Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 7, 8, 9, 10, 11
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: 11.11.2007. 14:01:16 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Beta, Tanjug je napisao:
ĐELIĆ TRAŽI DA JELAŠIĆ VRATI DUG

Beograd -- Božidar Đelić zatražio je od guvernera NBS Radovana Jelašića da odgovori u kojoj meri centralna banka podržava politiku vlade.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić upitao je Jelašića i zašto budžetu Srbije ne vraća ovogodišnje dugove, ali i šta će centralna banka da preduzme kako bi se povećao izvoz.

Đelić je postavljanjem tih pitanja reagovao na guvernerovu izjavu da će u narednoj godini biti teško sačuvati stabilnost cena jer vlada namerava da odstupi od smanjenja javne potrošnje koje je bilo predvidjeno Memorandumom o budžetu za 2008. godinu.

Potpredsednik vlade je zamerio guverneru što se ne obraća direktno kolegama iz vlade već obrazloženje daje medijima.

"Sad je dosta prozivki i vreme je da malo više zajednički radimo", rekao je Đelić i podsetio "da monetarna i fiskalna politika moraju da se uklope".

Cvetković: Memorandum za 2008. je osnova budžeta

Budžet za sledeću godinu zasniva se na Memorandumu o budžetu za 2008. godinu, koji je usvojila vlada, kaže ministar finansija Mirko Cvetković.

Povodom izjave guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića da će biti teško sačuvati stabilnost cena u idućoj godini jer vlada namerava da odstupi od usvojenog Memoranduma o budžetu za 2008. godinu, Cvetković je rekao da je iznenadjen jer je guverner govorio o starom memorandumu.

"Memorandum predstavlja neku vrstu strateške osnove u skladu sa prilikama koje su se promenile. Tako da njegovo (Jealašićevo) uporedjivanje starog memoranduma u osnovi znači da nije pročitao novi memorandum koji je bio osnova za izradu budžeta ili se ne slaže sa politikom vlade u tom novom memoranandumu", rekao je on.

Prema rečima Cvetkovića, Memorandum o budžetu za 2008. godinu je inovirani memorandum za ovu godinu i potpuno je osnovan.

"Zadatak NBS jeste da podržava politik u Vlade Srbije. Ako guverner smatra da politika vlade nije u redu, on to može da izlaže na okruglim stolovima, a ne sa zvanične govornice NBS“, kazao je ministar finansija.

Cvetković je ukazao da će plate u narednoj godini biti povećane maksimalno do uskladjivanja sa inflacijom.


Beta je napisao:
OTKAZ ZA 283 RADNIKA JUMKA

Vranje -- Vršilac dužnosti direktora fabrike "Jumko" iz Vranja Miodrag Tasić izjavio je da će 283 radnika te firme koji štrajkuju dobiti otkaz.

Takva odluka je doneta na zajedničkoj sednici Upravnog i Nadzornog odbora i predstavnika Skupštine kompanije i tri reprezentativna sindikata, a radi se o radnicima koji su članovi Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) i koji su u štrajku 38 dana, od čega devet dana štrajkuju gladju.

"Radnici koji su odbili potpisivanje aneksa ugovora o upućivanju na rad kod drugog poslodavca u zakonskom roku, stekli su uslov da im se uruči rešenje o otkazu ugovora o radu", objasnio je Tasić.

On je dodao da je odluka o uručenju otkaza "bolna za te radnike, 'Jumko' i za celo Vranje, ali da drugog rešenja nije bilo".

Od 525 radnika konfekcije "Jumko" kojima je ponudjen ugovor o prelasku na rad u kompaniju "Zamber", ugovor su u zakonskom roku potpisala 242 radnika.

Oni će, prema Programu Vlade Srbije o finansijskoj konsolidaciji kompanije i rešavanja viška zaposlenih Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, postati radnici "Zambera", čiji je vlasnik Jani Savas, britanski biznismen kiparskog porekla.

Tasić je naveo da je štrajk grupe radnika "Jumka", zaposedanjem upravne zgrade kompanije, "izašao iz zakonskih okvira". "Taj štrajk neg ativno utiče na proces rada u kompaniji, izaziva revolt 2.000 radnika koji su na poslu, ometa proces privatizacije i odbija eventualne strane partnere".

Štrajkače ne zanimaju odluke o otkazima

Štrajkači konfekcije "Jumko" iz Vranja saopštili su danas da ih "ne zanimaju" nikakve odluke Upravnog odbora o dobijanju otkaza koje je najavio vršilac dužnosti generalnog direktora te kompanije Miodrag Tasić.

Predsednica štrajkačkog odbora i predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) u toj firmi Snežana Veličković kaže da se radi o sramnim i neodrživim odlukama.

Ona je ponovila da štrajkači ostaju pri ranijim zahtevima: smenjivanju rukovodstva i svih članova Upravnog i Nadzornog odbora "Jumka" i povratak radnika na posao u konfekciju "Jumko".

Veličkovićeva je kazala da će u ponedeljak strajkači izvesti akciju koja će "onemogučiti Tasića i njegove poslušnike" da radnicima uruči rešenja o otkazu, ali nije precizirala na koji način će to biti učinjeno.

Predsednica ASNS-a Ranka Savić smatra da oni koji su učestvovali u donošenju takve odluke, n isu imali ni sluha ni dobre volje da se nadje kompromisno rešenje.

"Ako su direktor i organi 'Jumka' tako postupili, mi ćemo od ponedeljka da angažujemo inspekciju rada, čije odluke moraju biti u korist radnika, jer je ovo pravno legalan štrajk", kazala je predsednica ASNS-a.

Savićeva je takodje izražila čudjenje takvim odlukama rukovodstva i organa kompanije rekavši da neme "ni jedan valjan razlog" da 283 radnika, uglavnom žena, ostanu bez posla.


Beta, Tanjug je napisao:
NBS: TEŠKO ODRŽATI STABILNOST CENA

Beograd -- Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić upozorio je da će biti teško sačuvati stabilnost cena u idućoj godini.

On kaže da je razlog za to činjanica da Vlada Srbije namerava da odstupi od usvojenog Memoranduma o bužetu za 2008. godinu.

"Centralna banka će sve učiniti da bazna inflacija u idućoj godini ostane u planiranim okvirima od tri do šest odsto, ali će biti teško sačuvati ukupnu cenovnu stabilnost jer se najavljuje budžet koji se razlikuje od onoga što je predviđeno Memorandumom", rekao je Jelašić.

On je naveo da Vlada Srbije planira da inflacija u 2008. godini ne bude veća od šest odsto, kao što je predviđeno i Memorandumom, ali da smanjenje javne potrošnje bude manje nego što je bilo predviđjeno.

"Odstupa se i od predviđenog zamrzavanja nominalnih zarada, jer će budžetom biti zamrznute realne zarade", rekao je Jelašić, navodeći da postoje razlike i u nivou subvencija i materijalnih izdataka budžeta.

Država sada od privatizacije ima vanredne, jednokratne prihode, ali bi ih, trebalo odvojiti od redovnih prihoda, kaže guverner. On objašnjava da bi od vanrednih prihoda trebalo ulagati u prevremeno vraćanje duga, reformu penzionog si stema i investicije.

On je dodao da najavljeni budžet za iduću godinu pokazuje da Vlada Srbije nije uvažila preporuke Misije Međunarodnog monetarnog fonda o tome da je za očuvanje makroekonomske stabilnosti bolje da budžet bude u suficitu nego u deficitu.

Podsetimo, Vlada Srbije je trebalo još 1. novembra da parlamentu dostavi predlog budžeta za narednu godinu. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, u ponedeljak bi trebalo da bude održana vanredna sednica Vlade na kojoj će biti usvojen taj predlog. Prema najavama ministra finansija Mirka Cvetkovića, budžet će za oko 10 odsto biti veći u odnosu na tekuću godinu.


Politika je napisao:
MLEKO POSKUPELO OD 1 DO 1,5 DINARA

Beograd -- Mleko u Srbiji poskupelo je treći put u poslednja dva meseca, ovoga puta za dinar do dinar i po po litru.

Najveći prerađivač mleka u Srbiji „Imlek” još jednom je povećao cene mleka. Iako se najnovije poskupljenje njihovih proizvoda za jedan do jedan i po dinar na prvi pogled čini zanemarljivim, potrošači nisu zaboravili da je ovo već treći put u poslednja dva meseca kako cena belog napitka raste.

Bez obzira na to što se ova osnovna životna namirnica već nekoliko dana prodaje po novim cenama, iz mlekara, nisu, kao što je to običaj, potrošače obavestili o poskupljenju preko medija.

Prerađivači poslednju korekciju cena pravdaju situacijom na tržištu, odnosno manjkom osnovne sirovine. Već duže su samo ranoranioci u radnjama mogli da pazare kratkotrajno mleko, koje je donedavno koštalo od 46,5 pa do 54,5 dinara za litar.

“Dnevna isporuka pasterizovanog mleka iznosi oko 60.000 litara. To, na žalost, još ne zadovoljava potražnju potrošača, jer je u istom periodu prošle godine „Imlek” isporučivao 100.000 litara ovog napitka. Količine sirovog mleka oko 14.000 „Imlekovih” kooperanata su smanjene zbog posledica suše i osetnog poskupljenja žitarica”, kažu u “Imleku”.

To je, kako navode, uticalo i na kvalitet mleka, ali je istovremeno bio i pritisak na rast cena. “Sirovog mlek a možda i ima dovoljno, ali je njegov kvalitet ispod standarda Evropske unije koje primenjujemo u svojoj proizvodnji”.

Litar kratkotrajnog mleka mlekare „Somboled” takođe je poskupeo u maloprodaji. Tetrapak sa 2,8 odsto mlečne masti košta 56,5 dinara, a povećane su i cene mleka pojedinih lokalnih proizvođača.

Prvi put mleko je poskupelo 1. septembra, dok je novo poskupljenje potrošače zadesilo nepunih mesec dana posle toga.


Beta je napisao:
OTVOREN OBNOVLJENI HOTEL DIVČIBARE

Divčibare -- Na Divčibarama je danas otvoren obnovljeni hotel "Divčibare", u koji je uloženo oko tri miliona evra.

Novi vlasnik hotela, valjevski industrijalac Vidoje Vujić, najavio je da će kompletna adaptacija biti završena do proleća 2008. godine. Hotel raspolaže sa 105 soba i četiri apartmana, sa oko 300 ležajeva, ima veliki restoran i kuhinju, bazen za kupanje, saunu, trim kabinet i salu za stoni tenis. Pre rekonstrukcije nije radio šest godina.

U hotelu "Divčibare", trenutno boravi 150 gostiju, a kako je najavljeno, radiće i tokom zimske sezone.

Beogradska "Balkanija" izgradila ga je od 1969. do 1971. godine, a posle nekoliko godina prenet je u vlasništvo valjevske "Sloge", koju su 2006. godine za 470 miliona dinara na aukciji kupili braća Vidoje i Vladislav Vujić.

Braća Vujić najavila su da će do kraja 2008. na Divčibarama podići i kongresni centar na širem prostoru nekadašnjeg odmarališta valjevskog "Krušika", koje su takodje kupili prošle godine.

Najavljeno je da će do tada biti obnovljen i hotel "Maljen", valjevsko Dečje odmaralište "Mladost", odnosno odmaralište beogradskog IMT-a, koje su kupili ove godine.


Beta je napisao:
MAKOM GRADI FABRIKU U IRIGU

Irig -- Novosadska firma Makom (Macom) počela je izgradnju fabrike u Irigu u koju će biti investirano oko dva miliona evra.

Izgradnja fabrike za proizvodnju drvenih patosa i amabalaže za voće i povrće trebalo bi da bude završena u maju 2008. godine, a u tom pogonu će biti zaposleno oko 100 radnika.

Polovinu novca potrebnog za tu grinfild investiciju obezbediće italijanska Agencija za razvoj, preko banke Inteza, 200.000 evra odobreno je iz Nacionalnog investicionog plana, a preostalih 40 odsto obezbediće Makom.

Pokrajinski sekretar za privredu Siniša Lazić je prlikom polaganja kamena temeljca kazao da je u infarstrukturu opštine Irig, Vojvodina uložila oko 350 miliona dinara, na osnovu čega je do sada nekoliko kompanija iz Holandije i Slovenije investiralo novac u toj opštini.


Beta je napisao:
ŠTETA OD SUŠE VIŠE OD 45 MLRD.RSD

Beograd -- Gubici u poljoprivredi nastali usled ovogodišnje suše procenjeni su na više od 45,870 milijardi dinara.

U saopštenju iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navodi se da je Vlada na sednici održanoj 8. novembra zadužila to ministarstvo "da ispita mogućnost odlaganja, odnosno reprogramiranja na godinu dana dospelih obaveza po odobrenim kratkoročnim kreditima".

Ta bi se mera odnosila na registrovana poljoprivredna gazdinstva, odnosno njihove vlasnike kojima obaveze dospevaju tokom ove i naredne godine, u skladu sa Uredbom o utvrđivanju Programa mera za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje za 2007. godinu (Službeni glasnik RS, broj 73/07).

Takođe, predlaže se da javna vodoprivredna preduzeća Srbijavode i Vode Vojvodine razmotre mogućnosti, uslove i način odlaganja dospelih dugova po osnovu naknada za odvodnjavanje, navodnjavanje, korišćenje vodoprivrednih objekata i vršenje drugih usluga poljoprivrednicima i pravnim licima u 2007. godini.

Ministarstvo finansija je zaduženo da pripremi predlog izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak građana, radi oslobađanja plaćanja poreza od poljoprivrede poljoprivrednim gazdinstvima - fizičkim licima za 2008. i 2009. godinu.

Ministarstvo poljoprivrede je zaduženo da u okviru programa raspodele i korišćenja sredstava subvencija u oblas ti poljoprivrede predvidi uvećana sredstva za regresiranje osiguranja u poljoprivredi za 2008. godinu.

Vlada Srbije je Komisiji za utvrđivanje šteta od elementarnih nepogoda naložila da sprovede "postupak procene štete nastale usled suše u Republici Srbiji u 2007. godini, kao i da predloži mehanizme za njeno saniranje".

Vlada Srbije je procenu i mere donela na osnovu Informacije Ministartva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o štetama nastalim tokom ovogodišnje suše.

Procenjene vrednosti gubitaka, naglašava se, dobijene su na osnovu podataka o berzanskim cenama kukuruza, soje i suncokreta, odnosno važećih cena u otkupu šećerne repe i duvana.

"Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature dovele su većinu prolećnih useva na teritoriji Srbije u kritično stanje. Štete u ukupnoj proizvodnji se procenjuju u rasponu od 10 do 30 odsto, u zavisnosti od kulture", navedeno je u toj analizi.

Gubici od 10 do 90 odsto

Regionalno gledano štete se kreću od 10 odsto u Bačkoj, Sremu, Mačvi, pa do čak 90 odsto u Nišavskom, Topličkom, Pirotskom, Jablaničkom i Pčinjskom okrugu, dodaje se.

Najveće gubitke pretrpeli su ratari koji su sejali kukuruz koji je "na velikim površinama doveden u fazu venjenja, a na oko 10 odsto površina je došlo do potpunog sušenja biljaka".

"Soja je takođe pretrpela gubitke, ali zahvaljujući boljem rasporedu sortimenta, gubici će biti manji nego kod kukuruza. Iako je suncokret
kao biljka najotporniji na sušu, ipak će doći do gubitaka u veličini zrna i sadržaju ulja", dodaje se dalje.

Šećerna repa je zbog dužeg vegetacionog perioda dobila priliku da nadoknadi manjak vlage u zemljištu, ali svejedno nedovoljno da se to ne oseti u prinosu koji je ispod višegodišnjeg proseka (oko 36t/ha), kao i smanjenom sadržaju šećera.

Kada je u pitanju proizvodnja duvana, predviđa se da će gubici i znositi 20-30 odsto, a na pojedinim parcelama i do 50 odsto ukupnog prinosa.




REGION

Tanjug je napisao:
ČEZ GRADI REAKTORE U RUMUNIJI

Bukurešt -- Češki elektroenergetski gigant ČEZ pobedio je na tenderu za izgradnju dva atomska reaktora na rumunskoj nuklearci Crna voda.

Projekat je vredan 2,2 milijarde evra, a obuhvata izgradnju dva nova reaktora od po 720 megavata na već postojećoj rumunskoj nuklearci Crna voda, koja se nalazi na obali Dunava.

ČEZ je poslednjih godina snažno proširio svoju delatnost na tržište istočne Evrope, osnivajući veći broj svojih preduzeća u zemljama regiona, uključujući i tri kompanije za distribuciju elektroenergije u Rumuniji.

Atomska elektrana u Crnoj vodi, jedina te vrste u Rumuniji, počela je da radi 1996. godine sa jednim reaktorom, dok je drugi pušten u rad ove godine.

Stručnjaci navode da Rumunija iz atomske elektrane u Crnoj vodi sada podmiruje više od deset odsto ukupne potrošnje električne energije.


Tanjug je napisao:
EU: VEĆI PRIVREDNI RAST SLOVENIJE

Ljubljana -- Evropska komisija smatra da će slovenačka privreda ove godine ostvariti najveći rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Slovenačka privreda će u 2007., ostvariti najveći rast BDP-a u proteklih deset godina, od šest odsto, a kasnije će se ekonomska ekspanzija postepeno usporavati na 4,6 procenata 2008. i četiri odsto 2009., objavila je Evropska komisija u Briselu

Zvanični Brisel je tako značajno povećao prethodnu, prolećnu, prognozu rasta privrede te zemlje od 4,3 odsto za ovu godinu, koju je ministar finansija Andrej Bajuk tada nazvao "greškom".

Ovogodišnji rekordan rast investicija usledio je, u najvećoj meri, zbog povećanja investicija u osnovna sredstva, posebno u nestambeni građevinski sektor, koji obuhvata izgradnju autoputeva i drugih infrastrukturnih objekata, kao i ulaganja u opremu i mehanizaciju.

Privredni rast u Sloveniji podržava i rastuća potrošnja, koja se povećava usled sve veće stope zaposlenosti i smanjenja poreskih stopa.

Slovenija može, kako ocenjuju Evropska komisija, naredne godine da očekuje i blago povećanje inflatorne stope. Rast potrošačkih cena će u 2007., iznositi 3,5 odsto, a sledeće 3,7 procenata, dok bi 2009. inflacija trebalo da opadne na 2,9 odsto.
Sve navedene stope inflacije su značajno više od prosečnih u zoni evra.

Ko misija smatra da je rast slovenačke inflacije posledica predimenzioniranih kapaciteta u mnogim kompanijama, manjka kvalifikovane radne snage, kao i niže konkurentnosti u nekim privrednim granama.

Zvanični Brisel takođe ističe da su posledice uvođenja evra, koje su u početku bile ograničene, kasnije bile jače izražene kroz veća poskupljenja od očekivanih, a na rast slovenačke inflacije utiču i visoke plate, posebno u javnom sektoru.

Evro je postao zvanično sredstvo plaćanja u Sloveniji 1. januara ove godine.


Tanjug je napisao:
REKORDNI SUFICIT MAĐARSKE TRGOVINE

Budimpešta -- Mađarska je u septembru ostvarila suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni od 128,8 miliona evra.

Mađarska je u septembru ostvarila najveći mesečni suficit u poslednjih 10 godina, a on je premašio očekivanja analitičara koji su prognozirali suficit od 50 miliona evra.

U avgustu je mađarski spoljnotrgovinski deficit iznosio 199,4 miliona evra, dok je u istom periodu lane strani trgoviniski bilans imao negativan saldo od 70,7 miliona evra.

Stručnjaci navode da preliminarni podaci pokazuju da je naišao period velike potražnje u inostranstvu, a slabije potrošnje u zemlji zbog usporavanja privrednog rasta. Prema prognozama, godišnja stopa rasta mađarske privrede u trećem tromesečju je iznosila svega 1,2 odsto.

U devet meseci ove godine deficit spoljnotrgovinskog bilansa bio je 696,2 miliona evra, u odnosu na 2 milijarde evra u istom periodu prošle godine. Usporavanje rasta mađarske privrede, izazvano merama štednje vlade zbog smanjenja deficita javnih finansija, takođe će dovesti do pada deficita tekućeg platnog bilansa.


Liderpress.hr je napisao:
EBRD: RAST BDP-A U HRVATSKOJ 5,5%

Zagreb -- Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procenjuje da će realni rast BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 5,5 odsto.

Predviđeni rast BDP-a za 2008. za Hrvatsku je 5,2 odsto, navodi EBRD u Tranzicionom izveštaju za 2007. godinu.

Izveštaj se odnosi na 29 tranzicionih zemalja u kojima je EBRD prisutna i u kojima se kroz niz pokazatelja beleži ostvareni napredak strukturnih i institucionalnih reformi.

Očekuje se da će ove godine privredni rast regiona dostići rekordnu razmeru, ali bi globalna kreditna kriza, koja je počela ovog leta, dugoročno gledano mogla da rezultira sporijim rastom, navodi se u izveštaju.




SVET

Tanjug je napisao:
OGROMNO NALAZIŠTE NAFTE U BRAZILU

Rio de Žaneiro -- U Brazilu je pronađeno novo nalazište nafte koje krije između pet i osam milijardi barela lake nafte dostupne eksploataciji.

Zahvaljujući ogromnom podvodnom nalazištu sirove nafte uz jugoistočnu obalu Brazila, ta zemlja bi mogla da poveća zalihe "crnog zlata" za čitavih 40 odsto i uđe na listu deset najvećih svetskih izvoznika nafte, saopštili su tamošnji zvaničnici.

Državna naftna kompanija "Petrobras" je objavila da novo nalazište na izuzetno velikoj dubini "Tupi" krije između pet i osam milijardi barela lake nafte dostupne eksploataciji, nakon čega je došlo do naglog rasta vrednosti akcija "Petrobrasa".

Predsednik kompanije Seržio Gabrijeli (Sergio Gabrielli) je izjavio da bi novo nalazište moglo da dovede Brazil na osmo mesto u svetu po zalihama nafte i gasa i dodao da će brazilske rezerve biti negde između nigerijskih i venecuelanskih.

Trenutno Brazil poseduje 17. po veličini rezerve u svetu, odnosno 14,4 milijarde barela ekvivalenta nafte, naveo je Gabrijeli.

Ta južnoamerička zemlja je tek prošle godine postala neto izvoznik nafte, ali i dalje mora da uvozi laku sirovu naftu za proizvodnju naftnih derivata. Brazil uglavnom proizvodi i izvozi tešku naftu, koja prilikom prerade u rafinerijama treba da se meša sa lakom naftom.

Nakon objave ve sti o novom nalazištu akcije "Petrobrasa" su na njujorškoj berzi porasle za 24,03 dolara na 116,77 dolara, što je najveći iznos u proteklih godinu dana. Na berzi u Sao Paulu su iste akcije juče porasle 14,1 odsto na 80,17 reala (45,94 dolara).

Eksploatacija nafte na nalazištu "Tupi" će predstavljati veliki izazov i verovatno će biti potrebno nekoliko godina da ona bude pokrenuta, budući da se zalihe nalaze na velikim dubinama od preko 2.000 metara. Ipak, kompanija "Petrobras" je u proteklih deset godina postala poznata po velikom iskustvu u eksploataciji nalazišta na izuzetno velikim dubinama.


Tanjug je napisao:
GASPROMU VEĆI UDEO TRŽIŠTA EVROPE

Moskva -- Postojeći dugoročni ugovori obezbediće ruskom "Gaspromu" da uveća udeo na evropskom tržištu prirodnog gasa sa 26 na 33 oodsto.

"Gasprom" je prošle godine proizveo 556 milijardi kubnih metara gasa, 11,4 miliona tona gasnog kondenzata i 34 miliona tona nafte. Ove godine ruski holding planira da na osnovu dugoročnih ugovora isporuči 147 milijardi kubnih metara gasa, od čega u poslednjem kvartalu 44 milijardi kubika, navodi poslovni list "Vzgljad".

Analitičari ukazuju da je evropsko tržiste za "Gasprom" i dalje priopritetno i da će Evropa u narednim godinama sve više zavisiti od isporuka ruskog gasa.

Zbog rekordnog rasta cena nafte, (cena prirodnog gasa direktno zavisi od kretanja kotacija nafte) značaj "Gasproma" u snabdevanju evropskog tržišta je sve veći, ukazuje Ana Anenkova iz investicione kompanije "Barel".

Anenkova smatra da je rast udela na evropskom tržištu gasa umnogome političko pitanje i ukoliko "Gasprom" nastavi sa takvom strategijom, uz podršku države, ima odlične izglede da dalje povećava svoj plasman u Evropu.

Evropljani i dalje, prema oceni energetskih stručnjaka, nemaju pravu zamenu za ruski gas, jer su neki projekti izgradnje novih gasovoda, koji zaobilaze Rusiju, još uvek u početnoj fazi.

Iran kao potencijalni isporučilac prirodnog gasa na evropsko tržište je još uvek, iz političkih i drugih razlo ga, nestabilan i nepouzdan partner koji u doglednoj budućnosti ne može da ugrozi ruski primat u izvozu prirodnog gasa, ocenjuju analitičari.

Izgradnju transkaspijskog gasovoda "Nabuko" biće, prema svemu sudeći, veoma ugrožena realizacijom konkurentskog rusko - turkmenskog projekta - Prikaspijskog cevovoda.

Veće kupovine tečnog gasa iz zemalja Persijskog zaliva, ili povećanje isporuka te sirovine iz drugih izvora, mogu da pokriju tek manji deo u ukupnoj evropskoj potrošnji gasa.

Evropa strateško tržište za "Gasprom" i zbog cene

Evropsko tržiste je za "Gasprom" od prvostepenog značaja i zbog toga što su cene tog energenta u Evropi višestruko veće nego u Rusiji, navode analitičari.

Neki ruski energetski eksperti su ove godine izrazili strahovanje da zbog sve većeg izvoza uskoro možda neće biti dovoljno gasa za brojne domaće potrošače.

Većina analitičara ukazuje, medjutim, da je bojazan od deficita neopravdana, jer se očekuje znatan rast ruske proizvodnje gasa u nekoliko novih nalazišta.

"Gasprom" se, inače, na osnovu prošlogodišnjih rezultata poslovanja, svrstao medju pet najvećih energetskih kompanija u svetu.


Bankamagazin je napisao:
KINESKI SUCIFIT 30 MILIJARDI DOLARA

Peking -- Kineski spoljnotrgovinski suficit dostigao je 30 milijardi dolara u oktobru.

Prema mišljenju analitičara koje je anketirao Blumberg, trgovinski jaz u oktobru povećan je za 29 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mesec dostigavši 30,8 milijardi dolara, što će podstaći američke kompanije da još glasnije prigovaraju kako je juan podcenjen.

Američki ministar finansija Henri Paulson, koji sledećeg meseca putuje na razgovore u Kinu, izjavio je da je ta zemlja "potpuno u neskladu" sa zahtevima ostatka sveta koji traži da dopusti aprecijaciju juana.

Pad dolara na rekordno nizak nivo u odnosu na evro stavlja dodatni pritisak na Kinu. Analitilčari dodaju da je brža aprecijacija juana najbolji način za rešavanje problema preterane likvidnosti.

Kineski izvoz je u odnosu na isti prošlogodišnji mesec verovatno porastao 22,8 odsto, dok je uvoz zabeležio rast od 19,2 odsto. Kineska valuta je, ipak, u protekloj nedelji zabeležila najviši nedeljni porast u odnosu na dolar.


Tanjug je napisao:
REKORDAN PROFIT "TOJOTE"

Tokio -- Kompanija "Tojota" je u prvom polugodištu zabeležila rekordan profit zahvaljujući čemu je kompanija povećala predviđanja za ovu godinu.

Profit "Tojote" od aprila do septembra dostigao je 942,4 milijarde jena (5,69 milijardi evra), što je za 21,3 odsto više nego u isto vreme prethodne godine. Prodaja je istovremeno porasla po vrednosti za 13,4 odsto na 13,01 bilion jena (78,53 milijarde evra) i po obimu za 3,8 procenata na rekordnih 4,3 miliona vozila.

Japanski proizvođač automobila, koji bi već ove godine mogla da nadmaši "Dženeral motors" (GM) na mestu najvećeg proizvođača automobila u svetu, povećao je predviđanja profita za ovu fiskalnu godinu (zaključno s martom 2008) sa 1,65 na 1,7 biliona jena (10,2 milijarde evra).

Kompanija očekuje da će u ovoj fiskalnoj godini prodati 8,93 miliona vozila, prema proceni iz maja od 8,89 miliona.

"Tojota" se blagovremeno prilagodila rastu cene goriva i podsticala razvoj hibridnih vozila koja koriste benzin i električnu energiju kao što su "prijus" i manji modeli "kamri" i "korola." Premda prodaja na domaćem tržištu ne raste, "Tojota" je uspela da poveća isporuke u Severnoj Americi, Evropi, Aziji i tržištima zemalja u razvoju.

Zabrinutost zbog pada potrošnje u SAD u ovom trenutku ne ugrožava poslovanje "Tojote" na tom tržištu jer ona uspešno gradi imidž inovatora u obl asti "zelenih tehnologija", s početkom serijske proizvodnje hibridnih autmobila deceniju pre nego što su to učinili glavni rivali, ocenjuju analitičari.

Uspehu je u dobroj meri doprineo i povoljan kurs jena u odnosu na dolar. "Tojota", međutim, ima problema zbog velikog broja povučenih automobila nakon što je utvrđena tehnička neispravnost, što se pripisuje nedovoljno unutrašnjoj kontroli.

