbi sa globalnim zagrevanjem, iako je Kina na putu da već 2009. godine prestigne SAD kao najveći emitent gasova koji izazivaju učinak staklene bašte.

Premijer kaže da vlada radi pod predpostavkom da će se bruto domaći proizvod ove godine povećati za osam odsto, što je isti procenat koji je postavila i za prošlu, kada je BDP uvećan za 10,7 odsto.

Ven priznaje da i ovogodišnji rast može lako da prevazidje postavljeni okvir, ali kaže da je cilj od osam procenata odredjen kao znak lokalnim zvaničnicima da "izbegavaju težnju za samo brzim rastom i takmičenje za najbržim stopama."

Celokupni ton Venovog izveštaja ukazuje da je vlast opuštenija u pitanju stanja privrede zemlje nego što je bila u isto vreme prošle godine, kada su vratolomni skok kredita i ulaganja zaoštrili opasnost od hiperprodukcije i novog talasa neefikasnih zajmova.

Cilj, zaključio je on, jeste uravnotežavanje rasta, a ne njegovo zaustavljanje. "Najvažniji zadatak jeste rad na zdravom i brzom ekonomskom razvoju", ukazao je Ven i obećao povećanje prihoda ljudi sa sela, gde živi više od 60 odsto od 1,3 milijardu stanovnika Kine.


B92, Beta je napisao:
MILIJARDE ULAGANJA U „MALI DETROIT“


Varšava, Bratislava -- Mali srednjoevropski Detroit može da očekuje šest milijardi dolara ulaganja u automobilsku industriju u narednih pet godina.

Mali srednjoevropski Detroit, kako nazivaju Slovačku, Češku i Poljsku zbog koncentracije velih fabrika automobila, može da očekuje tri milijarde dolara novih investicija, dok bi isto toliko trebalo da ulože kooperanti, procenjuje konsalting firma PrajsVoterhausKupers.

Automobilska industrija je u Poljsku, Češku i Slovačku poslednjih 15 godina, počev od prve velike privatizacije kada je početkom 90-tih godina prošlog veka nemački Folksvagen preuzeo češku Škodu, uložila 20 milijardi dolara.

U svetskoj proizvodnji automobila te tri zemlje, zahvaljujući stranim ulaganjima, učestvuju sa 6,8 odsto, sa izgledom da za pet godina dostignu osam odsto.

Do 2012. Slovačka će proizvoditi 840.713 putničkih vozila godišnje, više po glavi stanovnika od bilo koje druge zemlje na svetu. Folksvagen, Pežo i Kia ili već imaju pogone u Slovačkoj ili pripremaju produkciju, privučeni jeftinim radom, niskim porezima i geografskim položajem. Prošle godine, sa proizvodnjom od 267.032 automobila, Slovačka je bila iza Češke i Poljske, koje su tad izbacile na tržište 826.629, odnosno 589.562 vozila. Do 2011. godine, kapaciteti industrije automobila u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj će se povećati za 43 odsto, na 3,46 miliona vozila godišnje.

Iako u narednih pet godina analitičari ne očekuju da će se istopiti prednost proizvodnje u "novoj Evropi", plate koje u toj industrijskoj grani iznose 16 do 34 odsto od plate recimo nemačkog radnika, već sada su velika barijera za zapošljavanje kvalifikovane radne snage.

Najviše problema da nađu radnike imaju fabrike automobila u Češkoj i Slovačkoj i već počinju da ih traže i u bivšoj Jugoslaviji, dok u Poljskoj enormno raste pritisak na povećanje zarada. Samo u Slovačkoj, najmanje 40 hiljada novih radnih mesta u automobilskoj industriji biće otvoreno u naredne tri do četiri godine, što će broj radnika u ovom sektoru podići na sto hiljada, gotovo dvostruko više nego pre dve godine.

Istraživanja pokazuju da je Češka u Evropskoj uniji najugroženija manjkom radne snage i do 2050. godine nedostajaće joj tačno trećina radnika, odnosno oko 1,5 miliona ljudi. Automobilske koncerne iz starih članica Evropske unije tera sve manja rentabilnost i trend seljenja proizvodnje na jeftiniji istok nastaviće se i narednih pet godina. Inflacija u "staroj Evropi" iznosila je 16 odsto u periodu od 1997. do 2005. godine, dok je istovremeno cena novih automobila porasla za svega četiri odsto.


B92, Beta je napisao:
VENEZUELA NE NACIONALIZUJE BANKE


Karakas -- Venecuela ne planira nacionalizaciju privatnih banaka, sem u izuzetnim slučajevima, izjavio je ministar finansija te zemlje.

Ministar finansija Rodrigo Kabesas je ponovio i da će Čavez upotrebiti specijalna ovlašćenja koja je dobio od Kongresa da donosi zakone dekretima da bi "ojačao ulogu finansijskog posredovanja".

Cilj te mere je da se ohrabre banke da pozamljuju više novca, a da se manje oslanjaju na ulaganja koja donese veće zarade. "Želimo da banke budu od pomoći, tako da krediti služe lakšem poslovanju preduzeća i finansiraju porodičnu potrošnju", rekao je Kabesas.

On kaže da Venecuela može da sama sebe finansijski održi 18 meseci, čak i u slučaju da prestane da prodaje naftu SAD, koje su, uprkos političkoj napetosti sa Čavezovom vladom, ostale kupac broj jedan venecuelanske nafte.

Čavez je već doneo odluke o nacionalizaciji naftnih pogona u vlasništvu stranih firmi na osnovu specijalnih ovlašćenja Kongresa da dekretima donosi odluke. Ipak, i pored preuzimanja telekomunikacionih i elektroenergetskih kompanija on kaže da Venecuela nema nameru da ukine privatno vlasništvo. Nedavno je objavljeno i da je Čavez odlučio da „izbaci“ Međunarodni monetarni fond iz Južne Amerike tako što će, pod povoljnijim uslovima, davati kredite zemljama kao što su Argentina, Bolivija i Ekvador.


Business.hr je napisao:
SVETSKE BERZE U IŠČEKIVANJU


Nakon korekcije koja je početkom protekle nedelje šokirala najjače svetske berze, tržišta deonicama očekuju nesigurnu nedelju.

Nakon zatvaranja berzi u petak indeksi širom sveta su zabeležili znatan pad. Prošle nedelje Dau Džons (Dow Jones) je pao 4,2 odsto, a FTSE 100 je pao 5 odsto.

Investitori su za globalnu korekciju „okrivili“ celi niz faktora, od novog poreza u Kini pa do američkog tržišta hipotekama.

Analitičari očekuju da će tržište biti nestabilno i ove nedelje, pri čemu će se najviše prodavati najrizičnije deonice.

„Kratkotrajni scenario kaže da će tržišta nastavljati s pokazivanjem slabosti“, kazao je Džejms Čua (James Chua) iz Filip Kapital Menadžmenta (Phillip Capital Managmenta).

Obim prošlonedeljne prodaje deonica uhvatio je dobar deo investitora „na spavanju“, ali oni pažljiviji upozoravaju da je korekcija tržišta bila neminovna. Veliki broj indeksa i deonica pao je na nivo iz 2000. godine kada je pukao "dotcom" balon, što je pokrenulo strahove da su bili precenjeni.

Šangajsko tržište, koje je pokrenulo korekciju padom od gotovo 9 odsto u utorak, što je bio najveći pad u poslednjoj dekadi, je od 2005. više nego udvostručilo svoju vrednost.

Analitičari sada pokušavaju da predvide kada i gde će tržište dostići dno. Pravo je pitanje da li se radi o početku dugoročnog trenda ili samo o kratkoročnoj korekciji. Prošle godine je sličan pad indeksa i deonica trajao nešto manje od mesec dana, pri čemu su neke berze pale gotovo 10 odsto pre oporavka.

"Kada imate takve turbulencije kakve smo imali prošle nedelje, investitorima je gotovo nemoguće da učine nešto drugo osim smanjivanja rizika", rezimirao je Endrju Buš (Andrew Busch) iz BMO Kapital Marketsa (Capital).

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 06.03.2007. 10:35:51 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12.03.2002. 17:30:03
Postovi: 6216
Lokacija: unzipping something.
Godina: Apsolvent
Smer: ME
odlichno, odlichno! :]
draqlicj ipak nije qpio bor. josh da se zavrshe tumbanja oko toga, da ne podnosi neke tuzhbe protiv vlade i da ne bude nekih ponishtavanja /koshtunjavi mu je divno zabo nozh u ledja/ pa da fkza krene lepo na berzu :]

posle cju jedino da se radujem privatizacijama telekoma i jata /ako to ikad dozhivim/

btw, forca druzhe, alal vera za novi format vesti. bash je preglednije :]

_________________
..nema genijalne zhene. zhene su dekorativni pol. one nemaju nikada shta da kazhu, ali nas svojim govorom ocharavaju.
zhene predstavljaju pobedu materije nad duhom, kao shto chovek predstavlja pobedu duha nad moralom..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 06.03.2007. 11:45:15 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
Ма нисам ни сам стигао да их прочитам, само наслове - ваљда ћу до вечерас па да искоментаришем мало , )

Хвала за комплЕмент - нешто сам расположен ехтра, па ми дошло. Морамо да радимо мало на маркетингу ове теме , )

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 06.03.2007. 22:41:58 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 25.05.2002. 22:07:02
Postovi: 192
Godina: Dipl.
Smer: IS
Nadam se da ce u Boru situacija postati stvarno bolja..
A ono za tekstilnu industriju..sta reci..sta tek reci o propustenim sansama u automobilskoj industriji..no sta je, tu je...moramo pametnije, efikasnije..no bice da je problem ipak ponajvise u sferi drzavne politike, ali i nivoa drustvene svesti o realnosti poslovanja...zbog svega sto je sprecilo da mi tamo negde krajem 80ih (o 90im nema potrebe nista da se kaze) podjemo drugim putem i budemo na nivou gde je recimo Ceska sada.
Sto se tice tekstilne industrije mislim da tu imamo realne sanse za rast, ako se ispune ti politcki aspekti problema, pa i kontrolisaniji uvoz iz Kine (ili na sta li su se vec tacno zalili tekstilci), onda saradnja sa vlasnicima italijanskih brendova itd.
Izgleda da se i Turska oporavlja od kineskog udara, tako da i mi mozemo da zauzmemo svoje skoromno, ali ipak daleko jace nego sada, mesto na barem evropskom trzistu.

btw ferrari druze, nisam siguran kakva je posecenost sto se tice promene broja pregleda pristupa ovoj temi prilikom svakog novog posta, ali ja procitam manje-vise sve vesti koje postavis..ili bar naslove:)..eto cisto podrska za ulozen trud;)


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 07.03.2007. 15:54:25 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

B92 je napisao:
RAZLIČITE REAKCIJE NA PRODAJU RTB-A

Beograd -- Nakon prodaje RTB-a Bor Kupromu, građani oprečno reaguju, od toga da je posao namešten do nade da će opet biti profitabilan.

Rudarsko-topioničarski basen Bor je prodat za 400 miliona dolara, a sklopljenim poslom vidno su zadovoljni i ministri u vladi i rumunski kupci koji će u ovaj industrijski kompleks uložiti još 180 miliona dolara.

Prosečna plata radnika u RTB-u je nešto više od 200 evra. Uslovi u kojima rade radnici su više nego loši i, kako sami kažu, na najnižem nivou od osnivanja RTB-a. Očekivanja građana i radnika od privatizacije su podeljena. Neki misle da je to najbolje rešenje koje će im doneti više posla i perspektivu, dok drugi smatraju da je privatizacija nameštena i da nov vlasnik neće doneti nikakvu perspektivu za dalji razvoj Bora.

Predsednik kompanije Kuprom Hori Simu koji je kupio RTB je pre tri godine kupio rumunsku firmu u stanju u kakvom je sada kompleks u Boru, a posle uvođenja savremenih tehnologija Kuprom je dostigao obrt od 112 miliona dolara u prošloj godini. Očekuje da će, posle modernizacije Bora, Kuprom sa svojim kapacitetima u Rumuniji i Srbiji postati jedan od stabilnih "igrača" u industriji bakra u Evropi.

Vlada je takođe zadovoljna, jer je imovinu RTB Bor prodala za 130 miliona više od početne cene. Novinarka Ekonomista Biljana Korica Vukajlović, koja je pratila proces prodaje RTB Bora, za B92 kaže da je očekivano što su ovim poslom skoro sve strane zadovoljne.

“Svi akteri u ovom poslu imaju razloga da budu zadovoljni. Vlada pre svega jer je skinula jedan veliki balast sa sebe pošto je problem od socijalnog do proizvodnog RTB Bora bio zaista problem za srpsku privredu. I radnici RTB-a svakako imaju razloga da se nadaju boljim uslovima nego što su ih imali do sada jer sve je bolje od dosadašnje neizvesnosti u kojoj su živeli i radili. A Rumuni dok su se odlučili da učestvuju na tenderu i ponude cenu od 400 miliona dolara za jedan ovakav sistem verovatno imaju razloga da zbog svoje pozicije budu zadovoljni postignutim poslom”, kaže Vukajlović.

Rumunski Kuprom je na tenderu pobedio firmu Ist Point Zorana Drakulića, srpskog biznismena i do pre godinu i po dana visokog funkcionera DSS-a. Drakulić tvrdi da je njegova ponuda odbijena zbog političke nepodobnosti i najavljuje tužbu, dok Biljana Korica Vukajlović kaže da se tu mogu javiti neki problemi.

“On je najavio da će da traži zaštitu sudsku zbog praktičnog smanjenja cene Kupromu, jer iako će rumunska kompanija da uplati 400 miliona dolara koliko je navela u tenderskoj ponudi, Vlada Srbije će ulaganjem od 80 miliona dolara u sanaciju terena i ekološku zaštitu praktično po tvrdnjama Zorana Drakulića da tu cenu umanji za tih 80 miliona, što je manje od cene koju je ponudio njegov Ist Point.

Ostaje da se vidi koliko će novi vlasnik Bora morati da uloži u pokretanje proizvodnje i u modernizaciju, pre svega on će morati da pokrene novu Topionicu što su značajne investicije i procenjuje se da će te investicije preći 200 miliona evra”, smatra Vukajlović.

Rumunska firma se obavezala da će u modernizaciju industrijskog kompleksa uložiti 180 miliona dolara. Kuprom se inače zalaže da se kapacitet u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj integrišu u jedinstven sistem koji bi imao osnovu u Boru. Time bi Balkan i Srbija ponovo dobili značajnu ulogu na svetskim tržištima obojenih metala, posebno zato što je cena bakra skočila na svetskom tržištu.

Kuprom je u vlasništvu tri rumunska biznismena i jedan je od najvećih proizvođača bakra, bakarne šipe i emajlirane žice u istočnoj Evropi. Očekivani prihod kompanije u ovoj godini je 200 miliona dolara.


B92, FoNet je napisao:
PRODATE PRVE ZASTAVE 10 U HRVATSKOJ

Kragujevac -- Nakon više najava i pokušaja, u Hrvatskoj je ponovo počela prodaja automobila iz Srbije.

U februaru su registrovane prve dve "Zastave 10", koje se proizvode u saradnji sa "Fijatom", piše Večernji list.

Prema podacima koje je objavila agencija za istraživanje tržišta "Promocija plus", u Hrvatskoj je u februaru registrovano 5.806 novih automobila.

Prošlog meseca u Hrvatskoj su registrovani modeli 38 različitih marki automobila, a najviše pažnje su privukle registracije "Zastave".

"Zastava" prva po prodaji u Srbiji

U prvom ovogodišnjem mesecu, vozila marke „Zastava“ na prvom mestu su po prodaji u Srbiji.

Sa 735 prodatih vozila, gurpa „Zastava automobili“ zauzela je 27,58 odsto tržišta u našoj zemlji. Na drugom mestu je „Reno“, koji je prodao 235 automobila, ili 8,82 odsto, a na trećem „Škoda“, sa 218 prodatih vozila, čime je zauzela 8,18 odsto srpskog tržišta automobila.

Vodeću poziciju drže i modeli marke „Zastava“. Prodato 279 modela “Koral”, 202 komada „Zastava 10“, i 193 „Skale“.

Na četvrtom mestu sledi “Dačija Logan” sa 170 prodatih vozila, ispred „Škoda Fabije“, sa plasmanom od 152 vozila.

Ove podatke je objavio specijalizovani automobilski magazin „Turbo“, a dobijeni su od prodajnih kuća u našoj zemlji.

"Zastava specijalni automobili" na aukciji 29. marta

Agencija za privatizaciju najavila je da će 29. marta na prodaju ponuditi 99,23 odsto kapitala fabrike specijalnih i višenamenskih vozila "Zastava specijalni automobili" iz Sombora.

Fabrika će biti ponuđena po početnoj ceni od 1,1 milijardi dinara, koja je za 8,8 miliona dinara manja od procenjene vrednosti, navodi Agencija.

Učesnik u javnom nadmetanju obavezan je da uplati depozit od 113 miliona dinara, a rok za podnošenje prijava je 22. mart 2007. godine.

Kupac će biti u obavezi da investira 240 miliona dinara u periodu od tri godine od zaključenja ugovora.

Pravo učešća imaju lica registrovana za proizvodnju motornih vozila koja se tom delatnošću bave najmanje tri godine i da su u tom periodu ostvarili poslovni prihod od najmanje 20 miliona evra.


Beta je napisao:
PROPALI PREGOVORI O PRODAJI MATROZA

Beograd -- Pregovori o prodaji Fabrike celuloze i papira "Matroz" iz Sremske Mitrovice austrijskoj kompaniji "Palp Mil" nisu uspeli.

Agencija za privatizaciju nije saopštila zbog čega nisu uspeli pregovori sa jedinim ponuđačem na tenderu.

Pregovori sa austrijskom kompanijom "Palp Mil", koja je jedina dostavila ponudu za kupovinu 97 odsto kapitala fabrike "Milan Stepanović-Matroz" u restrukturiranju, započeli su januara ove godine.

Tendersku dokumentaciju otkupio je i Austrijanac Mihael Dihand, ali on nije dao obavezujuću ponudu.


Beta je napisao:
KREDITI U FRANCIMA NISU RIZIČNI?


Beograd -- Ministar Milan Parivodić kaže da subvencionisani stambeni krediti vezani za švajcarski franak nisu rizični.

Odluka o tome da se stambeni krediti subvencionisani od strane države mogu vezivati i za švajcarski franak "nije donošena napamet", rekao je ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić.

On je objasnio da je analiziran period odnosa švajcarskog franka i evra u poslednjih deset godina i da je utvrđeno "da je najveća varijacija bila 3,5 odsto" između te dve valute, a da je "60 odsto vremena od analiziranog perioda varijacija bila u okviru plus minus 1,45 odsto". Najveća oscilacija je bila u vreme zvaničnog uvođenja evra kada je franak rastao.

Nakon uvođenja evra, odnos te valute i švajcarskog franka nije oscilirao poslednje tri i po godine više od 1,45 procenata, kazao je on i dodao da "tako mora biti", jer je švajcarska zemlja unutar evrozone koja 80 odsto trgovine obavlja sa zemljama EU. Srednja vrednost odnosa evra i švajcarskog franka u analiziranom periodu bila je 1,55 odsto.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić rekao je prošle nedelje da odluka Vlada Srbije da se omoguće subvencije iz budžeta za stambene kredite koji su vezani za švajcarski franak, predstavlja neodgovornost države, jer se na taj način "građani izlažu većem riziku".

On je tada kazao da je nepredvidivo kretanje odnosa valuta i da niža kamata na krediti znači veći rizik, navodeći da je za poslednjih 16 godina najbolje prošao onaj ko se zaduživao u dolarima.


B92, Beta je napisao:
„EVRO JAČA ZBOG POVEĆANE TRAŽNJE“

Beograd -- Trenutno postoji veća tražnja deviza od ponude što je razlog rastu kursa evra u odnosu na dinar, rekao je Miladin Kovačević.

Saradnik biltena Makroekonomske analize i trendovi je rekao da to ne znači i da će evro dalje jačati jer se i u 2007. očekuje značajan priliv kapitala iz inostranstva od privatizacije, kao i da je priliv tih sredstava u prošloj godini bio jedan od razloga za jačanje dinara.

Kurs je sada u najvećoj meri tržišna kategorija i formira se kao i svaka druga cena koja se minimalno kontroliše, kaže Kovačević i objašnjava da "Narodna banka Srbije nastoji da nizom mera spreči dalje jačanje dinara i dublje zaostajanje evra u odnosu na rast cena".

NBS od 5. marta zvanični srednji kurs dinara utvrđuje na osnovu trgovine na ukupnom deviznom tržištu, što znači da će se pri utvrđivanju kursa uzimati u obzir ne samo trgovina na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta u NBS, već i neposredna međubankarska trgovina devizama van sastanka.

Te izmene, kako ističe NBS, neće ugroziti funkcionisanje deviznog tržišta i stabilnost kursa, već će omogućiti da se zvanični srednji kurs dinara u punoj meri formira pod uticajem tržišta.

Guverner Narodne banke Srbije smatra da stabilnost kursa dinara neće biti poremećena zbog novog načina obračunavanja kursa i da je sigurno da će kurs sada mnogo više i mnogo realnije odražavati po kojoj ceni se nešto kupovalo i prodavalo, nego što je to bilo do sada.

Sa druge strane, direktor Instituta za tržišna istraživanja Miloje Kanjevac je rekao da bi evro trenutno realno trebalo da košta najmanje između 120 i 130 dinara i da je trenutni kurs nerealan.

Za državu i građane bi najbolje bilo da nacionalna valuta postepeno krene da se priblližava realnom kursu, rekao je Kanjevac i naglasio da će u slučaju pada dinara u odnosu na evro najgore proći građani i privreda koji su se zadužili po osnovu devizne klauzule.


Beta je napisao:
RAZMENA SA BELGIJOM 200 MIL. DOLARA

Beograd -- Vrednost robne razmene Srbije i Belgije u 2006. godini iznosila je 201 milion dolara, uz deficit Srbije od 26 miliona dolara.

Izvoz Srbije u Belgiju vredeo je 87,5 miliona dolara, dok je u Srbiju iz te zemlje uvezeno proizvoda za 113,8 miliona dolara, kazala je savetnik odbora Privredne komore Srbije za ekonomske odnose sa inostranstvom Mirjana Kovačević.

Izvoz robe u Belgiju u poslednje četiri godine stalno raste, a prošlogodišnji deficit je za 42 odsto manji nego u 2005. godini, kazala je ona i dodala da Belgija spada među srednje značajne spoljnotrgovinske partnere Srbije. U 2006. godini je bila na 19. mestu po vrednosti izvoza, dok je po ostvarenom uvozu bila na 29. mestu.

Srbija je na belgijsko tržište najviše izvozila gvožđe i čelik čije je učešće u ukupnom izvozu 28,5 odsto, zatim organske hemijske proizvode sa 18,7 odsto, voće i povrće, obojeni metali i predivo i tekstilni proizvodi. Skoro polovinu uvoza, tačnije 43 odsto, iz Belgije čine hemijski proizvodi, slede plastične materije, drumska vozila i tekstilni proizvodi.

U Srbiji posluje 25 preduzeća iz Belgije, a do kraja marta ove godine se očekuje da belgijska osiguravajuća kuća KBC preuzme između 70 i sto odsto srpske A-banke, nekadašnje Alko banke. KBC je jedna od vodećih finansijskih grupa u Evropi sa kapitalom od 32 milijarde evra, 50 hiljada zaposlenih i 12 miliona klijenata.


B92, Beta je napisao:
SMANJITI BUDŽET ZA 28 MLRD. DINARA?

Beograd -- Budžet za ovu godinu trebalo bi smanjiti za oko 28 milijardi dinara kako bi se inflacija zadržala na prošlogodišnjem nivou.

Stojan Stamenković, urednik biltena Makroekonomske analize i trendovi je rekao da će u slučaju formiranja koalicione Vlade do kraja marta Vlada biti prinuđena da smanji budžetske troškove i da bi bilo najbolje da i sredstva planirana za projekte iz Nacionalnog investicionog plana budu prepolovljena.

U slučaju da Vlada ne smanji budžetske rashode to će se odraziti na rast cena i rast uvoza, tako da bi inflacija mogla da dostigne stopu od 18 odsto godišnje.

Ukoliko bi do kraja marta Srbija dobila Vladu ona može da upravlja potrošnjom, bio bi moguć rast BDP-a od oko šest odsto, izvoz bi trebalo da raste po stopi od 22 odsto, dok bi uvoz trebalo da se svede na 18 odsto, kazao je Stamenković.

Potrošnja stanovništva, kao preduslov makroekonomske stabilnosti u ovoj godini, bi trebalo da se smanji na oko pet odsto. Kurs dinara i dalje će jačati i tokom 2007. godine, zahvaljujući još uvek velikom prilivu deviza od privatizacije.

Srbija nema kontrolu javnih finansija

Srbija nema eksternu reviziju budžeta, niti kontrolu javnih finansija i javnih fondova, i zato je neophodno što pre formirati nezavisnu Državnu revizorsku instituciju, rečeno je na skupu "Beogradski dani transparentnosti".

Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać kazala je da je 2002. donet Zakon o budžetskom sistemu koji je trebalo da uvede principe rada budžetskog sistema i uredi upravljanje javnim finansijama.

Međutim, ona kaže da se "zakon ne primenjuje na propisan način jer Vlada Srbije ne dostavlja parlamentu izeštaje budžetske inspekcije, ali se ne dostavlja ni završni izveštaj budžeta" i dodaje da je od početka primene tog zakona Skupštini i javnosti nepoznato kako se troše pare iz budžeta.

Bivši ministar finansija i kandidat Demokratske stranke za premijera Božidar Đelić smatra da je pitanje kontrole trošenja budžetskih sredstava važno kako bi se odredio stepen borbe protiv korupcije u jednoj zemlji.

Govoreći o preduslovima koje treba uspostaviti u budžetskom sistemu kako bi formiranje Državne revizorske institucije imalo smisla, Đelić je rekao da na prvom mestu treba imati budžetski sistem koji funkcioniše i da u tako treba unaprediti Zakon o budžetskom sistemu, Zakon o javnim nabavkama i poreske zakone.

Prema njegovim rečima, u narednom periodu treba i kadrovski upotpuniti Ministarstvo finansija jer ne može ista osoba da pravi budžet i da troši pare iz njega, a treba vratiti i jedinstvo sistema i dati nezavisnost Državnoj revizorskoj instituciji.


B92 je napisao:
PRESKUPI STANOVI U BEOGRADU

Beograd -- Cene stanova u Beogradu nerealno su visoke, tvrde stručnjaci, što je posledica činjenice da je potražnja mnogo veća od ponude.

Interesantno je da je kvadrat stambenog prostora u zemljama u okruženju jeftiniji, pa tako i pristupačniji građanima. Nije redak slučaj da građani koji hoće da kupe stan i po nekoliko godina ne mogu da se udome, jer je najveći problem naći prostor po pristupačnoj ceni. Mnogima ne pomažu ni stambeni krediti jer ne mogu da plaćaju rate.

"Potražnja je veća od ponude, što diže cenu stanovima I čini je nerealnom u odnosu na kupovnu moć stanovništva”, kaže Mijat Lakićević, urednik magazina Ekonomist.

U Beogradu je, kažu stručnjaci, i zemljište za gradnju veoma skupo, što direktno utiče i na cene stanova. "Imamo negativne trendove, mali obim gradnje, visoke cene građevinskog zemljišta i veliku potražnju, pa su zato cene enormne", objašnjava Siniša Brašanac, iz firme "MPC Properties".

S jefitnijim dozvolama i zemljištem trebalo bi da se poveća i broj stanova u izgradnji, a ekonomisti procenjuju da samo veći broj novih stanova može da stabilizuje cene.

Inače, Beograd je poslednjih meseci zahvatila građevinska groznica, pa se u svim starijim delovima Beograda ne može proći nijednom ulicom a da se u njoj ne gradi bar jedna nova zgrada. Ipak, to nije uticalo na smanjenje cena stanova ni za kupovinu ni za iznajmljivanje.

Parivodić: Novi zakoni

U 2007. godini trebalo bi da budu doneseni zakoni koji bi omogućili da se lakše dobija građevinska dozvola. Ukoliko bi investitori jeftinije plaćali dozvole, cene stanova bile bi niže.

“Kod nas su profitne stope visoke, pravo korišćenja zemljišta u Beogradu je duplo skuplje nego u Beču, imamo anomalije koje su izazvane lošim propisima i monopolom na tržištu” kaže Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Normalizacija tržišta kroz nove zakone sigurno će dovesti do sniženja cena nekretnina koje bi trebalo da postanu dostupnije većem broju građana, a podstaćiće i razvoj građevinske industrije, rekao je Parivodić.

Država će sprovesti reformu kroz zakon o restituciji koji uređuje i privatizaciju gradskog građevinskog zemljišta, kroz zakon o svojini i stvarnim pravima, koji će, kao opšti zakon o svojinskim odnosima, urediti etažnu svojinu, pravo svojine na privatnom građevinskom zemljištu, dogradnju.

Novi zakon o javnoj svojini dovešće do podele svojine na onu u vlasništvu Republike, pokrajine i lokalne samourave, rekao je Parivodić. Novi zakon o planiranju i izgradnji pratiće novo stanje na građevinskom zemljištu kada ono postane privatno. Pravo građenja će postati prenosivo, zemlja će se prodavati kao i objekti, a moćiće da se stavi pod hipoteku. Principi u izgradnji biće kao u razvijenim zemljama kao što su Švajcarska, Austrija i Nemačka, naveo je on.

Interesovanje za ulaganje u Srbiju je dobro, ocenio je Parivodić podsećajući da je prošle godine bilo 5,5 milijardi dolara stranih direktnih investicija, od čega je veliki deo otišao u nekretnine. Investitori su, kako je naveo, najviše zainteresovani za izgradnju hotela, tržnih centara i poslovnog prostora.


Beta je napisao:
NBS: OTKUP KOD OVLAŠĆENIH MENJAČA

Beograd -- Ovlašćeni menjači u Srbiji i dalje će moći da kupuju i prodaju svih 17 valuta na deviznom tržištu, saopštila je NBS.

Eventualne viškove će moći da prodaju samo bankama sa kojima imaju zaključen ugovor o obavljanju menjačkih poslova, jer odluka NBS da otkupljuje samo tri valute - evro, švajcarski franak i američki dolar od ovlašćenih menjača, koja važi od 5. marta, znači da menjači više ne mogu viškove iz razlika između otkupa i prodaje ostalih valuta da prodaju centralnoj banci.

NBS će otkup te tri valute vršiti samo od menjača sa kojima ima ugovor, u cilju postepenog povlačenja iz menjačkih poslova i preusmeravanja tog procesa na poslovne banke. Kako bi motivisala banke da od ovlašćenih menjača otkupljuju svih 17 valuta, NBS je prihv atila obavezu da od banaka prima te valute, navodi se u saopštenju NBS.

"To znači da će, iako NBS otkupljuje samo tri pomenute valute od ovlašćenih menjača, građani i dalje moći da kupuju i prodaju i sve ostale valute u bankama i u ovlašćenim menjačnicama, kao što su to mogli da čine i do sada", saopštava centralna banka.

Ugovore o obavljanju menjačkih poslova sa ovlašćenim menjačima sklopile su Alfa banka, Rajfajzen banka, Niška banka, Vojvođanska banka, Eurobanka EFG Štedionica, Kredi banka, Privredna banka, Sosiete Ženeral, HVB banka, Kulska banka i Hipo Alpe Adrija banka, navodi NBS.

Kako je najavljeno, u narednom periodu mnogo više banaka angažovaće se na ovom poslu, što je prema oceni NBS, potvrda da su menjački poslovi za njih isplativ, komercijalni posao.


Beta je napisao:
INBEV ULOŽIO 100 MIL. € U APATIN

Beograd -- Belgijska korporacija InBev uložila je u poslednje tri godine oko 100 miliona evra u tehnološki razvoj Apatinske pivare.

Direktor za trgovinske poslove te pivare Hans Kuk je kazao da Apatinska pivara sa šest brendova koje proizvodi, zauzima 46 odsto srpskog tržišta piva i prvi je proizvođač tog napitka u Srbiji.

Kuk kaže da je Apatinska pivara u prošloj godini prodala 2,8 miliona hektolitara piva u Srbiji i 450 hiljada u Bosni i Hercegovini, u kojoj pokriva četvrtinu ukupnog tržišta piva. Apatinska pivara izvozi svoje proizvode i u Hrvatsku, Makedoniju, Austriju i Švajcarsku, a planiran je i izvoz u druge zemlje.

InBev je Apatinsku pivaru kupio u decembru 2003. godine i do sada je zaposlila hiljadu radnika. Ta međunarodna korporacija najveći je proizvođač piva u svetu, posluje u 30 zemalja, u 2005. godini ostvarila je prihod od 11,7 milijardi dolara i zapošljava 85 hiljada ljudi.

Karlsberg Srbija proizvodi novo pivo

Pivara Karlsberg Srbija saopštila je da je počela proizvodnju Holsten piva koje se već može naći na tržistu Srbije, rekao je direktor Kalsberga za jugoistočnu Evropu Ajzak Šeps.

Holsten pivo se proizvodi u više od 90 zemlja i dolazak u Srbiju je potvrda uspešnosti poslovanja kompanje Karlsberg Srbija. Zamenik generalnog direktora Karlsberg Srbija Aleksandar Radosavljević kazao je da se Holsten pivo proizvodi saglasno nemačkom Zakonu o čistoći, koji ne dozvoljava upotrebu aditiva i enzima, već samo osnovnih sirovina, kao što su slad, hmelj, kvasac i voda.

"Karlsberg Srbija je jedan od najuspešnijih oblika privatizacije u Srbiji i sa uloženih sto miliona evra mislim da je Karlsberg najveći strani investitor", rekao je direktor za razvoj poslovanja Bjorn Sondenskov.


B92, Beta je napisao:
"SVETSKA BANKA ULAŽE U "KOSOVO A"

Priština -- Svetska banka dodelila je kosovskoj Elektroenergetskoj korporaciji 5,5 miliona € za uklanjanje pepela iz termoelektrana.

Na sastanku predstavnika Svetske banke i kosovskog Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja rečeno je da će se projekat, uklanjanja pepela iz termoelektrana "Kosovo A" i "Kosovo B" i njegovo skladištenje u već iskorišćenim površinskim kopovima, odvijati u tri faze.

Prva faza podrazumeva prenošenje pepela trakama do površinskih kopova, u drugoj fazi vršiće se uklanjanje pepela sa površine gde je do sada bio uskladišten, dok će se u trećoj fazi omogućiti ponovno korišćenje zemljišta.

Ceo projekat će trajati sedam godina. Ocekuje se da će za to vreme biti prebačeno 30 miliona tona pepela u već iskorišćene površinske kopove.

Kosovska carina prikupila 459,6 mil. evra u 2006.

Predstavnici Carinskog servisa UNMIK-a predstavili su izveštaj za 2006. godinu i saopštili da je prikupljeno oko 460 miliona evra, što je više od cifre koju je planiralo Ministarstvo privrede i finansija Kosova.

Direktor Carinskog servisa UNMIK-a Piter Voker smatra da su dobri rezultati u 2006 posledica posledica pojednostavljenja procedura, efikasnijeg prikupljanja novca, kao i prevencije i borbe protiv korupcije.


Beta je napisao:
UGOVORI U OBLASTI PRIRODNOG GASA

Beograd -- Ministarstvo potpisalo ugovore o poveravanju delatnosti od opšteg interesa u oblasti prirodnog gasa.

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije potpisalo je sa četiri javna preduzeća iz Vojvodine ugovore o distribuciji prirodnog gasa, upravljanju distributivnim sistemom, trgovini i transportu prirodnog gasa.

Ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov potpisao je ugovore sa javnim preduzećima "Gastemerin" iz Temerina, "Komunalac" iz Novog Bečeja, "Srem gas" iz Sremske Mitrovice i "Elgas" iz Sente.

Sa javnim preduzećem "Jugorosgaz", potpisan je ugovor o poveravanju obavljanja delatnosti transporta prirodnog gasa, piše u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

Zaključno sa današnjim, Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije potpisalo je do sada 25 ugovora o poveravanju delatnosti od opšteg
interesa u oblasti prirodnog gasa sa preduzećima iz cele Srbije.


Beta je napisao:
ZATRAŽENA REVIZIJA "ATEKS-A"

Beograd -- Udruženje malih akcionara beogradske trgovačke kuće "Ateks" zatražilo je reviziju i poništenje privatizacije tog preduzeća.

Kao razlog su naveli brojne malverzacija i nepoštovanja kupoprodajnih obaveza od strane novog vlasnika. "Trgovačka kuća 'Ateks' kupljena je 2003. od strane italijanskog 'Fibesta' koji je tada kupio oko 70 odsto preduzeća da bi internim dokapitalizacijama udeo novog vlasnika iz Italije sada dostigao 90,5 odsto," rekao je predstavnik Udruženja malih akcionara Srbije Branko Dragaš.

Prema podacima sa Beogradske berze "Ateks" je 2005. godine imao ukupne obaveze od oko 1,25 milijardi dinara, odnosno oko 15 miliona evra, što znači da su se obaveze" Ateksa" povećale za tri puta od početka privatizacije, kazao je Dragaš.

Trenutno rukovodstvo u "Ateksu" na čelu sa Stojanom de Lukom, koji zastupa novog vlasnika Dijega Beleta, mali akcionari i radnici optužuju da proizvodi namerne gubitke, umanjuje kapital preduzeća i na taj način umanjuje i vrednost akcija "Ateksa", čulo se na konferenciji za novinare.

"Stojan de Luka je formirao tri nezavisna preduzeća preko kojih 'izvlači' pare i iznosi kapital iz 'Ateksa'," rekla je član Udruženja malih akcionara "Ateksa" Dragica Pucarević.

Ona je dodala da "Ateks" uvozi robu preko "Iv kompanija," i da im to preduzeće u svim transakcijama zaračunava duplu proviziju, a razne malverzacije odvijaju se i zahvaljujući slovenačkoj firmi "Kon-iteks."

Pri tom su, kako je navela, revizori skrenuli pažnju da nema potrebe da "Ateks" na zalihama ima robu vrednu oko pet miliona evra na koju su zaračunate marže i od preko 80 odsto, kao što je to trenutno slučaj.

Mali akcionari su u više navrata skretali pažnju i Agenciji za privatizaciju i drugim državnim organima na brojne nepravilnosti posle kupovine "Ateksa" od strane italijanskog preduzeća "Fibest," uključujući i to da je prilikom kupovine preduzeća navodno uloženo preko milion evra, ali je brojnim malverzacijama iz preduzeća izneto 1,4 miliona evra, istakla je Pucarević.

Uvidom u dokumentaciju mali akcionari "Ateksa" tvrde da je tokom 2005. i prošle godine iz bilansa stanja preduzeća isknjiženo 157 miliona dinara i da se ne zna gde su te pare "otišle."

Budući da inicijativa malih akcionara "Ateksa" za poništenje privatizacije traje bezuspešno već dve godine, krajem decembra 2006. oni su podneli prijave protiv 14 lica rukovodilaca "Ateksa" i predstavnika Agencije za privatizaciju. Prijave su podneta Odeljenju za suzbijanje kriminala.