Kompanija takođe ne uspeva da zadrži stručnjake na ključnim rukovodećim mestima, pa je za samo tri meseca "Tojotu" napustilo nekoliko direktora koji su prešli u rivalske američke firme.


Tanjug je napisao:
TROMESEČNI GUBITAK SIMENSA 74 MIL €

Berlin -- Nemačka kompanija "Simens" (Siemens) zabeležila je u četvrtom tromesečju poslovne 2006/07 neto gubitak od 74 miliona evra.

Gubitak je zabeležen pre svega zbog oporezivanja "Simensa" u visini od milijardu evra nakon prodaje ogranka za automobilsku elektroniku "VDO otomotiv" (Automotive).

Tromesečni promet je povećan za devet odsto, na 20,2 milijarde evra, dok su poružbine povećane za 21 odsto, na 21,33 milijarde evra.

To je pre svega rezultat povećanja prometa od po 19 odsto na azijsko-pacifičkom i afričkom tržištu, dok je promet povećan za sedam odsto u Evropi i za šest odsto u SAD, objavila je agencija AP.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 13.11.2007. 08:40:05 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

B92, Tanjug, Vecernje novosti je napisao:
ĐELIĆ: PREISPITATI MORATORIJUM O NE

Beograd -- Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da bi Srbija trebalo da preispita moratorijum o gradnji nuklearnih elektrana.

On je podsetio da je još uvek na snazi moratorijum koji je, posle nesreće u Černobilju, usvojila tadašnja vlada SFRJ.

Đelić je rekao da bi, budući da nuklearna postrojenja predstavljaju najjeftniji i najčistiji način proizvodnje električne energije, kroz otvaranje široke javne rasprave odluku o moratorijumu trebalo preispitati.

"Vlada Bugarske je, uprkos problemima koje ima sa nuklearnom elektranom 'Kozloduj', već donela odluku o izgradnji još jednog sličnog postrojenja", podsetio je on.

Đelić je i najavio da će uskoro biti usvojena Strategija o energetskoj efikasnosti, kao i da će se revidirati već postojeća Strategija o energetici.

Ministar energetike iznenađen Đelićevim predlogom

Strategija razvoja energetike do 2015. godine, koju je usvojila Vlada Srbije, ne predviđa izgradnju nuklearnih elektrana, kaže ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović i dodaje da bi o Zakonu o zabrani gradnje nuklearnih elektrana, donetog u vreme SFRJ zbog ekoloških razloga, trebalo konsultovati i Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

On navodi da je iznenađen Đelićevom inicijativom jer od formiranja vlade nije bilo reči o ukidanju moratorijuma.

Od uvođenja moratorijuma na njihovu izgradnju pre 21 godine, u Srbiji nije razmatrana mogućnost dobijanja nuklearne energije. Stručnjaci međutim kažu da je izgradnja nuklearki realnost, jer su zalihe uglja u zemlji dovoljne za još 50 do 60 godina.

Sa hroničnim nedostatkom energije i uvozom koji će se u narednim godinama samo povećavati, Srbija mora da razmišlja kako će to prevazići i da u obzir uzme i gradnju nuklearnih elektrana, kaže stručnjak za energetiku Zorana Mihajl ović Milanović.

Prema njenim rečima, argument za neizgradnju nuklearke da bi se zemlja zaštitila od eventualnog akcidenta ne stoji, jer Srbija u prečniku od 100 kilometara oko nje radi 10, a u krugu od 400 kilometara još 20 nuklearnih elektrana i svaki strah od rada sopstvene elektrane je bespredmetan.

Mihajlović Milanović je ocenila da bi Ministarstvo energetike trebalo da kaže kakva je energetska strategija Srbije u narednih 30 godina, dodajući da je za zemlju najvažnije da budu zadovoljene energetske potrebe i da ne bude zavisna od uvoza energije.

Bugarska ima NE „Kozloduj“, u kojoj rade dva bloka ukupne snage 2.000 megavata i planira izgradnju još jedne, u Mađarskoj radi NE „Paks“, sa 4 bloka snage 1.910 megavata, dok NE od po 700 megavata imaju Slovenija i Rumunija, koja planira gradnju još dva bloka u NE „Černa voda“.

Izgradnja megavata nuklearne elektrane košta 1,8 miliona dolara i nešto je skuplja od izgradnje termoelektrane, koja košta 1,3 miliona dolara po megavatu, ali je zato svaki proizvedeni kilovat u njoj skoro upola jeftiniji. Troškovi proizvodnje kilovata u nuklearnoj elektrani košta dva centa, u termoelektrani na ugalj 3,5 centi, na mazut 4 centa, a na gas 3 centa.

Osim cene kilovata, druga najveća prednost nuklearki je ta što su emisije ugljen dioksida minimalne, dok je glavni nedostatak problem skladištenje radiokativnog otpada, za koji nije nađeno rešenje do danas. Period poluraspada radioaktivnih elemenata je i do 40.000 godina.

Institut "Vinča" : Izgradnja nuklearne elektrane političko pitanje

Čelni ljudi Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ smatraju da je pitanje izgradnje nuklearnih elektrana političko pitanje i da tek kada država donese svoj stav o proizvodnji nuklearne energije, stručnjaci treba da se bave tim pitanjem.

Svetski moćnici, procenjuju neki naši stručnjaci, podstiču gradnju nuklearnih postrojenja zbog manjka nafte i gasa, sa kojima se sve više suočavamo.

Ako država odluči da ukine moratorijum star dve decenije, nuklearka bi u Srbiji mogla da nikne za desetak godina, procene su ljudi iz struke. Zapad bi nam, verovatno, odobrio povoljne kredite za ovaj posao, kako bi se i naša zemlja uključila u svetske energetske trendove, a naš najveći problem u izgradnji i radu nuklearne elektrane jeste nedostatak stručnih kadrova.

Stručnjaci kažu kako nuklearke jesu opasne, ali - čiste i jeftine. A znatna je razlika između savremenih postrojenja i onih koja su građena pre nekoliko decenija. Novi nukl earni reaktori neuporedivo su bezbedniji.


Beta, Tanjug je napisao:
VLADA SRBIJE USVOJILA BUDŽET

Beograd -- Vlada Srbije usvojila je na vanrednoj sednici Predlog budžeta za 2008. koji predviđa deficit od 14,8 milijardi dinara.

Predlogom budžeta predvidjeni su prihodi od 639,6 milijardi dinara i rashodi od 654,4 milijardi dinara. Ministar finansija Mirko Cvetković rekao je da je budžet za 2008. godinu veći za 9,9 odsto od prošlogodisnjeg, dok je deficit veći za 8,5 procenata.

Cvetković je naglasio da je budžet za iduću godinu, i pored toga što su povećani rashodi, štedljiv jer neće biti vanrednih budžetskih prihoda, kao što je prošle godine bio prihod od izdavanja treće licence za mobilnu telefoniju.

Budžet, kako je dodao, nije "ekonomski optimalan", ali zbog prilagođavanja trenutnim socijalnim i političkim okolnostima, nije mogao biti skromniji.

Budžetom je predviđeno da učešće javne potrošnje u bruto-društvenom proizvodu (BDP) bude za 0,8 odsto manje nego u ovoj godini, budžetskih rashoda za 0,7 odsto, dok je planirano učešće budžetskog deficita od 0,5 odsto u BDP-u isto kao i ove godine.

"Nije predviđen rast plata budžetskih korisnika, već samo njihovo usklađivanje sa predviđenim rastom inflacije od šest odsto", naglasio je Cvetković. To znači, kako je objasnio, da će dogodine zarade koje se iplaćuju iz bužeta biti zamrznute na stanju zatečenom na kraju ove godine, a moći d a se uvećaju samo šest odsto.

Ukupne budžetske isplate zaposlenima biće 176,7 milijardi dinara, što je za oko 16 odsto više nego u ovoj godini.

Svi zaposleni koji zarade primaju iz budžeta, kako je rekao Cvetković, neće biti u istom položaju, odnosno oni koji su ove godine "prošli lošije" mogu da očekuju da će "proći bolje".

U budžetske rashode uključen je Nacionalni inevsticioni plan (NIP), za koji je ukupno predviđeno 46 milijardi dinara, a od toga će 12 milijardi biti obezbeđeno kreditima.

Predlog budžeta za 2008. godinu pravljen je, prema rečima ministra Cvetkovića, na osnovu preprostavki da će rast BDP-a biti šest odsto, što će iznositi 2.779 milijardi dinara, odnosno 4.500 evra po stanovniku. Lična potrošnja, kako se očekuje, porašće za 4,9 a državna za 5,7 odsto, dok bi rast investicija bio 20 odsto. Predviđen je rast izvoza od 25,8, a uvoza 20,5 odsto.

Dogodine nije planirano, kako je rekao Cvetković, smanjenje poreza na dodatu vrednost (PDV) na bilo koju robu ili uslugu, a poreski prihodi činiće 93 odsto ukupnih budžetskih prihoda.

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić upozorio je da će biti teško očuvati stabilnost cena u narednoj godini, jer vlada namerava da odstupi od planiranog smanjenja javne potrošnje koje je bilo predvidjeno Memorandumom o budžetu za 2008.

Jelašić je najavio da će NBS učiniti sve da bazna inflacija u idućoj godini ostane u planiranim okvirima, od tri do šest odsto, i upozorio da će biti teško sačuvati ukupnu cenovnu stabilnost, jer se najavljen budžet razlikuje od onoga što je predviđeno Memorandumom.

On je rekao da vlada planira da inflacija u 2008. godini ne bude veća od šest odsto, što je predviđeno Memorandumom, ali da smanjenje javne potrošnje bude manje nego što je bilo najavljeno.

Jelašić je skrenuo pažnju da budžet za 2008. ukazuje da Vlada Srbije nije uvažila preporuke Misije Međunarodnog monetarnog fonda o tome da je za očuvanje makroekonomske stabilnosti bolje da budžet bude u suficitu nego u deficitu.

Đelić: Rast plata u javnom sektoru 16 odsto

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je danas da je budžetom za sledeću godinu planiran rast plata zaposlenih u javnom sektoru za 16 odsto.

To znači da će prosečna plata naredne godine "za one koji žive od budžeta" za taj procenat biti veća od prosečne ovogodišnje plate, objasnio je Đelić, najavljujući i vanredno povećanje penzija za 11 do12 odsto u januaru.

On je najavio i smanjenje javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, što znači da će država "uzeti manje prostora" u nacionalnoj ekonomiji, nego ove godine.

Prema njegovim rečima, odlika budžeta je dobar balans između socijalnog i razvojnog, da su predviđena značajna sredstva za Nacionalni investicioni plan i za projekte zapošljavanja, posebno za one koji žele da promene posao i počnu sopstveni biznis.

Ministar finansija Mirko Cvetković ranije je kazao da se nije odustalo od zamrzavanja plata zaposlenima u javnom sektoru na n ivou iz novembra ove godine, kako je i predviđeno Memoradnumom za 2008. godinu.

On je tada kazao da će plate biti zadržane na realnom nivou, odnosno da će pratiti rast inflacije, koja je za sledeću godinu planirana na nivou do šest odsto.

U budžetu za 2008. godine, kako je rekao Cvetković, ukupna masa plata za javni sektor biće povećana za oko 24 milijarde dinara, od čega će samo četiri milijarde biti za očekivani rast inflacije, a ostatak će biti potreban da bi se pokrila povećanja iz ove godine.

Gligorov: Veće plate i penzije predizborni pokloni

Ekonomista Vladimir Gligorov je za BBC ocenio da je vlada odustala od najavljenog nominalnog zamrzavanja plata zbog očekivanih izbora u narednoj godini. Zbog toga, prema njegovim rečima, i nije bilo realno očekivati da budžet bude restriktivan.

"Sugestija je sada da se unutar tog fonda plata vrše određena povećanja s idejom da se time postignu odgovarajući izborni rezultati. Pri tome su obećana povećanja penzija tako da su ustvari Božićni i drugi predizborni pokloni i ovog puta na dnevnom redu", istakao je Gligorov.

Vladimir Gligorov se slaže sa ocenama MMF da nerestriktivni budžet ima negativne posledice na makroekonomsku stabilnost u Srbiji i da je neopodno da se smanji javna potrošnja.

"Razlog zbog čega se to želi je naravno zato što će ako se nastavi Narodna banka će morati da nastavi da vodi restriktivnu monetarnu politiku. To znači da će sva ta veća količina novca koja će se isplaćivati preko tih plata, ispoljiti kao povećani uvoz. To bi rezultiralo dolaskom spoljnotrgovinskog deficita i celokupne platnobilansne situacije u kritičnu poziciju", kaže Vladimir Gligorov.


Blic je napisao:
U SRBIJI SKUPLJE NEGO U NEMAČKOJ

Beograd -- Osnovne životne namirnice u Nemačkoj jeftinije su za oko 30 odsto nego u Srbiji, piše "Blic nedelje".

Građanin Srbije, koji mesečno zaradi oko 360 evra, svakodnevno u prodavnicama za iste proizvode plaća više nego Nemac, čija je prosečna zarada, oko 2000 evra, sedam puta veća od naše.

Osim hleba, koji je i u Nemačkoj skup, gotovo sve osnovne namirnice jeftinije su nego kod nas. Tako litar dugotrajnog mleka u Nemačkoj košta 81 cent (63 dinara), dok se kod nas plaća 72,9 dinara. Razlika u ceni je još evidentnija kod ulja, koje Nemci (doduše ono najpovoljnije) plaćaju 60 dinara, a mi čak 93,90 dinara.

I popularna koka-kola im je dosta jeftinija, dok su neznatno povoljniji i šveps i voćni sokovi. "Milku" i "kinder" čokoladu Nemci plaćaju barem dvadeset dinara manje.

Kad je u pitanju kozmetika i higijena, razlika je još uočljivija. Sapuni su im za dvadesetak dinara jeftiniji, iste marke deterdženata plaćaju tridesetak odsto manje, a povoljniji su im i šamponi, mleka za telo. Ima i drastičnih primera. Tako recimo, ženski dezodorans "fa" Nemica može kupiti za 0,99 evra (77 dinara), dok dama u Srbiji za isti proizvod mora da izdvoji 178 dinara. Kalgonit tablete za sudove( 44 komada) kod nas staju 831 dinar, a u Nemačkoj gotovo 300 dinara manje (545 dinara).

"Ima nekoliko razloga za toliko skuplju robu u Srbiji. Dva osnovna su postojanje monopola i ogromne trgovačke marže", kaže ekonomista Vladana Hamović. Ona ističe da monopoli na našem tržištu postoje samim tim što nekoliko trgovinskih lanaca diktira cene, iako nude veliki izbor robe.

"Trgovačke marže kod nas idu i do 25 odsto, a nekad i mnogo više, dok je u svetu ubičajena marža oko 12 odsto", kaže Hamovićeva. Zato ona smatra da država mora da počne da primenjuje antimonopolski zakon, čija bi primena dovela do veće konkurencije, smanjenja marži i samim tim i nižih cena.

Nemci imaju daleko kvalitetniju i jeftiniju telekomunikaciju. Većina stanovnika Nemačke odlučuje se za mesečni flet paket, koji obuhvata neograničeno fiksno telefoniranje (i ka inostranstvu), neograničen internet i kablovsku televiziju, po ceni od svega 30-40 evra (u zavisnosti od provajdera).

Ako je za utehu, građani Nemačke za iznajmljivanje stanova i komunalije mesečno moraju da izdvoje u proseku između 800 i 900 evra, a žitelj Beograda upola manje.


Beta je napisao:
DEVIZNE REZERVE 14,5 MLRD. DOLARA

Beograd -- Ukupne devizne rezerve Srbije na kraju oktobra ove godine su dostigle nivo od 14,5 milijardi dolara, saopštila je NBS.

Takav nivo deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase od 347 odsto. Devizne rezerve NBS su u oktobru povećane za 139 miliona evra i dostigle su iznos od oko 9,6 milijardi evra ili oko 13,9 milijardi dolara. Istovremeno, dok su devizne rezerve banaka iznosile oko 424,9 miliona evra.

Najveći uticaj na porast deviznih rezervi NBS u oktobru imali su prilivi po osnovu neto otkupa efektivnog stranog novca u visini od 72,4 miliona evra, što je za 12,6 miliona evra više nego u prethodnom mesecu.

U toku oktobra isplaćeno je 21,3 miliona evra na ime izmirenja obaveza prema inokreditorima, a po osnovu stare devizne štednje i Zajma za privredni preporod 9,3 miliona evra.

Ukupan oktobarski obim neposredne međubankarske trgovine devizama je iznosio 2,2 milijarde evra i bio je veći za 363,3 miliona evra u odnosu na septembarski. U prvih deset meseci 2007. godine u neposrednoj međubankarskoj trgovini realizovano je ukupno 17,3 milijardi evra.

Referentna kamatna stopa 9,5 odsto

Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na 9,5 odsto godišnje, a odluka da se ne menja referentna kamatna stopa, koja je glavni instrument monetarnog regulisanja, doneta je nakon razmatranja aktuelnih ekonomskih kretanja.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije, a poslednja promena bila je 29. oktobra kada je kamata snižena za 0,25 procentnih poena.

Referentna stopa bila je povećana krajem avgusta ove godine zbog rasta inflatornih očekivanja, za 0,25 procentnih poena, sa 9,5 na 9,75 odsto godišnje, prvi i jedini put od 1. septembra 2006. godine kada je uvedena. Prilikom uvođenja referentne kamatne stope NBS ona je iznosila 18 odsto godišnje, a u januaru 2007. bila je 14 odsto.


Beta je napisao:
RTB:NEKOMPLETNA DOKUMENTACIJA SMR-A

Bor -- Ruska kompanija SMR, koja je u vlasništvu Olega Deripaske, nije dostavila kompletnu dokumentaciju na tenderu za RTB Bor.

Tenderska komisija za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) "Bor" danas je naložila ruskoj kompaniji SMR, jednom od ponuđača za kupovinu tog preduzeća, da do ponedeljka 19. novembra dostavi dodatnu dokumentaciju.

Kako je agenciji Beta rekao izvor iz RTB-a, kompaniji SMR nedostaje iskustvo u obavljanju relevantne delatnosti.

Pre sedam dana, tenderska komisija je otvorila ponude za RTB Bor i ocenila da oba ponuđača SMR i austrijski konzorcijum u kojem su tri firme iz grupacije Atek (A-TEC), ispunjavaju kvalifikacione uslove.

Tenderska komisija je danas usvojila izveštaj privatizacionog savetnika za RTB Bor u kojem se navodi da SMR nije dostavio kompletnu dokumentaciju.

U tom izveštaju je navedeno da drugi ponuđač, konzorcijum Atek, ispunjava propisane kvalifikacione kriterijume.

Kompanija SMR je deo Bejzik (Basic) elementa koji je u vlasništvu Olega Deripaske, a u sastavu austrijskog konzorcijuma su A-TEC Minerals end Metalas Holding, A-TEC Industries i Montanwwerke Brixlegg.

Tendersku dokumentaciju za kupovinu imovine RTB-a i eksploatacionih prava otkupilo je pet firmi, ali su tri, Ist Point Zorana Drakulića, ruska firma Solvej i "Vedante Resources" iz Indije, odustale od slanja obavezujućih ponuda.

Agencija za privatizaciju je 31. avgusta ove godine objavila drugi tender za prodaju RTB-a po minimalnoj ceni od 340 miliona dolara i uz prihvatanje investicionog programa od najmanje 180 miliona dolara.

Na prvom tenderu za RTB minimalna cena je bila 266,7 miliona dolara, a poništen je jer kupac, prvorangirani rumunski Kuprom (Cuprom) nije ni u dodatnom roku uplatio cenu od 400 miliona dolara.


Beta je napisao:
TIGAR IZVEZAO OBUĆU ZA 6,5 MIL. €

Beograd -- Pirotska Tigar obuća izvezla je u prvih devet meseci ove godine robu vrednu 6,5 miliona evra.

To je za 73 odsto više nego u istom periodu prošle godine, a ukupna prodaja obuće od janura do septembra 2007. povećana je za 40 odsto, na 8,9 miliona evra.

Direktor marketinga i prodaje Tigar obuće Zoran Đorđević kaže da je najveći rast izvoza zabeležen na tržištima Finske, Velike Britanije, Francuske i Nemačke, a da su najveće učešće u prodaji imale su sigurnosne i lovačke čizme.

˝Perspektiva daljeg razvoja fabrike je u stalnom nalaženju novih tržišta, kao što su Rusija, Belorusija i Ukrajina, ali i povećanju udela na postojećim˝, kazao je on.

Đorđević je naveo da je u toku sertifikacija obuće pod imenom kompanije, tako da će se uskoro na tržištu naći vatrogasne, šumarske i klasične sigurnosne čizme sa brendom ˝tigar˝.

Tigar obuća planira da uvede novi model prodaje na domaćem tržištu, kroz stvaranje mreže partnerstava sa samostalnim trgovinskim radnjama u Srbiji, koje prodaju obuće.

Kompanija je planirala da se do kraja godine proda obuća vredna 13,6 miliona evra, a do 2010. prodaja bi trebalo da dostigne 29,8 miliona evra, od čega bi se 24,4 miliona dobilo iz iz voza.


Beta je napisao:
DOZVOLE ZA DVA INVESTICIONA FONDA

Beograd -- Dozvole za osnivanje još dva otvorena investiciona fonda u Srbiji dobili su Delta dinamik (Dynamic) i KD ekskluziv.

Oba fonda su registrovana kao fondovi rasta vrednosti i imovine, što znači da uz veći rizik nude i veću mogućnosti dobiti i da do 75 odsto kapitala mogu da ulože u akcije kompanija, navodi se na sajtu Komisije za hartije od vrednosti.

Fondom Delta dinamik upravljaće Društvo za upravljenje investicionim fondovima Delta investments, koje već upravlja balansiranim fondom Delta plus.

KD ekskluziv fond će biti prvi kojim će upravaljati društvo KD investments iz Beograda, članica slovenačke KD grupe, koja se već 15 godina bavi poslovima upravljanja imovinom u jugoistočnoj Evropi, a trenutno upravlja sa ukupno 25 investicionih fondova: 13 u Sloveniji, četiri u Hrvatskoj, dva u Slovačkoj i po tri u Rumuniji i Bugarskoj.

Javni poziv za upis investicionih jedinica biće objavljen do kraja novembra, a kako najavljuju osnivači, portfolio fonda KD Ekskluziv će predstavljati investicionu korpu najkvalitetnijih i najvećih, takozvanih blue-chip kompanija iz regiona. Ovaj fond će sredstva ulagati u kompanije na zvaničnim berzanskim tržištima Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Rumunije.


Beta je napisao:
PREPREKE ZA RAZVOJ E-TRGOVINE

Beograd -- U Srbiji postoje brojne prepreke za razvoj elektronske trgovine, a veliki problem je i neinformisanost građana.

Prepreke za razvoj elektronske trgovine u Srbiji su visoke bankarske provizije, visoke carinske dažbine za pošiljke iz inostranstva, ali i neinformisanost građana i nepotpun zakonski okvir, ocenili su danas učesnici okruglog stola posvećenog ovoj temi.

Predsednik kompanije Komtrejd (ComTrade Group) Veselin Jevrosimović kazao je da je samo 133.000 građana Srbije na bilo koji način koristilo platnu karticu preko Interneta, što je malo s obzirom na to da 26 odsto domaćinstava ima pristup Internetu.

Banke uzimaju proviziju od pet odsto na transakcije, a standard u evropskim zemljama je 2,5 do 2,7 procenata, kazao je Jevrosimović na okruglom stolu "Internet trgovina - izazovi razvoja" koji su organizovali Centar za razvoj Interneta i Republička agencija za telekomunikacije (RATEL).

Porezi i carinske dažbine na pošiljke iz inostranstva su visoki, zbog čega troškovi kupovine knjige od 25 evra mogu da dostignu u ekstremnom slučaju i 150 evra, rekao je on i ocenio da bi sve pošiljke manje vrednosti od 100 evra trebalo izuzeti ovih dažbina, što je već učinjeno u mnogim zemljama.

Problem predstavljaju i visoki kriterijumi koji banke postavljaju preduzećima kao preduslov za plaćanje preko Interneta, kazao je on.

Jevrosimović je ocenio da je neophodno postojanje zakona koji će regulisati ovu oblast i izneo stav da predloge Zakona o elektronskoj trgovini i Zakona o elektronskom poslovanju treba spojiti u jedan, jer je elektronska trgovina samo deo elektronskog poslovanja.

Član izvršnog odbora Banke Inteze (Banca Intesa) Dejan Tešić kazao je da banke postavljaju visoke uslove preduzećima da ne bi došlo do problema u prometu koji bi kompromitovali ovu uslugu koja je u Srbiji još u povoju.

Vladimir Živaljević iz kompanije za internet tehnologije Pakom (Pacom) ocenio je da banke treba da edukuju ljude o mogućnostima plaćanja preko Interneta, kao što su to činile kada je reč o kreditima.

Beta je napisao:
BERZA: SLAB PROMET AKCIJA

Beograd -- Promet akcijama na Beogradskoj berzi je, u odnosu na petak, opao za nešto više od 30 miliona dinara.

Na Beogradskoj berzi je u trgovanju akcijama preduzeća danas realizovano 660 transakcija, 127 manje nego krajem prethodne sedmice, a promet je opao za nešto više od 30 miliona, na 434.379.2005 dinara, navedeno je u izveštaju Berze.

Indeks Beleks 15, koji obuhvata akcije najlikvidnijih srpskih preduzeća, povećao je vrednost za 0,18 odsto i dostigao 2.570,64 poena, a opšti indeks Beleks lajn je zabeležio negativno kretanje, skliznuvši naniže za 0,11 odsto, na 4.140,26 indeksnih poena.

Najveći rast postigle su akcije "Sunca" iz Sombora (SNCE), 10,20 odsto. Znatno skromnije poskupljenje zabeležile su hartije "Komercijalne banke" iz Beograda (KMBN), 4,15 i "Kredi banke" (CYBN) iz Kragujevca, 3,57 odsto.

Akcijama novosadskog "Agrokoopa" (AGRC) je najviše pala cena (7,26 odsto), zatim beogradske "Privredne banke" (PRBN) za 5,29 odsto, zrenjaninskog "Dijamanta" (DJMN) za 4,71 i "Politike" (PLTK) za 4,62 odsto.

"AIK banka" iz Niša (AIKB), sa prometom od 106.724.175 dinara, prednjači danas na listi najtrgovanijih akcija, a slede "Energoprojekt holding" (ENHL), sa 65.495.769, "Dijamant" (DJMN), sa 58.108.693 i beogradska "Projektomontaža" (PRJM) sa 47,025 miliona dinara prometa.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama je smanjeno sa 76,52 odsto u petak, na 57,61 odsto, s tim što je udeo u kupovini bio znatno veći - 72,59 odsto, u odnosu na udeo u prodaji koji je bio 42,62 odsto.


B92 je napisao:
KUPOVINA AUTOMOBILA NA LIZING

Beograd -- Građani koji žele da kupe auto na lizing, trebalo bi dobro da razmisle da li mogu da ga otplate.

Ukoliko građani ne budu redovno otplaćivali rate, lizing kuća može da ga oduzme. Istraživali smo na koji način lizing kompanije u tim slučajevima oduzimaju automobile. Računice pokazuju da se umesto bankarskog kredita, više isplati kupiti automobil na lizing.

Zbog toga se sve više građana odlučuje na taj korak. Iako, od samog početka znaju da vozilo postaje njihovo tek pošto ga potpuno otplate, neki ne shvataju ozbiljno da lizing kompanije oduzimaju vozila ako se ne otplaćuju mesečne rate. Pre nego što oduzme auto, lizing kuća prvo šalje pismenu opomenu, zatim usmenu opomenu, posle čega putem potpisane menice pokušava da naplati novac. Krajnje sredstvo je oduzimanje vozila.

“Sa sudskim rešenjem se izlazi na teren, ide se na adresu, ako se ne može dogovorom onda se uključuju kompanije za naplatu. U krajnjem slučaju se uključuje policija, a ako je vozilo utajeno i ne može mu se ući u trag izdaje se čak i poternica”, kaže Siniša Škalonja iz Hipo Alpe Adria lizinga.

Klijenti u Srbiji su disciplinovani i za sada redovno otplaćuju rate za automobil kupljen na lizing. Statistike pokazuju da oko 1 odsto klijenata nisu redovne platiše, zbog čega im se oduzima vozilo. Zakon o finansijskom l izingu precizno predviđa kada lizing kuća može oduzeti automobil klijentu.

“Nikome nije u interesu povraćaj lizinga. Prema zakonu lizing kuća sudu traži rešenje koje daju u roku od 3 dana, a isto toliko ima i za naplatu,” smatra Bojan Baša, Sosijete Ženeral lizinga.

Stručnjaci upozoravaju građane da pre nego što kupe automobil na lizing, dobro razmisle da li mogu redovno da ga otplaćuju. I guverner Narodne banke Srbije apeluje na klijente da se oprezno zadužuju.

“Građani bi trebalo pažljivo da se zadužuju kad je u pitanju lizing, povećao se broj oduzimanja, prevremeno treba proveriti ugovor o lizingu, bolje da ne ulaze u priču ako nemaju da otplate”, ističe Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije.

Prema podacima iz Agencije za privredne registre, od početka ove godine kupljeno je oko 10.600 vozila na lizing. Od toga, fizička lica su sklopila oko 10 odsto lizing ugovora, a ostali su sklopljeni s preduzećima i privrednicima.


Beta, Tanjug je napisao:
AKCIJE ZA SVE PUNOLETNE GRAĐANE

Beograd -- Vladi Srbije do kraja sedmice biće upućen Nacrt zakona o besplatnoj podeli akcija javnih preduzeća građanima.

Pomoćnik ministra ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić kaže da je planirano je da se do kraja godine usvoji taj zakon koji omogućava da se građanima besplatno podeli po 15 odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije, Jat ervejzu, Elektroprivredi Srbije, Telekomu, Aerodromu "Nikola Tesla" i fabrici lekova Galenika.

Ćirić je rekao da će usvajanje zakona dati građanima pravo na akcije, ali da će moći da ih prodaju na berzi tek nakon prodaje većinskog udela ili završetka inicijalne javne ponude za pojedinačna preduzeća, zavisno od modela privatizacije.

Građani će pravo na prodaju akcija dobiti najkasnije šest meseci od završetka privatizacije svakog od preduzeća, kazao je pomoćnik srpskog ministra ekonomije i regionalnog razvoja i dodao da akcije neće moći da dobiju oni koju su već stekli besplatne akcije u dosadašnjim privatizacijama u Srbiji.

Ćirić je rekao da broj godina radnog staža neće biti kriterijum za podelu akcija, pa će pravo na isti broj akcija imati i oni koji ne rade, odnosno studenti i učenici, ali i lekari i penzioneri i svi zaposleni koji nisu do sada dobili akcije. Koncept ministarstva predvideće da u slučaju da neko ko je stekao pravo na podelu akcija, u međuvremenu umre, njegov naslednik može da pruzme te akcije.

U bes platnoj podeli akcija javnih preduzeća moći će da učestvuju svi građani koji su zaključno sa 30. junom 2007. godine stekli državljanstvo Srbije i do 31. decembra ove godine postali punoletni, ali se još uvek ne zna kakav će biti položaj onih građana koji imaju dvojno državljanstvo.


B92, Beta je napisao:
ĐORĐEVIĆ:PRIJAVA PROTIV VLADE DIVCA

Beograd -- Predsednik kompanije Si&SI Vojin Đorđević podneo krivične prijave protiv Vlade Divca i direktora Voda vode Zvonimira Nikezića

On je Okružnom javnom tužilaštvu podneo i prijavu protiv NN lica iz Agencije za privredne registre, kao odgovornih za upis bivšeg košarkaša Vlade Divca kao 100 odsto vlasnika kompanije Voda voda, kaže se u saopštenju kompanije Si&Si.

U saopštenju se navodi da je upis Divca kao jedinog vlasnika te kompanije urađen na osnovu falsifikovane dokumentacije.

"Podnošenjem krivičnih prijava Đorđević izražava i poverenje u nadležne institucije sistema da će, u skladu sa zakonskim propisima, istražiti ovaj proces i sprečiti svaku zloupotrebu i nezakonitost, čak i u radu državnih institucija, kao i da će ostati dosledne tome da niko ne može da bude iznad zakona", navodi se u saopštenju.

Đorđević i Divac se skoro mesec dana spore preko medija o vlasničkim odnosima u kompaniji Voda voda, a Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja do kraja novembra treba da odgovori na zahtev Đorđevića da se ispita da li je na zakonit način Divac upisan kao 100 odsto vlasnik te kompanije.

Predsednik kompanije Si&Si je ranije optužio Divca da je izigrao njegovo poverenje jer je ugovor koji su njih dvojica potisali podrazumevao da Divac prezume samo 30 odsto vlasništva u Voda vodi kad ispuni određene finansijske obaveze. Divac je, prema njegovim rečima, ispunio samo manji deo ugovorenih obaveza i, posle dva neuspešna pokušaja, izdejstvovao da Agencija za privredne registre suprotno zakonu upiše da je on 100 odsto vlasnik kompanije.

On je optužio i Zvonka Nikezića, finansijskog savetnika Divca, da i pored toga što je u avgustu ove godine smenjen sa mesta direktora u Gorkom listu i Voda vodi i dalje upravlja tim kompanijama.

Sa druge strane, Divac navodi da je na zakonit način preuzeo vlasništvo u Voda vodi, a da Đorđević nije ispunio obaveze iz ugovora koji su potpisali u decembru prošle godine o kupoprodaji 30 odsto Voda vode i Gorkog lista.


EM Online je napisao:
PREKID SARADNJE DELTE I NELTA

Beograd -- Kompanija Delta prekinula je saradnju sa Neltom jer želi da obezbedi niže cene za proizvode koje je nabavljala od tog uvoznika.

“Mi ne sarađujemo više sa Neltom zato što smatramo da u direktnom kontaktu sa proizvođačima možemo da postignemo bolje cenu koja su daleko prihvatljivije za naše potrošače od one koja je postignuta uslovima koje daje Nelt”, saopštila je služba za informisanje Delta holdinga.

Nelt je uvoznik proizvoda široke potrošnje velikih svetskih giganata poput Wrigley (žvake Orbit), Kraft (Milka čokolade, Jacobs kafa), Procter&Gamble (kućna hemija, lična higijena).

Iako se praktično radi o izbacivanju iz najvećeg lanca trgovina proizvoda koje uvozi Nelt, čelnici Nelta nisu želeli da komentarišu razloge prekida saradnje.


Beta je napisao:
GOŠINE FABRIKE NA AUKCIJI 14. 12

Beograd -- Agencija za privatizaciju ponudiće 14. decembra na prodaju dve fabrike iz sastava preduzeća "Goša" iz Smederevske Palanke.

Početna cena na aukciji za Goša fabriku drumskih vozila, koja se bavi proizvodnjom i popravkom prikolica i kamiona, je 353 miliona dinara, a kupac će biti obavezan da investira najmanje 85 miliona dinara u modernizaciju proizvodnje.

Fabrika zapošljava ukupno 198 radnika, u 2006. godini je imala ukupne prihode do 62,4 miliona dinara, dok su rashodi bili 152 miliona.

Na prodaju će biti ponuđena i Goša elektrooprema, koja se bavi proizvodnjom opreme za industrijsku kontrolu. Početna cena na aukciji je 25 miliona dinara, a kupac će biti obavezan da investira najmanje 2,7 miliona dinara.

Najvažnija imovina preduzeća je poizvodna hala sa magacinom, a fabrika zapošljava 68 radnika. Goša eleketooprema je u prošloj godini imala ukupne prihode od 19,9 miliona dinara, ali su rashodi bili dovostruko veći.

Rok za prijavljanje zainteresovanih kupaca za učešće na aukciji je 6. decembar.

Agencija objavila poziv za prodaju pet RTV kuća

Agencija za privatizaciju raspisala je konkurs za prodaju pet radio-televizijskih (RTV) stanica na aukciji 12. decembra.

Na prodaju će biti ponudjeno Javno-informativno preduzeće Novi put iz Jagodine, koje ima regionalnu dozvolu za radio stanicu, Reč Pomoravlja iz Velike Plane, Radio stanica "Despotovac", TV "Gornji Milanovac" i Radio "Koceljeva".

Novi put ima 69 zaposlenih, imovina ponudjena na prodaju procenjena je na 13,3 miliona dinara, a početna cena isnosi 1,33 miliona dinara uz obavezu ulaganja najmanje 1,07 miliona dinara.

Reč Pomoravlja ima 17 zaposlenih, imovina je procenjena na 3,58 miliona dinara, a početna cena iznosi 715.000 dinara uz minimum investicija od 502.000 dinara.

Imovina Radio "Despotovca" procenjena je na 321.000 dinara, početna cena je 64.000 dinara uz obavezu investiranja najmanje 158.000 dinara. Ova stanica ima 13 zaposlenih.

TV &q uot;Gornji Milanovac" ima 32 zaposlena, imovina koja se privatizuje procenjena je na 1,14 miliona dinara a početna cena je 228.000 dinara uz minimum ulaganja od 937.000 dinara.

Radio "Koceljeva" ima osam zaposlenih, procenjena vrednost kapitala koji se privatizuje je 121.000 dinara, početna cena je 24.000 dinara uz obavezne investicije od najmanje 13.000 dinara.

Rok za privatizaciju medija ističe ove godine. Konkursi za dodelu nacionalnih i regionalnih dozvola za emitovanje su okončani, dok je konkurs za dodelu dozvola za korišćenje lokalnih frekvencija u toku.


Beta je napisao:
ĐENERALI ŠIRI PRISUSTVO U SRBIJI

Trst -- Italijanska Đenerali Grupa smatra da je Srbija jedno od najinteresantnijih tržišta u srednjoj i istočnoj Evropi.

Zamenik generalnog direktora Grupe Đenerali Valter Trevizani (Trevisani) ocenio je da je Srbija jedno od najinteresantnijih tržišta u srednjoj i istočnoj Evropi i najavio mogućnost proširenja prisustva te osiguravajuće kompanije.

"Brzi rast srpske ekonomije predstavlja sjajnu priliku u mnogim sektorima i pruža mogućnosti da proširimo prisustvo na tržištu u širem smislu, a ne samo u osiguravajućoj industriji", rekao je on.

Osiguranje Djenerali je osnovano 1831. godine u Trstu i najveća je osiguravajuća kuća u Italiji, a pre godinu i po je kupovinom 50 odsto plus jedne akcije postao većinski vlasnik Delta Đenerali osiguranja u Srbiji.

To najveće privatno osiguranje u Srbiji, kako je istakao, zauzima treće mesto na tržištu osiguranja i od jula prošle do jula ove godine zabeležila je rast od 42 odsto i udeo na tržišu povećala sa 10,3 na 13,1 odsto.

Prema ranije objavljenim podacima Delta Djeneralija, u prvoj polovini 2007. ukupna premija osiguranja kod te kompanije dostigla je 3,14 milijardi dinara.

Djenerali grupa je jedna od najvećih osiguravajućih kompanija u svetu i posluje u 40 zemalja, a plan je da profit u 2009. godini dosti gne 3,8 milijardi evra, istakao je Trevezani, dodajući da je Djenerali trenutno treća po veličini osiguravajuća kompanija u Evropi.


Tanjug je napisao:
UVEĆATI IZVOZ AGRARA ZA 800 MIL. $

Beograd -- Srpska poljoprivreda bi mogla da uveća dosadašnji izvoz za 800 miliona dolara godišnje, kaže ministar Slobodan Milosavljević.

On je rekao da bi Srbija svake godine mogla, bez posebnih i velikih dodatnih investicija da obezbedi milion tona pšenice za izvoz, pa bi po sadašnjim cenama ostvarila još 250 miliona dolara godišnje od izvoza, kao i dva miliona tona kukuruza, što bi uvoz uvećalo za još 400 miliona dolara.

Kada se tome doda prihod od izvoza biljnih ulja, lekovitog bilja, neispunjene kvote za vino od 63 hiljade hektolitara i juneće meso od 8.700 tona i drugo, izvoz bi mogao biti uvećan za 800 miliona dolara godišnje, rekao je Milosavljević.

On je podsetio da je prošle godine poljoprivreda je ostvarila izvoz od 1,26 milijardi dolara, uz suficit od 360 miliona dolara. Do kraja godine poljoprivredno prehrambena industrija će ostvariti izvoz veći od 1,5 milijardi dolara i suficit veći od 500 miliona dolara, naglasio je Milosavljević.

Prema njegovim rečima, 47 odsto proizvoda srpskog agrara završava na tržištu EU, 46 odsto u regionu CEFTA, dok se na ostalim tržištima plasira oko sedam odsto proizvoda.

Milosavljević je rekao i da su poljoprivreda i prehrambena industrija mnogo više od ostalih grana privrede pogodjene problemom deviznog kursa, jer je agrar neto izvoznik i nije uvozno zavisan i dodao da poljoprivredno prehrambena indus trija zbog apresijacije dinara trpi mnogo više štete od ostalih sektora.


Beta je napisao:
OD 2008. OBJEDINJEN FOND PIO

Beograd -- Objedinjavanje fondova penzionog osiguranja zaposlenih, samostalnih delatnosti i poljoprivrednika predviđeno je za 1. januar 2008.

Zajednički penzioni fond imaće više od milion i po korisnika i dva i po miliona osiguranika, a penzioneri u Srbiji neće biti oštećeni u procesu konsolidacije i objedinjavanja penzionih fondova, kazala je direktorka Sektora za odnose sa javnošću Republičkog fonda za penziojsko i invalidsko osiguranje (PIO) Jelica Timotijević.

"Uprkos nekim sumnjama, nema bojazni da će se za gradjane nešto pogoršati. Naprotiv, jedinstveni penzioni fond obezbediće brojne prednosti. Penzije će se ispalaćivati redovno i neće biti kašnjenja u isplatama. Razmišlja se i o tome da penzioneri svoja primanja dobijaju iz jednog dela", kazala je Timotijevićeva.

Ona je dodala da će objedinjenje tri penzijska fonda znatno smanjiti administrativne troškove.

"Građani mogu očekivati samo bolju uslugu, kraće čekanje na rešenja i formiranjem jedinstvene baze podataka neuporedivo manje problema", rekla je Timotijevićeva.

Prema njenim rečima, tokom naredne godine se očekuje administrativno pridruživanje vojnog fonda penzionog osiguranja civilnim fondovima,a finasijska konsolidacija fondova trebalo bi da bude sprovedena do 2011. godine.


Beta je napisao:
FONDOVI: SAMO FIMA PROAKTIV U PADU

Beograd -- Fond Fima proaktiv jedini je zabeležio pad vrednosti investicione jedinice, dok su preostala tri nastavila rast.

Investiciona jedinica fonda Fima proaktiv je u petak, 9. novembra, zabeležila je pad od 0,31 dinar, na 1.098,54 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je za oko šest miliona dinara, na 1,336 milijardi.

Fond Delta plus zabeležio je najveći porast vrednosti investicione jedinice, od 2,31 dinar, na 1.398,92 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je za oko pet miliona, na 1,855 milijardi dinara.

Investiciona jedinica fonda Fokus premijum je porasla za 1,45 dinara, na 1.116,45 dinara, a ukupna imovina fonda je povećana za oko 1,5 miliona dinara, na 335,5 miliona.

Vrednost investicione jedinice fonda Rajfajzen akcije nastavila je rast, ovoga puta za 0,34 dinara, na 1.042,70 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je oko tri milona na na 1,285 milijardi dinara.



REGION

Beta, Tanjug je napisao:
ALBANIJA ĆE GRADITI NE KOD SKADRA?

Podgorica -- Albanija će najavljenu atomsku centralu, najverovatnije graditi na području Skadra, kaže profesor Slobodan Jovanović.

Jovanović, koji je ekspert Međunarodne agencije za atomsku energiju, kaže, povodom najave da je Albanija odlučila da gradi centralu na nuklearni pogon, da će lokacija vrlo verovatno biti blizu granice sa Crnom Gorom.

On je objasnio da se lokacija za gradnju atomskih centrala "traži tako da voda za hlađenje centrale što pre otekne iz zemlje u kojoj se centrala gradi" i da se takve elektrane grade pored velikih vodenih masa, mora, jezera i vodotoka.

Prema Jovanovićevom objašnjenju, to upućuje na područje Skadra za gradnju nuklearne centrale, jer su tu i jezero i reka Bojana, kao i Jadransko more. On kaže da smatra nuklearne elektrane "najekološkijim rešenjima" i dodaje da bi trebalo razmišljati da Crna Gora i Albanija zajednički grade atomsku centralu, jer ni jedna ni druga zemlja nemaju dovoljno električne struje.

Jovanović objašnjava da je zagađenje okoline od strane atomske centrale “beznačajno" i dodaje da termoeletrane emituju više radioaktivnog materijala, a nuklerana elektrana ne ispušta ni gasove.

On dodaje da nuklearne centrale ne škode ni poljoprivredi ni turizmu i kao primer navodi "desetine n uklearnih elektrana" u dolinama francuskih reka Sene, Rone i Žironde.

Beriša: Albanija "mala energetska supersila"

Tirana - Albanski premijer Sali Beriša založio se za izgradnju nuklearnih elektrana u Albaniji kao jedan od načina da ta zemlja postane, kako je rekao, "mala energetska supersila" u regionu.

"Moj cilj je da Albanija postane snažan energetski čvor u regionu, mala energetska supersila", rekao je Beriša i dodao da Albanija to može da postane samo ukoliko "eksploatiše sopstvene termalne, vodne, eolske i druge potencijale".

To, medjutim, kaže on, nije dovoljno da bi se ostvarila takva vodeća pozicija, već je neophodno "generisati energiju i iz nuklearnih izvora". "Ukoliko vlada zbog predrasuda isključi jedan od najozbiljnijih, najznačajnijih, najčistijih i najsnažnijih izvora energije, kakva je nuklearna, načiniće neoprostivu grešku u svojoj energetskoj strategiji", bio je kategoričan Beriša.

Objašnjavajući načine finansiranja ove strategije, albanski premijer je naglasio da je privatni sektor neograničen. "Oni koji misle da je privatni sektor nepripremljen za ovo, greše", rekao je on, dodajući da već količina interesovanja koje je privatni sektor pokazao "svedoči o tome da je taj sektor i te kako pripremljen" za investicije u ovoj oblasti.


Tanjug je napisao:
CRNOGORSKI BANKARI DOBRO ZARADILI

Podgorica -- Komercijalne banke u Crnoj Gori u prvih devet meseci ove godine zaradile 13,4 miliona evra, saopštila je CBCG.

Crnogorska Centralna banka (CBCG) saopštila je da su komercijalne banke u prvih devet meseci ove godine ostvarile dvostruku veću zaradu neog u istom periodu lane. Ukupan rezultat bio bi i znatno bolji da "Hipo-Alpe-Adrija" (Hypo-Alpe-Adria) banka nije u istom pariodu izgubila više od deset miliona evra, dok je u istom razdoblju lane imala gubitak od "samo" 1,9 miliona evra.

Najprofitabilnija banka u Crnoj Gori je i dalje "Crnogorska komercijalna", koja je, prema podacima CBCG, u prva tri kvartala zaradila više od sedam miliona evra.

Slede "Oportjuniti banka" i "Prva banka Crne Gore", sa po oko tri miliona evra prijavljenog dobitka do oktobra.

"Atlasmont banka" zaradila je u istom periodu 2,7 miliona evra, "Nova ljubljanska Montenegro banka" 2,5 miliona, "Podgorička Sosijete ženeral banka" oko dva miliona, te "Komercijalna banka" iz Budve, kao samostalni deo istoimene banke iz Beograda, 1,8 miliona evra.

Za razliku od tih banaka, koje ove godine beleže najmanje trocifrene stope rasta dobiti, "Hipotekarna banka" i "Invest banka Montenegro" imale su dobitak od 65.000, odnosno 2.000 evra, što je vrtoglav pad u odnosu na prošlu godinu, kada su ubeležile profit od 723.000, odnosno 76.000 evra.

Kvart alne rezultate članica sektora objavljuje CBCG, koja ne odgovara za njihovu (ne)tačnost.


Tanjug je napisao:
RUMUNIJI NEDOSTAJE 500.000 RADNIKA

Bukurešt -- Rumuniji nedostaje pola miliona radnika, a nestašica je posebno uočljiva u građevinarstvu, automobilskoj i teškoj industriji.

"Mi imamo deficit od pola miliona radnika. Potrebni su nam inženjeri, mehaničari i građevinski radnici", rumunski ministar za ekonomiju Varujan Vosganian.

Rumunija ima oko 22 miliona stanovnika, a od 1. januara ove godine je postala članica Evropske unije i od tada je proces ekonomske emigracije još više pojačan.

Procenjuje se da je u toku poslednjih nekoliko godina oko dva miliona njenih radno sposobnih stanovnika otišlo u inostranstvo, preteženo u Španiju i Italiju, u potrazi za bolje plaćenim radnim mestima.

Najčešća radna mesta koje ekonomski emigranti iz Rumunije dobijaju su poslovi zidara, kućepazitelja, vratara, služavki i dadilja.

Podaci nacionalne statistike pokazuju da je stopa nezaposlenosti u Rumuniji svega 4,1 odsto, što je najniži nivo od 1992. godine.


FoNet je napisao:
CG: TEŠKA ENERGETSKA SITUACIJA

Bijelo Polje -- Bruto proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u prvih devet meseci iznosila je oko 1,36 miliona megavat sati.

U tom periodu potrošnja je bila 2,5 puta veća, a u Vladinoj analizi ostvarenja ekonomske politike navedeno je da je proizvodnja struje 40,3 odsto niža nego u istom periodu prošle godine, a 23 odsto manja od planirane, kao i da su nedostajuće količine obezbeđivane iz uvoza.

Iz Vlade je objašnjeno da je proizvodnja struje manja zbog nepovoljnih hidroloških prilika i dugog remonta i neplaniranih zastoja Termoelektrane Pljevlja.

Ukupna potrošnja električne energije u prvih devet meseci iznosila je oko 3,27 miliona megavat sati i bila je 2,7 odsto manja u odnosu na isti period prošle godine i 3,7 odsto manja od planirane.

U navedenom periodu je, u skladu sa ugovorom o dugoročnoj poslovno-tehničkoj saradnji, Elektroprivreda Srbije, prema čijim potrebama se struja proizvodi u hidroelektrani Piva, isporučila Crnoj Gori 836,77 hiljada megavat sati.


Tanjug je napisao:
RUMUNIJA: 15 MLRD. EVRA INVESTICIJA

Bukurešt -- Vrednost direktnih stranih investicija je u Rumuniji prošle godine dostigla 15,155 milijardi evra.

Nacionalna banka Rumunije je saopštila da su investitori iz inostranstva najviše ulagali u industrijski sektor na koji se odnosi 34,2 odsto ukupnih investicija.

U industriju prerade nafte, hemijsku industruju, industriju guma i plastika je uloženo 4,5 procenata ukupnih investicija, a u proizvodnju saobraćajnih sredstava 4,1 odsto.


Tanjug je napisao:
KRKA POVEĆALA PRODAJU ZA 14 ODSTO

Slovenačka Krka je za devet meseci ove godine povećala prodaju 14 odsto, na 570,9 miliona evra.

Ta farmaceutska kompanija je u tom periodu ostvarila neto profit od 98 miliona evra, što je za 23 odsto više nego u periodu od januara do septembra 2006. godine.

Zemlje centralne Evrope bile su najveće tržište za proizvode Krke u ovom periodu, sa učešćem u prodaji od 26 odsto, ali je na zapadnoevropskom i prekomorskim tržištima zabeležena najveća stopa rasta plasmana, od čak 51 odsto.

Kompanija procenjuje da će u 2007. godini ostvariti prodaju u vrednosti 767 miliona evra i neto profit od 135 miliona evra, a za sledeću godinu planira povećanje prodaje na 950 miliona, kao i čistog profita na 160 miliona evra.

Krka je objavila i da je kupila nemačku fabriku generičkih lekova "TAD farma" za 97 miliona evra, što će omogućiti Krki da poveća prodaje u Nemačkoj, najvećem tržištu u Evropi za generičke lekove, kaže izvršni direktor te kompanije Jože Colarič.




SVET

B92 je napisao:
RAST PROFITA KBC GRUPE

Beograd -- KBC Grupa je u prvih devet meseci poslovanja, ostvarila neto profit u iznosu od 2.572 miliona evra.

U poređenju sa istim periodom u 2006. godini, ostvareni neto profit predstavlja rast od 14 odsto, navodi se u saopštenju KBC grupe.

"Profit je porastao za 5 odsto u odnosu na prethodni kvartal, a nepovoljna klima na kreditnom tržištu je imala ograničen uticaj na naše investicije osigurane hipotekama. U Centralnoj i Istočnoj Evropi, treći kvartal predstavlja jak poslovni rast u skoro svim segmentima, prihvatljiv rast profita i dobru kontrolu troškova“, izjavio je Andre Bergen, predsednik KBC grupe.

Zabeležen je i porast neto osnovnih rezultata svih poslovnih jedinica u Belgiji, Jugoistočnoj Evropi, Investicionom bankarstvu i Evropskom privatnom bankarstvu.

“KBC grupa je realizovala određeni broj akvizicija na novim tržištima Rusije i Centralne i Istočne Evrope, uključujući Srbiju, Rumuniju i Bugarsku. U ovom periodu, KBC Grupa je investirala dodatnih 1,7 milijardu evra u region. Nastavićemo da tražimo dodatne mogućnosti za preuzimanje banaka u tim zemljama”, dodao je Bergen.

Tokom trećeg kvartala 2007, KBC je kupila 95 odsto ruske A bsolut banke i 85 odsto bugarske kompanije, DZI osiguranje. KBC je potpisala i dogovor o kupovini 75 odsto bugarske Ekonomske investicione banke.


Liderpress.hr je napisao:
ERBASU NARUDŽBINE ZA 170 AVIONA

Dubai -- Evropski proizvođač aviona Erbas je dobio narudžbinu za 70 aviona A350 i 11 A380 vrednih 31 milijardu dolara.

Kupac je najveći arapski avioprevoznik Emirejts čiji su predsednik šeik Ahmed ben Said Al-Makhtum najavio mogućnost kupovine dodatnih 50 letelica A350, a ugovor evropskog koncerna i Emirejtsa je potpisan na Salonu aeronautike u Dubaiju.

Iz uprave Erbasa saopštavaju da je reč o najvećoj i najunosnijoj narudžbini u istoriji ovog evropskog proizvođača aviona, a prvi A350 će kompaniji iz Emirata biti isporučen 2014. godine.

Pored ove narudžbine, i kompanija DAE kapital iz Dubaija, koja se bavi iznajmljivanjem aviona, je saopštila da će od Erbasa kupiti 70 aviona A320 i 30 modela A350 za ukupno 13,5 milijardi dolara. Predsednik kompanije šeik Ahmed bin Said al-Makhtum, koji je istovremeno i šef nacionalne kompanije Emirejts, kaže da je uveren da će DAE kapital postati svetski lider u izdavanju aviona.

Šef Erbasa za prodaju Džon Lihi kaže da će do kraja godine stići porudžbine za više od 300 aviona tipa A350 XWB. Početkom ove godne procena se kretala oko 200 porudžbina.

Američki Boing, čiji je model 787 „drimlajner“ konkurent Erbasovom A350, je sa kompanijom Katar ervejs potpisao ugovor o isporuci 30 aviona ovog tipa i pet teretnih letelica tipa 777, u vrednosti od 6,1 milijarde dolara. Boing je dobio i nadružbinu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za 12 teretnih aviona tipa 777-300 u vrednosti od 3,2 milijarde dolara.


Tanjug je napisao:
NASTAVLJEN PAD CENA AKCIJA

Tokio/London/Frankfurt -- Silazna korekcija cena akcija, zbog kreditne krize u SAD, nastavljena je i danas na evropskim i azijskim berzama.

Vodeći azijski indeksi akcija opali su od 2,5 do blizu četiri odsto, dok je panevropski indeks FTSEurofirst 300 rano jutros izgubio 0,7 odsto od pređašnje vrednosti.

Akcije poznatih japanskih kompanija - "Honde", "Tojote" i "Sonija" - bile su u padu za 2,61, 2,76 i blizu 3,6 odsto, a osetno smanjenje zabeleženo je i u trgovini vrednosnim hartijama vodećih kineskih firmi i finansijskih organizacija, prenele su agencije.

Današnji osetan pad cena akcija u Kini dovodi se u direktnu vezu sa odlukom monetarnih vlasti u Pekingu, objavljenom u subotu, da povećaju obavezan nivo rezervi u domaćim komercijalnim bankama, da bi se sprečio dalji skok investicija i preterano visok privredni rast.

Prema oceni pojedinih finansijskih eksperata, osnovni razlog sadašnjeg smanjenog obima trgovine i nižih cena akcija na globalnim berzama je kriza na američkom tržištu hipotekarnih zajmova.

Gubici najvećih američkih poslovnih banaka zbog kreditne krize se mere desetinama milijardi dolara i to se, kako navode stručnjaci, već "preliva" na globalno finansijsko tržište.

Današnji pad glavnih indeksa akcija praćen je i smanjenjem vrednosti američke prema japanskoj valuti. Dolar je u zaključnom poslovanju na Tokijskoj deviznoj berzi vredeo ispod 110 jena.

Jačanje jena je vest koja će, u svakom slučaju, dodatno zabrinuti japanske izvoznike na američko tržište, jer oni tvrde da isporuke robe u SAD postaju manje isplativ posao ako dolar vredi ispod "krtične" jenske granice koja je danas probijena.


Tanjug je napisao:
PREGOVORI RUSA I UKRAJINACA O GASU

Moskva -- Rusija i Ukrajina još nisu postigle dogovor o ceni gasa za narednu godinu, a pregovori dve strane se nastavljaju.

Mediji navode da će se izvršni direktor Gasproma Aleksej Miler i ukrajinski ministar energetike Jurij Bojko održati novu rundu pregovora ove sedmice.

“Moskva i Kijev su za sad razmotrili prelazni period ka tržišnim cenama gasa i troškovima tranzita u 2011. godini. Da li će to biti postepen rast do evropskog nivoa ili nagli skok kroz četiri godine, pitanje je budućih pregovora”, rekao je Bojko.

Cena za 2008. godinu, međutim, još nije utvrđena, a nedavno je ukrajinski predsednik Viktor Juščenko rekao da je optimalna varijanta za njegovu zemlju između 150 i 160 dolara za hiljadu kubnih metara, prema sadašnjih 130 dolara.