U poslednje dve godine oko 300 radnika vodi parnicu sa novim vlasnikom Ateksa zbog nepoštovanja socijalnog programa, neisplaćivanja zarada ili isplate zarada koje su dva i po puta manje od onih koje su predviđene pri privatizaciji.

Vrednost Ateksovog poslovnog centra na Čukaričkoj padini, robne kuće na Banovom brdu u Beogradu i još 40 prodavnica u Srbiji sa zemljištem iznosi preko 30 miliona evra, tvrde mali akcionari.

U italijanskoj privrednoj komori , kako su istakli mali akcionari "Ateksa" tvrde da preduzeće "Fibest" nije zavedeno u registar privrednih subjekata Italije.




REGION

Poslovni.hr je napisao:
SLOVENIJA: U FONDOVE 114 MIL. EVRA

U slovenačke investicione fondove u prva dva meseca ove godine građani su uplatili rekordnih 114 miliona evra.

Ulagači su u fondove u januaru uplatili 60 miliona evra, dok su u februaru uplate iznosile 54 miliona evra. U toku prošle godine fondovi su primili uplate u visini 157,5 miliona evra, što je samo 40 odsto više nego u samo prva dva meseca ove godine.

Po uplatama prednjače fondovi koji ulažu svoja sredstva na balkanskim tržištima i oni su u prva dva meseca ove godine ostvarili prinose uobičajene na godišnjem nivou.

Interesantna je i činjenica da sve veći broj malih ulagača u želji za visokim prinosima, kakvi su bili prošle godine, uzimaju kredite u kojima kao zalog daju svoju imovinu i novac ulažu u visokorizične fondove.

Uzimanje kredita za kupovinu deonica i udela u investicionim fondovima je trend koji se može primetiti na Balkanu, kaže Andraž Vrh iz Ilirike i dodaje da "ako ulagači nakon podizanja kredita budu mirno spavali, nema problema, ali ako se za to odluče samo zbog visokih prinosa, bolje neka dvaput razmisle".

Balkansko tržište će srednjeročno sigurno imati dobre rezultate, ali kratkoročna korekcija ne bi bila iznenađenje, pa zato treba biti selektivan i ne kupovati naprečac, smatra Vrh.

Da su Slovenci skloni riziku, slaže se i Branko Železnik iz društva za upravljanje Medvešek Pušnik i upozorava da se neko ko je loše informisan može i opeći, jer dugoročno su tržišta u razvoju prespektivna, ali predstavljaju samo manji deo portfelja ulagača, odnosno između deset i dvadeset odsto.

Visoke uplate u fondove ulaganjem na tržišta Balkana on objašnjava pre svega pohlepom ulagača i visokim prinosima i upozorava da bi ulagači trebalo da postave niže, realnije ciljeve jer su očekivanja na tržištima uprkos svemu previsoka.


Vijesti je napisao:
NIKŠIĆKA POSTALA PRVA BANKA CG

Nikšić -- Nikšićka banka ubuduće će se zvati Prva banka Crne Gore, odlučeno je na skupštini akcionara.

Akcionari su izabrali i novi Upravni odbor u kome će, između ostalih, biti Goran Rakočević, Radmila Vojvodić i Vuk Rajković. Oni će zastupati firmu Monte nova Aca Đukanovića, koja od prošle godine kontroliše Nikšićku banku.

Rajković je i do sada bio u upravi, dok su Rakočević, savetnik predsednika Crne Gore za spoljnu politiku i budući ambasador u Španiji, i Vojvodić, pozorišni reditelj i direktor agencije Mapa, prvi put na funkciji u bankarstvu. Njih je za upravu banke preporučilo dugogodišnje prijateljstvo sa Đukanovićem, pišu podgoričke Vijesti.

U Upravni odbor imenovani i Velimir Bogdanović, Jelica Petričević, Srđan Kovačević i Radenko Purić. Kovačević i Purić su izabrani u ime EPCG i Lovćen osiguranja kao značajnih akcionara banke, a Bogdanović, direktor banke, i Petričević kao zaposleni.

Uprkos najavama da bi banka mogla da promeni i sedište, odnosno da centrala iz Nikšića pređe u Podgoricu, takva odluka nije donijeta. Generalni direktor banke Velimir Bogdanović je objasnio da na izmene statuta, u okviru kojih je doneta odluka o promeni imena, saglasnost treba da da Centralna banka Crne Gore u redovnoj proceduri.

„Ime banke menjamo iz praktičnih razloga, jer dosadašnje asocira na lokalnu banku. Želimo da budemo prepoznatljivi kao nacionalna banka na nivou države, a istovremeno smo, sa 106 godina tradicije najstarija bankarska institucija u Crnoj Gori. Novo ime je spojilo ta dva aspekta i oslikava koncepciju razvoja banke koja, po kvalitetu i strukturi kapitala, pretenduje da bude nacionalna banka koja će brinuti o razvoju svih delova Crne Gore“, kazao je Bogdanović.


Beta je napisao:
RADNICI BRODOGRADILIŠTA TRAŽE NOVAC

Tivat -- Radnici Mornaričko-tehničko remontnog zavoda Sava Kovačević iz Tivta zatražili su nastavak pregovora sa Vladom Crne Gore.

Pregovori se vode o pravičnoj novčanoj nadoknadi za akcije tog preduzeća, a više od hiljadu sadašnjih i bivših radnika i penzionera zahteva da na ime nedodeljenih akcija MTRZ-a dobije najmanje 25 miliona evra, a ne samo 1,2 miliona evra koliko im nudi Vlada.

Tokom jednočasovnog protesta i štrajka upozorenja zatražili su od Vlade kopiju ugovora o prodaji brodogradilišta kanadskom milijarderu Piteru Manku.

Štrajkači traže da se odredi pravni naslednik vojnog brodogradilišta, poznatijeg kao Arsenal, pravni status pogona Opatovo, a traže i uvid u procenu vrednosti nekretnina Arsenala koju je obavila Direkcija za nekretnine Crne Gore.

Od radnika se krije da li će preduzeće opstati ili će biti zatvoreno, kazao je predsednik Štrajkačkog odbora Slobodan Bulajić i dodaje da se ne zna ni šta će biti sa imovinom preduzeća, ali i sa dugovima prema MTRZ-u većim od osam miliona evra.

Kanadski biznismen Piter Mank je od Vlade Crne Gore, preko svoje kompanije PM sekjuritiz sa Barbadosa, krajem oktobra prošle godine kupio za 3,26 miliona evra imovinu tivatskog vojnog brodogradilišta i Doma vojske u Tivtu i namerava da pretvori Arsenal u marinu za jahte.

Novi vlasnik je obećao socijalni program vrednosti 15,1 milion evra, ulaganje u zaštitu prirode od 6,2 miliona i 4,5 miliona evra za sanaciju lokacije. Ugovorom je predviđeno da u naredne četiri godine u Tivat bude uloženo najmanje 106 miliona evra.


Poslovni.hr je napisao:
SLOVENAČKA PRIVATIZACIJA PRESPORA

Privatizacija državnih udela u slovenačkim preduzećima i dalje prilično spora uprkos objavljenom planu premijera Janeza Janše.

Plan je o odvajanju države iz privrede, dok se iz preduzeća odvajaju samo paradržavni fondovi, kapitalno društvo (Kad) i slovenačko društvo za odštete (Sod).

Prodaja 40 odsto udela u Telekomu koja je počela još sredinom maja prošle godine teče sporije od očekivanja. Sporije se odvija i privatizacija Nove kreditne banke Maribor.

Vlada je u avgustu prošle godine imenovala grupu za privatizaciju koja je objavila konkurs za savetnika pri prodaji. Pregovara se s četiri kandidata o kojima će konačno odlučiti ministar finansija Andrej Bajuk.

Privatizacija Triglava stoji na mestu. Prvobitno je u planovima slovenačke vlade bila privatizacija Holdinga slovenačke elektrane, no sada se privatizacija odlaže za naredne dve godine, a slaba je i verovatnoća da će uskoro biti privatizovana Termoelektrana Trbovlje. Prodaju čeka i Nafta Lendava gde vlada želi započeti proizvodnju biodizela

Putinov kolega kupio Slovenačku industriju čelika

Ruski Koks, deo Industrial Metallurgical Holdinga (IMH), iz regije Kemerovo, platiće 105 miliona evra, a država zadržava 25 odsto. Nije bilo razgovora o promeni u upravljačkoj strukturi Slovenačke industrije čelika (SIJ).

"Koks je ponudio najveću cenu, odnosno 190,7 evra po deonici. Pre prodaje smo SIJ procenili pri čemu je najniža cena deonice iznosila 99,81 evro, a najviša 191,64 evra", izjavio je slovenački ministar privrede Andrej Vizjak.

Drugi ponuđač bio je nemački Scholz koji je za deonicu nudio 113 evra i, prema Vizjaku, nije se obavezao ni na kakve dalje investicije, nije predložio poslovni plan, a predstavio je i neodgovarajuću politiku zapošljavanja.

Država će u SIJ zadržati 25 odsto vlasničkog udela plus jednu deonicu što znači da će zadržati uticaj na statutarne promene. Koks će, po dogovoru s državom, ponudu za preuzimanje poslati i drugim deoničarima.

Koks bi, prema Vizjaku, do kraja 2009. godine u SIJ trebao da uloži 250 miliona evra što je više od planova nadzornog odbora SIJ. Tri godine ne bi se trebao menjati broj zaposlenih, a ako Koks odluči da proda svoje deonice, Slovenija će čak deset godina imati pravo prvenstvo kupovine.

"Još nije bilo razgovora o promenama u upravljačkoj strukturi SIJ", kaže Vizjak.

IMH je prošlu godinu završio s 1,69 milijardi evra prihoda iz poslovanja, ima oko 538 miliona evra kapitala, a prošle godine je ostvario čistu dobit u visini od 171 miliona evra.


Poslovni.hr je napisao:
POVLAŠĆENI STATUS BIH ZA LUKU PLOČE

Zagreb -- Hrvatska je spremna da Bosni i Hercegovini ponudi status najpovlašćenije nacije u korišćenju luke Ploče.

Hrvatska želi da BiH, čije su firme najveći klijenti luke Ploče, ponudi status najpovlašćenije nacije, naglasio je premijer Sanader koji je, komentarišući stav BiH da je luku Ploče izgradila BiH, rekao da je to tačno samo utoliko što su luku Ploče gradili svi koji su je koristili, jer se luka gradila zarađenim novcem.

Sanader je dodao da je to poznato u međunarodnim odnosima i ekonomiji, spomenuvši primer nemačke luke Hamburg, koja je takav status dala nekim zemljama.

Radna verzija takvog predloga već postoji u hrvatskom Ministarstvu mora, turizma, saobraćaja i razvoja i Hrvatska namerava da ga uskoro ponudi BiH, jer je to "prijateljski, fer i korektan predlog partnerima u BiH", izjavio je hrvatski premijer.

Kad je reč o mostu Pelješac - Komarna, Sanader je podsetio da se izgradnjom tog mosta rešava nekoliko pitanja jer se Hrvatska povezuje teritorijalno, rešava se pitanje saopbraćajne izolacije hrvatskog juga i podstiče se revitalizacija Pelješca i ostrva Korčula, Mljet i Lastovo. Sanader je rekao da će "taj most Hrvatska sigurno graditi", ali je dodao da će se pritom voditi računa o dva vrlo važna načela - da Hrvatska ima pravo na povezivanje delova svoje teritorije, ali i da BiH ima pravo na nesmetan prolaz do Neuma.

Predstavnici BiH smatraju da bi pitanje granice između BiH i Hrvatske i status luke Ploče mogli biti rešeni pod uslov0om da Hrvatska pristane na ono što je na ovom planu ranije urađeno, dok je član Predsedništva BiH Željko Komšić rekao da insistiranjem Hrvatske na mostu kopno-Pelješac može dovesti do spora sa BiH koji bi se rešavao međunarodnom arbitražom.




SVET

Business.hr je napisao:
TELEKOM AUSTRIJA POVEĆAO DOBIT

Beč -- Austrijska kompanija Telekom Austrija je u prošloj poslovnoj godini povećala neto dobit 24,6 odsto, na 772,4 miliona evra.

Prihodi od prodaje porasli su devet odsto, na 4,76 milijardi evra, čime je kompanija premašila očekivanja analitičara koji su očekivali promet u vrednosti 4,75 milijardi evra i neto dobit u vrednosti 543,8 miliona evra.

U četvrtom kvartalu 2006. promet je porastao 2,6 odsto na 1,2 milijarde evra, dok je neto dobit porasla na godišnjem nivou 63,6 odsto, na 63,3 miliona evra.

Kao glavne razloge za dobre poslovne rezultate kompanija je navela rast prihoda od prodaje usluga mobilne telefonije i pozitivan uticaj reformi sistema oporezivanja kompanija u Bugarskoj i Sloveniji.

Kompanija je posredstvom ogranka za mobilnu telefoniju Mobilkom prisutna i na hrvatskom, bugarskom, slovenačkom, srpskom i lihtenštajnskom tržištu.


Poslovni.hr je napisao:
DOBIT OMV-A 1,66 MILIJARDI EVRA

Austrijska energetska kompanija OMV objavila je da je u 2006. povećala dobit za 11 odsto, na rekordnih 1,66 milijardi evra.

Time je OMV premašio očekivanja analitičara, koji su u proseku očekivali pad dobiti za 12,7 odsto na 1,306 milijardi evra. Prihodi od prometa su porasli za 22 odsto na ukupno 18,97 milijardi evra, dok su analitičari predviđali rast prometa za 19,1 odsto.

Deonice OMV-a su poskupele 1,62 odsto na 42,71 evra, dok je kompanija objavila da namerava da poveća dividendu za 2006. za 17 odsto, sa 0,99 na 1,05 evra po deonici.

U četvrtom kvartalu kompanija je ostvarila rast dobiti za 25 odsto, zahvaljujući širenju poslovanja u Turskoj i rastu prihoda od prodaje goriva na benzinskim pumpama. Neto dobit je povećana u tom kvartalu na 295 miliona evra, premašivši očekivanja analitičara, koji su prognozirali dobit u vrednosti 232 miliona evra.

OMV je vlasnik 35 odsto deonica u turskom lancu benzinskih pumpi Petrol Ofisi koji je povećao dobit austrijske kompanije za 25 miliona evra. „Za nas je strateško širenje na Tursku bilo jako važno jer tursko tržište predstavlja značajan potencijal za rast u sledećoj decaniji", naglasio je izvršni direktor OMV-a Volfgang Rutenstorfer.

OMV namerava da godišnje ulaže oko dve milijarde evra u postojeće poslovanje, od čega će 900 miliona ići na rumunski SNP Petrom.


B92 je napisao:
DOZVOLA VLADE ZA PRODAJU KVANTASA

Kanbera -- Vlada Australije donela je odluku da dozvoli preuzimanje nacionalnog avioprevoznika Kvantas Ervejz.

Poslednja prepreka u zaključenju posla vrednog 8,6 milijardi dolara je srušena kada je vlada objavila da se neće suprostaviti prodaji Kvantasa i odobrila raspisavanje konkursa nakon što je dobila pismene garancije međunarodne grupe ulagača da će Kvantas u većinskom delu ostati u australijskim rukama.

Vlada kaže da će Kantas nastaviti da održava linije unutar Australije, što je bilo od ključnog značaja za državno rukovodstvo, naročito kada je u pitanju saobraćaj sa udaljenim i teško pristupačnim krajevima Australije.

Protivnici posla kažu da će preuzimanje okrnjiti status Kvantasa kao svetski cenjenje australijske kompanije, dok radnički sindikati strahuju da će posao voditi ka zatvaranju radnih mesta i novom zaduživanju kompanije.

Ukoliko bude prihvaćena ponuda konzorcijuma u kom se nalazi i domaća Mekveri banka koja već upravlja sidnejskim aerodromom, to će biti najveće preuzimanje jedne aviokompanije na svetu. Pored Mekveri banke u konzorcijumu sa nalaze i domaća finansijska kompanija Alko, američki Teksas Pacifik Grup i kanadski Oneks.

Uprkos rastu cena goriva poslednjih godina, Kvantas je ostao jedna od retkih kompanija koja je poslovala sa profitom u svakoj od poslednjih 13 godina, dok su ukupni gubici aviokompanija od 2001. godine prešli iznos od 40 milijardi dolara.


B92, Poslovni.hr je napisao:
"PORTUGAL TELEKOM" ODBIO SONAECOM

Deoničari portugalske telekomunikacione kompanije "Portugal Telekom" odbili su ponudu vrednu 11,9 milijardi evra.

Ponudu za neprijateljsko preuzimanje je uputila kompanija "Sonekom", ali je ona pala u vodu, jer je bila potrebna dvotrećinska većina glasova, a "Sonekom" je obezbedio podršku 43,9 odsto deoničara.

Prvi čovek "Sonekoma" Belmiro de Azevedo, inače najbogatiji Portugalac, je pokazao interes za preuzimanje "Portugal Telekoma" pre više od godinu dana, nameravajući da ostvari uštedu nakon spajanja divizija mobilne telefonije. "Sonekom" je vlasnik portugalskog trećeg najvećeg mobilnog operatora "Optimus".

Da bi deoničare ubedila da odbiju ponudu, uprava "Portugal Telekoma" im je ponudila isplatu dividendi, najavila reotkup deonica i objavila izdvajanje sektora kablovske televizije.


Poslovni.hr je napisao:
NOVE ČLANICE OPEK-A SUDAN I EKVADOR

Organizacija zemalja izvoznica nafte bi mogla da odloži investicije u nove proizvodne kapacitete vredne 254 milijarde dolara.

Do odlaganja bi moglo da dođe ako cena barela nafte padne ispod 50 dolara. Naftni kartel, naime, ima u planu da do 2010. uloži 130 milijardi dolara u dodatnu proizvodnju, a zatim u sledećih pet godina investira još 124 milijarde dolara.

Međutim, prošlomesečni pad barela ispod 50 dolara podstakao je OPEK na obustavu navedenih investicija. Kartel će uskoro raspravljati i o daljem smanjenju proizvodnje nakon što je početkom novambra smanjena za 1,2 miliona barela i od februara za dodatnih 500 hiljada barela.

Dugoročno gledano, OPEK će nastojati da zadržati svoj uticaj prijemom novih članica, pa je tako posle 30 godina organizaciji pristupila nova zemlja izvoznica nafte - Angola, a njoj bi uskoro mogli da se pridruže Ekvador, Sudan, Bolivija i Sirija. Prema poslednjim informacijama, članstvu je najbliži Ekvador čija je proizvodnja oko 538 hiljada barela dnevno, a Venezuela nastoji da u OPEK uključi i Boliviju. Pozivnica za pristupanje prestižnom klubu uručena je i Sudanu koji dnevno proizvede oko pola miliona barela.


B92 je napisao:
MILIJARDU FUNTI ZA KOMPANIJU TISO

Merlin Entertainments je kupio za milijardu funti kompaniju u čijem je vlasništvu čuveni muzej voštanih figura Madam Tiso.

Cilj kompanije koja je vlasnik i Legolenda je da postane druga najveća kompanija koja upravlja turističkim atrakcijama, nakon nedostižnog Diznija.

Kako su objavili, atrakcije u vlasništvu obe kompanije su prošle godine privukle 30 miliona posetilaca. Ujedinjene kompanije zapošljavaju 13 hiljada ljudi u 12 zemalja.

Većinski vlasnik Merlina je grupa Blakstoun koja upravlja sa 38 atrakcija širom sveta, među kojima su Legolend, Gardalend, Sea Life i Earth Explorer.

"Grupa koja nastaje biće u idealnoj poziciji da nastavi razvoj atrakcija koje smo mi započeli, kao i da ubrza širenje muzeja Madam Tiso po svetu", objavili su iz kompanije Tiso.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 10.03.2007. 11:06:56 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

B92 je napisao:
EPS TRAŽI POSKUPLJENJE STRUJE

Beograd -- Iz Elektroprivrede Srbije najavljuju da će uputiti zahtev da struja od 1. aprila poskupi za 20 odsto, ali cenu ne određuje samo EPS

Ubuduće će nezavisna Agencija za energetiku procenjivati da li je poskupljenje struje koji traži EPS neophodno i opravdano. Konačnu odluku, na osnovu mišljenja Agencije, doneće Vlada.

Kao prvo objašnjenje zbog čega računi za struju od prvog aprila treba da budu veći, u EPS-u kažu da bez toga nema veće proizvodnje i novih investicija. Kao glavni argument, u tom javnom preduzeću navode cene u regionu.

Momčilo Cebalović, direktor Centra za odnose sa javnošću EPS-a, kaže da ukoliko ne bude korekcije cene sledi dalji rast potrošnje jeftine energije, dok će se povećati uvoz električne energije po cenama koje su tržišne. " Mi smo ove godine kupovali kilovat-sat između šest i devet evrocenti, a prodavali po četiri. Dakle, jasno je da je na uvozu električne energije čist gubitak, a vlasnik će da odluči u kom pravcu će da krene elektroprivreda”, objašnjava on.

U Agenciji za energetiku koja proverava opravdanost poskupljenja struje kažu da zahtev EPS-a još nije stigao. Oni kažu da će ubuduće svaki put uporediti da li je traženo povećanje cene električne energije realno u odnosu na troškove i profit EPS-a.

Dušan Daković, iz Agencije za energetiku kaže da će njihovi eksperti proveriti da li je predlog koji podnese EPS u skladu sa metodologijom koja određuje način obračuna troškova proizvodnje i određene dobiti po kojem su energetski subjekti dužni da se rukovode pri predlaganju svojih cena.

Stručnjaci navode da bi,osim što traži veću cenu struje, EPS-ovo poslovodstvo trebalo da vodi računa i o tome da gubici u tom preduzeću budu što manji, a poslovanje što efikasnije.

Mijat Lakićević, glavni urednik magazina Ekonomist, smatra da bi cena trebalo da poraste zbog toga što je niska, niža nego bilo gde u regionu, i zbog čega je proizvodnja struje neisplativa. "To ne znači da EPS ne bi trebalo da svoje nefunkcionalnosti i loše poslovanje, odnosno relativno loše rukovođenje resursima, poboljša i bude efikasniji kao kompanija”, tvrdi on.

Prema mišljenju Mijata Lakićevića, izvesno je da će odluka o poskupljenju struje sačekati novu vladu. On navodi da je odlazeća Vlada donošenje takve nepopularne mere odugovlačila pred kraj mandata iz populističkih razloga da se ne bi zamerila biračima.


B92 je napisao:
MIŠKOVIĆ 891. U SVETU PO BOGATSTVU

Beograd -- Miroslav Mišković, vlasnik korporacije Delta, prvi Srbin na spisku najbogatijih ljudi na svetu koji objavljuje časopis Forbs.

Mišković se našao na 891. mestu sa ličnim bogatstvom koje se procenjuje na tačno milijardu dolara. Na prvom mestu najbogatijih ljudi na svetu je i dalje, već trinaestu godinu za redom vlasnik Majkrosofta Bil Gejts.

Miroslav Mišković, vlasnik korporacije Delta rođen je 5. jula 1945. u Kruševcu. Iako se do sada smatralo da je jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji – od danas te dileme više nema pošto se sa bogatstvom od milijardu dolara našao na 891. mestu Forbosove liste najbogatijih ljudi na svetu.

Nedavno je poljski magazin Vprost objavio listu stotinu najbogatijih ljudi postkomunističkih zemalja i tu je Mišković zauzeo 38. poziciju. Novinarka nedeljnika NIN Ruža Ćirković objašnjava odakle Miroslavu Miškoviću toliko novca da se plasira na tako prestižnu listu.

"Kao što je poznato, gospodin Mišković je u prošlosti kao direktor jednog društevnog preduzeća i potredsednik vlade pripadao ekonomskoj i političkoj nomenklaturi. To su u prošlosti naše zemlje bila dva odlična mesta da se stekne kapital i koliko je meni poznato to su jedina dva mesta gde je čovek mogao steći veze i poziciju za sticanje kapitala. Tako da je inicijalno poreklo Miškovićevog kapitala jasno", kaže novinarka NIN-a.

"Mišković je posle šest meseci, vrlo brzo otišao iz politike i počeo da se bavi biznisom u periodu kada je Srbija prolazila kroz vrlo teške prilike, tada se kao vrlo unosno pokazalo biti uvoznik i to je bio odličan način da se obogatiš“, dodaje Ćirkovićeva.

Koristeći privilegije za uvoz tokom kriznih 90-tih Mišković je preko kompanije Delta uvećao svoje bogatstvo. Ruža Ćirković ističe koji je to ključni razlog zbog čega je to bogatstvo i očuvao.

„Ja neću da sporim da taj čovek ima veliki talenat za biznis, ali je po meni najbitniji razlog taj da gospodin Mišković kad je jednom stekao bogatstvo nije više imao aspiracije da se bavi politikom. On nije bio nikada na udaru bilo koje političke moći u ovoj zemlji, a jedan od razloga za to je što on sam od kad je stekao taj kapital nije nikada pokazao aspiracije da neki deo političkog kolača uzme“, kaže Ruža Ćirković.

Posle Petog oktobra Mišković je bio povezivan sa tadašnjim liderima DOS-a, a veruje se da i sada ima jak politički uticaj. Devetog aprila 2001. kidnapovali su ga pripadnici Zemunskog klana, ali je oslobođen već sledećeg dana nakon što je, nezvanično, platio sedam miliona maraka koliko su otmičari tražili.

Iako vrlo retko izlazi u javnost stanovnici Beograda svakodnevno kupuju u trgovinskim lancima u njegovom vlasištvu Maksi, Tempo, C Market, Pekabeta. Od prošlog leta je i u poslovnoj saradnji i sa najbogatijim Hrvatom Ivicom Todorićem, vlasnikom Agrokora koji u Srbiji ima Idea trgovinski lanac.

Takođe, najveći broj butika u glavnoj šoping ulici u centru Beograda, Knez Mihajlovoj, pripada firmama koje su deo Miškovićeve koroporacije.

Ruža Ćirković smatra da je Srbija neregulisano društvo vrlo zgodno da se za kratko vreme stekne ogromno bogatstvo koje nekog pojedinca može dovesti i do Forbsove liste najbogatijih na svetu.

„Kakva je bila naša poreska politika, ko je u onih deset godina sankcija regularno plaćao porez? U uređenim zemlja, država se jako bori da vam srubi to ekonomsko bogatstvo odnosno da i ona uzme neki deo zarade. Bogatstva koja se u uređenim državama stiču generacijama kod nas su sticana za 15 godina ili za vreme jednog života i to samo zato što država nije imala uređeni poreski sistem", smatra ona.

„Ja sam sigurna da se ovde lakše dođe do velikog bogatstva nego recimo u Nemačkoj. Mi svi znamo šta se dešvalo do 2000. godine, a sada je ključno pitanje da li gospodin Mišković sada posluje u regularnim uslovima koji važe za sve. Ako posluje, on znači poseduje neke sposobnosti koje većina građana ne poseduje. Ja moram da kažem da isti uslovi poslovanja u ovoj zemlji ne važe za sve“, dodaje novinarka NIN-a.

Ovogodišnji spisak najbogatijih ljudi na svetu ima rekordnih 946 milijardera širom sveta, što je za 150 više nego prošle godine. Najveći broj milijardera je iz Amerike, pa zatim iz Rusije i Indije. Na prvom mestu Forbsove liste već trinaestu godinu za redom je vlasnik Majkrosofta Bil Gejts, sa ličnim bogatstvom od 56 milijardi dolara.

Urednik časopisa Stiv Forbs kaže da od prvih deset najveću pažnju zaslužuje Meksikanac Karlos Slim, koji se pre svega bavi telekomunikacijama. Njegovo ukupno bogatstvo iznosi 49 milijardi dolara i praktično je za petama osnivaču Majkrosofta i prvoplasiranom Bilu Gejtsu i drugoplasiranom Vorenu Bafetu.

Rusija sada ima gotovo podjednak broj milijardera kao Nemačka i posebno je upadljivo što su svi relativno mladi – prosek godina je 46. Ukupno 57 Rusa su najbogatiji ljudi na svetu i svi su uglavnom stekli bogatstva u nafti, čeličanama i rudnicima. Najbogatiji Rus je i dalje vlasnik londonskog Čelsija Roman Abramovič sa svojih 18,7 milijardi dolara.

Zahvaljujući rastu ekonomije u Kini i Indiji, većim brojem milijardera može da se pohvali i Azija. Na čelu liste od 36 indijskih milijardera je magnat u industriji čelika Lakšmi Mital sa 186 milijardi dolara, do kinesku listu od 41 milijardera predvode trgovac nekretninama iz Hong Konga Li Ka Šing i proizvođač hartije Jan Čeung.

Najbogatija žena na svetu je inače 84-godišnja Liliana Bitenkur, ćerka osnivača kompanije Loreal, sa 20,7 milijardi dolara i nalazi se na 12 mestu. Najmlađi milijarder na svetu je 23-godišnji Nemac Albert fon Turn und Taksis, koji je nasledio svoje bogatstvo.


Beta je napisao:
ATLAS DŽET LETI IZ NIŠA ZA ISTANBUL

Niš -- Turska avio kompanija Atlas džet dobila je dozvolu Direktorata za civilni vazdušni saobraćaj za letove na liniji Niš-Istanbul

U Ministarstvu za kapitalne investicije su rekli da je "ministarstvo odobrilo dozvolu za letove iz Niša tri puta nedeljno".

Niški aerodrom "Konstantin Veliki" još nije dobio obaveštenje da je turskoj kompaniji odobreno uspostavljanje sobraćaja sa niškog aerodroma, ali kažu da "ako je tačna informacija, saobraćaj bi mogao da bude uspostavljen 20. marta ili najkasnije prvog aprila".

Direktor aerodroma Radisav Radojković je kazao da se neće obraćati javnosti dok ne dobije zvaničnu informaciju iz Beograda.

Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić pre dva dana u Nišu je kazao da "niški aerodrom mora da se razvija bez obzira na odluku Jat ervejza" i da "ne možemo da dozvolimo da niški aerodrom bude blokiran zato što Jat ervejz ne može da leti".

Atlas džet je podneo zahtev prošlog meseca, izražavajući spremnost da avio saobraćaj započne 20. marta ove godine. Jat ervejz sa niškog aerodroma leti dva puta nedeljno za Cirih, a saobraćaj za Beč i Štutgart nikada nije realizovan, iako je u redu letenja.


Beta je napisao:
DELTA PLUS POČEO DA ULAŽE NA BERZI

Beograd -- Prvi domaći investicioni fond Delta plus dobio je rešenje o investiranju i počinje ulaganje na Beogradskoj berzi.

Investiranje u inostranstvu trebalo bi da počne za nedelju dana, rekla je direktorka tog fonda, čiji je osnivač beogradska kompanija Delta, Radmila Bajević.

Investicioni fond Delta plus je inicijalni kapital potreban za početak investiranja, a koji po zakonu iznosi 200 hiljada evra, prikupio za nedelju dana, četiri puta brže od planiranog. Trenutno kapital fonda iznosi oko 600 hiljada evra, a novac je investiralo oko 220 ulagača, ugla vnom fizičkih lica, ali ima i pravnih lica iz inostranstva.

Minimalni iznos za uplatu jedne investicione jedinice fonda, kako je kazala, verovatno će se povećati sa hiljadu na 1.010 dinara. Bajevićeva je kazala da povećanje minimalnog uloga ne može drastično da skače, jer je očekivani godišnji prinos fonda od 15 do 30 odsto. Međutim, već sada je maksimalan ulog u fond, koji ne sme da pređe deset odsto ukupnog kapitala fonda, povećan sa inicijalnih deset hiljada na 60 hiljada evra.

Delta plus, kao otvoreni investicioni fond, će ulagati do 70 odsto u hartije od vrednosti u zemlji, dok do 30 odsto može biti uloženo u inostranstvo. Predviđeno je da se, od ukupne imovine fonda, 65 odsto ulaže u akcije, do 15 odsto u novčane depozite, jer likvidnost fonda mora biti vrlo visoka, dok se ostatak može ulagati u obveznice i ostale hartije od vrednosti.


B92 je napisao:
NLB FINANSIRA NABAVKU 500 KAMIONA

Beograd -- NLB lizing objavio da je ugovorio nabavku 500 kamiona sa poluprikolicama, ukupne vrednosti 50 miliona evra.

Direktor te kompanije Dušan Stankov je rekao da je "NLB lizing" dao najbolju ponudu na tenderu koje je raspisalo Poslovno udruženje međunarodnih drumskih prevoznika Srbije i dodao da je sa tim udruženjem potpisan ugovor o finansiranju te kupovine.

"To je značajno za drumske prevoznike, jer će preko nas nabaviti najmodernije kamione sa Euro 5 motorima, te će biti u mogućnosti da dobiju licence za prevoz na tržištu EU", kaže Stankov.

On je podsetio i da je "NLB lizing" u prošloj godini finansirao nabavku vozila i opreme u vrednosti 29,3 miliona evra.

Ova lizing kompanija je za ovu godinu ugovorila i finansiranje kupovine 35 minibuseva za gradski saobraćaj u Beogradu ukupne vrednosti blizu dva miliona evra.

NLB lizing, prema rečima Stankova, ima bilansnu sumu od 63,3 miliona evra, 5.400 klijenata i tržišno učešće od 7,3 odsto.

NLB lizing je deo najveće slovenačke finansijske grupacije kojoj u Srbiji pripadaju i kompanija Prvi faktor, NLB interfinans, NLB LHB Banka, NLB Kontintetal banka i NLB Nova penzija.

NLB grupa posluje u Srbiji od 2003. Ta grupacija u svetu ima ukupno 57 članica i posluje u 16 država. Prošle godine imala je bilansnu sumu od 15 milijardi evra, tri miliona klijenata, zapošljava oko 8.200 radnika, a u prošloj godini je ostvarila profit od 150 miliona evra.


B92 je napisao:
LHB BANKA: 3 MIL. EVRA U DIVIDENDE

Beograd -- Predsednik izvršnog odbora NLB LHB banke, Slobodan Đurišić, najavio da će ta banka uskoro deliti dividende akcionarima.

Ova banka je u 2006. godini ostvarila dobit od 5,2 miliona evra, što je za 85,7 odsto više od prethodne. "Oko tri miliona evra ćemo odrediti za isplatu dividendi akcionarima" rekao je Đurišić. Zvaničnu odluku o tome doneće skupština akcionara.

Po rečima Đurišića, ova suma za isplatu je gotovo sigurna, ali će možda manji deo od tri miliona biti dodeljen i zaposlenima kao nagrada za ostvarene rezultate.

Ova banka je prošle godine zabeležila rast bilansne sume od 31,5 odsto, koja je dostigla 152,3 miliona evra i rast kapitala od 23,9 odsto na 19,2 miliona evra. Ima poslovnu mrežu od 17 filijala i 39 ekspozitura, i 448 zaposlenih.

NLB LHB banka je deo slovenačke finansijske grupacije NLB koja u svetu ima ukupno 57 članica i posluje u 16 država. Prošle godine NLB grupacija je imala bilansnu sumu od 15 milijardi evra, tri miliona klijenata, zapošljava oko 8.200 radnika, a u prošloj godini je ostvarila profit od 150 miliona evra.

U Srbiji je NLB vlasnik i NLB Kontinental banke.


ac/broker.co.yu je napisao:
"SOKO ŠTARK" USKORO NA BERZI

Beograd -- Beogradski konditor "Soko Štark" pojaviće se na Beogradskoj berzi 16. marta, početna cena na prvom trgovanju biće 900 dinara.

Većinski vlasnik "Soko Štarka" je beogradska "Grand kafa" koja je zajedno sa povezanim licima putem ponuda za preuzimanje stekla udeo od oko 94 procenta vlasništva.

Nastojanja većinskog vlasnika da kasnije kupi više od 95 odsto akcija i time stekne mogućnost da prinudno otkupi akcije svih preostalih malih akcionara u više navrata su okončane neuspehom.

"Soko Štark" je 2006. godinu okončao rastom prihoda od prodaje za 14 procenata dok je dobit pre oporezivanja iznosila 643 miliona dinara.


Dnevnik je napisao:
AKCIJE NA BERZI U POSLEDNJI ČAS

Ističe vreme za 1.100 preduzeća koja bi trebalo da predaju svoj berzanski prospekt, užurbanosti nema.

U Srbiji je do sada, po važećem i ranijim zakonima, privatizovano oko 2.400 preduzeća, a trenutno se na Beogradskoj berzi zvanično može trgovati akcijama tek svake druge od tih firmi.

Zbog odredbi novog Zakona o hartijama od vrednosti, kojim je 10. mart utvrđen kao krajnji rok za izlazak na tržište kapitala svih otvorenih akcionarskih društava, u ponedeljak 12. marta Beogradsku berzu trebalo bi da “zapljusnu” akcije više od 1.100 preduzeća. Uprkos tome, direktorka berze Gordana Dostanić kaže da poslednjih dana nema ništa spektakularno novo, niti se može uočiti posebna nervoza i užurbanost.

Da bi se njenim akcijama moglo trgovati, prethodno svaka firma mora berzi da dostavi odgovarajući berzanski prospekt, sa osnovnim podacima o sebi. S obzirom da skoro polovina od privatizovanih preduzeća to još nije učinila, a rok za to ističe za tri dana, bilo bi normalno da je na berzi gužva kao svojevremeno u redovima za osnovne životne namirnice.

U stvarnosti nema nikakve gužve i nervoze, a Gordana Dostanić kaže da je sve manje-više uobičajeno. Čak na berzu stiže i manje berzanskih prospekata i zahteva za uključenje akcija u trgovanje nego do sada, konstatuje ona i naglašava da ostaje da se vidi da li svi čekaju 10. mart, baš poslednji dan.

Uprkos tome, ona je uverena da će se na berzi narednih dana naći, ako ne baš sve, onda sigurno veliki broj preduzeća koja do sada nisu bila uključena u vanberzansko tržište. Pri tome, po njenim rečima, berza neće biti “usko grlo” čak ni u slučaju da preko hiljadu kompanija pokucaju na njena vrata poslednjeg dana.

Berza će uspeti da obradi sve papire i pripremi ono što je neophodno za nesmetan početak trgovanja tim akcijama, kategorična je ona i naglašava da je iz razgovara sa nekim brokerima, koji će sada imati ulogu korporativnih agenata, saznala da oni imaju dosta zahteva i da užurbano rade da pripreme sve potrebne papire.

U tom poslu brokeri su veoma pažljivi, jer sada zajedno sa direktorima kompanije odgovaraju za tačnost navedenih podataka u prospektu. Po njihovim rečima, u mnogim firmama privode se kraju pripreme za listiranje akcija, pa će mnoge 12. marta dostaviti berzi sve papire za prvo kotiranje akcija.

Iako sva otvorena akcionarska društva, koja to do sada nisu učinila, imaju zakonsku obavezu da se u ponedeljak nađu na listingu berze, to ne znači da će već tog dana početi trgovanje sa više od 1.100 novih akcija. A 12. mart biće prilika mnogim sitnim akcionarima, od kojih su neki vlasničke papire stekli i pre skoro 10 godina, da prvi put na tržištu vide ima li zainteresovanih kupaca za njihove akcije i koju su cenu oni spremni da plate.