Ruski mediji prenose da je Bojko uspeo da izdejstvuje produžetak sporazuma o isporukama centralnoazijskog gasa Ukrajini što bi, imajući u vidu da je taj gas jeftiniji nego ruski, omogućilo prosečnu cenu u toku naredne godine od 150-180 dolara za hiljadu kubnih metara.

Inače, Gasprom se o sličnoj formuli formiranja cena već dogovorio sa Belorusijom. Za tu zemlju će gas poskupeti do evropskog nivoa u 2011. godini, a takva varijanta je moguća i za U krajinu, kažu u Gaspromu.


FoNet je napisao:
ČEŠKA:CENA HRANE POVEĆALA INFLACIJU

Prag -- Inflacija u Češkoj popela se u oktobru na najviši nivo za proteklih šest godina, na četiri odsto na godišnjem nivou.

U odnosu na septembar inflacija u Češkoj, zemlji sa najstabilnijom privredom među novim članicama Evropske unije, je bila veća za 0,6 procenata.

Analitičari prognoziraju da će do kraja godine inflacija, izazvana pre svega neočekivano visokim poskupljenjem hrane, preći pet odsto.

Oni predviđaju i novo povećanje kamatne stope, koje je Češka narodna banka (ČNB) počela pre pola godine baš radi ublažavanja inflacionih pritisaka. U avgustu je kamatna stopa ČNB povećana na 3,25 odsto, ali je i dalje najniža u čitavoj Uniji.

Od početka godine kruna je ojačala prema evru za 7,5 odsto i dostigla novu rekordnu vrednost prema zajedničkoj evropskoj valuti.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 14.11.2007. 12:45:14 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Beta, Tanjug, EM Online je napisao:
PRODAJA DDOR NOVI SAD 19. NOVEMBRA

Beograd -- Osiguravajuća kuća „DDOR Novi Sad" biće ponudjena na prodaju na tenderu u ponedeljak, 19. novembra.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić izjavio je da će ta osiguravajuća kompanija biti prodata na tenderu sa javnim nadmetanjem, uz televizijski prenos, dodajući da je od 13 prijavljenih učesnika 11 osiguravajućih kuća dobilo odobrenje Narodne banke Srbije.

Dokumentaciju su otkupili nemački Alijans (Allianz), Aksa (Axa) i Grupama (Groupama) iz Francuske, Beloaz (Baloise) iz Švajcarske, Češka poištovna (Ceska poistovna), Eureko iz Holandije, grčki Etniki (Ethniki), Fondiarija (Fondiaria) i Djenerali (Generali) iz Italije, belgijski KBC i Zavarovalnica Triglav iz Slovenije, naveo je Ilić.

Ponude zainteresovanih, koje obuhvataju finansijsku ponudu i potpisane ugovore o kuporodaji akcija, dostavljaju se do podnedeljka u 11 sati, za početnu cenu će biti određena najviša ponudjena cena, koja će se povećavati za pet miliona u svakoj rundi nadmetanja. Najviša ponudjena cena će biti i kupoprodajna.

Ponuđači će biti rangirani prema ceni, a u javnom nadmetanju učestvovaće tri prvoplasirana, kao i oni koji su ponudli najmanje 80 odsto od najveće ponude.

Ilić je podsetio da je „DDOR Novi Sad" jedno od dva najveća osiguravajuća društva u Srbiji, sa učešćem na tržištu od 29 odsto.

Od 100 odsto akcijskog kapitala DDOR-a, koji iznosi 2.140.442 običnih upravljačkih akcija, prodaje se 83,3 odsto ili 1.761.723 akcija, precizirao je Ilić.

Prodajni paket od 83,3 odsto čine dva dela - kontrolni paket akcija od 66,9 odsto ukupnog akcionarskog kapitala ili 1.415.784 akcije koga čine društveni kapital, akcije Fonda za razvoj i pridruženi kapital četiri pravna lica, dok se drugi deo, kako je naveo, odnosi na 16,6 odsto, odnosno 345.939 akcija 1.452 mala akcionara koji su se odazvali pozivu da pridruže svoje akcije kontrolnom paketu.

Preostalih 16,6 odsto (278.261) su one akcije koje ne idu u prodaju i koje će biti podeljene zaposlenima i otići u privatizacioni registar, rekao je on.

Od kupca DDOR-a, kako je istakao Ilić, se očekuje da u ukupnom tržištu osiguranja u Srbiji unese puno inovacija i značajno pojača konkurenciju sa ciljem da korisnici dobiju što kvalitetniju uslugu.

Za sprovodjenje postupka nadležna je Agencija za osiguranje depozita, uz pomoć izabranog finansijskog savetnika "BNP Paribas" iz Francuske

Inicijativa za privatizaciju „DDOR Novi Sad" pokrenuta je jula 2005. godine, a javni poziv objavljen je u maju 2006. godine. Uslovi su bili da osiguravajuće kuće zainteresovane za kupovinu imaju premije osiguranja od najmanje 500 miliona evra, a banke aktivu od 500 miliona evra.

Triglav odustao od kupovine DDOR-a

Najveće slovenačko osiguravajuće društvo Triglav odustalo je od nadmetanja za većinski udeo u DDOR-u Novi Sad.

„To je jednostavno bilo suviše novca za izdvojiti“, kazao je Miran Ribič iz slovenačke kompanije.

On nije želeo da se izjašnjava o sumi na koju Triglav nije pristao, ali je rekao da je druga strategija, umesto kupovine jednog velikog osiguravajućeg društva u Srbiji, kupovina više srednjih.

„Za Triglav je srpsko tržište od strateškog značaja i zato ćemo pažljivo razmotriti svaku novu mogućnost da pojačamo našu poziciju na tom tržištu“, dodao je Ribič.

Prema njegovim rečima, ta kompanija je zadovoljna svojim poslovanjem u Srbiji u okviru "Triglav Kopaonik" osiguravajućeg društva i dobrovoljnog penzijskog fonda "Triglav penzija", a očekuje da će se tržišni udeo te kompanije u Srbiji povećati do kraja godine.

Ribič je kazao da je regionalna strategij a "Triglava" da rasprše svoj udeo na više manjih osiguravajućih društava. Zanima ih Rumunija i Bugarska, a već su kupili osiguranje "Krajina Kopaonik" iz Banja Luke i makedonsko "Vardar osiguranje".


B92, Tanjug je napisao:
BUBALO: IKEA OTVARA PRODAJNE CENTRE

Beograd -- Ministar Predrag Bubalo je najavio da će švedski proizvođač nameštaja Ikea u Srbiji otvoriti pet prodajnih centara.

On je, otvarajući međunarodne sajmove nameštaja i mašina za drvnu industriju, rekao da ta kompanija u Srbiji već ima organizovanu proizvodnju i da će njen dolazak na srpsko tržište povećati konkurentnost.

Bubalo je dodao i da je taj sajam prilika da izlagači i posetioci upoznaju nove trendove u proizvodnji, dizajn i tehnologiju i procene konkurentnosti svojih proizvoda.

Podsetimo, ministar trgovine i usluga Srbije Predrag Bubalo je sredinom juna razgovarao sa predsednikom švedske kompanije Hans-Joran Stenertom, nakon čega je saopšteno da su planovi te švedske kompanije da, osim velikog prodajnog centra u Beogradu, mrežu prodajnih objekata proširi i na druge veće gradove u Srbiji.

Tada je sa predstavnicima švedske kompanije razgovarao i predsednik Srbije Boris Tadić i podržao ih u nameri da investiraju u Srbiju. On je rekao da je Srbija sa svojim geografskim položajem, potpisanim CEFTA sporazumom, veličinom tržišta, olakšicama za investitore, konkurentnim cenama rada i logističkih troškova "logičan izbor" za grinfild investiciju te kompanije.

Moguć rast izvoza tri i po puta

Izvoz drvoprerađivačke industrije Srbije za devet meseci ove godine iznosio je 101,3 miliona €, kaže ministar Predrag Bubalo. On je dodao da je u drvnoj industriji Srbije kroz privatizaciju uložen veliki privatni kapital, zahvaljujući čemu je znatno porastao izvoz te grane.

Ako se ovaj trend povećanja izvoza i osvajanje stranih tržišta nastavi, možemo u narednom periodu očekivati da se izvoz poveća tri puta i dostigne 350 miliona evra godišnje, što je realna mogućnost naše drvne industrije, rekao je Bubalo.

Sajam nameštaja je okupio 600 izlagača, od kojih 150 inostranih iz 20 zemalja, a posetioci će moći da nabave nameštaj uz popust od 10 do 25 odsto.


FoNet je napisao:
ROMPETROL ZAINTERESOVAN ZA NIS

Bukurešt -- Rumunska naftna kompanija Rompetrol je zainteresovana za "svaku vrstu privatizacije " Naftne industrije Srbije (NIS).

"Učestvovali bismo u svakoj vrsti privatizacije, uključujući ponudu za manjinski deo i kasniju dokapitalizaciju", naglasio je generalni direktor Dinu Patriču.

"Nije nam bitno da odmah preuzmemo većinu kompanije", napomenuo je Patriču, "ali ono što meni jeste bitno je sinergija koja može da se uspostavi između dva sistema, kako bismo razvili tržište koje će snabdevati dve rafinerije, jednu na istoku, a drugu na zapadu Balkana".

On je dodao da "postojeće tržište može da se razvije samo ako se udruže kompanije dve zemlje, jer to ne može da realizuje niko od drugih potencijalnih kupaca NIS" i naglasio da postoji način da se, korišćenjem postojećih sredstava u Rumuniji, otvori "novi put snabdevanja NIS sirovom naftom".

"Sada možemo, korišćenjem postojećih sredstava u Rumuniji, uključujući luku Midija u Konstanci i logistiku kojom raspolažemo, da otvorimo novi put snabdevanja NIS sirovom naftom", precizirao je generalni direktor Rompetrola koji kaže da je siguran da se "taj koridor može otvoriti i pre izgradnje naftovoda i na taj način će distri bucija svakako postati jeftinija nego sada".

On smatra da je i u interesu potrošača u obe zemlje da se uspostavi integrisani sistem. "Razdaljina od Temišvara do Midije iznosi hiljadu kilometara, a od Temišvara do NIS 80. Dakle, Rumunija je prirodno tržište i otvorićemo ga za NIS preko svoje distributivne mreže", poručio je Patriču.

On je, kao strateški cilj svoje kompanije, označio integraciju tržišta balkanskih zemalja. "Postoji ogromno tržište od preko 50 miliona stanovnika koji žive na ovom prostoru. Imamo i velike potencijale, odlične veze i ne postoji nijedna prepreka da tržišta balkanskog i crnomorskog regiona ne budu integrisana", ocenio je Patriču.

Generalni direktor Rompetrola smatra da "postoji i politički značaj moguće integracije, jer nema drugog načina da se reše konflikti, nego da se uspostave zajednički ekonomski interesi. Zajedno ćemo biti najkvalifikovaniji za intergrisanje distribucije u celom regionu počev od Srbije, preko Bosne, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bugarske do Rumunije i Moldavije".

"Govorim o tržištu na kojem bismo, udruženi, imali veoma slabu konkurenciju. Bili bismo najjači na Balkanu i uveren sam da se tu radi o zajedničkom interesu dve kompanije - Rompetrola i NIS", naglasio je Patriču i konstatovao da u Srbiji danas postoje teškoće koje je Rumunija imala pre deset godina, ali se nada da će "Vlada Srbije u najkraćem mogućem roku doneti odluku o privatizaciji NIS".

"Mislim da je to prilika i za NIS. Znate, u istoriji jednog sistema za rafinisanje nafte postoji tačka bez povratka posle koje više ne možete da revitalizujete sistem", predočio je generalni direktor Rompetrola i dodao da " postoji vremenski okvir za šansu koju ima NIS i on je vrlo kratak, možda oko godinu dana".


Beta je napisao:
RTB:NEKOMPLETNA DOKUMENTACIJA SMR-A

Bor -- Ruska kompanija SMR, koja je u vlasništvu Olega Deripaske, nije dostavila kompletnu dokumentaciju na tenderu za RTB Bor.

Tenderska komisija za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) "Bor" je naložila ruskoj kompaniji SMR, jednom od ponuđača za kupovinu tog preduzeća, da do ponedeljka 19. novembra dostavi dodatnu dokumentaciju.

Kako je agenciji Beta rekao izvor iz RTB-a, kompaniji SMR nedostaje iskustvo u obavljanju relevantne delatnosti.

Ruski SMR je saopštio da će dostaviti svu neophodnu dokumentaciju kako bi učestvovao u kupovini RTB-a Bor.

"SMR će dostaviti svu potrebnu dokumentaciju u predviđenom roku", rečeno je Beti u marketinškoj agenciji Meken Erikson (McCann-Erickson) koju je ruska kompanija angažovala za odnose sa javnošću.

Pre sedam dana, tenderska komisija je otvorila ponude za RTB Bor i ocenila da oba ponuđača SMR i austrijski konzorcijum u kojem su tri firme iz grupacije Atek (A-TEC), ispunjavaju kvalifikacione uslove.

Tenderska komisija je u ponedeljak usvojila izveštaj privatizacionog savetnika za RTB Bor u kojem se navodi da SMR nije dostavio kompletnu dokumentaciju.

U tom izveštaju je navedeno da drugi ponuđač, konzorcijum Atek, ispunjava propisane kvalifikacione kriterijume.

Kompa nija SMR je deo Bejzik (Basic) elementa koji je u vlasništvu Olega Deripaske, a u sastavu austrijskog konzorcijuma su A-TEC Minerals end Metalas Holding, A-TEC Industries i Montanwwerke Brixlegg.

Tendersku dokumentaciju za kupovinu imovine RTB-a i eksploatacionih prava otkupilo je pet firmi, ali su tri, Ist Point Zorana Drakulića, ruska firma Solvej i "Vedante Resources" iz Indije, odustale od slanja obavezujućih ponuda.

Agencija za privatizaciju je 31. avgusta ove godine objavila drugi tender za prodaju RTB-a po minimalnoj ceni od 340 miliona dolara i uz prihvatanje investicionog programa od najmanje 180 miliona dolara.

Na prvom tenderu za RTB minimalna cena je bila 266,7 miliona dolara, a poništen je jer kupac, prvorangirani rumunski Kuprom (Cuprom) nije ni u dodatnom roku uplatio cenu od 400 miliona dolara.


Tanjug je napisao:
LAPOVO: INVESTICIJE 500 MIL. DOLARA

Lapovo -- Opština Lapovo u ovom trenutku ima ugovore sa nekoliko inostranih firmi o ulaganjima vrednim više od pola milijarde dolara.

Predsednik opštine Dragan Zlatković kaže da je „krajem prošle sedmice austrijska firma Kronošpan otkupila je 55 hektara zemljišta na kojem će u februaru naredne godine početi da gradi fabriku univera, medijapana, oplemenjene iverice i panel ploča, koja će zaposliti 300 radnika, a povremeno će angažovati još oko 700 njih" i naglašava da je reč o investiciji vrednoj 300 miliona dolara.

U toj šumadijskoj opštini proizvodiće se i građevinske mašine, pre svega bageri, a investitor je austrijska firma "Noison kramer", koja će zaposliti oko 200 ljudi.

Beogradska firma "Diviojl" planira da na sedam hektara izgradi motel i 16 bungalova, namenjenih prvenstveno prihvatu vozača kamiona, jer je Lapovo sredokraća između Minhena i Instanbula, rekao je Zlatković i dodao da će relizacija tog projekta omogućiti zapošljavanje 170 ljudi.

Firma "Prigan holding ltd", sa sedištem na Kipru, investicioni ogranak matičnog preduzeća iz Izraela, zainteresovana je da otkupi 100 hektara zemljišta na kojem je utvrđeno da postoje geotermalne vode sa temperaturom od 45 stepeni, kako bi izgradila "hedonistički centar".

"Kiparska firma planira da gradi ogroman komercijalni kompleks, poput evropskih porodičnih parkova", koji će činiti termalni park, moteli, restorani i prodavnice, u kojem ć e posao dobiti oko hiljadu ljudi, precizirao je Zlatković.

Izgradnja regionalne deponije, projekat vredan oko 30 miliona evra, poverena je koncernu A.S.A. sa sedištem u Češkoj, a u njegovu realizaciju, pored Lapova, uključene su i opštine Batočina, Rača, Velika Plana, Despotovac i Smederevska Palanka.

"Deponija će se graditi u fazama i sve radnike, koji su sada zaposleni u gradskim preduzećima zaduženim za čistoću, preuzeće firma A.S.A, a mašine, koje će dati lokalna preduzeća, biće njihov osnivački ulog", objasnio je Zlatković i dodao da će češka firma upravljati deponijom 25 godina.

Veliko interesovanje investitora za ovaj deo Srbije doprinelo je da skoči cena zemljišta, tako da Lapovčani sada ar placa prodaju po ceni od 200, umesto 50 evra, kako je koštao prethodnih godina.


Beta je napisao:
BERZA: INDEKSI U PADU, PROMET RASTE

Beograd -- Oba indeksa Beogradske berze danas su imala pad, Beleks lajn za 0,11 odsto, a Beleks 15 za 0,20 odsto.

Ukupan promet na berzi povećan je za oko 34 procenata na 608,6 miliona dinara (7,8 miliona evra). I promet akcijama, od 533,8 miliona dinara (6,8 miliona evra), bio je za oko 22 odsto veći nego na juče, dok je promet obveznicama stare devizne štednje povećan za 55,6 miliona dinara na 74,8 miliona dinara (963.938 evra).

Učešće stranih investitora u ukupnoj trgovini akcijama je takođe imao rast sa 57,61 na 61,95 odsto. Strani investitori su imali povećano učešće u kupovini, ali i prodaja akcija.

Najveći promet, od 305,4 miliona dinara, ostvaren je u trgovini akcijama niške AIK banka (AIKB). Novog vlasnika dobilo je 28.718 akcija, čija je poslednja cena bila 10.656 dinara.

Veliki promet imao je i Vital iz Vrbasa (VITL) sa više od 50,9 miliona dinara. Prodato je 5.991 akcija koje su na zatvaranju vredele 8.500 dinara.

Najveći rast vrednosti akcije u kontinuiranom trgovanju, od 5,99 odsto, zabeležena je kod zrenjaninske fabrike ulja Dijamant (DJMN), čije su akcije na zatvaranju vredele 57.924 dinara. Značajniji rast, od 4,46 odsto, imalo je i beogradsko Dunav osiguranje (DNOS) čije su akcije na zatvaranju iznosile 11.700 dinara.

Univerzal holding iz Beograda (UNVR) imao je najveći pad, od 9,50 odšto, pa je na zatvaranju jedna akcija te kompanije vredela 5.050 dinara.

Od članova berze, najveće ucešće u današnjem prometu imala je Unikredit banka sa 21,77 odsto.


B92 je napisao:
BRKIĆ:VLADA NIJE SPREMNA ZA REFORME

Beograd -- Budžet za 2008. pokazuje da vlada nije spremna da sprovodi reforme i ozbiljne rezove u ekonomiji, kaže novinar Miša Brkić.

Brkić navodi da predloženi budžet znači da će i sledeće godine biti velika javna potrošnja i veliki spoljnotrgovinski deficit, kao i da se država na taj način dodvorava biračima i kupuje njihovu naklonost zbog izbora najavljenih za sledeću godinu.

„Vlada je pravila budžet ne na osnovu ekonomskih parametara, nego u skladu sa političkim okolnostima, odnosno izborima, i društvenim, koje premijer objašnjava kao teške tranzicione okolnosti“, kazao je on.

Prema Brkićevim rečima, Narodna banka Srbije će merama monetarne politike i u 2008. jedina brinuti o inflaciji.

Centralna banka je to činila i prošle i ove godine, a pošto nije bila podržana fiskalnim merama, to je rezultiralo inflacijom od devet umesto planiranih šest odsto, problemima sa kursom i precenjenošću dinara u odnosu na evro i dolar, a što uglavnom koristi uvoznicima robe široke potrošnje, kao i nedovoljnim investicijama.

Brkić kaže da država svojim ponašanjem i najavom da će budžet biti socijalan i da će povećanje plata zaposlenima u javnom sektoru u 2008. biti 16 odsto, daje signal svima koji primaju platu iz budžeta da traže njihovo povećanje.

On je ocenio da bi za zaposlene u pravosuđu t rebalo primeniti model kakav je prema radnicima Zastave i Jumka primenio ministar ekonomije Mlađan Dinkić, odnosno da poruči svima kojima je plata mala da mogu slobodno da promene posao, odnosno da ne bi smela da bude bolećiva prema svima koji traže povećanje zarada.

„Ne vidim da se efikasnost zaposlenih u državnoj administraciji koji su dobili 22 odsto povećanje ove godine i kojima se planira 16 odsto u 2008, za toliko povećala u ovoj, niti vidim da će se za toliko povećati u sledećoj. Guverner NBS Radovan Jelašić je više puta ukazivao da vlada ne sme da radi to što radi bez realnog povećanja njihove efikasnost“, ocenio je Brkić.

Za njega bi, kako je naveo, dobar signal bio da je vlada u sledećoj godini planirala ozbiljnu reformu državne administracije smanjenjem zaposlenih i da je novac za njihove plate smanjila, odnosno da je planirala da uvede elektronsku vladu i smanji broj zaposlenih.

Gligorov: Veće plate i penzije predizborni pokloni

Ekonomista Vladimir Gligorov je za BBC ocenio da je vlada odustala od najavljenog nominalnog zamrzavanja plata zbog očekivanih izbora u narednoj godini. Zbog toga, prema njegovim rečima, i nije bilo realno očekivati da budžet bude restriktivan.

"Sugestija je sada da se unutar tog fonda plata vrše određena povećanja s idejom da se time postignu odgovarajući izborni rezultati. Pri tome su obećana povećanja penzija tako da su ustvari Božićni i drugi predizborni pokloni i ovog puta na dnevnom redu", istakao je Gligorov.
Vladimir Gligorov se slaže sa ocenama MMF da nerestriktivni budžet ima negativne posledice na makroekonomsku stabilnost u Srbiji i da je neopodno da se smanji javna potrošnja.

"Razlog zbog čega se to želi je naravno zato što će ako se nastavi Narodna banka će morati da nastavi da vodi restriktivnu monetarnu politiku. To znači da će sva ta veća količina novca koja će se isplaćivati preko tih plata, ispol jiti kao povećani uvoz. To bi rezultiralo dolaskom spoljnotrgovinskog deficita i celokupne platnobilansne situacije u kritičnu poziciju", kaže Vladimir Gligorov.

Vlada Srbije usvojila je juče Predlog budžeta za 2008. koji predviđa prihode od 639,6 milijardi dinara i rashode od 654,4 milijardi dinara, uz deficit od 14,8 milijardi dinara.

Nikolić: Budžet bolji od budžeta za 2007.

Saradnik Centra za naučno-istraživački rad Goran Nikolić rekao je da je, ako se tako posmatra, ovaj budžet bolji od budžeta za 2007. godinu, ocenivši da prostor za rast budžeta nije u potpunosti iskorisćen.

On smatra da jeproblem druge vrste, kada se uzme u razmatranje činjenica da je i budžet za 2007. godinu već bio dovoljno ekpanzivan.

"NBS je tražila od Ministarstva finansija, a isto je tražio i MMF, da budžet ove godine bude restriktivan. Zbog svega će NBS morati da preduzme dodatne mere, pre svega, da poveća količinu prodatih blagajničkih zapisa. A, to državu košta mnogo. Samo ove godine koštalo ju je 300 miliona evra, a naredne biće mnogo više", kazao je Nikolić.

Prema njegovim rečima, NBS će, da bi održala stabilnost cena, morati da prodaje te blagajničke zapise i da povlači pare koje će se dodatno emitovati po osnovu budžeta.

"Ministar finansija Mirko Cvetković neveo je da je javna potroš nja smanjena za oko 0, 8 odsto, ali ono što se tačno ne zna jeste koliki su budžeti lokalnih samouprava, pokrajine, fondova", dodao je Nikolić.

Ekonomista Miladin Kovačević smatra da je budžet dovoljno restriktivan da preokrene negativne tendencije u pogledu rasta javne i lične potrošnje.

Prema njegovim rečima, budžet je restriktivan, jer je zaustavio realni rast izdataka za zaposlene u javnom sektoru, išao je na smanjenje subvencija za preduzeća u procesu restrukturiranja, a restriktivan je i u izdvajanjima za investicije i za vojsku gde, iako nije realno smanjen budžet, nije dopuštena ni njegova ekspanzija.

"Rast budžeta za deset odsto je manji od zbira inflacije i BDP-a koji su projektovani za sledeću godinu. Budžet je, dakle, za tri odsto manji od realnih kretanja prihoda i prilagođavanja inflaciji", ocenio je Kovačević.

Ekonomista Jurij Bajec smatra da će sa ovakvim budžetom biti teško u sledećoj godini obezbediti željenu stopu inflacije od šest odsto, jer su budžetski prihodi i rashodi veći za deset odsto.

On je ocenio da je budžet suviše veliki, kao i da su njegovu veličinu diktirali neekonomski činioci kao što su rešavanje pitanja statusa Kosova i Metohije i predstojeći izbori.

Prema rečima Bajeca, trebalo je prihvatiti preporuke ekonomista, ali i Međunarodnog monetarnog fonda da, zbog stabilnosti cena, budžet bude u suficitu.

"U oblasti potrošnje bili su potrebni hrabri potezi, kako u pogledu plata, tako i u pogledu materijalnih troškova", smatra Bajec.


FoNet je napisao:
ZASTAVA ANIMIRA SLOVENCE

Kragujevac -- Delegacija "Zastave" je razgovarala sa slovenačkim privrednicima o mogućnosti saradnje u proizvodnji "zastave 10".

Na sastanku u Ljubljani, koji je organizovala Privredna komora Slovenije prisustvovalo je oko 70 privrednika među kojima je bilo najviše proizvođača delova i opreme za automobile.

Generalni direktor Grupe "Zastava vozila" Zoran Radojević izjavio je Radio Kragujevcu da je kragujevačka fabrika veoma zainteresovana za obnavljanje nekadašnje saradnje sa slovenačkim kooperantima u proizvodnji automobila zbog kvaliteta njihovih proizvoda i konkurentnih cena.

U vreme kada je "Zastava" proizvodila 250 hiljada automobila godišnje, imali smo odlične kooperantske odnose sa firmama iz Slovenije, rekao je Radivojević.

U međuvremenu proizvodnja auto komponenata veoma se razvila u Sloveniji tako da očekujemo nove kooperante iz Slovenije kao i firme koje su spremne da investiraju u proizvodnju auto delova i auto opreme u Srbiji, rekao je Radojević.

On je rekao da je "Zastava" veoma zainteresovana za razvoj tog sektora zbog ugovora koje je nedavno potpisala sa italijanskim "Fiatom" i nemačkim "Opelom" o proizvodnji njihovih automobila u Kragujevcu.

Uskoro očekujemo i tender za fabriku "Zastava automobili" što znači dalji razvoj automobilske industrije u Srbiji. Komponentistika je jedan od veoma značajnih faktora tog razvoja ali i bitan elemenat za smanjenje troškova proizvodnje i cene finalnog proizvoda, rekao je Radojević.


Beta je napisao:
PAJTIĆ TRAŽI SASTANAK U VLADI

Novi Sad -- Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić najavio je da će tražiti hitan sastanak u Vladi Srbije zbog koncesija.

Na konferenciji za novinare on je rekao da je Komisija za preispitivanje ugovora o koncesiji Izvršnog veća Vojvodine zaključila da bi Vojvodini trebalo da pripadne najmanje 220 miliona evra kao kompenzacija za dosadašnje troškove na održavanju autoputa od Horgoša do Beograda.

Prema njegovim rečima, predstavnici pokrajinske vlade tražiće od Vlade Srbije čvrste garancije da će tokom trajanja ugovora sa koncesionarom u vojvođanski budžet biti sukcesivno uplaćivan pomenut novčani iznos, koji će biti iskorišten za dalji razvoj pokrajinske infrastrukture.

Pajtić je rekao da je Komisija zaključila i da pokrajinski organi treba da učestvuju u postupku izbora nezavisnog inženjera i u upravljačkim strukturama budućeg koncesionog preduzeća, s obzirom na dužinu deonice puta koja prolazi kroz Vojvodinu i dužnosti nezavisnog inženjera koje su definisane ugovorom.

"Nastavićemo da pratimo realizaciju koncesionog ugovora, a ako on ne bude poštovan, preko pokrajinskog pravobranilaštva tražićemo zaštitu svojih interesa pred sudom", kazao je Pajtić.

Dodao je "da su ".

"Nastojaćemo na tome da se interesima Vojvodine na sastanku u Vladi Srbije daju čvrste garancije za ono što je n aše finansijsko pravo, zasnovano na činjenici da se najveći deo autoputa nalazi u Vojvodini i na proceni stručnjaka koliki će prihodi od autoputa biti", rekao je Pajtić.

Pokrajinska vlada formirala je krajem avgusta komisiju za preispitivanje ugovora o koncesiji, u kojoj su pored Bojana Pajtića i sekretari Tamaš Korhec, Siniša Lazić, Jovica Đukić, Vladimir Zelenović i Dragoslav Petrović, nekoliko univerzitetskih profesora i pokrajinska javna pravobraniteljka Zorica Lazić.

Ugovor o koncesiji na izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa Horgoš - Požega potpisali su 30. marta predstavnici konzorcijuma koji čine FCC konstrakšn (FCC Construcion) i Alpina (Alpine Mayreder) i ministar infrastrukture Srbije Velimir Ilić.