Pri tome premijerni nastup na berzi čekaju i neke kompanije, oko kojih se u domaćoj javnosti svojevremeno podigla velika prašina, kao što je C market, za čijim je bivšim direktorom Slobodanom Radulovićem raspisana poternica uz optužnicu da je firmu oštetio za više desetina miliona evra, a u međuvremenu je većinski paket akcija kupila Delta Miroslava Miškovića.

Većina učesnika na tržištu kapitala nada se da ovoga puta nadležni nikome neće gledati kroz prste, a Gordana Dostanić ne veruje da će privatizovana preduzeća baš rizikovati sa sankcijama, koje su zaprećene zakonom. Za kažnjavanje firmi, koje ni ovoga puta ne ispoštuju propisane rokove za izlazak na berzu, biće zadužena Komisija za hartije od vrednosti.

Njoj su do sada ruke bile praktično vezane, jer stari zakon nije predviđao ama baš nikakve kazne za one koji nastave da izbegavaju berzu. Za tri dana to će se tretirati kao teži privredni prestup, za koji uz novčanu kaznu do dva miliona dinara, direktori mogu da budu kažnjeni i zatvorom do tri godine.


Politika.co.yu je napisao:
NA BERZI I AKCIJE "POLITIKE" A.D.

Beograd -- Posle jedne decenije od početka svojinske transformacije, akcije „Politike” a.d. izlaze na berzu.

Generalni direktor „Politike” a. d. Zoran Vacić potpisao je prospekt za trgovanje akcijama „Politike” a. d. na Beogradskoj berzi.

Ovim je u propisanom roku i u skladu sa Zakonom o hartijama od vrednosti omogućeno svim akcionarima „Politike” a. d. da trguju svojim akcijama.

Tačan datum početka trgovanja akcijama utvrdiće berza narednih dana, a trgovanje će se obavljati, kako je uobičajeno, preko ovlašćenih brokera.


Beta je napisao:
SRBIJA I SLOVENIJA O PENZIJAMA

Beograd -- Luci: Slovenija će potpisivanju socijalnog sporazuma sa Srbijom pristupiti u najkraćem mogućem roku.

Ambasada Slovenije u Beogradu ocenila je da način rešavanja problema isplate slovenačkih penzija u Srbiji, koji predlaže ministar rada Slobodan Lalović "nije najbolji" i da bi njegova izjava o tome mogla biti "zbunjujuća" za strane investitore.

Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Srbije Slobodan Lalović izjavio je u intervjuu "Politici" od 2. marta da je jedini način da se Slovenija primora da isplati srpske penzionere - onemogućavanje novih slovenačkih investicija u Srbiji.

"Bilateralni odnosi Srbije i Slovenije su dobri u svim područjima, pogotovo u privrednom i kulturnom. Takve izjave ministra verovatno nisu korisne za dalje unapređenje odnosa, ali ne verujem da bi mogle imati neke dugoročne negativne efekte", izjavio je ambasador Slovenije u Beogradu Miroslav Luci.

Ambasador je rekao da svi strani investitori, kao i slovenački, otvaraju nova radna mesta što je, kako je istakao, u interesu Srbije i njenih građana, dodajući da je stopa nezaposlenosti u Srbiji relativno visoka i da strane investicije mogu doprineti njenom snižavanju.

"Smatramo da su izjave visokih zvaničnika Srbije u tom pravcu (kakva je Lalovićeva) zbunjujuće za sve strane investitore, pogotovo za one koji tek odlučuju da li da investiraju u Srbiji. Ostaje činjenica da je ministar Lalović još član Vlade Srbije", navodi se u pisanoj izjavi ambasadora Slovenije u Beogradu.

Obostrana potraživanja Republika Slovenija pokušava da reši potpisivanjem socijalnih sporazuma sa bivšim republikama SFRJ, rekao je on.

Komentarišući izjavu ministra Lalovića, Luci je istakao da je "potrebno objasniti da je srpska strana već nekoliko puta izrazila interes za rešavanje tog problema" i dodao da je "i Slovenija zainteresovana za potpisivanje socijalnog sporazuma".

Luci je ocenio da pitanje isplata penzija "nije ni jednostavno ni jednosmerno", napominjući da su sa raspadom SFRJ nastala međusobna potraživanja osoba koje su deo radnog veka provele u jednoj od republika čiji nisu građani.

Kako je rekao Luci, prema podacima Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Slovenije, uprkos tome što sporazum nije potpisan, čak 2.737 državljana Srbije penzije prima na nerezidentne bankovne račune u Sloveniji.

"Sve osobe koje su imale zakonsku osnovu za penzionisanje, to pravo su mogle ostvariti direktno u Sloveniji. Obostrani problem predstavljaju srpski građani koji su samo deo radnog veka radili u Sloveniji, ili slovenački građani koji su radili u saveznim organima, vojsci ili preduzećima u Srbiji", precizirao je Luci.

Te osobe u Sloveniji, prema njegovim rečima, primaju samo akontaciju penzija pošto ni one ne mogu u celini da ostvare svoja prava zbog toga što socijalni sporazum nije potpisan.

Luci je ukazao da je na obe strane potrebno evidentirati i izneti u pregovorima tačan broj potraživanja, odnosno broj tih osoba i istakao da će biti potrebna dobra saradnja obe strane, naročito u razmeni podataka.

Na slovenačke penzije čeka oko 7.000 građana Srbije

Na slovenačke penzije, koje su ostvarili delimičnim radnim stažom u Sloveniji, u Srbiji trenutno čeka od šest do sedam hiljada građana, kažu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike.

Rukovodilac Grupe za međunarodne sporazume o socijalnom osiguranju Radoje Savićević kaže da je problem višegodišnji i da je srpska strana inicirala to pitanje još 2001. godine.

Savićević navodi da su od tada "inicijative za održavanje pregovora redovno upućivane slovenačkoj strani, ali nisu naišle na spremnost
slovenačke strane za započinjanje pregovora".

Prema njegovim rečima, pošto je Slovenija nedavno potpisala sličan sporazum sa Bosnom i Hercegovinom, srpska strana je opet reagovala, tražeći da se to pitanje reši.

"To pitanje obuhvata mnogo širu, neregulisanu oblast socijalnog osiguranja sa svim pravima, među kojima je i zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti", kazao je Savićević, podsetivši da je Srbija taj sporazum zaključila sa svim bivšim jugoslovenskim republikama, osim sa Slovenijom.

Primera radi, u decembru je zaključen taj sporazum sa Crnom Gorom, a očekuje se da na snagu stupi ove godine, dodao je on.

Savićević je napomenuo da bi u slučaju zaključenja sporazuma, navedeni korisnici bili obuhvaćeni preračunom, pri čemu bi svaka država preuzela na svoj teret staž osiguranja, ostvaren na svojoj teritoriji.

Taj broj uvećavaju aktivni osiguranici, koji kako kaže Savićević, tek treba da ostvare pravo na penziju iz Slovenije, jer imaju deo staža u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.


B92 je napisao:
KUPOVINA DAJNERSOM PREKO INTERNETA

Beograd -- "Dajners klub" je sa kompanijom "PAKOM" pokrenuo prvi srpski internet „payment gateway“.

To znači da će korisnici Dajners kartice moći da kupuju preko interneta u domaćim web prodavnicama, na način koji je već odavno prisutan u svetu – spajajući bezgotovinski sistem plaćanja i globalnu računarsku mrežu Internet.

Jedna od vodećih domaćih IT firmi - „PAKOM“, prva je omogućila internet kupovinu i naplatu na domaćim sajtovima.

„PakomPay“ mogu koristiti sva preduzeća i pojedinci koji imaju svoje veb sajtove i žele da svojim korisnicima i klijentima omoguće kupovinu robe i usluga preko interneta.

Domaće firme će na ovaj način biti u prilici da im sredstva uplaćena na Internetu od domaćih ili inostranih kupaca posredstvom „PakomPay“ sistema direktno dolaze na njihov račun.

Prvi domaći veb sajt na kome možete ne samo izabrati i naručiti, već posredstvom Interneta i platiti željenu robu je - http://www.pakom.com.

Na sajtu možete preuzeti aktuelni cenovnik usluga „PakomPay“ i vec za 24 sata prodavati robu, usluge ili primati donacije preko sopstvenog veb sajta.


Beta je napisao:
UNIVERZIJADA - PODSTICAJ TURIZMU

Predstavnici srpske turističke privrede su na ITB pozvali posetioce da Srbiju uvrste među ciljeve ovogodišnjih putovanja.

Na Međunarodnoj turističkoj berzi (ITB) u Berlinu oni su istovremeno izrazili uverenje da će Univerzijada, koja se u Beogradu održava 2009. godine, dati značajan podsticaj turizmu u Srbiji.

Predstavnici turističke privrede Srbije su ukazali ne samo na ono što se nudi turistima koji dođu u Srbiju, već i na mogućnosti ulaganja u turizam Srbije s obzirom da predstoji privatizacija daljih hotela i drugih turističkih objekata.

Posebno je istaknuto da je od prošle godine avio-kompanija "Džerman Vings" (German Wings) uvrstila Beograd u ciljeve do kojih nudi jeftine letove, kao i da se Srbija sada nalazi u ponudi četiri velika nemačka turoperatera.

Na konferenciji za novinare govorili su ministar za trgovinu i turizam Bojan Dimitrijević, direktor Turističke organizacije Srbije (TOS) Miodrag Popović, sekretar za privredu Vojvodine Siniša Lazić i predstavnici turističkih organizacija Beograda i Novog Sada.

Oni su kao "magnete" za turiste naveli festival "Egzit" (EXIT) u Novom Sadu na kojem je prošle godine bilo oko 250.000 posetilaca iz zemlje i Evrope, kao i Dragačevski sabor trubača u Guči na kojem je 2006. bilo čak 350.000 domaćih i stranih gostiju.

Tokom narednog perioda očekuje se razvoj banjskog i planinskog turizma, kao i veće zanimanje inostranih gostiju za krstarenja Dunavom, splavarenje i ture do Beograda i Novog Sada.

Posebno je istaknuto da se veliki doprinos turističkoj privredi očekuje od Univerzijade koja će se u Beogradu, uz učešće sportista iz 170 država, održati 2009. godine.

Srbija na ITB-u izlaže na prostoru od oko 120 kvadratnih metara. Pored TOS-a, na štandu su se predstavili i Turistička organizacija Beograda, turističke organizacije Vojvodine i Novog Sada, turističke organizacije Užica i Temerina, Železnice Srbije, kao i više turističkih agencija iz Srbije.

ITB je najveći turistički sajam na svetu. Ove godine na njemu učestvuje 11.000 izlagača iz 184 zemlje. Zemlja gost ove godine je Indija.


B92 je napisao:
KURS FORMIRAN VAN SASTANKA MDT-A

Beograd -- Zvanični srednji kurs dinara 8. marta je formiran je samo na osnovu međubankarske trgovine realizovane van sastanka MDT-a.

Narodna banka je saopštila da je obim direktne međubankarske trgovine, realizovan u 55 transakcija, iznosio 40,5 miliona evra, dok na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta (MDT) trgovina nije evidentirana.

To znači da je kurs na nivou od 80,9911 dinara prema evru formiran u punoj meri pod uticajem tržišnih faktora, tri dana nakon izmene načina utvrđivanja kursa, piše u saopštenju NBS.

Sektor za devizne poslove centralne banke na početku svakog radnog dana izračunava prosečni ponderisani kurs dinara prema evru na osnovu izveštaja banaka o ukupnoj međubankarskoj trgovini devizama ostvarenoj prethodnog radnog dana, uključujući i trgovinu na sastanku MDT-a. Kurs izračunat na taj način predstavlja zvanični srednji kurs dinara prema evru za taj dan.

Uzimajući u obzir aktuelne međuvalutne odnose na svetskim finansijskim tržištima, utvrđuju se i zvanični srednji kursevi dinara prema drugim valutama primenom principa pravilno ukrštenih kurseva.

Ovako formirane kursne liste za zvanični srednji kurs dinara, za devize i za efektivni strani novac važe od osam časova tog radnog dana do objavljivanja narednih.




REGION

B92 je napisao:
RAST BDP-A SLOVENIJE 5,2 ODSTO

Ljubljana -- Slovenija je u prošloj godini, prema prvim procenama, ostvarila 5,2 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

To je najviša stopa rasta slovenačkog BDP-a od 1999. godine, a ukupnom ekonomskom rastu Slovenije u 2006. najviše su doprineli rast izvoza, domaća potrošnja i investicije.

U poslednjem prošlogodišnjem kvartalu je zabeležena stopa rasta BDP-a od 5,5 odsto, a domaća potrošnja je za privredni rast bila mnogo značajnija nego godinu dana ranije, s obzirom da je porasla 5,5 odsto. Još važniji je bio izvoz, koji je povećan za 6,5 odsto.

Vrednost slovenačkog BDP-a po tekućim cenama u 2006. godini iznosi 29,7 milijardi evra, odnosno 14.811 evra po stanovniku.


Beta je napisao:
MOBILKOM PREGOVARA U SKOPLJU


Skoplje -- Mobilkom, pobednik na tenderu za trećeg operatera mobilne telefonije u Makedoniji, počeo je pregovore sa vladom.

"Mi ćemo ispoštovati rok za uplatu novac za licencu do 25. marta", izjavio je predstavnik tog operatera Aleksandar Karlovič posle razgovora u Agenciji za elektronske komunikacije.

On nije mogao da precizira kada će Mobilkom Austrija početi rad, ali je kazao da će to biti u roku predviđenim tenderom, odnosno najkasnije za šest meseci od dobijanja licence za rad.

Saglasno pravilima tendera, Mobilkom Austrija treba da obezbedi 30 odsto pokrivenosti teritorije, za dve godine 50 odsto, a posle četiri godine 90 odsto pokrivenosti teritorije Makedonije.


Vijesti je napisao:
CRNA GORA: NOVI INVESTICIONI FOND

Podgorica -- Novi investicioni fond u Crnoj Gori "Vestern Balkan investment" će za desetak dana zvanično početi da radi.

Sa kapitalom od 10 miliona evra, ovaj regionalno orijentisan fond pojaviće se na berzama zapadnog Balkana, i u Rumuniji i Bugarskoj, novim članicama Evropske unije.

"Najviše raspoloživog novca, do 60 odsto, za početak planiramo da uložimo na tržište Srbije, oko 10 odsto portfelja planiramo da formiramo u Crnoj Gori, a ostatak u drugim zemljama regiona", rekao je direktor fonda Esad Zaimović posle osnivačke skupštine akcionara.

Prema njegovim rečima, u Crnoj Gori su strateške hartije "koje planiramo da kupimo trenutno precenjene i sačekaćemo eventualno korekciju na tržištu".

"Ako bismo sada značajnije ulagali na ovo tržište, koje je relativno 'plitko', izazvali bismo rast cena akcija koje nemaju realno opravdanje u kvalitetu firmi", kaže Zaimović.

On je istakao da očekuju da će se na tržištu Srbije već od 10. marta pojaviti veća ponuda novih akcija. Tada ističe zakonska obaveza u Srbiji da se sve firme uključe na Beogradsku berzu.

Osnivačkim aktima "Vestern Balkan investmenta" (Western Balkan investment) predviđeno je da više od 10 odsto portfelja ne može da čini jedna hartija.

Među glavnim osnivačima fonda su investitori iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Italije koji su do sada najviše radili preko beogradske kuće Senzal.

Prema rečima Zaimovića, investicioni fond je formalno registrovan u Crnoj Gori zato što je zakonska regulativa za "osnivanje fonda najliberalnija u regionu i zato što imamo stabilnu valutu evro".


Beta je napisao:
TELEKOM CG NE ISPLAĆUJE DIVIDENDE : )

Podgorica -- Akcionari Telekoma CG upotrebiće profit iz 2005. u iznosu od 1,83 miliona evra, za pokrivanje gubitaka i tekuće rezerve.

Na skupštini su prihvaćeni finansijski izveštaji za 2005. godinu, za koju manjinski akcionari kažu da je bila najgora u istoriji poslovanja Telekoma i tražili da im se daju detaljniji podaci o troškovima i visini amortizacije.

Na pitanje predstavnika hrvatske Poštanske banke i crnogorskih privatizacionih fondova, koji zajedno poseduju 2,29 odsto kapitala kompanije, dokle je stigla istraga o spornim ugovorima za savetodavne usluge zbog kojih je kasnio finansijski izveštaj, predsednik odbora direktora Bence Makai je odgovorio da je istraga u toku, a da su preduzete sve mere da se to više ne ponovi.

Pod istragom Mađar Telekoma, koji je vlasnik 76 odsto crnogorske kompanije, nalaze se ugovori koje su Telekom i Monet sklopili za konsultantske usluge, vredni 2,9 miliona evra, a nekoliko zaposlenih je suspendovani, pa su potom dali ostavke.

Makai je izjavio da uprava crnogorskog Telekoma još nije odlučivala o isplati dividende za prošlu godinu, ali je istakao da su pokazatelji takvi da bi to trebalo očekivati. Telekom je 2006. godinu završio sa 41 milion evra neoporezovane dobiti, što je 67 odsto više nego u 2005. Prihodi su porasli 11 odsto na 116,2 miliona evra.

"Kompanija stoji veoma dobro i vidljivo je prisustvo Dojče Telekom grupe, koje se neće odraziti samo na finansijski izvještaj za prošlu godinu, već i na korisnike, kojima ćemo moći prižiti najmodernije servise na telekomunikacionom tržištu", rekao je Makai nakon škupštine akcionara.


Vijesti je napisao:
„IVANGRAD” PRIVUKAO STRANE KUPCE

Podgorica -- Za kupovinu imovine rudnika mrkog uglja "Ivangrad" u Beranama, zainteresovano je pet stranih kompanija.

Prema informacijama iz Ministarstva za ekonomski razvoj, za rudnik koji je u stečaju od januara 2004. godine, interesovali su se predstavnici "Ekosala" iz Slovačke, "Balkan energy" i "Omonia Athens" iz Grčke, kao i "Coal constructors" iz Velsa.

Osim njih, interesovanje je pokazala i kompanija Sencap, koju su osnovali grčki "Public power corporation" i američki "Contour global", a u maju bi kao partnera trebalo da dobiju i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). Firma je osnovana sa ciljem gradnje energetskih kapaciteta u Jugoistočnoj Evropi, kupovine rudnika, razvoja prenosne i distributivne mreže.

Interesovanje za beransku kompaniju najavili su i predstavnici "Global steel holdinga" iz Londona, kompanije koja pripada indijskom čeličnom magnatu "Pramodu Mitalu", kao i austrijske Albine.

Proizvodnja u beranskom rudniku prekinuta je u decembru 2002. godine kada je dotadašnji većinski vlasnik iz Slovačke napustio kompaniju.

Na tenderu, koji će, prema očekivanjima biti objavljen za dve sedmice, verovatno će biti ponuđena imovina rudnika u stečaju, a ne akcije.

U timu koji priprema tender trenutno analiziraju dugove rudnika, koji iznose oko 1,2 miliona evra, a naredne sedmice bi Vlada trebalo da odluči o produžetku koncesija Rudniku za eksploataciju uglja.


seebiz.net je napisao:
MAĐARSKE DEVIZNE REZERVE 17 MLRD. €

Mađarske devizne rezerve prošlog meseca su porasle za 917 miliona evra i krajem februara su iznosile 17,16 milijardi evra.

To je već drugi put u istoriji da devizne rezerve ove zemlje premašuju iznos od 17 milijardi evra, pokazuju podaci mađarske centralne banke.

Inače, iznos deviznih rezervi se u toku prošle godine kretao u rasponu od 16,2 do 17 milijardi evra, osim kratkog uzleta u martu, kada su dostigle 17,83 milijardi evra, kao rezultat izdavanja novih serija državnih obveznica, u iznosu od 50 milijardi jena i 500 miliona funti. Devizne rezerve u februaru su bile veće za 767 miliona evra u odnosu na kraj 2006. godine i za 446 miliona evra u poređenju sa istim mesecom prošle godine.




SVET

seebiz.net je napisao:
CEH ERLAJNS SMANJIO GUBITKE

Prag -- Češka državna aviokompanija Čeh Erlajns je smanjila gubitke u 2006. na 14 miliona evra, za 3,5 miliona manje nego 2005.

Čeh Erlajns je prošle godine povećao prihode za šest odsto, na 833 miliona evra i prevezao 5,5 miliona putnika, a zahvaljujući centralizaciji nabavke kompanija je uštedela sedam miliona evra.

S druge strane, nije se uspelo uštedeti na platama zaposlenih jer uprava nije uspela da postigne dogovor sa sindikatima radnika o smanjenju nivoa plata, koje su porasle i do 15 odsto, u skladu sa kolektivnim ugovorima.

Kompanija ove godine očekuje još bolje poslovanje i izlazak iz začaranog kruga gubitaka uz dobit od minimalno 1,5 milion evra, ali će i dalje sprovoditi restrukturiranje sa zadatakom da postigne profitabilnije poslovanje. Tokom ove godine planira se prodaja teretnog terminala i privatizacija nekih usluga, kao i da se preveze 300 hiljada više putnika.


Beta je napisao:
KINA ULAŽE SVOJE DEVIZNE REZERVE

Peking -- Kina osniva investicionu kompaniju da bi izvukla veći profit iz deviznih rezervi koje su premašile hiljadu milijardi dolara.

Ministar finansija Đin Ženćing nije rekao kako će nova kompanija ulagati rezerve, za koje se veruje da su u najvećem delu investirane u američke državne obveznice, niti koliki deo rezervi će biti usmeren kroz novu kompaniju.

"Možemo da postignemo veću zaradu ulaganjem," rekao Đin i dodao da "sada pripremamo organizaciju te nove korporacije", ali nije rekao kada će ona početi da radi.

Ekonomisti procenjuju da bi Peking mogao da prebaci 200 do 400 milijardi dolara novoj kompaniji, čime bi bio stvoren jedan od najbogatijih investicionih fondova na svetu, u potezu koji može da izmeni tokove milijardi dolara na svetskim tržištima.

Promena kineske ulagačke strategije može da se odrazi na kupovinu američkih državnih hartija, podrivajući tržište na koje se Vašington oslanja u finansiranju svog mamutskog budžetskog manjka.

Ali, analitičari kažu da Kina, sa deviznim rezervama koje rastu čak 20 milijardi dolara mesečno, može sebi da dozvoli da nastavi da kupuje državne obveznice SAD, koje donose tri odsto godišnje kamate, a da istovremeno usmerava milijade u ispletivija ulaganja.

Ministar finansija SAD, Henri Polson, odbacio je prošle sedmice sugestiju da bi promene u kineskim kupovinama obveznica mogle da utiču na SAD.


Poslovni.hr je napisao:
KVARTALNA DOBIT KREDI AGRIKOLA VEĆA

Druga najveća francuska banka Kredi Agrikol je objavila 9,8 odsto porast dobiti u četvrtom kvartalu 2006. godine.

To je rezultat porasta zarade u sektoru upravljanja imovinom i povećanog kreditiranja klijenata. Neto prihod porastao je na 1,11 milijardi evra od jedne milijarde zabeležene godinu dana ranije.

Prihodi su se popeli za 14 odsto, na 4,21 milijardu evra, ali takvi rezultati nisu previše uzburkali investitorske vode, jer se moglo očekivati da će osiguravateljski sektor rasti, a prodajni usporavati.

Dobit u sektoru upravljanja imovinom povećala se za 35 odsto na 485 miliona evra, dok je zarada u sektoru kreditiranja klijenata porasla 26 odsto na 120 miliona evra čemu je doprinela i akvizicija grčke Emporiki banke.


Pincom.biz je napisao:
RUMUNSKI "PETROM" POVEĆAO DOBIT

Rumunska naftna kompanija "Petrom" je objavila za 2006. godinu rast neto dobiti za 61 odsto, na 647 miliona evra.

Pritom je prodaja povećana za 22 odsto na godišnjem nivou, na 3,71 milijardu evra.

Prema saopštenju te kompanije, rast cena nafte je glavni razlog velikom porastu profitabilnosti rumunske kompanije.

Kompanija je u Rumuniji proizvela 73,1 miliona barela nafte i ekvivalenata nafte (-6,3%), dok je u Kazahstanu povećala proizvodnju nafte i gasa za 42 odsto, na 1,58 miliona barela ekvivalenata nafte.

Na domaćem tržištu "Petrom" je prodao 4,91 miliona tona nafte ili 6,2 odsto manje nego 2005. godine, ali je zato uspeo utrostručiti prodaju na svojim benzinskim stanicama u inostranstvu i to zahvaljujući preuzimanju tri prodajne mreže austrijskog OMV-a (njihovog većinskog vlasnika).

“Petrom” navodi da će ove godine u svoj razvoj i modernizaciju uložiti 900 miliona evra, otprilike 8 odsto više nego 2006. godine, kada je investirala 831 milion evra.

U kompaniji predviđaju da će cena nafte na svetskom tržištu biti nešto niža nego lani, ali da će ipak ostati na visokom nivou. Dobri rezultati očekuju se i u poslovanju sa gasom.


--------------------------------------------------------------

Данас баш има доста занимљивих вести, поготово оних везаних за нашу берзу.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 14.03.2007. 11:06:10 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

B92 je napisao:
KUPROM PODIŽE KREDIT ZA RTB BOR

Beograd -- Rumunska kompanija Kuprom će uzeti kredit za kupovinu RTB Bor i investiranje u to preduzeće u iznosu od 600 miliona dolara.

"Za kupovinu Rudarsko-topioničarskog basena platićemo 400 miliona dolara, a obavezali smo se da ćemo u naredne četiri godine investirati 180 miliona dolara", rekao je vlasnik Kuproma Horia Simu.

On je dodao da će kao zalog za kredit od banaka Meril Linč i Dojčebanke biti iskorišćeno i 30 do 40 odsto imovine RTB-a, koja se može upotrebiti za te namene.

“Mi možemo da stavimo zalog na sve što je u našem vlasništvu, a to nije puno. Daću vam primer, glavna zgrada u Boru, veoma lepa zgrada, već je pod zalogom neke ruske banke”, objašnjava Simu.

Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević kaže za B92 da nije uobičajeno da kupac u privatizaciji ima pravo da firmu koju kupuje plati tako što će založiti svu njenu imovinu da bi dobio kredit.

“Da bi to bilo transparentno trebalo bi da je to sadržano i u samoj tenderskoj dokumentaciji tako da svi kupci imaju pravo da koriste tu pogodnost, jer ta pogodnost je mogla usloviti da se i plati više u privatizaciji Bora”, smatra Kovačević i dodaje da je “velika pogodnost kada se kupcu dozvoljava da nešto kupi i stavi to u zalog da bi dobio novac u formi kredita”.

Iako je ugovor o prodaji Bora potpisan prošle nedelje, još nijedan dolar nije uplaćen na račun Vlade Srbije.

“Plaćanje će biti nakon zatvaranja transakcije i u skladu sa odredbama ugovora. Treba da budu ispunjeni neki uslovi - da se pobroje sva sredstva, sve zalihe. Takođe, Vlada mora da uradi reizdavanje dozvole za Kuprom. To su stvari koje prvo treba da budu urađene i nakon toga će uslediti plaćanje”, kaže vlasnik rumunske kompanije.

Kuprom, prema njegovim rečima, nije dobio nikakve povlastice od Vlade Srbije za kupovinu RTB-a, kao ni pravo preče kupovine firmi koje u svojoj proizvodnji koriste sirovine iz RTB-a. Simu je rekao da može da se složi sa onima koji kažu da Bor ne vredi toliko koliko su oni spremni da plate, ali da oni imaju dugoročne planove. Prema njegovim rečima, biće potrebno osam do deset godina da se isplati investicija u RTB Bor.

Novi vlasnik RTB-a će zadržati sve radnike, kojih trenutno ima 4.524, a za one koji žele da napuste preduzeće biće obezbeđene otpremnine od 400 evra po godini staža.

Simu je potvrdio da Kuprom želi da kupi još neke srpske kompanije, a već je uputio pismo o namerama za kupovinu novosadskog Novkabela.

Kuprom je u vlasništvu tri rumunska biznismena i jedan je od najvećih proizvođača bakra, bakarne šipe i emajlirane žice u istočnoj Evropi. Očekivani prihod kompanije u ovoj godini je 200 miliona dolara.

Ist point uložio žalbu na privatizaciju

Kompanija Ist point, drugoplasirana na tenderu za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena Bor, uputila je Ministarstvu privrede žalbu na postupak privatizacije tog preduzeća.

"Sumnjamo u regularnost tendera, zbog čega smo od Agencije za privatizaciju zatražili da nam dostavi kupoprodajni i ugovor o prenosu eksploatacionih prava", kažu u Ist pointu, čiji je vlasnik Zoran Drakulić.

U Ist pointu su ponovili sumnje u regularnost prodaje imovine RTB-a, i zatražili na uvid kuporodajni ugovor sa rumunskom kompanijom Kuprom, koja je kupila imovinu RTB-a za 400 miliona dolara, dok je konzorcijum koga čine Ist point i britanski investicioni fond ponudio 340 miliona dolara.


Poslovni.hr je napisao:
"DELTA I AGROKOR UGROŽAVAJU FRANCK?

Početkom 2008. u Konzumu i Delta Maksiju naći će se zajednički proizvod iz fabrike kafe u Staroj Pazovi.

Korišćenjem maloprodaja, kao ključnih poluga novog projekta, proizvodnjom vlastitog brenda u kafi na direktnom udaru će se naći dosadašnji tržišni lideri u ovim branšama u obe zemlje.

U Hrvatskoj je to Frank (Franck), a u Delti kažu da su sa Frankom vođeni neuspešni razgovori o nekim modelima saradnje, navodi na sajtu poslovni.hr.

Budući da su analize pokazale da na tržištu ima prostora za novi brend u kafi, bez previše kolebanja se ušlo u novu investiciju vrednu 12 miliona evra.

Kapacitet fabrike koja se gradi u Staroj Pazovi trebalo bi da proizvede 7000 tona kafe godišnje, pa se na proleće 2008. u Konzumu i Delta Maxiju očekuje prvi zajednički proizvod dve kompanije, i to s vrlo ambicioznim planom, da u startu uzme 20 odsto udela na tržištu.

Delta holding je zaokružio svoju strategiju u Srbiji pa poslovni fokus počinje da širi na tržište zemalja Cefte, i to prvo u BiH, Makedoniji, Albaniji i Hrvatskoj, a potom i šire.

Kupovinom mesne industrije kompanija koja je dobro pozicionirana u agraru upravo u mesnoj industriji ima velike ambicije, Delta preskače carinske barijere i pozicionira se u Hrvatskoj kao domaći proizvođač.

Delta holding je osnovana pre šesnaest godina. Kompanija zapošljava oko 17.000 ljudi, a na listi najvećih srpskih kompanija najviše je pozicionirana privatno preduzeće (iza NIS-a i EPS-a).

U ovoj godini planira promet od 1,8 milijardi evra, a plan investicija veći je od 400 miliona evra. Prvi Deltin maloprodajni objekt izgrađen je 2000., a nakon šest godina Delta je, što organskim rastom, što akvizicijama (Pekabeta i C-market), postala najveći srpski maloprodajni lanac i predvodnik konsolidacije trgovine u Srbiji.

Ključna konkurentska prednost mu je činjenica da osim Merkatora i Konzuma na tržište Srbije još nisu ušli veliki inostrani trgovački lanci.

U "Delta Holdingu", jednom od najvećih srpskih privatnih preduzeća, nisu želeli za B92 da otkriju detalje o nastupanju na hrvatskom tržištu, kao ni o projektu izgradnje fabrike kafe sa hrvatkim Agrokorom.


Beta je napisao:
HORGOŠ-POŽEGA: ŠPANCIMA ISTIČE ROK

Beograd -- Poslednji dan da se potpiše parafirani ugovor za dodelu koncesije za izgradnju autoputa Horgoš-Požega je 14. mart.

Ministar za kapitalne investicije je rekao da će tokom ove sedmice biti odlučeno da li će koncesioni ugovor za izgradnju autoputa Horgoš-Požega biti potpisan sa špansko-austrijskim konzorcijumom FCC i Alpina majreder ili će posao biti ustupljen kompaniji PORR, drugoplasiranoj na tenderu.

"Ukoliko španska kompanija, koja je tražila dodatne konsultacije, ne potpiše ugovor, mora se pozvati drugorangirani PORR koji je već napravio sporazum sa drugim delom pobedničkog konzorcijuma, austrijskom Alpinom, da zajednički rade", rekao je Ilić.

Potpisivanje ugovora je odloženo sredinom januara jer je vlasnik španske kompanije FCC tražio dodatna objašnjenja, uznemiren zbog raznih pisama koja su dobijali u vezi sa koncesijom.

Konzorcijum FCC i Alpine majreder pobedio je početkom novembra 2006. godine na tenderu za izgradnju deonice autoputa od granice sa Mađarskom do Požege, ponudivši najnižu cenu od 1,5 milijardi evra.

Koncesija se daje na 25 godina, a predviđena je izgradnja leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada, duge 106 kilometara, održavanje 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda i projektovanje i izgradnja autoputa od Beograda do Požege, dužine 148 kilometara.

Drugorangirani ponuđač na tenderu koji je raspisan u oktobru 2005. godine bio je "Srpski konzorcijum" PORR, sledi konzorcijum koji predvodi austrijski Štrabag, dok je najnepovoljniju ponudu dostavio konzorcijum francuske firme Vinči i GNP.

Autoput Horgoš-Požega trebalo bi da bude deo izgradnje nove saobraćajnice do crnogorskog primorja, ukupne vrednost oko 3,5 milijardi evra, dok bi deonica kroz Srbiju trebalo da košta oko 1,5 milijardi evra.


B92 je napisao:
REFERENTNA KAM. STOPA OSTAJE 11,5%

Beograd -- Monetarni odbor NBS je odlučio da referentna kamatna stopa ostane 11,5 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije.

Odluka je zasnovana na proceni Monetarnog odbora da još nema dovoljno informacija o kretanju inflacije u prvom kvartalu ove godine, kao i na činjenici da krajem marta ističe privremeno finansiranje budžetskih rashoda.

Prethodno smanjenje referentne kamatne stope početkom marta, uslovljeno negativnom baznom inflacijom i značajnim smanjenjem inflatornih očekivanja, uticalo je na dalji pad kamatnih stopa na novčanom tržištu, a niske godišnje stope inflacije biće zadržane i u drugom kvartalu ove godine, piše u saopštenju.

"Monetarni odbor je ukazao da se ubrzano povećavaju zarade u javnom sektoru, posebno u državnim i javnim preduzećima, koja ukazuje na uvećanje državnih rashoda u narednom periodu", ističe NBS.

Centralna banka navodi da je Monetarni odbor upozorio da u prilikama kad je postignuta stabilnost cena i kursa dinara, kao i postepeno smanjenje kamatnih stopa, zahtevi za značajnim korekcijama nekih regulisanih cena nemaju osnova.


B92 je napisao:
SRPSKA MODA PREDSTAVLJENA U MOSKVI

Beograd -- Srpske firme iz oblasti tekstilne industrije imale su uspešan na moskovskom sajmu tekstila, saopštila SIEPA.

Direktor SIEPA-e Jasna Matić je rekla da je na moskovskom sajmu CPM Srbija prvi put imala nacionalni štand pod sloganom Srpska moda i dodala da je osam domaćih preduzeća koja su učestvovala, imalo zapažen uspeh, uz oko 500 ostvarernih kontakata.

Na sajmu su se na 140 kvadratnih metara predstavili Mona iz Beograda, Garman iz Arilja, beogradska Zekstra, Egzit i Utip iz Novog Pazara, Tifani prodakšn iz Čačka, Trikotaža Ivković iz Beograda i Ledžend iz Subotice, a Tifani prodakšn, Trikotaža Ivković i Ledžend su postigle dogovore sa agentima iz Rusije o otvaranju "showroom"-ova u Moskvi.

Srpska modna kompanija Tifani prodakšn je najavila da će 22. marta sa moskovskom firmom Guliver potpisati ugovor o zastupanju i distribuciji u Rusiji, a tada će biti zaključene i prve porudžbine kolekcije jesen-zima 07/08 za rusko tržište, rekla je direktor marketinga Tifanija Slađana Milojević.

Na Sajmu tekstila i odeće CPM u Moskvi predstavnici modne kuće Tifani su, kako je navela, razgovarali sa predstavnicima oko 40 ruskih firmi sa kojima srpska firma namerava da razvija saradnju.

Tifani već ima stratešku saradnju sa španskim proizvođačem teksasa Taveks, a svoja dva brenda TFY i TFY Junior prodaje u svim zemljama bivše Jugoslavije, Španiji, Holandiji i Francuskoj.

Sajam je održan od 27. februara do 2. marta ove godine u Moskvi, a učešće srpskih firmi organizovali su SIEPA i Projekat za razvoj preduzetništva u Srbiji - SEDP, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj - USAID.

Sajam CPM u Moskvi je jedan od najznačajnijih sajmova tekstilne industrije u svetu, nalazi se u vlasništvu nemačke kompanije Igedo. Sajam se održava dva puta godišnje - krajem februara, kada se predstavlja kolekcija za jesen/zimu i početkom jula, kada se predstavlja kolekcija za proleće/leto. Na sajmu se predstavilo oko 1.100 svetskih brendova iz više od 35 zemalja sveta.


Tanjug je napisao:
KREDITI IZ ITALIJE ZA PREDUZETNIKE

Pirot -- Vlada Italije odobrila je Srbiji kreditnu liniju u iznosu od 33,25 miliona evra za razvoj preduzetništva.

Na prezentaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici Agencije za privredne resurse i Narodne banke Srbije, je saopšteno da je minimalni iznos kredita koji preduzetnici mogu dobiti 50.000, a maksimalni milion evra.

Krediti se odobravaju na osam godina, uz godišnju kamatu 4,9 odsto i uz "grejs period" od dve godine i mogu se iskoristiti za kupovinu opreme, delova, mašina i uređaja italijanskih proizvođača.

B92 je napisao:
PRIMAKOV GOST NA GODIŠNJICI PKS

Beograd -- Jevgenij Primakov, predsednik Industrijsko-trgovačke komore Rusije, biće gost na proslavi 150 godina Privredne komore Srbije.

Predsednik Privredne komore Srbije Slobodan Milosavljević kaže da je Primakov “najviši gost na proslavi i da je zvanicno gost PKS i predsednika Srbije Borisa Tadića” i dodao da je on čovek čija se reč uvažava i u Rusiji i u drugim delovima sveta.

Sijka Pištolova, ekonomski novinar i analitičar, posetu dovodi u vezu i sa trenutnom pozicijom na kojoj se Jevgenij Primakov nalazi, svrstavajući je u kontekst razgovora o energetskom sektoru Srbije.

Ona kaže da nema dileme da će biti reči o investiranju ruskih naftnih kompanija u NIS, a neće biti iznenađenje ako bude reči i o gasifikaciji Srbije“.