Austrijsko-španski konzorcijum odlučio je u septembru da polovinu ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš-Požega dodeli austrijskom preduzeću "Por" (Porr).


Beta je napisao:
DINKIĆ POZVAO KINESKE PRIVREDNIKE

Peking -- Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić pozvao je kineske privrednike da investiraju i proizvode u Srbiji.

Dinkić i zamenik kineskog ministra trgovine Kine Ju Guangdžou (Yu Guangzhou), koji predsedavaju mešovitom komisijom za trgovinu i ekonomsku saradnju dve zemlje u Pekingu, ocenili su da je ekonomska saradnja dve zemlje uspešna, ali da Srbija ima veliki spoljnotrgovinski deficit u razmeni sa Kinom.

"Osnovna poruka koju sam na današnjim pregovorima preneo kineskoj strani je da što pre smanjimo spoljnotrgovinski deficit koji Srbija ima sa Kinom. Ove godine on će biti više od milijardu dolara, a jedini način koji u narednom periodu to može da ublaži jeste da se izvrši supstitucija dela kineskog uvoza", izjavio je Dinkić.

Srpski ministar ekonomije je predložio da jake kineske kompanije iz oblasti elektronike i informacionih tehnologija ulože u Srbiju, odnosno da naprave fabrike koje će proizvoditi kućišta za kompjutere i televizore i da tu robu sklapaju u Srbiji.

Predložena je i saradnja u oblasti automobilske industrije, kako bi se deo robe namenjen toj industriji koji se uzvozi iz Kine, proizvodio u Srbiji.

"Kineska strana je izrazila razumevanje za takav naš predlog i predložili su da se pogleda da li u Srbiji ima zainteresovanih partnera koji bi ušli u zajednička ulaganja sa nekim od kineskih kompanija&q uot;, rekao je Dinkić koji je razgovarao i sa predstavnicima nekih kompanija iz oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija.


Beta, Tanjug je napisao:
VLADA SRBIJE USVOJILA BUDŽET

Beograd -- Vlada Srbije usvojila je na vanrednoj sednici Predlog budžeta za 2008. koji predviđa deficit od 14,8 milijardi dinara.

Predlogom budžeta predvidjeni su prihodi od 639,6 milijardi dinara i rashodi od 654,4 milijardi dinara. Ministar finansija Mirko Cvetković rekao je da je budžet za 2008. godinu veći za 9,9 odsto od prošlogodisnjeg, dok je deficit veći za 8,5 procenata.

Cvetković je naglasio da je budžet za iduću godinu, i pored toga što su povećani rashodi, štedljiv jer neće biti vanrednih budžetskih prihoda, kao što je prošle godine bio prihod od izdavanja treće licence za mobilnu telefoniju.

Budžet, kako je dodao, nije "ekonomski optimalan", ali zbog prilagođavanja trenutnim socijalnim i političkim okolnostima, nije mogao biti skromniji.

Budžetom je predviđeno da učešće javne potrošnje u bruto-društvenom proizvodu (BDP) bude za 0,8 odsto manje nego u ovoj godini, budžetskih rashoda za 0,7 odsto, dok je planirano učešće budžetskog deficita od 0,5 odsto u BDP-u isto kao i ove godine.

"Nije predviđen rast plata budžetskih korisnika, već samo njihovo usklađivanje sa predviđenim rastom inflacije od šest odsto", naglasio je Cvetković. To znači, kako je objasnio, da će dogodine zarade koje se iplaćuju iz bužeta biti zamrznute na stanju zatečenom na kraju ove godine, a moći d a se uvećaju samo šest odsto.

Ukupne budžetske isplate zaposlenima biće 176,7 milijardi dinara, što je za oko 16 odsto više nego u ovoj godini.

Svi zaposleni koji zarade primaju iz budžeta, kako je rekao Cvetković, neće biti u istom položaju, odnosno oni koji su ove godine "prošli lošije" mogu da očekuju da će "proći bolje".

U budžetske rashode uključen je Nacionalni inevsticioni plan (NIP), za koji je ukupno predviđeno 46 milijardi dinara, a od toga će 12 milijardi biti obezbeđeno kreditima.

Predlog budžeta za 2008. godinu pravljen je, prema rečima ministra Cvetkovića, na osnovu preprostavki da će rast BDP-a biti šest odsto, što će iznositi 2.779 milijardi dinara, odnosno 4.500 evra po stanovniku. Lična potrošnja, kako se očekuje, porašće za 4,9 a državna za 5,7 odsto, dok bi rast investicija bio 20 odsto. Predviđen je rast izvoza od 25,8, a uvoza 20,5 odsto.

Dogodine nije planirano, kako je rekao Cvetković, smanjenje poreza na dodatu vrednost (PDV) na bilo koju robu ili uslugu, a poreski prihodi činiće 93 odsto ukupnih budžetskih prihoda.

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić upozorio je da će biti teško očuvati stabilnost cena u narednoj godini, jer vlada namerava da odstupi od planiranog smanjenja javne potrošnje koje je bilo predvidjeno Memorandumom o budžetu za 2008.

Jelašić je najavio da će NBS učiniti sve da bazna inflacija u idućoj godini ostane u planiranim okvirima, od tri do šest odsto, i upozorio da će biti teško sačuvati ukupnu cenovnu stabilnost, jer se najavljen budžet razlikuje od onoga što je predviđeno Memorandumom.

On je rekao da vlada planira da inflacija u 2008. godini ne bude veća od šest odsto, što je predviđeno Memorandumom, ali da smanjenje javne potrošnje bude manje nego što je bilo najavljeno.

Jelašić je skrenuo pažnju da budžet za 2008. ukazuje da Vlada Srbije nije uvažila preporuke Misije Međunarodnog monetarnog fonda o tome da je za očuvanje makroekonomske stabilnosti bolje da budžet bude u suficitu nego u deficitu.

Đelić: Rast plata u javnom sektoru 16 odsto

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je danas da je budžetom za sledeću godinu planiran rast plata zaposlenih u javnom sektoru za 16 odsto.

To znači da će prosečna plata naredne godine "za one koji žive od budžeta" za taj procenat biti veća od prosečne ovogodišnje plate, objasnio je Đelić, najavljujući i vanredno povećanje penzija za 11 do12 odsto u januaru.

On je najavio i smanjenje javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, što znači da će država "uzeti manje prostora" u nacionalnoj ekonomiji, nego ove godine.

Prema njegovim rečima, odlika budžeta je dobar balans između socijalnog i razvojnog, da su predviđena značajna sredstva za Nacionalni investicioni plan i za projekte zapošljavanja, posebno za one koji žele da promene posao i počnu sopstveni biznis.

Ministar finansija Mirko Cvetković ranije je kazao da se nije odustalo od zamrzavanja plata zaposlenima u javnom sektoru na n ivou iz novembra ove godine, kako je i predviđeno Memoradnumom za 2008. godinu.

On je tada kazao da će plate biti zadržane na realnom nivou, odnosno da će pratiti rast inflacije, koja je za sledeću godinu planirana na nivou do šest odsto.

U budžetu za 2008. godine, kako je rekao Cvetković, ukupna masa plata za javni sektor biće povećana za oko 24 milijarde dinara, od čega će samo četiri milijarde biti za očekivani rast inflacije, a ostatak će biti potreban da bi se pokrila povećanja iz ove godine.


Beta je napisao:
FONDOVI: SAMO FOKUS PREMIJUM RASTE

Beograd -- Fond Fokus premijum jedini je zabeležio rast vrednosti investicione jedinice, ostala tri investiciona fonda beleže pad.

Investiciona jedinica fonda Fokus premijum porasla je u ponedeljak, 12. novembra, za 5,35 dinara, na 1.121,80 dinara, a ukupna imovina fonda je povećana za oko 3,5 miliona dinara, na 339 miliona.

Investiciona jedinica fonda Fima proaktiv je zabeležila pad od 0,32 dinara, na 1.098,22 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je za oko milion dinara, na 1,335 milijardi.

Fond Delta plus zabeležio je pad vrednosti investicione jedinice od 2,75 dinara, na 1.396,17 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je za oko sedam miliona, na 1,855 milijardi dinara.

Vrednost investicione jedinice fonda Rajfajzen akcije (Raiffeisen) zabeležila je pad od 3,42 dinara, na 1.039,28 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je oko milion dinara na 1,284 milijarde dinara.




REGION

B92, Vijesti je napisao:
PAD CENA NEKRETNINA U CRNOJ GORI

Podgorica -- Zbog visokih cena, koje su uslovile pad tražnje, značajno je usporila trgovina nekretninama u Crnoj Gori.

Na najatraktivnijim lokacijama na primorju i većim gradovima prodaja gotovo da je stala, pišu podgoričke Vijesti i podsećaju na upozorenja o "pregrejanoj ekonomiji i cenama nekretnina u Crnoj Gori".

Direktor podgoričke agencije Interšar Saša Dedeić objašnjava da se strana tražnja, posebno ruski investitori, umirila, jer ono što u Crnoj Gori košta hiljadu evra u Albaniji se može kupiti za 100 evra.

Vlasnik najveće budvanske agencije Imperija Dragan Nikolić kaže za da je zbog pada tražnje i visokih cena prodaja nekretnina maltene stala. "Očekujem da će se taj trend nastaviti sve dok ne prođu božićni i novogodišnji praznici. Kraj je godine i ljudi verovatno žele da sumiraju rezultate", rekao je Nikolić.

Po njegovim rečima, cena kvadrata u Budvi kreće se od 2.500 do deset hiljada evra, dok je cena kvadrata na primorju u Albaniji između 400 i 800 evra.

Vlasnica najpoznatije barske agencije V&K Svetionik Vera Kirović takođe kaže da je pao promet nekretninama, ali smatra da će se to promeniti usvajanjem zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa domaćih i stranih fizičkih lica, jer aktuelni zakon ne dozvolja uknj ižbu stranim fizičkim licima na zemljište "iako su katastri to radili prethodne dve godine".


Business.hr je napisao:
SISAK DOBIJA FABRIKU BIODIZELA

Sisak -- Špansko-portugalska korporacija „Green Fusion“ želi da gradi pogon za proizvodnju biodizela i bioetanola kod Siska.

To bi pomoglo Hrvatskoj da do 2010. godine ispuni norme o potrošnji koje je zadala Evropska komisija, piše hrvatski Večernji list.

Prema direktivi Evropske unije, do 2010. godine udeo biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva mora da iznosi minimalno 5,75 posto, što bi zahvaljujući kompaniji „Green Fusion“ bilo ostvareno, pa bi se izbegao skupi uvoz.

Optimalna količina koju bi „Green Fusion“ proizvodio kod Siska iznosila bi 200 hiljada tona biodizela i sto hiljada tona bioetanola, a načelna saglasnost je ostvarena i u dogovorima sa državnim institucijama, kao i regionalnom i lokalnom samoupravom.

U Hrvatskoj za sejanje uljarica za proizvodnju biodizela postoji i podsticajna svota od 2.550 kuna po hektaru, a sigurni plasman i garantovane otkupne cene, kao i činjenica o oko 70 hiljada hektara neobrađenog zemljišta kod Siska definitivno bi išli u prilog razvoju te grane poljoprivrede, piše hrvatski dnevnik.


Beta je napisao:
MILIJARDERI INVESTIRAJU U RUMUNIJU

Bukurešt -- Gotovo četvrtina od prvih sto milijardera sa rang liste časopisa Forbs razvijaju svoje poslovanje i u Rumuniji.

Rumunski list "Biznis Standard" piše da vrednost biznisa ova 23 milijardera predstavlja četiri odsto bruto domaćeg proizvoda Rumunije za 2006. i iznosi oko 3,5 milijardi evra, dok su samo investicije vredne više od 1,1 milijardi evra.

U njihovim firmama zaposleno je oko 37.700 ljudi, a dve trećine poslovanja se odvija u industriji, posebno u oblasti metalurgije i građevinarstva.

Među milijarderima koji su ušli na rumunsko tržište, izdvaja se Indijac Lakšmi Mital, koji je investirao u industriju čelika 2001. godine kada je kupio kombinat "Sideks Galaci", koji je tada dnevno gubio jedan milion dolara, a sada radi sa profitom. On je u taj kombinat uložio 366 miliona evra, a kumulirani profit do sada iznosi 500 miliona evra.

Mital zauzima peto mesto na listi Forbsa, sa imovinom od 22 milijarde evra. U Rumuniji ima poslovni kapital u iznosu od 2,28 milijardi evra, a broj zaposlenih u njegovim kompanijama u Rumuniji je više od 21 hiljade.

List ukazuje na još nekoliko milijardera, koji su uspešno uložili novac u Rumuniji, kao što je Majkl Oto, vlasnik "Selgr os Cash&Carry“, koji zauzima 40. mesto na listi Forbsa i koji je od 2001. investirao u Rumuniji više od 250 miliona evra, sa poslovnim kapitalom od 611 miliona evra. Ta firma planira da i pored konkurencije sa firmama Metro i Karfur prodre u sve najveće rumunske gradove.

Alfred Merkle sa kompanijom "Hajdelber Cement" je ušao na rumunsko tržište još 1998. godine i investirao je više 500 miliona evra.

"Biznis Standard" komentariše da bi BDP Rumunije bio četiri puta veći ako bi samo prosečnu produktivnost onih 37.700 saposlenih Rumuna kod milijardera uspeli da realizuju preostalih 4,7 miliona zaposlenih u toj zemlji. Ako bi bila postignuta ovakva produktivnost, što se pokazalo da je moguće, Rumunija bi bila najveća ekonomska sila u istočnoj Evropi, isključujući Rusiju.


Beta je napisao:
PETROL BEZ KONKURENATA ZA ISTRABENC

Ljubljana -- U trci za preuzimanje 28 odsto Istrabenca ostaje jedino ljubljanski Petrol.

Krajnji rok za prihvatanje kontra-ponude bio je 11. novembar, piše slovenačko "Delo", a paradržavni fondovi Kad i Sod u međuvremenu nisu prihvatili nijednu novu ponudu.

Naftna kompanija Petrol je 26. oktobra za akciju koparskog Istrabenca ponudila 110 evra, i to je već druga ponuda ljubljanske kompanije akcionarima.

Akcionari Istrabenca ponudu od 110 evra po akciji mogu da prihvate do 19. novembra u 13 časova, kada će se, kako se navodi, znati da li je Petrolova ponuda bila uspešna.

Štampa u regionu podseća da je krajem prošle nedelje na berzi akcija Istrabenca vredela 109,2 evra, odnosno nešto niže od ponude ljubljanske kompanije.


Beta je napisao:
CG: TREĆINA IZVOZA IDE U ITALIJU

Podgorica -- Više od 30 odsto crnogorskog izvoza namenjeno je Italiji, ali je struktura nezadovoljavajuća.

Stuktura izvoza u Italiju je nezadovoljavajuća, jer obuhvata uglavnom metalne proizvode nižeg stepena prerade, rekao je direktor Direkcije za mala i srednja preduzeća Zoran Vukčević i dodao da postoje velike šanse da crnogorske kompanije u Italiju izvoze proizvode većeg stepena prerade.

Moguće je i da, kako je naveo, privrednici dve zemlje formiraju zajednička preduzeća, kako bi nastupali na trećim tržištima, poput ruskog, na kojem Crna Gora ima povlašćen trgovinski status.

Crna Gora, prema rečima Vukčevića, nije zadovoljna ni brojem italijanskih preduzeća koja direktno investiraju ili posluju na njenom tržištu, jer ih je prošle godine bilo svega 13.

Italijanski ambasador u Crnoj Gori Gabrijele Meući odgovorio je da su italijanski preduzetnici crnogorsko tržište zanemarivali zbog veličine, intenzivnog šverca 90-tih godina prošlog veka i niške kupovne moći stanovništva.

Prisutnim italijanskim privrednicima Meući je objasnio da je veliki interes koji Rusi pokazuju za Crnu Goru posledica bezviznog režima sa Rusijom i trenda rasprodaje nekretnina, koja je cenu kvadrata izjednačila sa nekim italijanskim regijama.

"Italijani su u Crnu Goru došli da ponude i dobiju posao. Želimo da izvozimo kvali tet, a ne kvantitet, jer su nas u tome prevazišli Kinezi", rekao je na skupu predsednik Konfederacije zanatskih preduzeća Korado (Corrado) Brigante.

Susretima prisustvuju predstavnici kompanija obe zemlje iz sektora metalne i drvne industrije, mehanike, ekologije, energetike i organizacije poslovnih manifestacija i sajmova.


Beta je napisao:
SLOVENCI PROTIV PREDLOGA ZA TRIGLAV

Ljubljana -- Građani Slovenije odbacili su na referendumu predlog Vlade da se 35 odsto Triglava prenese na državni Fond kapitala.

Protiv vladinog predloga o izmeni zakona kojim bi se akcije vredne milijardu evra premestile u državnu kasu glasalo je 71 odsto građana koji su izašli na referendum održan zajedno sa predsedničkim izborima u Sloveniji.

"Vlada je dobila znak da ponovo razmisli kako da prava 750.000 građana drukčije reguliše", rekao je predsednik državnog saveta Janez Sušnik nakon referenduma.

Prema važećem zakonu, 35 odsto akcija Triglav osiguranja trebalo bi da bude podeljeno zaposlenima u toj kompaniji.

Sušnik je naveo da je savet predložio ili podelu imovine tim građanima ili da se ta imovina preusmeri neposredno u penzijski fond dodajući da je sada odluka na Vladi Slovenije.

Prema njegovim rečima, prava osiguranika, koji su uplaćivali u Osiguravajuće društvo Triglav, ne smeju se kršiti.

Ministar finansija Andrej Bajuk je istovremeno rekao medijima da će vlada na kraju morati da potraži rešenje, koje po njegovoj oceni "neće biti drugačije od predloženog" na referendumu.



SVET

Tanjug je napisao:
EVROPA:OŠTRIJI USLOVI KREDITIRANJA?

London -- Ekonomski rast će se usporiti u većini evropskih zemalja tokom 2008. godine, ocenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Fond navodi i da će jedan broj država biti izložen pooštravanju uslova kreditiranja zbog naglog rasta troškova stambene izgradnje ili visoke zaduženosti građana, ali i ukazao da su evropske ekonomije u snažnoj poziciji da prebrode tekuće potrese na kreditnom tržištu i iz toga izvuku i korist kroz nametanje strože fiskalne discipline.

"Produžena oskudica kreditnih sredstava predstavlja ključni negativni rizik po ove perspektive, naročito za naprednije ekonomije," ukazuje se u izveštaju koji je MMF juče objavio na svom sajtu.

Naprednije evropske ekonomije, dodaje se, izložene su mogućnosti produženog pogoršavanja raspoloženja privrednika i potrošača, a "najranjivije" u toj grupi su Belgija, Francuska, Irska, Holandija, Španija i Velika Britanija zbog nedavnog naglog rasta cena kuća.

Nekoliko evropskih zemalja u ekonomskom usponu, a naročito Bugarska, Hrvatska, Estonija, Mađarska i Letonija, imaju visok nivo privatnog duga i mogle bi da se nađu na udaru u slučaju da kamatne stope naglo porastu, ukazao je MMF i naveo da bi finansijski potresi pozitivno mogli da nagoveste "zdravu korekciju" u odnosu na raniju ekspanziju i tako učvrste osnove za budući rast.

Ocenivši da pojedina tržišta ostaju pod pritiskom, a da druga dobro funkc ionišu, MMF iz toga zaključuje da će uticaj sadašnje finansijske krize moguće biti privremen.

"Turbulencija na tržištu mogla bi da pokrene proces koji podelu rizika i cene imovine više približava fundamentalnim pokazateljima, poboljšava kreditnu disciplinu i postepeno smanjuje eksternu neravnotežu u ekonomijama u usponu", kaže se u izveštaju.

MMF dalje ukazuje da sistemi regulative treba da drže korak sa sve većim inovacijama na tržištima, jer evropske ekonomije evoluiraju od starog modela dominacije relativno malo banaka.

Bez obzira na rizike finansijskih inovacija i činjenicu da se, u uslovima finansijske globalizacije, potresi brzo šire svetom, zakonodavni organi ne treba da nastoje da obeshrabre inovacije, već da razumeju sve prednosti i koristi, a suzbijaju rizike, predočava MMF.


Tanjug je napisao:
SAD: POGORŠANJE OTPISA DUGOVA?

Njujork -- Banke širom sveta mogle bi da pretrpe gubitke od čak 400 milijardi $, zbog neizmirenih hipotekarnih potprvoklasnih zajmova.

Analitičar "Dojče bank sekjuritiza" Majk Mejo procenio je gubitke na 150 do 250 milijardi dolara na osnovu potprvoklasnih zajmova u SAD u vrednosti 1,2 biliona dolara, uz dodatnih 150 milijardi dolara gubitaka na poslovima finansijskih derivata koji su povezani sa potprvoklasnim dužničkim hartijama, prenela je agencija Rojters.

I prema proceni analitičara "Bear Stearnsa" Dejvida Hildera ukupni gubici banaka na potprvoklasnim hipotekarnim zajmovima kretaće se od 150 do 250 milijardi dolara, s tim što on ukupno američko tržište tih kredita ceni na dva biliona dolara.

"Imajući u vidu fundamentalne perspektive, koje ukazuju na rastuće prilive zajmova po kojima se ne otplaćuju ni kamate ni glavnica, kako u hipotekarnom, tako i u portfelju komercijalnih zajmova, verujemo da su šanse veće da dođe do daljeg pogoršanja otpisa dugova, nego do poboljšanja ove godine", naveo je Hilder.

"Sitigrup", "Meril Linč", "Vočovija" i druge velike banke su dosad obelodanile da će ove godine otpisati više od 40 milijardi dolara zbog učestalog kašnjenja ili obustave plaćanja hipotekarnih kredita, kao i nespremnosti investitora da dalje kupuju ove rizične dužničke hartije.

Mejo smatra da bi velike banke i brokerske kuće mogl e da pretrpe hipotekarne gubitke od 100 do 130 milijardi dolara, od čega 60-70 milijardi do kraja ove godine.

Prema njegovoj oceni, samo će u četvrtom kvartalu ove godine banke "Barklis", "HSBC holdings", "Rojal benk ov Skotland" i UBS možda morati da otpišu po pet milijardi dolara, a "Meril Linč" četiri i "Benk ov Amerika" milijardu dolara.

Mejova procena zasniva se na očekivanoj stopi obustave plaćanja od 30 do 40 odsto, kao i stopi gubitka od 40 do 50 odsto, dok Hilder pretpostavlja stopu obustave od 25 do 30 odsto, a stopu gubitka od 30 do 40 odsto.


Tanjug je napisao:
INDIJCI KUPUJU JAGUAR I LAND ROVER?

London -- "Ford" je sveo javnu prodaju robnih marki "Jaguar" i "Land Rover" na tri ponuđača, među kojima su dva iz Indije.

Pozivajući se na izvore iz matične kompanije Rojters je preneo da su ponuđači iz Indije "Tata motors" i "Mahindra i Mahindra", a treće na listi mogućih kupaca je akcionarsko društvo "Ekviti partners", finansijska kompanija koju je osnovala investiciona banka "JP Morgan."

Zvanični predstavnik "Forda" rekao je da bi konačan izbor najboljeg ponuđača mogao biti donet najkasnije početkom iduće godine, ali je odbio da iznese ostale detalje.

"Ford" je, suočen s padom prodaje i smanjivanjem udela na američkom tržištu automobila, prošle sedmice saopštio da je blizu sporazuma o prodaji "Jaguara" i "Land rovera." Tada je bilo poznato da su gubici "Forda" u trećem tromesečju dostigli 380 miliona dolara, u poređenju s manjkom od 5,2 milijarde dolara u prethodnoj godini.

Odluku o prodaji dve marke drugi po snazi američki proizvođač automobila doneo je u junu ove godine, posle detaljne analize strategije razvoja, u okviru koje je, u martu ove godine, prodao fililijalu "Aston Martin" kuvajtskom konzorcijumu za 480 miliona funti.

"Mahindra", najveći indijski proizvođač dostavnih vozila i traktora, najpre se povukao iz čitavog procesa zato što je bio zaintresovan za kupivinu samo jednog brenda, dok "Ford" želi da ih proda "u paketu". U igru se vratio zahvaljujući sporazumu sa kompanijom "Apolo", po kome će dve firme zajednički konkurisati za dve "Fordove" filijale, a u slučaju da ih dobiju, svakom će pripasti po jedna.

"Tata", najveći indijski proizvođač automobila, ima zajedničko preduzeće s "Fijatom" za montažu premijum vozila za potrebe italijanske kompanije.

"Ford" je početkom ovog meseca izabrao šest kompanija koje su učestvovale u drugoj rundi licitacije za "Jaguar" i "Land rover" i sada procenjuje ponude kako bi izdvojio tri moguća kupca.

Jedan od izvora britanske agencije kaže da se od ponuđača očekuje da sada krenu u pregovore sa sindikatima i britanskom vladom o sudbini zaposlenih u dvema filijalama, posle medijskih spekulacija da će pojedini ponuđači možda pokušati da premeste proizvodnju izvan Britanije.


Tanjug je napisao:
IBM KUPUJE KANADSKI "KOGNOS"

Njujork -- Američka informatička kompanija IBM (International Business Machines) kupiće kanadski "Kognos" (Cognos) za pet milijardi dolara.

Ta kupovina poslednjeg nezavisnog giganta koji je ostao na tržištu upravljanja informatičkim podacima u kompanijma, će IBM-u omogućiti da razvija svoju najrentabilniju aktivnost, proizvodnju softvera.

Tom transakcijom, prijateljske prirode, predviđeno je da se "Kognosu" da pet milijardi američkih dolara u gotovini, što predstavlja više od pet puta veću cifru od godišnjeg prometa te kompanije, objavio je IBM.

"Kognos", s kojim je IBM trgovinski partner već 15 godina, ima više od 25 hiljada klijenata u svetu i 3.500 zaposlenih, prenela je agencija AP.


Tanjug je napisao:
HJUNDAI GRADI FABRIKU U RUSIJI

Seul -- Južnokorejski "Hjundai" je potvrdio da planira da podigne fabriku automobila u Rusiji, ali nije saopštio ključne detalje tog posla

Fabrika bi imala kapacitete za izradu 100 hiljada vozila godišnje, rekao je portparol kompanije Ki Đin-Ho, navodeći da će o tome gde će se novi pogon graditi i koliko će koštati biti odlučeno kasnije i dodao da je o planu predsednik te kompanije Chung Mong-Koo razgovarao na sastanku s ruskim zvaničnicima u Moskvi.

Potražnja za automobilima u Rusiji stalno raste i "Hjundaji" mora da odgovori na to, rekao je Ki.

"Hjundai" je najveći inostrani prodavac vozila u Rusiji. U oktobru je prodato nešto više od 16.000 jedinica, 92 odsto više nego u istiom lanjskom periodu.

Prošle godine "Hjundai" je u Rusiji prodao oko 100.000 automobila, od čega polovinu čine vozila montirana u saradnji sa lokalnim ruskim preduzećima.


Beta je napisao:
KINA: REKORDNI OKTOBARSKI SUFICIT

Peking -- Kineski spoljnotrgovinski deficit u oktobru dostigao je mesečni rekord svih vremena od 27,05 milijardi dolara.

Generalna administracija carina navodi u saopštenju da je oktobaski suficit 13,5 odsto veći od viška uknjiženog u istom mesecu prošle godine. Prethodni mesečni rekord iznosio je 26,9 milijardi dolara i postignut je u junu. Kineski spoljonotrgovinski suficit je u prvih 10 meseci skočio za zapanjujućih 59 procenata, na 212,36 milijardi dolara.

Razmahnuo se uprkos povlačenja i alarmantnih opomena o lošoj ili po zdravlje opasnoj kineskoj robi - od paste za zube i automobilskih guma, do morske hrane i hrane za pse u SAD i drugim zemljama.

Carina navodi da je uvoz proteklog meseca bio za 25,5 odsto veći nego prošlog oktobra, i da je izneo 80,67 milijardi dolara. Uvoz je bio nešto brži od stope rasta izvoza, od 22,3 procenta, koji je vredeo 107.73 milijardi dolara.

Peking i dalje tvrdi da "ne pritiska aktivno" na trgovačkom višku, već da se trudi da ohladi izvozni bum neprekidnim povećanjem izvoznih nameta na stotinama proizvoda i uspostavljanjem dodatnih taksi na neku robu, kao što je čelik.

U prvih 10 meseci, kineski izvoz je porastao za 26,5 procenata na 985,84 milijarde dolara, dok se vrednost uvoza uvećala za 19,8 odsto, na 773,48 milijarde dolara.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.11.2007. 14:38:25 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

B92 je napisao:
EPS TRAŽI POSKUPLJENJE STRUJE

Beograd -- Upravni odbor Elektroprivrede Srbije uputio je Ministarstvu rudarstva i energetike zahtev za poskupljenje struje od 5,8 odsto.

U Ministarstvu kažu da će o tom zahtevu odlučivati Vlada Srbije, ali da će pre toga biti zatraženo mišljenje Agencije za energetiku o opravdanosti poskupljenja.Kako navode, nova cena struje bi mogla da se primenjuje od 1. decembra ili 1. januara.

Kako objašnjavaju u MInistarstvu, odluka vlade o poskupljenju struje neće zavisiti od stava Agencije za energetiku, jer će Agencija o opravdanosti poskupljenja moći da odlučuje tek od 1. aprila sledeće godine, kada bi trebao da stupi na snagu novi tarifni sistem.