„Neću biti iznenađena ako gospodin Primakov dolazi i zbog jedne nove ruske naftne kompanije, tu pre svega mislim na ruski Zaružbenjeft, koji je nedavno postao strateški partner Rafinerije Bosanski Brod i kompletnog naftnog sektora Republike Srpske“, kaže Pištolova.

Primakov koji je, u vreme NATO bombardovanja SRJ bio premijer Ruske federacije, izjavio je uoči dolaska u Beograd, da je politika ruskih partnera na Zapadu prema Kosovu i Metohiji nedosledna.

U intervjuu za 'Novije izvestija' Primakov je rekao da se niko u Kontakt grupi 'nikada nije zalagao za stvaranje države' od Kosova u vreme kada je on bio šef diplomatije.

Inače, na svečanosti u Privrednoj komori Srbije povodom 150 godina postojanja te institucije, su uručene nagrade za doprinos razvoju privrede i komorskog sistema Srbije.

Plakete sa Poveljom uručene su, između ostalih, i bivšim predsednicima PKS, a na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu biće uručene i predsedniku Industrijsko-trgovačke komore Rusije Jevgeniju Primakovu, predsedniku Unije grčkih komora Georgiosu Kasimatisu, a dodeljena je posthumno i bivšem predsedniku Vlade Srbije Zoranu Đinđiću.


Beta je napisao:
PUTNIK PONOVO POZITIVNO POSLUJE

Beograd -- Turistička agencija "Putnik' saopštila je da je to preduzeće prvi put posle neuspele privatizacije ostvarilo dobit u poslovanju.

Kako se navodi u saopštenju, pošto je završni račun pokazao da nema gubitaka i da je rezulat poslovanja pozitivan, "Putnik" počinje da ravnopravno učestvuje na poslovnim tenderima.

Za preduzeće se ponovo otvaraju mogućosti kredita i kratkoročnih pozajmica, a već je zabeležen i skok vrednosti akcija ovog preduzeća na berzi, dodaje se u saopštenju.

Investicioni fond iz Nikozije "Aciona" juče je objavio ponudu za kupovinu najmanje 70 odsto akcija "Putnika", po ceni od 3.600 dinara za jednu akciju.

"Putnik" je u maju 2003. godine prodat za 5,2 miliona dolara američkoj kompaniji "Junivorld", čiji je vlasnik Srba Ilić, a ugovor je raskinut 2005. godine.


Beta, Tanjug je napisao:
KOPSERVIS ŽELI 1. MESTO U ČIŠĆENJU

Beograd -- Italijanski Kopservis planira da sa dva preduzeća u Srbiji postane lider u sektoru čisćenja i održavanja na srpskom tržištu.

Predsednik kompanije Pjerluiđi Rinaldini je kazao da je Kopservis do sada u Srbiji uložio skoro milion evra od 2003. godine kada je kupio udeo u preduzeću Kopservis BMK iz Stare Pazove i dodao da je ta grupa postala vlasnik i beogradske firme Dedinje.

Kompanija je veoma zainteresovana za širenje poslovanja u sektoru usluga, pre svega u zdravstvenim ustanovama, od kojih žele da preuzme pranje veša i održavanje higijene, a o čemu je već pregovarano sa upravama bolnica.

”Ukoliko preuzmemo taj posao, planiramo da izgradimo industrijsku perionicu u Staroj Pazovi, u kojoj smo već kupili plac, a u koju bismo uložili nekoliko miliona evra”, kazao je on.

Kopservis zapošljava 400 radnika u preduzeću u Staroj Pazovi i 800 u Dedinju, kazao je Rinaldini i nagovestio da bi broj radnika u toj firmi efikasnijom organizacijom mogao biti smanjen, ali je istakao da krajnji cilj te kompanije nije da otpušta radnike, već da širi poslovanje i zapošljava nove.

Kopservis je osnovan u Ređo Emiliji pre 15 godina, zapošljava 13 hiljada ljudi i ima godišnji promet od oko 450 miliona evra, a neto vrednost kompanije je 60 miliona evra.

Ambasador Italije u Beogradu Alesandro Merola istakao je da je sektor usluga privredna grana sa najbržim razvojem u Evropi, dodajući da će sa daljim ekonomskim rastom Srbije taj sektor i kod nas doživeti brzi rast. Direktor Italijanskog instituta za spoljnu trgovinu u Beogradu Enriko Barbijeri kaže da je zadovoljan jačanjem saradnje Italije i Srbije, navodeći da je razmena dve zemlje u januaru ove godine nastavila trend rasta iz 2006. godine. Italija je u prvom mesecu 2007. godine bila prvi kupac srpskih proizvoda, dok je Srbija najviše uvozila iz Italije, izuzimajući trgovinu energentima.


Beta je napisao:
NAFTNI DERIVATI OD PONOĆI SKUPLJI

Beograd -- Gorivo na pumpama u Srbiji poskupeće od sutra za oko 2,5 dinara po litru.

Povećanje cena naftnih derivata posledica je poskupljenja proizvođačke cene nafte na svetskom tržištu za 7,1 odsto i uticaće na rast martovske inflacije u Srbiji za 0,36 odsto, kazao je pomoćnik ministra trgovine, turizma i usluga Srdjan Srećković.

Poslednja promena cene derivata u Srbiji bila je 24. februara, kada je gorivo poskupelo za oko 70 para po litru.

Litar bezolovnog motornog benzina od 95 oktana na pumpama Naftne industrije Srbije trenutno košta 77,1 dinar, dok se litar motornog benzina od 95 oktana prodaje za 74,1 dinar.


Tanjug je napisao:
POLJOPRIVREDNI KREDITI AGROBANKE

Beograd -- Agrobanka (AGBN) je ponudila ratarima kratkoročne robne kredite za nabavku materijala za setvu i ostale poljoprivredne radove.

Krediti se odobravaju uz otplatu do 12 meseci i kamatnu stopu šest odsto, bez depozita i učešća, iznos kredita je limitiran kreditnom sposobnošću korisnika, a predviđen je i grejs period od tri, odnosno šest meseci.

U grejs periodu kamata se obračunava i pripisuje glavnom dugu, što predstavlja iznos za otplatu kredita, prva rata dospeva u roku od tri, odnosno šest meseci od dana korišćenja kredita, u zavisnosti od sezonskog karaktera proizvodnje. Је ли ово стандардан безобразлук или је ово оизузетак?

Robni krediti se odobravaju fizičkim i pravnim licima koji kod Agrobanke imaju otvoren tekući račun, dinarsku ili deviznu štednju, namenski račun za poljoprivrednike, kao i kooperantima komitenata te banke.

Zamenik predsednika Izvršnog odbora Agrobanke Rajko Majstorović je kazao da je, zahvaljujući povoljnim robnim kreditima, veći broj klijenata te banke nabavio potreban repromaterijal za setvu.

„Od poznatih proizvođača veštačkih đubriva Azotare iz Pančeva, Agrohema iz Novog Sada i Azohema iz Subotice naši komitenti su nabavili više od deset hiljada tona veštačkog đubriva, a potražnja se svakim danom povećava“, naveo je on.

Agrobanka je uspostavila poslovnu saradnju i sa proizvođačima semena, pesticida i sa preduzećem Lipaks lizing iz Beograda koje, u saradnji sa bankom nudi poljoprivredne mašine na lizing, a Agrobanka odobrava kredite za učešće i osiguranje, istakao je Majstorović.


Beta je napisao:
VEĆA PROIZVODNJA GRANDOVIH NAPITAKA

Beograd -- Kompanija Grand bi od septembra trebalo da udvostruči proizvodnju toplih instant napitaka koja sada iznosi 300 tona godišnje.

Direktor razvoja Grand Kafe Goran Radovanović je rekao prilikom predstavljanja novog brenda te kompanije "Grand Pleasure“ (GP) da su već kupljene mašine za proširivanje proizvodnje u Somboru.

Odluka o povećanju proizvodnje brenda GP, koji obuhvata tople instant napitke kao što su instant kafa, kapućino i čajevi, a koji se nalazi se na tržištu od decembra prošle godine, doneta je zbog velikog interesovanja potrošača.

Radovanović je dodao da je linija kafenih napitaka GP napravljena u saradnji sa vodećim evropskim proizvođačem instant kafe, španskom kompanijom SEDA.

Projekt menadžer Grand Kafe Predrag Petrović je rekao da će ta kompanija u narednih mesec dana otvoriti dva GP kafea u Beogradu i najavio da je u planu otvaranje lanca takvih kafea u Srbiji, dodavši da se planira i proširenje kafea u region putem franšize.


Tanjug je napisao:
MALTINEKS TRAŽI VIŠE JEČMA

Bačka Palanka -- Fabrika slada Maltineks u Bačkoj Palanci ugovorila sa zadrugama i privatnim preduzećima dvostruko veću setvu jarog ječma nego lane

Svih 1.500 tona iz zaliha semenske robe te sladare isporučeno je zadrugama i privatnim preduzećima s kojima su sklopljeni ugovori, izjavio je Tanjugu asistent agronomije u toj fabrici Vojislav Burasać.

Prema njegovoj oceni tom količinom semena trebalo bi da bude zasejano oko 10.000 hektara vojvođanskih oranica u atarima Kikinde,
Sombora, Subotice, Sente, Bačle Topole, Vrbasa i Zrenjanina, sa kojih se očekuje prinos od oko 28.000 tona ječma.

Ovogodišnje znatno veće interesvanje za ugovaranje te proizvodnje Bursać vidi u dva razloga, prvi u prošlogodišnjem striktnom ispunjavanju ugovorenih obaveza ''Sladare'' prema partnerima u otkupu i plaćanju isporučenih koliccina, a drugi u boljim ovogodišnjim klimatskim uslovima za setvu.

Prema ugovorima o zajedničkoj proizvodnji, proizvođač se obavezuje na određen kvalitet, a "Maltineks" na obavezan otkup, s pravom preče kupovine ugovorenih količina, transport i rok plaćanja od 30 dana.

"Maltinex" posluje u sastavu francuske multinacionalne kompanije "Sufle", jednog od najvećih svetskih proizvođača pivarskog slada.


B92 je napisao:
DA LI SU SVA PREDUZEĆA NA BERZI?

Begrad -- Od oko 1.200 akcionarskih firmi tek svaka deseta iznela je svoje akcije na berzu, iako je rok istekao pre tri dana.

Iz Beogradske berze upozoravaju da će one firme koje ne dozvole svojim akcionarima da trguju na berzi biti novčano kažnjene, a predviđena je i zatvorska kazna.

Akcionarka kompanije “Dimničar” Katica Krančević-Rajić radi u tom komunalnom preduzeću 20 godina. Kada je ta firma transformisana u akcionarsko društvo, 2000. godine, dobila je akcije koje od danas može da proda na berzi za više od 200 evra.

Prema njenim rečima, ta novina nikog nije ostavila ravnodušnim. „Većina se plaši. Ja neću prodati, bar za sada, svoje akcije. Videćemo kako će se odvijati situacija, ali sada neću prodati, kao ni većina zaposlenih“, kaže Katica Krančević-Rajić.

Zaposleni, koji su zajedno sa penzionerima većinski vlasnici “Dimničara”, sa 60 odsto akcija, kažu da bi najviše voleli da stanje ostane takvo i nakon izlaska na berzu.

Međutim, to komunalno preduzeće moglo bi da bude interesantno kupcima na berzi.

„Mi smo među najvećim dimničarskim organizacijama u Evropi. Imamo 123 zaposlena, godišnji promet od oko milon i po evra i to je ono što je vredno za 'Dimničara'. Od imovine nemamo mnogo tako da oni koji očekuju da kupe akcije, a zatim da ugase tu delatnost, rasprodaju imovinu, ne bi se ovajdili. Ali, zahvaljujući našem dobrom radu, dobrim referencama, to je jedna zlatna koka“, kaže direktor preduzeća “Dimničar” Željko Dimić.

Na berzi kažu da je to velika novina za male akcionare i da će izlazak ne berzu uticati na obim trgovanja.

„Mali akcionari će ako se opredele da prodaju svoju akciju najpre imati informaciju da li da je prodaju, u kom trenutku da je prodaju, da li možda još da dokupljuju. Ako se opredele da prodaju, po kojoj ceni će da prodaju, jer će imati taj neki minimalni set informacija. Naravno da to ne znači da sada svi treba da izađu i da prodaju svoje akcije. To je potpuno individualna odluka“, kazala je direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić.

Očekuje se da će se tačno znati koliko je firmi iznelo svoje akcije na berzu do kraja ove nedelje. Činjenica je da je ovo prvi put da zakon propisuje kazne za one kompanije koje to ne urade.

To će se voditi kao teži privredni prestup, za koji, uz novčanu kaznu do dva miliona dinara, direktori mogu da budu kažnjeni i zatvorom do tri godine.


B92 je napisao:
BROADBEND KONFERENCIJA U BEOGRADU

Beograd -- Od 16. do 18. aprila u našem glavnom gradu ponovo će se održati regionalna Broadband konferencija za Jugoistočnu Evropu.

Beograd će po drugi put biti centar zbivanja u telekomunikacijonoj industriji, koja se konsoliduje i počinje da koristi Internet za prenos videa, govora i podataka.

Nove tehnologije i zajednička infrastruktura za sve vidove komunikacija omogućavaju multi-medijalne komunikacije i otvaraju mogućnosti novih primena. Distribucija televizijskih programa preko Interneta je sledeća novina koja će doneti veće mogućnosti korisnicima, ali će i zahtevati veštinu u njihovom korišćenju.

Dok univerzalni Internet nezaustavljivo obara cene servisa, telefonski operatori i internet servis provajderi će ostvarivati svoje prihode kroz sve bogatije i atraktivnije servise i nove poslovne modele. Promene će doneti značajne novine i pogodnosti u mobilnim kao i u fiksnim komunikacijama.

Regionalni karakter SEE Broadband manifestacije (2nd Southeastern Europe Broadband Conference and Expo), i sveobuhvatno pokrivanje svih ključnih aspekata broadband industrije čine ovaj događaj jedinstvenim u svetu.

Konferencija pokriva sve države bivše Jugoslavije, kao i Bugarsku, Grčku, Kipar, Mađarsku, Moldaviju i Rumuniju.

Očekuje se da će Druga Broadband Konferencija za Jugoistočnu Evropu (SEE-BB 2007.), kao nastavak prošlogodišnje prve manifestacije ove vrste koja se takođe održala u Beogradu, nastaviti da bude centar okupljanja oko novih telekomunikacionih tehnologija i servisa u regionu Jugoistočne Evrope.

Konferenciju su organizovale kompanija TNI (Technology Networking International), Privredna komora Srbije, Privredna komora Beograda, Savet stranih investitora (FIC), Ministarstvo Srbije za ekonomske odnose sa inostranstvom, Pakt za stabilnost Jugoistočne Evrope i AMCHAM (American Chamber of Commerce).

Potvrđeno je učešće preko 50 kompanija, kako domaćih tako i stranih firmi.




REGION

Poslovni.hr je napisao:
ZABRANA ZA "KARLOVAČKU PIVOVARU"

Druga najveća pivara u Hrvatskoj "Karlovačka pivovara" je privremeno zatvorena zbog zagađenja čovekove okoline.

Pre nedelju dana je ustanovljeno da je odvod ugljen-dioksida, nastalog u procesu fermentacije u proizvodnji piva, umesto da isisavanjem bude usmeren u 25 metara visoki atmosferski ispust, jednostavno preusmeren u kanalizaciju.

Veće količine nataloženog ugljen-dioksida, u potoku kraj pivare, pored kog su šetali, mogle bi biti uzrok trovanja Zdravka Martinovića, koji je pao u komu iz koje se još nije probudio, i uginuća njegovog psa.

"Karlovačka pivovara" je prošle godine proizvela nešto više od milion hektolitara piva, čime je ostvarila 23,4 posto udela na hrvatskom tržištu piva.


Tanjug je napisao:
TELEKOM SRBIJE OPERATOR U CG

Podgorica -- Konzorcijum Telekoma Srbija i holandskog Ogalara platiće licencu, koja će im biti uručena narednih dana, 16 miliona evra.

Agencija za telekomunikacije Crne Gore, saopštila je da je dodelila licencu za trećeg mobilnog operatera konzorcijumu Telekoma Srbije i holandske firme ''Ogalar'', povezane sa ''Deltom''' srpskog biznismena Miroslava Miškovića.

Srpsko-holandski konzorcijum jedini se javio na tender za trećeg mobilnog operatora u Crnoj Gori i ponudio da u narednih sedam godina investira oko 90 miliona.

Očekuje se da će treći operator mobilne telefonije u Crnoj Gori početi da radi početkom septembra. Telekomunikacioni stručnjaci smatraju da je Telekom Srbije sposoban da najviše profitira od mobilne telefonije u Crnoj Gori, jer će lako osvojiti tržište pošto su građani Srbije i Crne Gore privatno i poslovno tesno povezani.

Srpski Telekom imaće "dobar prolaz" u Crnoj Gori i zbog toga što na crnogorskom primoru boravi veliki broj srpskih turista, kao i zbog činjenice da se svaki treći stanovnik Crne Gore na poslednjem popisu izjasnio kao Srbin, navode analitičari.

Od trećeg mobinog operatera se očekuje da pooštri konkurenciju i ponudi jeftine servise korisnicima.


Beta je napisao:
HRVATSKA DOBIJA JEDINSTVENU BERZU

Varaždinska berza, pripaja se Zagrebačkoj do kraja tekuće nedelje.

Tokom tekuće sedmice treba da bude završeno pripajanje kako bi počela jedinstvena trgovina na Zagrebačkoj berzi, najavila je ta berza.

Zagrebačka je najavila i promenu metodologije i reviziju indeksa akcija Crobex, što će se takoše primenjivati od sledeće nedelje.

U indeks Crobex će ući 30 akcija ,17 iz njegovog dosadašnjeg sastava, sedam koje su bile uključene u indeks Varaždinske berze VIN, pet novih akcija prema redovnim kriterijumima i jedna po kriterijimu za ubrzani ulazak - akcija naftne kompanija INA.

U prethodnoj sedmici na Zagrebačkoj berzi je ostvaren promet od 978,38 miliona kuna (za evro se dobija 7,3 kuna), pri čemu su akcije INE i Adrisa pokrile gotovo 40 odsto redovnog prometa akcijama. Vrednost indeksa Crobex porasla je za 0,63 odsto, na 3.910,1 poen.

Na Varaždinskoj berzi u posmatranoj nedelji je ubeležen promet od 121,7 miliona kuna, a vrednost indeksa VIN pala je za 0,56 odsto, na 3.331,1 poen.

Očekuje se da spajanje berzi pozitivno deluje na poslovanje stranih i domaćih investitora.

Cene akcija u regionu i dalje rastu

Trgovinu na crnogorskim berzama u prethodnoj sedmici obeležio je snažan rast akcija brojnih kompanija i blagi oporavak kod fondova, ali je promet ipak smanjen za oko pet odsto, na 14,94 miliona evra.

Indeks NEX 20 ojačao je 13 odsto, na 27.585,99 poena, dok je fondovski NEXPIF porastao 2,7 odsto, na 23.931,25 poena. Moste Montenegroberze je povećan gotovo pet odsto, na 1.402,87 poena.

Investitorima su najprivlačnije bile akcije "Telekoma", "Elektroprivrede" (EPCG), "Kombinata aluminijuma Podgorica" (KAP), "Luke Bar", "Željeznice" i "Duvanskog kombinata Podgorica" (DKP).

Cena akcija DKP u protekloj sedmici je tri dana beležila maksimalno dozvoljeni rast od deset odsto. Ta akcija je u posmatranoj nedelji poskupela za ukupno 43 odsto i završila je sa cenom od 1,72 evra.