Vlada Srbije odložila je krajem avgusta poskupljenje struje od 4,6 odsto, koju je predlagao EPS, zbog procene da će izvršiti dodatni pritisak na cene, odnosno da će povećati inflaciju izvan planiranog okvira.

UO EPS je tada predlagao da struja poskupi za 6,9 odsto, ali je Agencija za eneregtiku preporučila povećanje od 4,6 odsto.

Struja u Srbiji već je poskupela jednom ove godine, 15. maja, kada je u proseku povećana za 15. odsto.


B92, Tanjug je napisao:
DRAGIN: NEMA POTREBE ZA NE U SRBIJI

Beograd -- Stav Ministarstva zaštite životne sredine je da nema potrebe za gradnjom nuklearnih elektrana u Srbiji, kaže ministar Dragin.

Ministar zaštite životne sredine Saša Dragin je podsetio na postojanje moratorijuma na njihovu izgradnju do 2015. godine, propisanog energetskim planovima Srbije, i dodao da se nada " da nećemo doći u situaciju da ćemo morati da koristimo takve izvore energije".

On je rekao da je izjava potpredsednika Vlade Srbije Božidara Đelića da bi Srbija trebalo da preispita moratorijum o gradnji nuklearnih elektrana loše protumačena jer se on nije založio za njegovo ukidanje već za razgovor na tu temu.

Srbija ima velikih potencijala pre svega u korišćenju hidropotencijala svojih reka, odnosno izgradnji mini hidrocentrala, zatim izgradnji vetrogeneratora i proizvodnji bioetanola, biodizela i biogasa, kaže Dragin dodajući da se Ministarstvo zaštite životne sredine zalaže za upotrebu bioobnovljivih izvora energije.

Potpredsednik Vlade Božidar Đelić je pre nakoliko dana izjavio da bi Srbija trebalo da kroz široku javnu raspravu preispita moratorijum o gradnji nuklearnih elektrana, pošto nuklearna postrojenja predstavljaju najjeftniji i najčistiji način proizvodnje električne energije.

On je podset io da je još uvek na snazi moratorijum koji je, posle nesreće u Černobilju, usvojila tadašnja vlada SFRJ i najavio da će uskoro biti usvojena Strategija o energetskoj efikasnosti, kao i da će se revidirati već postojeća Strategija o energetici.


Beta, Tanjug je napisao:
ĐELIĆ: BEZ RASPRAVE O PODELI AKCIJA

Beograd -- Komisija za restrukturiranje i privatizaciju javnih preduzeća nije raspravljala o podeli akcija javnih preduzeća građanima.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da pitanje podele besplatnih akcija javnih preduzeća građanima nije bilo na dnevnom redu Komisije za restrukturiranje i privatizaciju javnih preduzeća.

Đelić je rekao da "samim tim Vlada Srbije nije zauzela bilo kakav stav po tim pitanjima" i dodao da to ne znači da ne treba naći model da građani koji do sada nisu imali priliku da učestvuju u programu privatizacije to urade.

On je precizirao da je Telekom Srbije, koji ima dva konkurenta na domaćem tržištu i napravio je iskorak ka tržištu Bosne i Hercegovine, "mnogo spremniji od EPS-a koji ni na koji način nije spreman da u ovom momentu izađe na tržište kapitala".

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja najavilo je da će do kraja sedmice uputiti Vladi Srbije Nacrt zakona o besplatnoj podeli akcija javnih preduzeća kojim bi građani besplatno dobili po 15 odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije, Jat ervejzu, Elektroprivredi Srbije, Telekomu, Aerodromu "Nikola Tesla" i fabrici lekova Galenika.

"To treba raditi na način koji će poštovati nacionalni interes i ne davati ih budzašto, već pod kontrolisanim uslovima i omogućiti da javna preduzeća izađu na tržiste u momentu kada za to budu spremna", ocenio je Đelić.

Vicepremijer je rekao da je to pitanje potrebno rešiti u interesu naše zemlje, uključujući i interese zaposlenih, ali je upozorio i na činjenicu "da se ekonomija uvek osveti politici koja pokušava da ide brže od onog što su privredni tokovi".

"Od tog pitanja najmanje treba praviti populizam i političke poene, jer je reč o osloncu od prvoklasnog nacionalnog značaja za budući razvoj naše zemlje, našeg sistema javnih finansija i tržišta kapitala", rekao je Đelić.

Sindikat: Predlogom podele akcija objavljen rat javnim preduzećima

Predlogom besplatne podele akcija ministar ekonomije Mladjan Dinkić objavio je "rat" javnim preduzećima, poručili su predstavnici sindikata EPS-a, Telekoma, NIS-a i drugih kompanija udruženih u Konfederaciju slobodnih sindikata.

Sindikati su zatražili da se nacrt zakona o besplatnoj podeli akcija, koji bi do kraja nedelje trebalo da bude prosleđen vladi, odmah povuče i da se u dogovoru sa sindikatima i kroz javnu raspravu nadje rešenje koje će zadovoljiti sve strane i najavili štrajk u slučaju da pregovori sa predstavnicima vlade odmah ne počnu.

Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović kazao je da sindikati neće odustati od zahteva da zaposlenima i penzionerima u javnim preduzećima pripadne 15 odsto akcija, a da se dodatnih 15 odsto akcija podeli gradjanima.

Predsednik regionalne mreže za energetiku Milan Kovačević naglasio je da bi u slučaju EPS-a trebalo sačekati da tržišna vrednost firme po raste i da se tada prodaju akcije.

Ovako, ostavljena je mogućnost da gradjani dobiju akcije koje malo vrede, zbog niske cene struje, a da ih zatim na berzi kupe krupni investitori, ocenio je on.

"Trenutna prinosna vrednost EPS-a, koja se računa na osnovu cene struje, je 13,5 miliona evra. U tom slučaju paket od 15 odsto vredeo bi svega dva miliona evra, što podeljeno na četiri miliona gradjana daje sumu od pola evra po stanovniku", objasnio je Kovačević.

On je istakao da je vrednost EPS-a, kada se uračuna i njegova imovina, oko 4,6 milijardi evra, a kada bi svake godine cena struje skočila za 23 odsto i dostigla devet centi po kilovatu, onda bi EPS vredeo oko 8,5 milijardi evra.


Beta je napisao:
DANDI ULAŽE 300 MILIONA $ U RUDNIK

Beograd -- Kompanija Dandi objavila je da je spremna da uloži 250 do 300 miliona dolara u otvaranje rudnika molibdena u Surdulici.

Kanadska kompanija Dandi plemeniti metali (Dundee Precious Metals - DPM) spremna je da u roku od četiri godine uloži od 250 do 300 miliona dolara u otvaranje rudnika molibdena u Surdulici, izjavio je generalni direktor Dandija u Srbiji Nikola Savić.

On je naveo da su realni izgledi da se za tri do četiri godine, u selu Mačkatica kod Surdulice, otvori površinski kop rudnika molibdena u kojem će biti zaposleno izmedju 500 i 600 radnika.

Savić je istakao da DPM već dve i po godine nedaleko od Surdulice vrši opsežna istraživanja koja su pokazala da na nepristupačnim terenima oko Mačkatice i Borovika, postoje nalažišta molibdena i volframa isplativa za iskopavanje, ali i izvesne količine zlata i bakra.

"Na osnovu dosadašnjih rezultata počeli smo rad na preliminarnoj studiji, koja će biti gotova početkom naredne godine, nakon čega odmah počinjemo sa studijom izvodljivosti", kazao je Savić.

Dandi je do sada, precizirao je, na tridesetak kilometara severozapadno od Surdulice napravio 51 bušotinu sa blizu 10.000 metara, na prostoru od oko 82 kvadratna kilometra.

"U te radove investiran je 141 milion dinara, a naredne godine na istraživanjima će pored sadašnjih 15, biti zaposleno 100 novih radnika", kazao je Savić.

Direktor beogradske centrale kompanije DPM dodao je da gde god da je ta kompanija do sada radila sa molibdenom i pratećim metalima, svuda je jedno rudarsko mesto otvaralo tri do pet drugih radnih mesta u lokalnim sredinama.

Rudnik molibdena u Mačkatici otvorili su Nemci 1941. godine i eksploatisali ga do kraja Drugog svetskog rata. Od tada do danas rudnik je sve vreme bio zatvoren.

Kanadska kompanija Dandi objavila je početkom novembra da je u okolini Surdulice pronašala značajne količine rude molibdena i renijuma, a poseduje i dozvolu za geološka istraživanja i eksploatiaciju minerala i na tri nalazišta u istočnoj Srbiji, na planini Crni vrh, u blizini Bora.


Beta je napisao:
IMLEK PRIPAJA NOVOSADSKU MLEKARU

Beograd -- Novosadska mlekara će se pripojiti Imleku u skladu sa Nacrtom ugovora o spajanju uz pripajanje, objavile su te kompanije.

Osnovni kapital Imleka će prilikom pripajanja biti uvećan za 481,59 miliona dinara izdavanjem 790.210 običnih akcija i 12.448 preferencijalnih akcija pojedinačne nominalne vrednosti 600 dinara, navodi se u Nacrtu ugovora koji je objavljen u beogradskoj "Politici".

Akcije će biti izdavane bez javnog poziva radi zamene akcija. Jedna akcija Novosadske mlekare menjaće se za 0,8 akcija Imleka. Imlek će preuzeti imovinu i obaveze Novosadske mlekare i otvoriće ogranak u Novom Sadu koji će u svom nazivu pored imena Imlek zadržati i naziv Novosadska mlekara.

Kapital Imleka će nakon pripajanja iznositi 5,725 milijardi dinara, podeljeno na 9,53 miliona običnih akcija i 12.448 preferencijalnih akcija nominalne vrednosti 600 dinara. Kapital Imleka je 31. avgusta vredeo 5,24 milijardi dinara, a kapital Novosadske mlekare 789,19 miliona dinara.

Komisija za zaštitu konkurencije odobrila je spajanje u septembru ove godine. Krajem 2006. godine Imleku su pripojene Zemunska mlekara i zaječarski Impaz. Investicioni fond Salford je tokom 2003. i 2004. godine postao vlasnik ove četiri mlekare kao i Subotičke mlekare.

Imlek ima oko 14 hiljada kooperanata, koji drže 74 hiljada registrovanih krava, dnevno obra di 750 hiljada litara mleka, mesečno proizvede 18 hiljada tona raznih proizvoda, a zauzima oko 40 odsto tržišta mleka u Srbiji.


Beta je napisao:
INDEKSI BEOGRADSKE BERZE U PADU

Beograd -- Oba indeksa Beogradske berze danas su u blagom padu, Beleks lajn za 0,37 odsto, a Beleks15 za 0,31 procenat.

Promet je porastao za 2,90 procenata na 626,28 miliona dinara (8,05 miliona evra). Najveći rast cena akcija zabeležila je Novosadska mlekara (MLNS), koja je danas saopštila da će biti pripojena Imleku. Prodata je 10.671 akcija, a poslednja cena je dostigla 2.028 dinara, 6,18 odsto više nego juče.

U kontinuiranom trgovanju akcijama najveći pad cene zabeležio je Telefonkabl (TLKB) iz Beograda. Cena je opala za 5,56 procenata na 17.000 dinara. Prodato je samo 10 akcija ove kompanije.

Najviše se trgovalo akcijama AIK banke (AIKB) iz Niša, koja je učestvovala u prometu akcija sa 43,74 odsto. Prodato je 25.796 akcija, vrednost prometa je opala na 273,36 miliona sa jučeranjih 305,4 miliona, a poslednja cena iznosila je 10.586 dinara.

Veliki promet imao je i Energoprojekt holding (ENHL) - vlasnike je promenila 15.221 akcija a ukupna vrednost transakcija dostigla je 44,94 miliona dinara. Cena na zatvaranju iznosila je 2.950 dinara.

U blok trgovanju prodata je 9.201 akcija beogradskog Antikora (ANTK) po ceni od 1.000 dinara.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama opalo je na 49,60 odsto sa jučeranjih 61,95 odsto, a u ukupnom trgovanju na 46,81 sa 54,70 procenata. Učešće stranih investitora opalo je i u prodaji i u kupovini akcija.

Najprodavanije obveznice A 2015

Na Beogradskoj berzi danas su prodate obveznice Republike Srbije za izmirenje obaveza po osnovu devizne štednje građana u vrednosti od 457.185 evra.

Najprodavanije bile su obveznice godišta A 2015, sa obimom trgovanja od 400.102 evra, a prodavale su se za 66,40 odsto nominalne vrednosti.

Najmanji promet, od 1.348 evra, ostvaren je pri trgovini obveznicama godišta A 2016 po ceni od 63,09 odsto nominalne vrednosti.

Najviši prinos imale su obveznice godišta A 20105 od 5,60 odsto, dok su najmanji godišnji prinos, od 5,44 odsto, imale obveznice A 2013.

Serija A dospeva za naplatu svakog 31. maja od 2008. do 2016. godine.


Tanjug je napisao:
NBS NASTAVLJA RESTRIKTIVNU POLITIKU

Beograd -- Usvajanje budžeta za 2008. znači da će centralna banka morati da nastavi restriktivnu monetarnu politiku, ocenio je Jelašić.

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić je dodao i da će centralna banka imati visoke troškove za povlačenje viška novca sa tržišta, da će morati da obezbedi jak kurs dinara i uvede visoke obavezne rezerve banaka.

Sve te mere NBS imaće svoju cenu, ali će rezultat biti monetarna stabilnost i stabilnost cena, rekao je Jelašić, komentarišući Predlog zakona o budžetu za 2008. godinu na televiziji Enter.

Jelašić nije želeo da komenariše zamerke pojedinih članova Vlade povodom njegovih kritika na predloženi budžet, ali je podsetio da se Vlada nije držala u potpunosti Memoranduma o budžetu i ekonomskoj politici za 2008. godinu usvojenog u julu ove godine.

"NBS se pohvalno odredila prema memorandumu o budžetu, pošto je smatrala da je dobar, da će se naredne godine značajno smanjiti javna potrošnja, za 1,5 do dva odsto bruto društvenog proizvoda (BDP)", rekao je on.

Nažalost, to se više nego prepolovilo i svelo na 0,8 odsto BDP-a, dodao je guverner i podsetio da je memorandumom bilo planirano zamrzavanje sume nominalnih zarada, smanjenje subvencija, izdataka za materijlnu nabavku.

"Nažalost, ništa od toga nismo vide li u ovom budžetu", primetio je Jelašić i podsetio da je za 2007. godinu bila planirana ukupna inflacija od 6,5 odsto, "a očito je da će biti mnogo viša".

Komentarišući najavljenu projekciju inflacije za narednu godinu od šest odsto, Jelašić je ukazao da je jedino što ide u prilog toj proceni to da će se voditi restriktivna monetarna politika, a to znači da se i te kako računa na NBS da će restriktivnom politikom doprineti da dinar bude i dalje jak prema evru.

Jelašić je rekao da je moguće ostvariti inflaciju od šet odsto, rast BDP-a od šet odsto i istovremeno voditi restriktivnu monetarnu politiku.

On je naglasio da će NBS uraditi svoj deo posla da kroz restriktivnu monetarnu politiku ostvari stabilnost cena, a Vlada bi morala da merama fiskalne politike, preko poreza, akciza i carina odradi svoj deo posla da obezbedi rast BDP-a, ali ne na uštrb rasta inflacije.


Beta je napisao:
VALJEVSKA JABLANICA VIŠE NE POSTOJI

Valjevo -- Tri godine nakon privatizacije nekada uspešno građevinsko preduzeće Jablanica iz Valjeva praktično više ne postoji.

Oni su rekli da Jablnica postoji "samo na papiru", jer je račun godinu dana blokiran, a transakcijama između firme koja ju je kupila i još nekoliko preduzeća, rasprodata je imovina nekada jedne od najboljih građevinskih firmi u Srbiji.

Oko 150 radnika Jablanice je i pored izvršnih sudskih presuda protiv matične kuće ostalo bez zarada, otpremnina i doprinosa za socijalno i penziono osiguranje.

To valjevsko preduzeće je, u decembru 2004. godine na aukciji kupila firma MBR iz Mladenovca sa širokim spektrom delatnosti, od hotelijerstva do trgovine naftom.

Njen vlasnik Slobodan Radojević, je i suvlasnik Cobesta, nekadašnjeg Jugoazbesta iz Mladenovca, pa su valjevski građevinari poverovali da
su dobili pouzdanog gazdu.

Usledile su, međutim, tranasakcije među povezanim firmama i prodaja nekretnina tako da je upravna zgrada Jablanice u centru Valjeva, površine oko 1.450 kvadrata, prodata Cobestu, a Jablanica je u osnivanje nove firme Jako gradnja uložila nenovčani kapital od 558 hiljada evra.

Taj kapital činio je samački hotel Jablanica sa 105 kreveta i restoranom sa 120 mesta.

Upravnu zgradu i hotel potom je, u martu 2007. godine, za 90 miliona dinara kupio valjevski industrijalac Vidoje Vujić, dok je Jako gradnji u aprilu prodat Jablaničin pogon u prigradskom naselju Gorić sa građevinskim mašinama, mehanizacijom, vozilima, magacinom i radionicama.

Kako ni u januaru nisu dobili otpremnine, oko 150 radnika tužilo je Jablanicu kako bi naplatilo zaostale prinadležnosti.

U sporazumu o prestanku radnog odnosa stoji da su se novi vlasnici obavezali da će do kraja 2006. uplatiti otpremnine i zarade, ali su radnici dobili samo prvu ratu.

Valjevski građevinari sada imaju izvršne sudske presude ali ništa ne mogu da naplate, jer je u međuvremenu vlasnik Jablanice otuđio svu imovinu firme i oni u pogonu u Goriću nemaju šta da popišu sa sudskim izvršiteljima, dok je račun preduzeća u neprekidnoj blokadi od novembra 2006. godine.

Njihovi advokati su, prema saznanjima agencije Beta, podneli krivične prijave protiv odgovornih za ovakvo stanje, pa se sada čeka na potez policije i pravosudnih organa u Valjevu.


Beta je napisao:
MMF: POTREBNO UBRZATI PRIVATIZACIJU

Beograd -- Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Harald Hiršhofer izjavio da Srbija treba da ubrza privatizaciju i ostale strukturne reforme

Agencija za privatizaciju dobro obavlja svoj posao, ali Vlada još nema jasan stav kada je reč o privatizaciji velikih komunalnih preduzeća, ocenio je Hiršhofer na predstavljanju publikacije Izgledi za regionalni privredni rast u Evropi u Narodnoj banci Srbije.

Neophodne strukturne reforme podrazumevaju još dve komponente - prodaju preduzeća u stečaju i liberalizaciju tržišta, kako bi bio obezbeđen jednak pristup tržištu za sve i fer konkurencija.

"Ako se to ispuni, mislimo da Srbija može da očekuje vrlo visok stepen rasta", kazao je Hiršhofer. Prema proceni iz publikacije privredni rast u Srbiji će se usporiti sa šest odsto u 2007, na pet odsto u 2008. godini.

Hiršhofer nije želeo da komentariše Vladin predlog budžeta Srbije, jer još nije imao dovoljan uvid u njega, ali je napomenuo da su stručnjaci MMF-a Vladi Srbije preporučili budžet sa suficitom zbog velikog deficita tekućeg plaćanja.

"Srbija treba sledi slične savete kao i druge nove tržišne privrede, a to je da vodi računa o smanjenju budžetskog deficita i o suzbijanju inflacije", rekao je Neven Mates iz MMF-a.


Beta je napisao:
NEUSPEŠAN TENDER ZA PRVU PETOLETKU

Beograd -- Tender za prodaju Prve petoletke iz Trstenika proglašen je neuspešnim jer nije stigla ni jedna ponuda.

Tendersku dokumentaciju otkupila je samo kompanija Trest Gidromontaž iz Moskve, ali ni posle šestog produženja roka nije dostavila obavezujuću ponudu .

Na ponovljenom tenderu, objavljenom u martu ove godine, ponuđena je prodaja kapitala Holding preduzeća Industrija hidraulike i pneumatike "Prva petoletka" i njegovih 14 zavisnih firmi.

Prvi tender za prodaju Prve petoletke proglašen je neuspešnim 2005. godine.


Tanjug je napisao:
ZASTAVA PROIZVODI 18.600 AUTOMOBILA

Beograd -- Kragujevačka fabrika "Zastava automobili" proizvešće u sledećoj godini ukupno 18.600 automobila.

Planirana je proizvodnja 11.100 automobila iz osnovnog programa fabrike, dok će po licenci “Fiata” sa montažnih traka sići oko 6.000 'zastava10', a predvidjena je i montaža 1.500 automobila marke “opel”, rekao je direktor marketinga te fabrike Vladeta Kostić.

On je precizirao da će tek biti utvrđeno koji opelov model će biti proizveden, odnosno da li će to biti “astra klasik” ili neki drugi model.

Kostić je kazao da će se na Sajmu automobila, koji će sutra biti otvoren u Kragujevcu, modeli iz osnovnog programa Fabrike automobila prodavati sa popustom od 10 odsto, dok će "zastava10" biti jeftinija za 12 odsto.

U osnovnom programu "Zastava automobili" proizvode "jugo", "floridu" i "zastavu 101".

Kako je ranije objavljeno, “Zastava” je isporučila do sada 7.500 vozila "zastava 10" kupcima, a do kraja godine će isporučiti još hiljadu.

Uz popust od 13 odsto koji je fabrika počela da odobrava u novembru, cena osnovnog modela “zastave 10” sa porezom iznosi 7.200 evra, dok model sa klima uređajem i dodatnom opremom košta 8.800 evra.

Preduzeće Zastava AGM je u protekla tri meseca prodalo 1.500 Opelovih vozila "astra klasik II", a krajem oktobra naručeno je još hiljadu tih vozila koja se na domaćem tržištu prodaju bez carinskih dažbina. Cena osnovne verzije sa PDV-om iznosi 10.800 evra umesto 13.250, koliko je "astra klasik" koštala pre potpisivanja ugovora o saradnji između Zastave i Dženeral motorsa.

Tim ugovorom predviđeno je da se do kraja ove godina u Srbiju uveze tri hiljade vozila, a do kraja 2008. ukupno 8.300 vozila nemačkog proizvođača. Pored toga, predviđeno je da krajem naredne godine u Kragujevcu počne montaža "astre klasik II" i godišnja proizvodnja od deset hiljada vozila.


Tanjug je napisao:
BAČKA TOPOLA: "LOR" ŠIRI ASORTIMAN

"Lor" (Lohr) ulaže 2,5 miliona evra u proširenje asortimana u svojoj fabrici transportera za prevoz automobila u Bačkoj Topoli

Reč je o pokretanju proizvodnje specijalnog transportera za prevoz manjeg broja vozila, na kojoj će biti angažovano novih 150 radnika, što će iziskivati adaptaciju treće proizvodne hale i izgradnju četvrte, precizirao je savetnik u toj francuskoj kompaniji Bora Vesnić.

Prema njegovim rečima, građevinski radovi još ne mogu da počnu, jer još nije ispražnjen jedan od tri proizvodna pogona koje je "Lor" u aprilu kupio od Poreske uprave. Pogoni su ranije pripadali građevinsko-industrijskom kombinatu "1. maj", koji nije izmirio obaveze prema državi.

Fabrika transportera u Bačkoj Topoli je otvorena u septembru ove godine i zapošljava 180 radnika koji bi naredne godine, kako je planirano, trebalo da proizvedu hiljadu transportera za prevoz automobila, u vrednosti 60 miliona evra, namenjenih prvenstveno kupcima u Rusiji.

Prema Vesnićevim rečima, dalja ulaganja u fabriku zavisiće isključivo od tražnje njenih proizvda u Rusiji.


B92 je napisao:
PRVI INTEREX SUPERMARKET U BEOGRADU

Beograd -- Francuski trgovinski lanac Intermarše (Intermarche) otvorio je prvi supermarket u Beogradu, u kojem je zaposleno 74 radnika.

To je šesti maloprodajni objekat Intereksa (Interex) u Srbiji, a u narednih pet godina planirano je otvaranje ukupno 50 supermarketa, kaže direktor prodaje i marketinga Intereksa Dejan Radulović.

On nije mogao da precizira koliko je novca uloženo u izgradnju objekta od 4.000 kvadratnih metara na Novom Beogradu, ali je naveo da je u ostalih pet koji su od 2004. godine izgrađeni u Srbiji uloženo oko 20 miliona evra.

Prema njegovim rečima, Intereks će u Beogradu u narednoj godini otvoriti još najmanje dva supermarketa, na Konjarniku u januaru, a na Čukarici do kraja 2008. godine.

Radulović je istakao da je Intereks kompanija koja na tržištu nastupa sa politikom niskih cena, navodeći da će dolaskom tog francuskog trgovca kupci u Beogradu dobiti mogućnost da kupuju proizvode po najnižim cenama na tržištu.

On je naveo da najvećim konkurentom na tržištu smatra kompaniju Delta, ali i dodao da su u svim manjim gradovima u Srbiji u kojima postoje objekti i Intereksa i Delte, građani dobili jeftine proizvode kao rezultat međusobne konkurencije ta dva trgovinska lanca.

U novootvorenom supermarketu u Beogradu kupcima je ponuđeno oko 15.000 artikala, od čega 7 odsto čini francuska roba.

Intereks posluje u Srbiji od 2004. godine i ima supermarkete u Prištini, Čačku, Nišu, Zaječaru i Šapcu.

Deo je francuskog Intermaršea, lidera u trgovini u Francuskoj, koji posluje u 10 zemalja Evrope, ima godišnji promet od 32 milijarde evra i 112.000 zaposlenih.


Beta je napisao:
NEUSPEŠAN TENDER ZA PRVU PETOLETKU

Beograd -- Tender za prodaju "Prve petoletke" iz Trstenika proglašen je neuspešnim jer do predvidjenog roka nije stigla ni jedna ponuda.

Tendersku dokumentaciju otkupila je samo kompanija Trest Gidromontaž iz Moskve, ali ni posle šestog produženja roka nije dostavila obavezujuću ponudu, saopštila je Agencija za privatizaciju.

Na ponovljenom tenderu, objavljenom u martu ove godine, ponudjena je prodaja kapitala Holding preduzeća Industrija hidraulike i pneumatike "Prva petoletka" i njegovih 14 zavisnih firmi.

Prvi tender za prodaju "Prve petoletke" proglašen je neuspešnim 2005.godine.


Tanjug je napisao:
U SRBIJI DOVOLJNO ŠEĆERA I ZA IZVOZ

Novi Sad -- Proizvedeno dovoljno šećera za podmirenje domaćih potreba i za izvoz odobrenih 180 hiljada tona u Evropsku uniju.

Upravnik Odeljenja za šećernu repu u novosadskom Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Lazar Kovačev rekao je da će u Srbiji ove godine biti izvađeno više od tri miliona tona šećerne repe i proizvedeno oko 420 hiljada tona šećera.

Šećerna repa je do sada izvađena sa 80 odsto od ukupno zasejanih 85 hiljada hektara, uz prosečan prinos od 45 tona po hektaru, što je nešto manje nego lane, precizirao je Kovačev.

Vađenje šećerne repe trebalo bi da bude završeno u neredne dve sedmice, a prerada repe i proizvodnja šećera u osam srpskih šećerana trebalo bi da budu okončani u drugoj polovini decembra, rekao je Kovačev.


Beta, Tanjug, EM Online je napisao:
PRODAJA DDOR NOVI SAD 19. NOVEMBRA

Beograd -- Osiguravajuća kuća „DDOR Novi Sad" biće ponuđena na prodaju na tenderu u ponedeljak, 19. novembra.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić izjavio je da će ta osiguravajuća kompanija biti prodata na tenderu sa javnim nadmetanjem, uz televizijski prenos, dodajući da je od 13 prijavljenih učesnika 11 osiguravajućih kuća dobilo odobrenje Narodne banke Srbije.

Dokumentaciju su otkupili nemački Alijans (Allianz), Aksa (Axa) i Grupama (Groupama) iz Francuske, Beloaz (Baloise) iz Švajcarske, Češka poištovna (Ceska poistovna), Eureko iz Holandije, grčki Etniki (Ethniki), Fondiarija (Fondiaria) i Đenerali (Generali) iz Italije, belgijski KBC i Zavarovalnica Triglav iz Slovenije, naveo je Ilić.

Ponude zainteresovanih, koje obuhvataju finansijsku ponudu i potpisane ugovore o kuporodaji akcija, dostavljaju se do ponedeljka u 11 sati, za početnu cenu će biti određena najviša ponuđena cena, koja će se povećavati za pet miliona u svakoj rundi nadmetanja. Najviša ponuđena cena će biti i kupoprodajna.

Ponuđači će biti rangirani prema ceni, a u javnom nadmetanju učestvovaće tri prvoplasirana, kao i oni koji su ponudli najmanje 80 odsto od najveće ponude.

Ilić je podsetio da je „DDOR Novi Sad" jedno od dva najveća osiguravajuća društva u Srbiji, sa učešćem na tržištu od 29 odsto.

Od 100 odsto akcijskog kapitala DDOR-a, koji iznosi 2.140.442 običnih upravljačkih akcija, prodaje se 83,3 odsto ili 1.761.723 akcija, precizirao je Ilić.

Prodajni paket od 83,3 odsto čine dva dela - kontrolni paket akcija od 66,9 odsto ukupnog akcionarskog kapitala ili 1.415.784 akcije koga čine društveni kapital, akcije Fonda za razvoj i pridruženi kapital četiri pravna lica, dok se drugi deo, kako je naveo, odnosi na 16,6 odsto, odnosno 345.939 akcija 1.452 mala akcionara koji su se odazvali pozivu da pridruže svoje akcije kontrolnom paketu.

Preostalih 16,6 odsto (278.261) su one akcije koje ne idu u prodaju i koje će biti podeljene zaposlenima i otići u privatizacioni registar, rekao je on.

Od kupca DDOR-a, kako je istakao Ilić, se očekuje da u ukupnom tržištu osiguranja u Srbiji unese puno inovacija i značajno pojača konkurenciju sa ciljem da korisnici dobiju što kvalitetniju uslugu.

Za sprovođenje postupka nadležna je Agencija za osiguranje depozita, uz pomoć izabranog finansijskog savetnika "BNP Paribas" iz Francuske.

Inicijativa za privatizaciju „DDOR Novi Sad" pokrenuta je jula 2005. godine, a javni poziv objavljen je u maju 2006. godine. Uslovi su bili da osiguravajuće kuće zainteresovane za kupovinu imaju premije osiguranja od najmanje 500 miliona evra, a banke aktivu od 500 miliona evra.

Triglav odustao od kupovine DDOR-a

Najveće slovenačko osiguravajuće društvo Triglav odustalo je od nadmetanja za većinski udeo u DDOR-u Novi Sad.

„To je jednostavno bilo suviše novca za izdvojiti“, kazao je Miran Ribič iz slovenačke kompanije.

On nije želeo da se izjašnjava o sumi na koju Triglav nije pristao, ali je rekao da je druga strategija, umesto kupovine jednog velikog osiguravajućeg društva u Srbiji, kupovina više srednjih.

„Za Triglav je srpsko tržište od strateškog značaja i zato ćemo pažljivo razmotriti svaku novu mogućnost da pojačamo našu poziciju na tom tržištu“, dodao je Ribič.

Prema njegovim rečima, ta kompanija je zadovoljna svojim poslovanjem u Srbiji u okviru "Triglav Kopaonik" osiguravajućeg društva i dobrovoljnog penzijskog fonda "Triglav penzija", a očekuje da će se tržišni udeo te kompanije u Srbiji povećati do kraja godine.

Ribič je kazao da je regionalna strategij a "Triglava" da rasprše svoj udeo na više manjih osiguravajućih društava. Zanima ih Rumunija i Bugarska, a već su kupili osiguranje "Krajina Kopaonik" iz Banja Luke i makedonsko "Vardar osiguranje".


Beta je napisao:
FONDOVI: FIMA PORASLA 4,07 DINARA

Beograd -- Investicioni fond Fima proaktiv je zabeležio u utorak, 13. novembra, najveći porast investicione jedinoce od 4,07 dinara.

Investiciona jedinica fonda Fima proaktiv je zabeležila je rast od 4,07 dinara, na 1.102,29 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je za oko tri miliona, na 1,338 milijardi dinara.

Investiciona jedinica fonda Fokus premijum porasla je za 0,74 dinara, na 1.122,54 dinara, a ukupna imovina fonda je povećana za oko 1,4 miliona dinara, na 240,4 miliona.

Vrednost investicione jedinice fonda Rajfajzen akcije pala je za 0,24 dinara, na 1.039,04 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je oko milion dinara na 1,283 milijarde dinara.

Fond Delta plus zabeležio je pad vrednosti investicione jedinice od 1,62 dinara, na 1.394,55 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je za oko pet miliona, na 1,85 milijardi dinara.


B92, Tanjug je napisao:
BUBALO: IKEA OTVARA PRODAJNE CENTRE

Beograd -- Ministar Predrag Bubalo je najavio da će švedski proizvođač nameštaja Ikea u Srbiji otvoriti pet prodajnih centara.

On je, otvarajući međunarodne sajmove nameštaja i mašina za drvnu industriju, rekao da ta kompanija u Srbiji već ima organizovanu proizvodnju i da će njen dolazak na srpsko tržište povećati konkurentnost.

Bubalo je dodao i da je taj sajam prilika da izlagači i posetioci upoznaju nove trendove u proizvodnji, dizajn i tehnologiju i procene konkurentnosti svojih proizvoda.

Podsetimo, ministar trgovine i usluga Srbije Predrag Bubalo je sredinom juna razgovarao sa predsednikom švedske kompanije Hans-Joran Stenertom, nakon čega je saopšteno da su planovi te švedske kompanije da, osim velikog prodajnog centra u Beogradu, mrežu prodajnih objekata proširi i na druge veće gradove u Srbiji.

Tada je sa predstavnicima švedske kompanije razgovarao i predsednik Srbije Boris Tadić i podržao ih u nameri da investiraju u Srbiju. On je rekao da je Srbija sa svojim geografskim položajem, potpisanim CEFTA sporazumom, veličinom tržišta, olakšicama za investitore, konkurentnim cenama rada i logističkih troškova "logičan izbor" za grinfild investiciju te kompanije.

Moguć rast izvoza tri i po puta

Izvoz drvoprerađivačke industrije Srbije za devet meseci ove godine iznosio je 101,3 miliona €, kaže ministar Predrag Bubalo. On je dodao da je u drvnoj industriji Srbije kroz privatizaciju uložen veliki privatni kapital, zahvaljujući čemu je znatno porastao izvoz te grane.

Ako se ovaj trend povećanja izvoza i osvajanje stranih tržišta nastavi, možemo u narednom periodu očekivati da se izvoz poveća tri puta i dostigne 350 miliona evra godišnje, što je realna mogućnost naše drvne industrije, rekao je Bubalo.

Sajam nameštaja je okupio 600 izlagača, od kojih 150 inostranih iz 20 zemalja, a posetioci će moći da nabave nameštaj uz popust od 10 do 25 odsto.




REGION

B92, Tanjug je napisao:
PROFIT MOL-A SMANJEN ZA 35 ODSTO

Budimpešta -- Mađarski naftni i gasni gigant MOL je objavio da mu je neto profit u trećem kvartalu smanjena za 35 odsto.

Najveća mađarska kompanija za preradu nafte saopštava pad neto profita došao usled smanjenja marže na preradu sirove nafte i da je, zaključno sa septembrom, ostvaren neto profit od 59,5 milijardi forinti, odnosno 342,9 miliona dolara.

Profit od prerade nafte u Molu, kao i u regionalnim rivalima - poljskom PKN Orlenu i češkom Unipetrolu- smanjen je usled pada marže, do čega je došlo zato što je rast cene sirove nafte bio mnogo veći od rasta cena naftnih derivata na tržištu.

Za pad dobiti u kompaniji krive slab kurs dolara, a pored toga, smanjila se i razlika u ceni između evropske "brent" nafte i jeftinije nafte tipa "ural", koju Mol uglavnom prerađuje, što je uzrokovalo smanjenje profita.

Operativni profit je u trećem tromesečju iznosio 434,3 miliona dolara ili 20 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok su prihodi istovremeno pali na 3,94 milijarde dolara.


B92, Liderpress.hr je napisao:
HRVATSKA: INFLACIJA U OKTOBRU 4,3%

Zagreb -- Godišnja stopa inflacije u oktobru u Hrvatskoj iznosi 4,3 odsto, što je najveći nivo inflacije od sredine 2001. godine.

Prosečna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj sledeće godine mogla bi dostići 4,7 odsto, kaže guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski i dodaje da bi „u decembru inflacija bi mogla da iznosi čak pet odsto“.

On je objasnio da je rast inflacije bitno određen rastom cena energenata i drugih sirovina na svetskom tržištu, kao i rastom cena hrane u Hrvatskoj. Ukoliko se ostvare procene o, kako je naveo, stopi inflacije od 4,7 odsto za 2008. godinu, to će biti najviša stopa inflacije od 2000. godine u Hrvatskoj.

Guverner je podsetio i da je ukupni inostrani dug Hrvatske krajem oktobra ove godine iznosio 30,9 milijardi evra, a stopa njegovog godišnjeg rasta je deset odsto. Rahatinski očekuje da će udeo inostranog duga u BDP-u u ovoj godini iznositi 85,5 odsto, a u 2008. oko 85 odsto.

HNB očekuje usporavanje ekonomskog rasta sa 5,9 odsto ove godine na 5,1 procenata iduće godine, kao i deficit tekućeg računa platnog bilansa od 8,2 odsto BDP-a.

Podaci HNB pokazuju da je kod hrvatskih preduzeća primetan slabiji rast kredita u većoj meri nego kod stanovništva. Preduzeća pad zaduženosti putem kredita u Hrvatskoj nadoknađuju rastom svog inost ranog duga, koji je za deset meseci povećan za 2,1 milijardu evra ili za oko 30 odsto.

Guverner centralne banke Hrvatske je upozorio i na pritisak koji se vrši kako bi se povećale kamatne stope na kredite. Savetu HNB će, kako je kazao, biti predloženo da se kamatna stopa na nenamenske gotovinske kredite sa depozitom poveća sa 7,5 na devet odsto.


Beta je napisao:
CRNA GORA OGRANIČILA KREDITNI RAST

Podgorica -- Savet Centralne banke Crne Gore (CBCG) usvojio je niz mera čiji je cilj usporavanje kreditnog rasta.

Najveća ograničenja, koja će biti obavezna od januara naredne godine, primenjivaće se za najveće banke, zbog ocene da bi eventualne negativne posledice njihove kreditne ekspanzije uticale na sigurnost i stabilnost bankarskog sistema, kao i zbog principa pravičnosti prema malim bankama.

Prema novoj odluci CBCG, banka čiji su plasmani veći od 200 miliona evra može imati rast kreditnog portfelja najviše 30 odsto u odnosu na stanje na kraju prethodne poslovne godine.

To se, prema podacima u trećem kvartalu ove godine, odnosi na Crnogorsku komercijalnu, Montenegro, Hipo Alpe Adria i Prvu banku Crne Gore.

Bankama čiji je kreditni portfelj od 100 do 200 miliona evra rast je ograničen na 40 odsto, a to se u ovom trenutku odnosi na Podgoričku banku.

Ostalih pet banaka može povećavati kreditni portfelj za 60 odsto u narednoj godini.

Izmenama i dopunama Odluke o minimalnim standardima kapitala, predviđeno je da banke koje imaju godišni rast potraživanja na osnovu kredita i lizinga veći od 60 odsto održavaju koeficijent solventnosti najmanje na nivou od 10 odsto.

Bankama čiji je godišnji rast potraživanja veći od 100 odsto, koeficijent solventnosti mora biti najmanje 12 procenata.

Da bi osnažila sistem kontrole i ojačala finansijsku disciplinu, CBCG je odlučila da na internet stranici objavljuje informacije o merama koje je izrekla bankama.

Podatke o merama izrečenim jednoj banci druge ne smeju saopštavati svojim klijentima, javno ih objavljivati ili koristiti u reklamne i druge svrhe.


Beta je napisao:
VEĆA OTKUPNA CENA MLEKA U HRVATSKOJ

Zagreb -- Proizvođačima mleka u Hrvatskoj odobreno je povećanje otkupne cene mleka od deset odsto.

Otkupna cena mleka sada iznosi 1,97 kuna (oko 0,26 evra odnosno 20,24 dinara) po litru. Uredba o povećanju stupiće na snagu 1. decembra i važiće tri meseca posle čega će se o ceni ponovo razgovarati sa proizvođačima mleka u zavisnosti od cene stočne hrane i kretanja u stočarstvu, piše zagrebački "Jutarnji list".

Predstavnik prehrambene industrije "Vindija" Željko Ljubić izjavio je u ime hrvatske mlekarske industrije da će povećanje otkupne cene izazvati poskupljenja mlečnih proizvoda, ali da ono neće značajnije uticati na standard građana.

Proizvođač ekstra klase mleka dobijaće oko 17 odsto veću cenu, cena prve klase mleka ostaje ista, dok se za mleko druge i treće klase koeficijenti smanjuju za 0,05 kuna, navodi Jutarnji.

Hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković najavio je da će vlada izdvojiti dodatna sredstva za stočare, odnosno 690 kuna (oko 94 evra) subvencija za junice od šest do 24 meseca starosti što će državu Hrvatsku koštati više od 20 miliona kuna (2,72 miliona evra).

Ti potezi bi, kako je naveo, trebalo da pomognu stočarima da prebrode tešku situaciju koju je prouzrokovala ovogodišnja suša, koja je uslovila rast cena žitarica i stočne hrane i na drugim tržištima. Iz Udruženja proizvođača mleka Hrvatske kažu da još od leta traže povećanje otkupne cene mleka gotovo za trećinu, a najnovije povećanje će, kako ističu, samo privremeno umiriti stočare.

Trenutna okupna cena mleka u Srbiji kreće se od 26 dinara do 30,2 dinara za litar u zavisnosti od kvaliteta mleka, proizvodnje i načina otkupa, ali treba imati u vidu i da je prosečna zarada u Srbiji krajem leta ove godine u privredi bila 330 evra dok je u Hrvatskoj 660 evra.

U poslednja tri meseca većina mlekara u Srbiji treći put povećava cene mleka i prerađevina, kako bi na taj način pomogle proizvođačima i stabilizovale tržište.


Tanjug je napisao:
VELIKI PAD SLOVENAČKIH AKCIJA

Ljubljana -- Slovenačke najkvalitetnije kompanije, čijim akcijama se trguje na Ljubljanskoj berzi, pogođene su jakom prodajom hartija na berzi.

U takvim uslovima, glavni indeks Ljubljanske berze, SBI 20, pao je do zaključenja trgovanja za više od 360 poena ili 3,12 odsto.

To je najveći dnevni pad indeksa za više od pet godina, prenela je agencija STA. Istovremeno je indeks SBI Top, koji meri vrednost akcija deset najvećih slovenačkih kompanija, skliznuo za nešto više od 80 poena ili skoro 3,2 odsto.




SVET

Tanjug je napisao:
KVANTAS PORUČIO 188 NOVIH AVIONA

Sindej -- Australijski avioprevoznik Kvantas je poručio je 188 novih aviona od Boinga i Erbasa u okviru programa povećanja flote.

U "paketu" se nalazi 68 Erbasovih modela A320 i nešto veće verzije A321 i 31 boing 737-300, a australijski nacionalni prevoznik je rezervisao kupovinu još 40 Erbasovih i 49 Boingovih aviona.

Predsednica Kvantasa Margaret Džekson obavestila je akcionare na godišnjem sastanku u Melburnu da će porudžbine koštati kompaniju oko 21 milijardu evra po zvaničnom cenovniku, ali za veće porudžbine proizvođači aviona obično odobravaju popust.

Kvantasova filijala Džetstar, koja posluje po principu niskih troškova, trebalo bi početkom 2009. godine da dobije prvih 15 od 65 poručenih Boingovih aviona 787 "drimlajner", koje će uključiti u letove na najdužim rutama. Kompanija očekuje i da će u avgustu dobiti prvi od 20 poručenih najvećih putničkih aviona na svetu, A380.

Izvršni direktor Kvantasa je izjavio da će se novi avioni koristiti kako bi se odbranila sadašnja pozicija kompanije koja na domaćem tržištu drži 65 odsto avionskog prevoza i 33 odsto međunarodnih ruta i da bi proširila svoju ponudu jeftinih letova u regionu jugoistočne Azije.

Porudžbina 108 aviona od Erbasa obezbediće agresivnu stopu rasta diksontne fil ijale Džetstar i omogućiti uspostavljanje novih baza za međunarodne letove u Darvinu i Pertu, kako bi se što uspešnije zadovoljila potražnja za letovima ka zemljama jugoistočne Azije, kažu u Kvantasu.

Kvantas očekuje da će prvi od 17 modela A320 primiti u februaru, dok bi isporuke Boingovih aviona 737 trebalo da krenu početkom 2009. godine.


B92, Tanjug je napisao:
"FORD" NE ŽELI PARTNERE

Santa Monika -- "Fordu nije potrebno nikakvo partnerstvo s drugim proizvođačima automobila", izjavio izvršni direktor te kompanije Alan Mulali.

Bilo kakvo udruživanje, u trenutku kada je "Ford" angažovan na širenju prodaje u svetu i dok sprovodi program izlaska iz krize, bilo bi prava katastrofa, izjavio je Mulali i dodao da veruje da će "Ford" za pet godina ponovo biti ono što je nekada predstavljao u svetskoj auto-industriji.

"Ford" je u trećem tromesečju zabeležio gubitak od 380 miliona dolara, u poređenju s manjkom od 5,2 milijarde dolara u prethodnoj godini, piše AP.

Suočen sa padom prodaje i smanjivanjem udela isporuka na američkom tržištu automobila, "Ford" je saopštio da je blizu sporazuma o prodaji filijala "Jaguar" i "Land rover". Zahvaljujući merama štednje i boljoj prodaji u Evropi i Južnoj Americi, "Ford" je poslednjih meseci nešto popravio finansijsko stanje.

Karlos Gon (Carlos Ghosn), šef udružene kompanije japanskog "Nisana" i francuskog "Renoa", izjavio je prošlog meseca da je i dalje zainteresovan za partnerstvo s jednim velikim američkim proizvođačem automobila.

Gon nije poimence pomenuo ni jednu od tri velike američke kompanije iz Detroita - "Ford", &q uot;Dženeral motors" (GM) ili "Krajsler". Pregovori između Gona i GM okončani su prošle godine bez ikakvog dogovora, a privatni investicioni fond "Serberus" nedavno je kupio većinski paket akcija u "Krajsleru."

Džim Ferli, "Fordov" direktor marketinga, nedavno je izjavio da je jedini način da "Ford" proširi poslovanje u svetu da ponudi robnu marku "Linkoln" tržištima u razvoju, kao što su Kina i Rusija.


Tanjug je napisao:
"PORŠE" UTROSTRUČIO PROFIT

Berlin -- Nemački proizvođač luksuznih vozila "Porše" objavio je da je u fiskalnoj 2007. godini skoro utrostručio profit.

Profit je udvostručen zahvaljujući rastu vrednosti "Poršeovih" akcija u "Folksvagenu" za 22 odsto i uspešnom poslovanju osnovne delatnosti proizvodnje automobila. "Porše" je zaradio 4,24 milijarde evra u poslovnoj godini okončanoj 31. jula, u odnosu na 1,39 milijardi prethodne godine, a samo od skoka vrednosti akcija u "Folksvagenu" obezbeđeno je 520,8 miliona evra.

U 2007. poreskoj godini, "Porše" je više nego udvostručio profit, pre izmirenja porekih obaveza, na 5,86 milijardi evra, u poređenju s 2,11 milijardi evra u prethodnoj fiskalnoj godini.

Kompanija sa sedištem u Štutgartu istakla je da je uspešnoj zaradi najviše doprinelo poslovanje njene osnovne delatnosti, ako se izuzmu specijalni izdaci, kao što su ulaganja stotine miliona evra u razvoj četvrtog "Poršeovog" modela serije "panamera" i hibridnog sportsko-terenskog vozila "kajen."

U septembru je "Porše" saopštio da je u fiskalnoj 2007. godni prodao 97.515 vozila, u poređenju s 96.794 u 2006.

Uprava najprofitabilnije kompanije za izradu autmobila na svetu povećala je vrednost ukupne isplate dividendi na 384 miliona evra za fiskalnu 2007, u odnosu na 157 miliona evra prošle godine.


Beta je napisao:
SLOVACI KASKAJU PO KUPOVNOJ MOĆI

Bratislava -- I pored toga što im privreda ima jednu od najbržih stopa rasta u EU, Slovaci kaskaju po kupovnoj moći u regionu.

Evropski prosek kupovne moći 40 zemalja starog kontinenta je 12 hiljada evra godišnje u šta ulaze neto prihodi uz socijalna davanja od države, a prosečna kupovna moć Slovaka je 4.889 evra, pokazala je najnovija anketa agencije GfK.

U srednjoj Evropi najviša kupovna moć je u Češkoj, koja je sa 5.625 evra godišnje na 22. mestu, sledi Mađarska na 24. mestu sa 5.462 evra.

Slovačka je sa svojih prosečnih 4.889 evra godišnje po stanovniku na 27. mestu, a tesno za njom je Poljska koja, iako prosečne plate ove godine rastu najbržim tempom u poslednjih 10 godina, zauzima 28. mesto sa 4.808 evra.

Najveću kupovnu moć po običaju imaju Švajcarci i žitelji Lihtenštajna - 27.521 evra, a najsiromašniji su žitelji Moldavije sa svojih 685 evra godišnje na 40. mestu, nešto bogatiji Ukrajinci sa 1.487 evra na 39. mestu i Albanci sa 1.599 evra na 38. mestu.

"Žitelji najbogatijeg slovačkog grada, Bratislave, imaju dva puta više para od stanovnika najbogatijeg grada u Rumuniji - Bukurešta", citira iz izveštaja GfK slovačka agencija SITA.


Tanjug je napisao:
VELIKI RAST PROFITA "KOKA-KOLE HBC"

Atina -- Grčka punionica napitaka kompanije "Koka-Kola" (Coca-Cola) povećala je neto profit za 27 odsto.

"Koka-Kola helenik botling - CCHBC" (Hellenic Bottling) je saopštila je da je u trećem kvartalu povećala neto profit 27 odsto u odnosu na isto razdoblje lane zahvaljujući rastu obima prodaje na tržistima u usponu i u zemljama u razvoju.

U tromesečnom periodu do 28. septembra neto profit punionice je iznosio 213 miliona evra, u poređenju sa 167,1 milion evra u istom kvartalu lane.

Prihod je istovremeno povećan 15 odsto, na 1,90 milijardi evra, dok je zarada pre odbijanja izdataka za kamate, poreze, deprecijaciju i amortizaciju porasla 21 procenat, na 377,1 milion evra, prenela je agencija AP.

Kompanija je ranije ove godine preuzela novoizgrađeni proizvodni pogon u Rusiji "Akvavižen" (Aquavision) , dok je u maju kompletirala kupovinu italijanskog operatera automata za prodaju napitaka "Eurmatik".

Prošle godine je, zajedno s matičnom kompanijom "Koka-Kola", kupila italijanskog proizvođača flaširane vode "Fonti del Vulture", u okviri strategije širenja u sektor negaziranih napitaka.

Grčka punionica je takođe preuzela srpskog proizvođača sokova "Freš end kompani" (Fresh&Co), kiparskog proizvođača napitaka "lanitis" i "jopi" (Yoppi), ako i jednog operatera automata u Mađarskoj.

U ponedeljak je CCHBC saopštila da je potpisala pismo o namerama za osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju gotovih proizvoda od kafe marke "ili" (Illy). Sporazumom, potpisanim između CCHBC, "Koka-Kole" i velike međunarodne kompanije "Ilikafe" (Illycaffe Spa), planiran je ulazak na malo, ali unosno tržište gotovih proizvoda od kafe.

Očekuje se da će poslovni model za to zajedničko preduzeće biti kompletiran početkom iduće godine.

Marka kafe "ili" poreklom je iz Trsta, a proizvodi se samo od jedne mešavine kvalitetnog zrna tipa arabika u tri oblika - kao normalna, tamno pržena i dekofeinizirana kafa. Ekskluzivni prestižni "ili" metod proizvodnje koje koristi "Ilikafe" ima za cilj da sačuva sva svojstva kafe. Ta tehnologija uključuje izvlačenje vazduha iz limenki i njegovu zamenu inertnim gasovima pod pritiskom većim od atmosferskog.

"Koka-Kola HBC" je druga po veličini punionica napitaka "Koka-Kole" van SAD, koja posluje u 28 zemalja s tržištem većim od 540 miliona potrošača.


Beta je napisao:
KINA: SKOK STRANIH INVESTICIJA

Peking -- Strana ulaganja u Kini povećala su se za 14 procenta u oktobru u odnosu na isti mesec prošle godine.

Ukupna strana ulaganja u Kini u oktobru su dostigla 67,8 milijardi dolara, saopštila je vlada u Pekingu. To je ukupne investicije iz inostranstva za prvih 10 meseci popelo na 539,9 milijardi dolara, 11,5 odsto iznad onih u istom prošlogodišnjem razdoblju, navodi ministarstvo trgovine.

Brojke uporno rastu uprkos poslednjih mera vlade u obuzdavanju industrija kao što su automobilska i tekstilna gde se veruje da broj fabrika i drugih dobara premašuje potražnju.

Ulaganja američkih kompanija u nova preduzeća u Kini pala su za 5,9 odsto u oktobru, kaže ministarstvo, ne navodeći sume. Ministarstvo dodaje da su ulaganja evropskih firmi pala za 29,5 procenata.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 17.11.2007. 13:58:09 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Tanjug je napisao:
„BESPLATNE AKCIJE SU VELIKA GREŠKA“

Kragujevac -- Besplatna podela akcija bi bila jedna od najvećih grešaka države, kaže profesorka Ekonomskog fakulteta Danica Popović.

Ona je kritikovala najavljenu besplatnu podelu akcija javnih preduzeća građanima Srbije. "To je apsurd koji zadržava političku moć onoga na vrhu, kome je cilj samo ili da ugrabi akcije, što bi bio ruski model tajkunizacije, ili da se sve to oslobodi i propadne, što bi bio srpski model", izjavila je Popovićeva.

Popovićeva je navela da bi "prvo trebalo da se osnuje regulaciono telo od velikog autoriteta, koje bi tačno znalo šta određena firma mora da radi, a tek posle toga da usledi puna privatizacija, a tako rade svi u svetu".

"To regulaciono telo služiće kao garant da će biti reda u preduzeću, i koje će ostaviti privatnog vlasnika da to izvede kako treba", rekla je Popovićeva i dodala da će privatni vlasnik imati interes da zaradi i zaposli, država interes da joj se plaća porez, a regulaciono telo da vodi računa da to sve bude u redu i kako treba".

"Elektroprivreda Srbije je 'zlatna koka' od koje živi neka od vodećih stranaka i njima nije interes da odu sa tog mesta, već im je sve drugo interes osim da odu", rekla Popovićeva i zapitala koji bi interes bilo koja stranka imala da da njeni ljudi budu u Upravnom odboru "kada bi bio privatni vlasnik tog sistema".

Popovićeva kaže da je vrlo t eško izaći iz tog začaranog kruga, „jer je to sudbinska tačka neravnoteže u srpskom društvu“. "S jedne strane imamo političke partije koje se hrane iz tih preduzeća i imaju političku moć tih preduzeća, a s druge strane mi to moramo zbog Srbije. Za sada je klackalica u ravnoteži i ne vidim da će se preokrenuti ni na koju stranu, pogotovu što MMF više nema uticaja", ocenila je ona.


B92 je napisao:
BERZA: INDEKSI DANAS U OSETNOM PADU

Beograd -- Indeksi Beogradske berze su danas zabeležili osetan pad vrednosti - BELEX15 za čitavih 3,38 odsto, a BELEXline za 2,07 odsto.

Ukupan promet na današnjem trgovanju porastao je za 11,57 procenata, na 267,31 milion dinara, a promet u trgovini akcijama iznosio je 207,7 miliona dinara.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama opalo je na 37,38 procenata sa jučeranjih 55,41 odsto, a učešće stranih investitora u ukupnom trgovanju opalo je na 29,38 odsto sa jučerašnjih 54,18 procenata.

Najveći rast cena akcija zabeležila je kompanija Napred (NPRD). Poslednja cena iznosila je 8.500 dinara, odnosno 6,25 odsto više nego juče. Napred je juče zabeležio najveći pad cene od 11,11 procenata. Značajniji rast su zabeležili i Planum (PLNM), Pupin Telekom (PLTK) i Tigar (TIGR).

Metalac (MTLC) iz Gornjeg Milanovca je zabeležio najveći pad cene. U poslednjoj trgovini akcijama Metalca trgovalo se za 4.200 dinara, što je čak za 13,4 odsto niža cena nego juče. Veće korekcije pretrpele su i akcije beogradskog Velefarma (VLFR), Komercijalne banke (KMBN), Puteva (PUUE) iz Užica i Globos osiguranja (GLOS) iz Beograda.

Najviše se trgovalo akcijama Metals banke (MTBN). Prodate su 1.292 akcije za ukupno 63,26 miliona dinara, odnosno 30,46 odsto vrednosti prometa trgovine akcijama. Poslednja cena iznosila je 48.908 dinara.

Najveće učešće u ukupnom trgovanju imala je Komercijalna banka sa 10,38 odsto prometa.


Beta, Tanjug je napisao:
JELAŠIĆ: BAZNA INFLACIJA 4,5 ODSTO

Beograd -- Poskupljenja hleba, struje i jestivog ulja uticaće na rast bazne inflacije u prvoj polovini 2008, kaže Radovan Jelašić.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić upozorio je da će najavljeno poskupljenje hleba, struje i jestivog ulja uticati na rast bazne inflacije u prvoj polovini 2008. godine i ocenio da bazna inflacija do kraja ove godine najverovatnije neće preći 4,5 odsto.

Jelašić je na konferenciji za novinare rekao da očekuje usporavanje i bazne i ukupne inflacije do kraja godine i napomenuo da su smanjena i inflatorna očekivanja, što znači da su instrumenti monetarne politike centralne banke uspešno delovali.

Cilj za baznu inflaciju u 2007. godini je ostvaren, jer je bilo planirano da ona ne predje okvir izmedju četiri i osam odsto, a za sledeću godinu planirano je da rast cena pod kontrolom države (bazna inflacija) bude izmedju tri i šest odsto.

Kada je reč o cenama na malo, medjugodišnji rast je iznosio 8,5 odsto, a od toga su cene pod administrativnom kontrolom zabeležile porast od 5,7 odsto, naveo je Jelašić.