Prema privremenoj odluci Odbora direktora Nex Montenegro berze, cena akcije DKP od ove sedmice može da se menja za najviše 25 odsto.

Na Makedonskoj berzi promet je u prethodnoj nedelji premašio deset miliona evra. Najviše se trgovalo akcijama farmaceutske kuće "Alkaloid", u vrednosti od milion evra, dok je u najvećoj meri, za 32 odsto, porasla cena akcije "Makstila".

Veliko interesovanje privukla je i TTK banka. Promet njenim akcijama je udvostručen, a cena je porasla za devet odsto. Ta banka objavila je da će prvi put deliti dividendu, od 58,7 denara (0,96 evra) po akciji.

Indeks MBI 10 porastao je za nešto više od pet odsto, na 4.934,02 poena.

Analitičari kontinuirani rast cena akcija pripisuju činjenici da strani fondovi, posebno slovenački i hrvatski, već duže vreme "pikiraju" na makedonsko tržište, ističući da su cene akcija velikog broja kompanija još potcenjene.

Na Ljubljanskoj berzi indeks SBI 20 je prethodnu nedelju završio u skoku od 1,12 odsto, na 7.155 poena, a najveće interesovanje
investitora bilo je za akcije "Krke" i "Petrola".

Ljubljanska berza je u protekloj sedmici saopštila i da je u februaru vrednost ukupnog prometa povećana za 58 odsto na godišnjem nivou, na 131,3 miliona evra. U tom mesecu su za 19 radnih dana obavljene 20.874 transakcije.

Medju akcijama uvršćenim u indeks SBI 20 u februaru su najveći rast imale akcije "Luke Koper", 9,5 odsto, a slede akcije pivare "Laško" sa rastom od 4,3 odsto i "Istrabenca" sa 3,8 odsto.

Istovremeno je devet akcija iz indeksa SBI 20 u februaru izgubilo na vrednosti, najviše akcije "Krke", za osam odsto, "Petrola" za 7,3 i "Merkatora", za 3,8 odsto.


Pincom.biz je napisao:
NEUM:PROPAO POSAO OD MILIJARDU EVRA

Neum -- Danska kompanija "Kristensen Grup" prekinula projekat izgradnje luksuznog turističkog naselja na poluostrvu Klek u Neumu.

Na taj način definitivno je propao projekat, vredan oko 900 miliona evra, koji je trebalo da bude najveća poratna investicija u BiH i koji je trebalo da osigura zaposlenje za oko 800 radnika, potvrdio je predsednik Uprave te kompanije Mogens Olesen.

„Razlozi donošenja ovakve odluke leže prvenstveno u činjenici da u opštini Neum nismo dobili dovoljan stepen političke podrške, i zbog toga nismo mogli da osiguramo kupovinu zemlje za realizaciju projekta izgradnje luksuznog turističkog naselja”, navodi se u saopštenju Olesena.

Mi smo ovo shvatili kao signal da u Neumu ne postoji želja za razvoj ovog lokaliteta koji bi naš projekat doneo, piše u tom saopštenju i dodaje se da će kompanija svoje resurse okrenuti ka drugim delovima Evrope.

Načelnik Neuma Đuro Obradović je u izjavi za sarajevski "Dnevni avaz" odbacio Olesenovo tvrđenje da je Opština Neum odgovorna za neuspeh projekta.

„Radi se o tome da "Kristensen Grup" od privatnika nije mogla da kupi zemlju, jer navodno nisu uspeli da se nagode. Zbog toga ova kompanija nije imala gde da gradi zamišljeno naselje. I tu je suština problema”, kazao je Obradović.

U "Kristensen Grupu" kažu da su u Neumu od određenih političkih struktura dobijali razne pretnje, a lokalni radnici su prisiljavani da napuštaju poslove u toj kompaniji. Načelnik Obradović je rekao da se radi o manjim incidentima, ali da policija treba istražiti te slučajeve.

„Pored Danaca, za izgradnju turističkog naselja na poluostrvu Klek zainteresovano je još pet do šest investitora. To su investitori iz Irske, Engleske, Austrije, Hrvatske, a ima i lokalnih biznismena”, kaže Obradović.


Beta je napisao:
KREDIT SVETSKE BANKE ZA MAKEDONIJU

Skoplje -- Svetska banka (SB) će Makedoniji dodeliti kredit od 20 miliona evra za prestrukturiranje poljoprivrede u naredne četiri godine

Prema izvorima poslovnog sajta Totala, u toku su pripreme detaljnog projekta za korišćenje zajma, koji bi mogao da bude gotov u junu, a zatim treba da ga odobri Bord direktora SB.

Posle odobrenja, sledi potpisivanje sporazuma o kreditu kojim će se Makedonija obavezati da restrukturira poljoprivredni sektor u naredne četiri godine. Očekuje se da reforma poljoprivrede uz pomoć kredita SB počne u julu.

U tom delu reforme Ministarstvo poljoprivrede Makedonije će dobiti dva nova sektora - sektor za analizu poljoprivredne politike i sektor za analizu ljudskih resursa.

Izvori Totala kažu da su ta dva institucionalna sektora značajna zato što će raditi nešto što do sada uopšte nije analizirano, a što je od ključnog značaja za razvoj makedonske poljoprivrede.

Kreditom SB biće podržane još tri značajne oblasti poljoprivrede - osnivanje i rad Agencije za plaćanje za IPA fondove Evropske unije, bezbednost hrane i vodoprivreda.




SVET

Neyavisne novine je napisao:
IRANCI PORUČILI STO HILJADA LOGANA

Teheran -- Više od 100.000 Iranaca za samo sedam dana poručilo je Renoov automobil Logan čija će prodaja započeti u maju ove godine.

Predstavnici iranskih proizvođača automobila Khodro i Saipa, koji sastavljaju Logan u svojim fabrikama, kazali su da su veoma zadovoljni što su već prvih dana zatrpani narudžbenicama za Logan, koji na iranskom tržištu nosi naziv Tondar.

Pomenute fabrike imaju kapacitet od 300 hiljada automobila godišnje i već je izvesno da će proizvodnja u potpunosti biti otkupljena. Iranci, koji uglavnom voze jeftine automobile, fascinirani su Loganom, a takvu šansu Reno nije propustio.

"Na iranskom tržištu polovina automobila košta manje od osam hiljada evra. S obzirom na to da u ovoj zemlji vlada veliko interesovanje za automobile, prodaja Logana u Iranu će značajno doprineti ostvarivanju naših zacrtanih planova", kazali su čelnici Renoa.

Francuska kompanija planira da podigne prodaju sa prošlogodišnjih 800 hiljada na 3,3 miliona godišnje do 2009. godine, a predviđeno je da 80 odsto automobila bude plasirano na tržištima van Evrope. Prvi Logan izašao je sa proizvodnih traka rumunske Dačije, koja je u vlasništvu Renoa, a od tada je proizvodnja proširena na Rusiju, Maroko, Kolumbiju i Iran. Reno u Iranu, takođe, počinje proizvodnju Megana, a posao će biti poveren fabrici Khodro, koja će izbacivati 15 hiljada automobila godišnje.


Tanjug je napisao:
RUSKO-GRČKO-BUGARSKI GASOVOD

Atina -- U četvrtak potpisivanje sporazuma tri zemlje, o izgradnji naftovoda kojim će se ruska nafta dopremati do Mediterana.

Posle skoro 15 godina pregovaranja, Rusija, Grčka i Bugarska su ostavile po strani nesuglasice, što će omogućiti da počne izgradnja naftovoda dugog 280 kilometara, preneo je Rojters. Ruski predsednik Vladimir Putin će u četvrtak u Atini potpisati taj sporazum sa premijerima Bugarske i Grčke, Sergejom Staniševom i Kostasom Karamanlisom.

Naftovod vredan 700 miliona evra između bugarske luke Burgas na Crnom moru i grčkog Aleksandropolisa na Egejskom, zaobićiće preopterećeni moreuz Bosfor, gde naftne kompanije gube skoro milijardu dolara godišnje zbog kašnjenja tankera.

"To je istorijski sporazum koji će biti od velike koristiti ne samo za naše tri zemlje, nego i za energetsko tržište Mediterana i Evrope", izjavio je grčki ministar za razvoj Dimitris Sijufas.

Sporazum je postignut kada je Rusija "prevagnula", saopštavajući da će njene tri državne kompanije deliti većinski udeo.

Prema dogovoru, Ruske kompanije "Rosnjeft", "Gazprom" i "Transnjeft" imaće 51 odsto udela u projektu, a preostalih 49 procenata deliće Grčka i Bugarska.

Za bugarski deo projekta biće zadužene firme "Bulgargaz" i "Transeksport stroj", s tim što će one moći svoj udelo da prodaju velikim kompanijama. Naftovod će ići preko bugarske teritorije u dužini od oko 155 kilometara.

S grčke strane, u projektu će učestvovati firme "Helenik petroleum", "Lacis grup" i "Petroleum gas", grčka filijala "Gazproma".

Naftovod će konkurisati novom naftovodu Baku-Džejhan od Azerbejdžana do turskog dela Mediterana, koji će zaobilaziti rusku teritoriju i do kraja godine otpremaće dnevno 300.000 do 400.000 barela azerbejdžanske nafte na svetsko tržište.

Do 2008. njegov kapacitet biće povećan na milion barela dnevno.

Novi balkanski naftovod imaće početni kapacitet od 10 miliona tona koji će tri godine posle njegovog otvaranja, predviđenog za 2009., biti povećan na 35 miliona tona.

Grčka se nada da će zahvaljujući naftovodu postati regionalni energetski čvor, čemu treba da doprinese i rusko-grčko-italijanski gasovod za dopremanje gasa iz Kaspijskog mora i s Bliskog istoka do Evrope, koji bi trebalo da proradi početkom sledeće godine.


Tanjug je napisao:
ČEŠKA PRELAZI NA EVRO 2012. GODINE

Prag -- Češka će preduzeti sve neophodne mere da bi mogla da uvede evro 2012. godine, izjavio ministar finansija Miroslav Kalousek.

Kalousek kaže da će češka vlada, do navedenog roka, učiniti "maksimum za realizaciju ekonomskog rasta i finansijske stabilnosti" kako bi stvorila uslove za zamenu domaće valute, krune, zajedničkom evropskom, evrom.

Vlada planira, prema rečima Kalouseka, da deficit državnog budžeta u toku 2010. godine svede na svega 2,3 odsto vrednosti bruto domaćeg proizvoda, umesto sadašnja četiri procenta. Ekonomisti češke vlade su takođe planirali da u narednih nekoliko godina svedu inflaciju na nivo dozvoljen pravilima Evropske centralne banke, to jest ispod dva odsto godišnje, što je takođe jedan od bitnih uslova za prelazak na evro.

Češka vlada je ranije imala plan da pređe na evro 2010. godine, ali se pokazalo da domaća ekonomija do tog roka nije u stanju da se odrekne nacionalne valute.

Slovenija je jedina od deset pretežno istočnoevropskih zemalja primljenih u Evropsku uniju 1. maja 2004. godine, koja je do sada uvela evro. Posle ulaska Slovenije u zonu evra, evro je postao jedinstvena valuta 13 od ukupno 27 članica EU, podseća agencija Prajm-Tass.

Finansijski eksperti procenjuju da bi do roka kada Češka planira zamenu krune evrom, stroge uslove ECB za uvođenje zajedničke valute mogle da ispune još neke članice primljene u Uniju pre dve godine, pri čemu se najveće šanse daju Litvaniji, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Evro u Slovačkoj 2009. godine

Bratislava - Slovačka privreda uspešno napreduje i pretpostavke za uvođenje evra 2009. godine su veoma dobre, rekao je šef misije Međunarodnog monetarnog fonda za Slovačku Bisvadžit Banerdži.

On kaže da su šanse za ispunjenje mastrihtskih kriterijuma veoma visoke, ali upozorava na neke rizike, jer je potrebno da se fiskalni deficit zadrži ispod tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

Politika koju sprovodi slovačka centralna banka je u skladu sa ciljanom inflacijom i trebalo bi da se nastavi u istom pravcu, a u srednjoročnom periodu Slovačka bi trebalo posebno da obrati pažnju na povećanje fleksibilnosti fiskalne politike. "Stupanjem u evrozonu zemlja će izgubiti mogućnost primene sopstvene monetarne politike i zato je fleksibilnost fiskalne politike važna", ukazao je Banerdži.


Tanjug je napisao:
BOING PRODAO AVIONE ZA TRI MLRD. $

Vašington -- Američki gigantski proizvođač aviona Boing je prodao veći broj aviona za 3,66 milijardi dolara kupcima u Kuvajtu, Rusiji i SAD

Najveći kupac je kuvajtska grupa za iznajmljivanje aviona ALAFCO, koja je kupila 18 letelica, uključujući 12 Drimlajnera, ukupne vrednosti 2,26 milijardi dolara. Kuvajtska finansijska kompanija koja se bavi i iznajmljivanjem aviona takođe je kupila šest Boingovih letelica "sledeće generacije" 737-800.

ALAFCO je na Bliskom istoku prvi kupac modela 787, koji će probni let obaviti kasnije ove godine, a ući u saobraćaj 2008. godine. Ukupne porudžbine tog aviona premašile su 70 milijardi dolara, a novi model je direktan suparnik Erbasovom modelu A380, koji će ući u upotrebu u 2013. godini.

Ruska kompanija Volga-Dnjepar kupila je pet Boinga za prevoz tereta 747-8, za ukupno 1,4 milijarde dolara po kataloškoj ceni.

Realizacija Boingovog programa Drimlajner počela je aprila 2004. godine i do sada je američki proizvođač aviona dobio porudžbine 37 kupaca za 470 aviona, što je do sada najupešnije lansiranje jednog komercijalnog aviona u istoriji kompanije. Američki avioprevoznik Kontinental erlajnz poručio je pet modela 787-9, pored kupovine 12 aviona tipa 787-9, koji mogu da prihvate 250 do 290 putnika.

Cebu poručio 20 aviona Erbasa

Manila -Filipinski prevoznik Cebu Pacifik kupiće od Erbasa još 20 modela A320, čime će više nego udvostručiti svoju flotu. Predsednik Cebua Lance Gokongvej izjavio je da su avioni kupljeni za širenje domaće i međunarodne mreže letova.

Ukupna kupovina dostiže 1,3 milijarde dolara, prema ranijih 670 miliona dolara izdvojenih za nabavku 14 letelica. Ugovor čini deset čvrstih porudžbina, uz opciju da se kasnije nabavi pet aviona i još toliko kada se preuzme prva isporuka, rekao je Gokongvej i dodao da su prve isporuke predviđene u periodu od 2010. do 2012. godine.

Cebu Pacifik je počeo da prodaje jeftine karte marta 1996. godine na Filipinima, postavši tako jeftini avioprevoznik, leti na 17 domaćih linija, a održava i rute ka Hongkongu, Singapuru, Džakarti, Kuala Lumpuru i Bangkoku.


Poslovni.hr je napisao:
SPOLJNOTRGOVINSKI SUFICIT KINE

Peking -- Prema podacima kineske carinske uprave, trgovinski suficit u februaru je dostigao 23,8 milijardi dolara.

Kina je postigla drugi po veličini mesečni spoljnotrgovinski suficit u svojoj istoriji, uprkos zahtevanju nekih političara i biznismena iz Sjedinjenih Država (SAD) da postigne ravnotežu u svojoj robnoj razmeni. : ))

Kineski juan je tokom proteklih dvadeset meseci ojačao oko osam odsto, što je daleko od nivoa za koji se zalažu SAD.

Prema podacima carinske uprave, vrednost viška izvoza nad uvozom u februaru je dostigla 23,8 milijardi dolara, čime je došla nadomak rekordnog nivoa zabeleženog u oktobru prošle godine.

Kineski izvoz je prošlog meseca porastao za 51,7 odsto na godišnjem nivou, dok je uvoz iznosio 58,3 milijarde dolara, što je 13,1 odsto više u odnosu na isti mesec prošle godine.

Kineski spoljnotrgovinski suficit prošle godine je porastao 74 odsto, a njegov iznos je dostigao rekordnih 177,5 milijardi dolara.

Kineski ministar trgovine Bo Silaj (Xilai) izjavio je da je uspostavljenje trgovinske ravnoteže jedan od prioriteta kineske privredne politike.

Ministar Bo je ukazao da korist od visokog kineskog spoljnotrgovinskog suficita imaju i SAD, jer je Kina veliki deo svojih deviznih rezervi, vrednih više od milijardu dolara, uložila u kupovinu američkih vladinih obveznica. Devizne rezerve izazivaju priličan interes u Kini pa je sve više ekonomista koji zahtevaju da se deo tog bogatstva iskoristi za finansiranje socijalnih programa.


Beta je napisao:
"FORD" PRODAJE "ASTON MARTIN"

London -- Američki "Ford" će prodati "Aston Martin" grupi koju predvodi bivši šef trkačkih timova "Beneton" i BAR Dejvid Ričards.

"Aston Martin", britanski proizvođač kultnih luksuznih automobila, će promeniti vlasnika za 479 miliona funti (925 miliona dolara).

Drugi po veličini američki proizvođač automobila saopštio je da će zadržati ulaganje u visini 40 miliona funti u "Aston Martinu" i da očekuje da posao bude okončan u drugom kvartalu.

Ričards (Richards) je osnivač i predsednik grupe za automobilski sport "Prodrajv" (Prodrive) koja će učestvovati u šampionatu Formula jedan 2008. Njegov partner u kupovini "Aston Martina" je kuvajtski "Investment Dar".

Mogućnost prodaje "Aston Martina" kompanija "Ford" je najavila još letos uz obrazloženje da želi da oslobodi sredstva za ulaganja u druge marke, a s obzirom na znatan pad prodaje.

Američka grupa je lane ubeležila najveći gubitak u svojoj 103 godine dugoj istoriji, od 12,7 milijardi dolara. Pad prodaje automobila posledica je visokih cena goriva i visokih kamata.

Sada je "Ford" u ranoj fazi četvorogodišnjeg plana oporavka koji uključuje zatvaranje 16 fabrika i 45.000 radnih mesta.

Za "Aston Martin" novi vlasnik će značiti pristup svežem kapitalu koji će mu omogućiti rast.

Početkom godine "Ford" je saopštio da je "Aston Martin" u solidnom finansijskom stanju i da je prošle godine povećao prodaju za oko polovinu, na oko 6.500 automobila.


Seebiz.net je napisao:
ČEŠKI BDP U 2006. POVEĆAN 6,1 ODSTO

Iako su neki analitičari predviđali nešto niži ekonomski rast od 5,9 odsto, lanjski rast BDP-a isti je kao i u 2005.

Prema češkom državnom zavodu za statistiku, češki bruto domaći proizvod (BDP) u protekloj je godini povećan za 6,1 odsto, što znači da restrukturirane i privatizovane kompanije uspevaju da pronađu svoje mesto na tržištu i nastavljaju da forsiraju izvoznu orjentaciju kao osnovnu smernicu svog budućeg razvoja.

Mnogi smatraju da je za visok rast nacionalnog BDP-a u prethodnim godinama zaslužna samo privatizacija kompanija u državnom vlasništvu, što je doprinelo velikom prilivu direktnih stranih investicija.

Sada se ta struktura menja u korist razvoja haj-tek (hi-tech) proizvoda i naučno-istraživačke delatnosti, jačanja automobilske industrije i izvoza energetske opreme.

Osim kapitalnih ulaganja, potrošnja stanovništva takođe ima svoju ulogu u rastu nacionalnog BDP-a pa je tako u Češkoj ta potrošnja lani povećana za 4,6 odsto, a potrošnja države za neznatnih 0,3 odsto.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11  Sledeća


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 9 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
cron
Copyleft FONForum 2001-2014 | Powered by phpBB © phpBB Group