Jedan od razloga rasta ukupne inflacije je poskupljenje poljoprivrednih proizvoda kao posledica sušne godine, podsetio je guverner NBS i istakao da je rast cena bezalkoholnih pića od 11,5 odsto u Srbiji u avgustu i septembru najviši u regionu, a da je u Bugarskoj bio 9,6 odsto, Hrv atskoj 4,2 odsto i Rumuniji 3,7 odsto.

Jelašić je izjavio da će monetarna politika i dalje biti restriktivna, zbog čega će dinar jačati u odnosu na evro, i neće moći da se postepeno smanjuje obavezna rezerva na bankarske depozite.

"Restriktivnost monetarne politike uslovljena je fiskalnom politikom", objasnio je on i dodao da je za ostvarivanje makroekonomske stabilnosti ključno da se vlada u 2008. godini pridržava planiranog obima javne potrošnje.

NBS od 9. maja ove godine nije intervenisala na Medjubankarskom deviznom tržištu, što znači da je kretanje kursa odredjivalo samo tržište, a centralna banka je na kretanje kursa uticala samo indirektno promenom referentne kamatne stope, rekao je on.

Iako je u drugoj polovini godine dinar u konstantnoj apresijaciji prema evru, to se nije odrazilo na rast izvoza, ocenio je Jelašić i ukazao da je spoljnotrgovinski deficit stabilizovan na oko 550 miliona evra mesečno, ali da je učešće izvoza u brutodomaćem proizvodu od 22 odsto, nezadovoljavajuće nisko.


Tanjug je napisao:
ULJE POSKUPLJUJE ZA 20 ODSTO

Beograd -- Proizvodjačke cene jestivog ulja biće od ponedeljka, 19. novembra, povećane za 20 odsto i iznosiće oko 105 dinara po litru.

Predstavnici najvećih uljara u Srbiji kažu da će od trgovaca zavisiti koliko i kada će ta životna namirnica poskupeti u prodavnicama.

Osnovni razlozi za poskupljenje ulja je povećanje cena suncokreta i drugih uljarica koje su, zbog suše i manje zasejanih površina, ove jeseni plaćane duplo više nego lane, rekao je direktor prodaje u zrenjaninskom "Dijamantu" Sima Vuković.

On je istakao da je sadašnja fabrička cena litra "Dijamantovog" jestivog ulja 87,6 dok je u prodavnicama od 91 do 95 dinara i napomenuo da bi, u zavisnosti od trgovačkih marži, nova maloprodajna cena mogla da bude izmedju 110 i 112 dinara.

Direktor sirovinskog sektora zrenjaninske uljare Georgije Dujin je istakao da je poljoprivrednicima na početku ovogodišnje žetve plaćano 22 dinara za kilogram suncokreta dok je na kraju otkupna cena dostigla čak 28 dinara, što je za oko 10 dinara više nego lane.

Slične su računice i u ostalim velikim uljarama tako da će i ulje "Vitala", "Sunca", "Viktorija ojla" i "Banata", od ponedeljka biti sk uplje za otprilike isti procenat iako, kako su istakli, medju njima nije bilo nikakvog dogovora o poskupljenju.

Na konstataciju da je letos sa ministrom trgovine Predragom Bubalom dogovoreno da se do kraja godine ne podižu cene ulju, predstavnik vrbaskog "Vitala" Rajko Čavorović je rekao da je u tom razgovoru uslov bio da otkupne cene ne idu iznad 20 do 22 dinara za kilogram suncokreta.

Direktor fabrike ulja "Viktorija ojl" iz Šida Nikola Vujačić je naglasio da srpske uljare najskuplje plaćaju sirovinu u okruženju i dodao da bi država morala da im pomogne kao što se to radi svugde u svetu.

Ulje je roba kao i svaka druga i ne bi smelo da bude socijalna kategorija, istakao je on i dodao da bi se prilikom formiranja krajnje cene trebalo ozbiljnije pozabaviti trgovačkim maržama.

Vlasnik uljare "Banat" u Novoj Crnji Aleksa Janičić smatra da država, preko robnih rezervi, ovoga puta neće intervenisati i podseća da su proizvodjači dužni da u slučaju promene cena svojim proizvodima o tome obaveste trgovce od 15 do 30 dana unapred.


B92 je napisao:
UVEĆANA TRGOVINA SA ZEMLJAMA CEFTA

Beograd -- Srbija je sa zemljama CEFTA ostvarila robnu razmenu od 3 milijarde dolara u prvih devet meseci ove godine.

Učešće Srbije u ukupnoj razmeni sedam država CEFTA regiona iznosi 21,3 odsto, a taj udeo je značajno porastao u poslednjih godinu dana, kazao je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić na konferenciji o primeni sporazuma CEFTA u organizaciji "Ekonomist medija grupe".

Prema njegovim rečima, polovina poljoprivrednih proizvoda u zemljama CEFTA dolazi iz Srbije.

Navodeći da je tržište CEFTA drugo najznačajnije za Srbiju, posle Evropske unije, Đelić je rekao da Srbija ostvaruje 90 odsto suficita u trgovini upravo sa zemljama CEFTA.

Za sada najznačajniji deo trgovine na tom tržištu čine prehrambeni proizvodi, na koje građani regiona još troše najveći deo prihoda, ukazao je srpski ministar.

On je istakao da je CEFTA vrlo važna za Srbiju kako bi povećala konkurentnost i omogućila srpskim kompanijama povezivanje i izlazak na veća tržišta.

Đelić je ocenio da je smisao stvaranja zone slobodne trgovine da se poveća konkurentnost koja će omogućiti smanjenje cena proizvoda za građane u sedam zemalja potpisnica CEFTA sporazuma.

On je naveo da do toga još nije došlo i da se razlike u cenama robe u državama CEFTA regiona kreću u rasponu od 20 do 50 odsto.

Đelić je i stakao da je jedan od najvećih problema u primeni sporazuma CEFTA u oblasti duvanske industrije, jer Hrvatska i dalje, mimo pravila EU, protežira svoje tržište cigareta i naveo da će Srbija tražiti da se to promeni.

Sa druge strane, ima puno problema u postupku carinjenja, jer se radi o komplikovanim i skupim procedurama koje moraju biti pojednostavljene, a neophodno je i ojačati carinske službe u svim zemljama, koje proveravaju poreklo proizvoda, rekao je vicepremijer.


Beta, Tanjug je napisao:
SVEŠTENIK KUPIO „GLAS PODRINJA”

Beograd -- Šabački nedeljnik "Glas Podrinja" kupili su za 59 miliona dinara sveštenik Bogdan Simanić i preduzetnik Slobodan Teodorović.

Nedeljnik je na aukciji Agencije za privatizaciju kupljen po ceni 84 puta većoj od početne, koja je iznosila 700.000 dinara. Bilo je pet zainteresovanih kupaca, a jedan od njih bio je i vlasnik Farmakom koncerna Miroslav Bogićević, koji je zainteresovan za kupovinu nedeljnika NIN.

Novi vlasnici nasledili su dug od oko 12 miliona dinara i prihvatili obaveznu investiciju od 224 hiljade dinara.

"Glas Podrinja" ima 567 kvadratnih metara poslovnog prostora u ceentralnom delu Šapca i upošljava 32 radnika. List izlazi od 1944. godine a trenutni tiraž je oko 8 hiljada primeraka.

Prema rečima jednog od kupaca, Slobodana Teodorovića, deo novca za kupovinu lista obezbedila su dva "poznata srpska gradjevinska preduzimača".

Jedan od kupaca, sveštenik Bogdan Simanić, medijima je postao poznat nakon što je brutalno pretukao suprugu a ona je pomoć zatražila u beogradskoj "sigurnoj kući".

On je nakon toga suspendovan sa službe u Eparhiji šabačkoj, ali mu nije oduzet sveštenički čin do okončanja slučaja pred sudom.

Lokalne medije pokupovali lokalni biznismeni

Na aukciji u Agenciji za privatizaciju prodato je još šest medija, koje su uglavnom kupili lokalni biznismeni, a najveću cenu od 70 miliona dinara dostigle su "Ibarske novosti", koje su prodate Dragici Tomić.

Direktor "Ibarskih novosti" Dragan Rajičić kazao je da to preduzeće u svom sastavu ima i Radio i Televiziju Kraljevo, koja je dobila regionalnu frekvenciju za emitovanje. Ima 107 radnika, a novi vlasnik firmu preuzima bez zaostalih plata i dugova. "Ibarske novosti" imaju i list, čiji je nedeljni tiraž oko 3.500 premeraka

Neki mediji na današnjoj aukciji kupljeni su i iz praktičnih razloga, pa je tako "Radio Drinu" iz Malog Zvornika kupio Nikolaj Dimitrov za 311.000 dinara, kako je objasnio zbog toga što se nalazi "u blizini kuće u kojoj živi".

Dimitrov već u vlasništvu ima kamenolom i fabriku kreča "Ravnaja" iz Malog Zvornika, poljoprivredno dobro "Omolji ca" i svoj privatni radio u Novom Sadu, za koji nije precizirao kako se zove.

RTV Sokobanja prodata je Snežani Otović za 510.000 dinara, a vlasnik Radio Ljubovije je postala vlasnica privatnog radija "014" iz Valjeva Slavica Terzić.

Na aukciji je prodata i RTV Krajina sa 37 zaposlenih, a kupac je doktor tehničkih nauka Petar Rakin koji je ovu radio-televizijsku kuću kupio za 138.000 dinara, u ime Naučno-tehnološkog parka iz Zemuna.

"Leskovački sajam" koji raspolaže sa 5.000 kvadrata izložbenog prostora kupio je za 126 miliona dinara inženjer Zeljko Vuksanović iz Beograda, dok je društveno preduzeće za kulturu i odmor "Partizan" iz Žarkova za 220 miliona dinara prodat Vesku Pejoviću, biznismenu iz Crne Gore.

Pejović je vlasnik Fabrike aluminijuma u Nikšiću, Hotela "Budva" u Budvi, a žarkovačko preduzeće je kupio prvenstveno zbog toga što je u njegovom sastavu i kamp od 12.000 kvadratnih metara u Budvi.

Novog vlasnika dobili su i fabrika za preradu i konzervisanje krompira Slap grupe iz Čačka za 106 miliona dinara, preduzeće Raška iz Novog Pazara za 141 milion dinara, gradjevinska kompanije Ćele kula iz Niša za 41,53 miliona dinara i EI sprektra komerc iz Beograda za 125.000 dinara.

Od prodaje 19 preduzeća ostvaren je prihod od 848 miliona dinara.


B92 je napisao:
VLADA NIJE UPOZNATA O PODELI AKCIJA

Beograd -- Božidar Đelić je izjavio da nijedna zemlja nije sprovela istovremenu besplatnu podelu akcija javnih preduzeća.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da nijedna zemlja u tranziciji niti razvijena zemlje nije bila "dovoljno luda" da sprovede vaučerizaciju akcija svih javnih preduzeća od jednom i da postoje ozbiljni i opravdani razlozi zašto to nije učinila.

On je naveo da tek predstoji ozbiljan razgovor na nivou vlade o Nacrtu zakona o besplatnoj podeli akcija, navodeći da je tekst tog zakona dobio tek juče, a da o njemu nisu upoznati ni ostali ministri u vladi.

Đelić je kazao da taj predlog Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja nije bio na dnevnom redu Komisije za restrukturiranje i privatizaciju javnih prduzeća i da tek predstoji, kako je rekao, smirena diskusija na nivou vlade o tom predlogu.

Vicepremijer je ocenio da nisu opravdani zahtevi sindikata zaposlenih u javnim preduzećima da dobiju besplatne akcije u istom iznosu kao i ostatak građana, jer se radi o preduzećima koja su bila ili su još uvek monopolisti na srpskom tržištu i njihove dugove plaćaju svi građani.

„Javna preduzeća imaju specifični status jer su do skoro svi bili monopolisti i ako izvadimo bilans svega toga mi svi vraćamo veliki iznos dugova javnih preduzeća. Jat nikada nije platio svoje avion e, a EPS i NIS imaju ogromna dugovanja koja svi mi vraćamo kroz Pariski i Londonsk klub“, rekao je Đelić.

On je dodao da se radi o infrastrukturnim preduzećima koja nije napravila jedna grupa ljudi nego su deo nečega što su svi građani napravili kroz nekoliko generacija, zbog čega je ocenio da pretenzije sindikata da imaju isto toliko koliko i ostatak zemlje nisu opravdane.

Đelić je, međutim, naveo i da su zaposleni u tim preduzećima značajno doprineli i obezbeđuju da ona funkcionišu i da će zbog toga, tek kroz javnu raspravu, biti uzeti u obzir i njihovi argumenti i sagledano koje je rešenje najbolje i najrealnije.

Radnici u javnim preduzećima u Srbiji najavili su juče da će 22. novembra organizovati štrajk upozorenja, nezadovoljni predlogom o besplatnoj podeli akcija.

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja priprema nacrt zakona o besplatnoj podeli akcija javnih preduzeća kojim bi gradjani besplatno dobili po 15 odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije, Jat ervejzu, Elektroprivredi Srbije, Telekomu, Aerodromu "Nikola Tesla" i fabrici lekova Galenika.


Beta je napisao:
PROMET BERZE 1,8 MILIJARDI EVRA

Beograd -- Ukupan promet Beogradske berze u prvih deset mesci ove godine bio je 1,8 milijardi evra, kaže direktorka berze Gordana Dostanić.

Trgovina akcijama činila je od toga 1,6 milijardi evra, uz prosečnu dnevnu vrednost prometa akcija u tom periodu od oko osam miliona evra, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine, rekla je ona na Šestoj međunarodnoj konferencije Beogradske berze.

Prema njenim rečima, prosečna vrednost transakcija je sa 9.000 evra, koliko je iznosila prošle godine, pala na manje od 7.000 evra, zbog pojačane aktivnosti malih domaćih investitora.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama iznosi oko 40 odsto, pri čemu su oni zastupljeni sa oko 60 procenata, tako da je neto priliv stranih investitora na beogradskoj berzi 100 milijardi dinara, kazala je Dostanić.

Beogradska berza je u prvih šest meseci ove godine bila treća berza po obimu prometa u regionu, ispred nje su bile berze u Bukureštu i Zagrebu, a iza berze u Ljubljani i Sofiji.

Očekivanja berze u budućnosti vezuju se, kako je navela, za rast uloge dobrovoljnih penzionih fondova, kao i investicionih fondova, ohrabrenje kompanija da svoje hartije uključe na berzansko tržište, te mere Vlade koje će bti usmerene u pravcu podsticaja investiranja na tržištu kapitala.

Očekuju se i inicijalne javne ponude kod preduzeća iz oblasti energetike, telekomunikacija, farmaceutike, saobraćaja koje su trenutno u vlasništvu države.

Dostanić je najavila da će se na dvodnevnoj konferenciji, na kojoj učestvuju preko 400 predstavnika berzi iz sveta, banaka i brokerskih kuća, razgovarati o primeni "fiks protokola", algoritamskom trgovanju, finasijskim derivatima.

Biće reči i o potrebama i značaju lokalnog rejtinga, te odosu međunarodnih i lokalnih rejting agencija, inicijalnim javnim ponudama, kao i informisanju i marketingu u berzanskim poslovima.


B92, Danas je napisao:
ĐENERALI NIJE ZAINTERESOVAN ZA DDOR

Beograd -- Italijanska Đenerali grupa neće učestvovati na aukciji za kupovinu osiguravajućeg društva DDOR iz Novog Sada.

To je izjavio generalni direktor Delta Đenerali osiguranja Nebojša Divljan, pranosi list Danas i dodaje da se u medijima spekulisalo da je Đenerali grupa jedna od kompanija koje su zainteresovane za kupovinu DDOR.

Ti napisi se, kako se navodi u saopštenju Delta Đeneralija, baziraju na preliminarnoj listi zainteresovanih kompanija za DDOR iz 2006. godine, koja više nije aktuelna.

"Prethodnih godina Đenerali je tražio snažnog partnera na srpskom tržištu i inicijalno je bio zainteresovan i za kupovinu DDOR-a, ali posle sporazuma s Deltom u 2006. godini od toga se odustalo", rekao je Divljan.

On je dodao da je kupovinom većinskog paketa Delta osiguranja Đenerali grupa "ostvarila ambiciju snažnog prisustva na srpskom tržištu osiguranja, što potvrđuju rezultati strateškog partnerstva, kao i današnji izuzetan razvoj zajedničke kompanije".

Kompanija DDOR biće prodata na aukciji 19. novembra, a zainteresovane kompanije koje su otkupile tendersku dokumentaciju su pozvane da učestvuju na toj aukciji i da 19. novembra do 11 sa ti dostave svoje obavezujuće ponude.

Tendersku dokumentaciju je otkupilo 11 kompanija, među kojima je i Đenerali grupa, a na tom spisku su nemački Alijanc, Aksa i Grupama iz Francuske, Baloaz iz Švajcarske, Češka poistovna, Eureko iz Holandije, grčki Etniki, Fondiarija iz Italije, belgijski KBC i Zavarovalnica Triglav iz Slovenije.

Inače, i najveće slovenačko osiguravajuće društvo Triglav je objavilo da je odustalo od nadmetanja za većinski udeo u DDOR-u Novi Sad, jer je, prema rečima Mirana Ribiča iz te slovenačke kompanije „to jednostavno bilo suviše novca za izdvojiti“.


Beta, Tanjug je napisao:
AGENCIJA OBJAVILA TENDER ZA LASTU

Beograd -- Agencija za privatizaciju Srbije objavila je tender za prodaju 64,4 odsto akcija Saobraćajnog preduzeća Lasta iz Beograda.

Kako se navodi u javnom pozivu, na prodaju se nudi 986.107 akcija, bez naznačene nominalne vrednosti, od čega je 44,5 odsto u vlasništvu Akcijskog fonda, 10,9 odsto u vlasništvu Republike, a 8,9 odsto poseduje Fond penzijsko invalidskog osiguranja.

Uslov za učestvovanje na tenderu za Lastu jeste da se potencijalni kupac bavi prevozom najmanje tri poslednje godine, da u ovoj godini koristi najmanje 250 autobusa i da je u prošloj godini imao poslovni prihod od najmanje 150 miliona evra, samostalno ili preko zavisnih društava u kojima ima najmanje 50 odsto vlasnišstva.

Tenderska dokumentacija po ceni od deset hiljada evra u dinarskoj protivvrednosti može se otkupiti do 18. januara 2008. godine, a rok za dostavljane konačnih obavezujućih ponuda je 8. februar.

Lasta se, kako se navodi na sajtu te kompanije, bavi saobraćajem, turizmom, ugostiteljstvom, trgovinom, uslugama i proizvodnjom guma po tehnologiji američke firma Bandag. U voznom parku ima 785 autobusa. U toku 2006. godine njeni autobusi prešli su oko 67 miliona kilometara i prevezli više od 100 miliona putnika.

Direktor ovog beogradskog autoprevoznika Velibor Sovrović izjavio je ranije da je za Lastu zainteresovano više uglednih evropskih firmi koje dolaze iz Engleske, Francuske i Izraela. On je naveo i da to preduzeće spremno dočekuje privatizaciju, sa pripremljenim programom restrukturiranja i razvoja u narednih pet godina.


B92 je napisao:
HLEB POSKUPEO ZA 3,5 DINARA

Beograd -- Vekna belog hleba Beogradske pekarske industrije i Klasa od danas se prodaje za 33 dinara.

Generalni direktor Klasa i Beogradske pekarske industrije Momir Lazić rekao je da je poskupljenje hleba posledica povećanja cene sirovina i energenata i dodao da postoji mogućnost da cena hleba bude niža ako trgovci odluče da se odreknu dela svoje marže.

Prema njegovim rečima te dve pekare pokrivaju između 20 i 22 odsto tržišta hleba u Beogradu.

Predsednik Unije privatnih pekara Srbije Zoran Pralica najavio je poskupljenje hleba i u privatnim pekarama, a nova cena belog hleba će se kretati od 28 do 37 dinara.

On je naveo da je Unija usaglasila stav da će privatni pekari sami određivati cenu hleba u zavisnosti od troškova proizvodnje i tržišnih uslova i istakao da će cene na jugu Srbije biti veće za dinar ili dva zbog većih troškova transporta.

Pralica je ocenio da je ovo poskupljenje minimalno moguće u uslovima kada je cena pšenice i brašno poskupela za 20 do 25 odsto od poslednjeg povećanja cene hleba u septembru.

Prema njegovim rečima, hleb je već poskupeo u Nišu, Leskovcu, Vranju i nekim gradovima Vojvodini.

Pekari navode da je razlog za povećanje skok cena brašna koje je pre dva meseca koštalo 22 dinara, a sada je njegova cena između 29 i 31 din ar za kilogram, kao i povećanje cena goriva i komunalnih usluga.


B92 je napisao:
POPOVIĆ ČEKA MIŠLJENJE AGENCIJE

Beograd -- Ministartsvo energetike će dati mišljenje o traženom poskupljenju struje tek pošto se o tome izjasni Agencija za energetiku.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović kaže da će stav Ministarstva o tome da li struja treba da poskupi i za koliko biti identičan mišljenju Agencije za energetiku, ali nije direktno odgovorio da li lično smatra da cena struje treba da bude povećana.

„Cena struje treba da omogući razvoj EPS i izdavajanje novca za zaštitu životne sredine unutar EPS, koja je dosta dugo bila zapostavljena, a mora da omogući i razvoj alternativnih izvora energije. Sa druge strane EPS mora i da se reformiše i da smanji rashode kolji mogu da se smanje, dosta je već urađeno, ali može još da se radi na tome”, kazao je on.

Popović je istakao da ne postoji pritisak Ministarstva finansija na Ministarstvo energetike da se poskupljenje struje odloži zbog toga što će to uticati na povećanje inflacije.

Upravni odbor Elektroprivrede Srbije usvojio odluku kojim se zahteva da struja poskupi 5,8 odsto za sve potrošače.

U Ministarstvu finansija kažu da bi do poskupljenja svakako moglo doći, ali da se još ne zna kada i da li će uticaj poskupljenja na inflaciju zavisiti od "proračuna potrošačke korpe". Prema proceni analitičara, zahtev EPS-a je samo delimično opravdan.

Zahte v Upravnog odbora EPS-a za poskupljenje stigao je u ministarstva energetike, finansija, ekonomije i rada. Ako ga Vlada Srbije odobri, struja u Srbiji bi mogla da poskupi 5,8 odsto i to u jednakom procentu i za privredu i za domaćinstva.

Datum eventualnog poskupljenja još nije poznat, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti 1. decembra ove, ili prvih dana naredne godine. Pošto je zahtev stigao i u njegovo ministarstvo, ministar finansija Mirko Cvetković ocenjuje da bi poskupljenje struje bilo opravdano.

"Cena struje još ne može da pokrije tekuće troškove i razvojne potrebe EPS-a. Na pitanje da li će to biti pre Nove godine ili posle, ne mogu da dam odgovor jer još nisu vođene diskusije na tu temu", kaže on.

Cvetković je objasnio da će uticaj na inflaciju zavisiti od proračuna potrošačke korpe.

"Iskustvo nam govori da, ako se radi o relativno malom procentu poskupljenja, onda su sekundarni efekti minimalni ili ih nema, to jest oni efekti prenosa tog poskupljenja na poskupljenje druge robe, pa ostaju samo direktni efekti, a oni nisu toliko veliki", kaže on.

Sijka Pistolova: Zahtev delimično opravdan

Urednica sajta Enerdžiobzerver Sijka Pistolova smatra da je zathev EPS-a samo delimično opravdan. "Činjenica je da EPS ima nižu cenu u odnosu na zemlje u okruženju, ali je i činenjica da EPS ima i od boga i prirode mnogo veće resurse od zemalja u okruženju", kaže ona.

"Na osnovu toga, i građani Srbije imaju pravo da plaćaju nižu cenu struje od, na primer, građana Hrvatske", kaže ona.

Upravni odbor EPS-a je u avgustu predložio da struja u Srbiji poskupi 6,9 odsto, ali je Agencija za energetiku tada preporučila poskupljenje od 4,6 odsto.

Vlada Srbije je tada odložila poskupljenje zbog procene da bi ono moglo izvršiti dodatni pritisak na cene, odnosno da će povećati inflaciju van planiranog okvira. Struja je u Srbiji ove godine već jednom poskupela, 15. maja, 15 odsto u proseku.


B92 je napisao:
HRVATSKE FIRME KUPILE RADIJATOR

Beograd -- Konzorcijum tri hrvatska preduzeća postao je većinski vlasnik preduzeća “Radijator” iz Zrenjanina za 3,6 miliona evra.

Akcijski fond i Agencija za privatizaciju Srbije potpisali su ugovor o prodaji 50,6 odsto akcija “Radijatora” sa jedinim ponuđačem na tenderu – konzorcijumom firmi “Ljevaonica Bjelovar”, ”Ljevaonica Produkt” i ”Akva trgovina”.

Konzorcijum firmi iz Hrvatske obavezao se i da će ispuniti investicioni program od 1,5 miliona evra, kao I dodatne obaveze socijalnog programa, saopšteno je iz Agencije za privatizaciju.

Tender za prodaju većinskog paketa od 179.254 akcije tog preduzeća raspisan je 17. januara ove godine.

Trenutna cena akcije „Radijatora” na Beogradskoj berzi je 2.399 dinara.


Tanjug je napisao:
EPS: IZGRADNJA DVE HE SA R. SRPSKOM

Beograd -- Stručni savet Elektroprivrede Srbije (EPS) usvojio je projektni zadatak koji će omogućiti saradnju sa R. Srpskom.

Savet EPS-a usvojio je projektni zadatak za izradu investiciono-tehničke dokumentacije pod nazivom "Korišćenje hidroenergetskog potencijala gornje Drine i Sutjeske na teritoriji Republike Srpske - idejno rešenje i prethodna studija opravdanosti".

Usvajanje tog projektnog zadatka predstavlja jedan od početnih koraka u zajedničkim aktivnostima elektroprivreda Republike Srpske i Srbije radi optimalnog iskorišćenja energetskog potencijala Drinskog sliva, saopštio je EPS.

Saradnja dve elektroprivrede će omogućiti kvalitetnije upravljanje potencijalom Drine, čime će korist imati oba partnera, a s obzirom da sada nisu moguće varijante projekta, koje bi dovele do potapanja teritorije Crne Gore radi očuvanja kanjona Tare, kao najrealniji projekti razmatraće se izgradnja hidroelektrana Buk Bijela - niska i Foča.

Kada investiciono-tehnička dokumentacija potvrdi opravdanost tih projekata, bile bi izgrađene dve hidroelektrane čija bi ukupna snaga bila oko 250 megavata, navedeno je u saopštenju. One bi imale godišnju proizvodnju iznad 800 miliona kilovat sati, investiciono ulaganje za te dve hidroelektrane iznosilo bi više od 300 miliona evra, a izgradnja bi trajala pet do šest godina.
< br /> Investiciono-tehnička dokumentacija treba da analizira raspoloživi hidroenergetski potencijal gornje Drine i Sutjeske i definiše osnovne parametre brana, akumulacija i hidroelektrana na gornjoj Drini na već određenim lokacijama brana - Buk Bijela, Foča i Paunci.

Takođe, treba da odredi lokacije i osnovne parametre brana, akumulacija i hidroelektrana na Sutjesci, vodeći računa o postrojenjima na Drini i Nacionalnom parku Sutjeska. Dokumentacija će obezbediti i podatke o potrebnim investicionim ulaganjama u potencijalna hidro postrojenja.

Na osnovu procene ekonomsko-finansijskih pokazatelja za sve analizirane varijante, izabraće se najpovoljnije rešenje ne samo za te dve HE, već za celokupno iskorišćenje razmatranog hidropotencijala.

Stručnim savetom je predsedavao generalni direktor EPS-a Vladimir Đorđević, a u radu Stručnog saveta su učestvovali i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović, kao i predstavnici ministarstava za zaštitu životne sredine i poljoprivrede.


B92 je napisao:
SVA ČETIRI FONDA ZABELEŽILA PAD

Beograd -- U četvrtak, 15. novembra, sva četiri investiciona fonda su zabeležila pad vrednosti investicionih jedinica.

Najveći pad je imala vrednost investicione jedinice fonda Rajfajzen akcije od 3,82 dinara i iznosi 1.034,6 dinara, dok je vrednost imovine smanjena za pet miliona na 1,277 milijardi dinara.

Fond Fokus premium imao je pad vrednost investicione jedinice od 2,29 dinara i iznosi 1.119,8 dinara. Ukupna vrednost imovine fonda je povećana za dva miliona na 346,5 miliona dinara.

Vrednost imovine fonda Delta investment je 15. novembra bila 1,810 milijardi dinara, a investiciona jednici je pala za 2,03 dinara na 1.393,47 dinara.

Fond Fima invest je imao pad od 1,47 dinara na 1.106,19 dinara, a imovina tog fonda je neznatno povećana na 1,345 milijardi dinara.


Beta je napisao:
VAPEKS POVEĆAVA PROIZVODNJU

Beograd -- Vapeks iz Čačka sa strateškim partnerom, ruskim Foumlajnom, planira povećanje prouzvodnje i investicije od 10 miliona evra do 2010.

Kompanija Vapeks planira da do 2009. godine poveća proizvodnju sunđera na 10 hiljada tona uz pomoć strateškog partnera, ruske grupe Foumlajn (Foamline), izjavio je generalni direktor Vapeksa Dušan Jovanović.

Sadašnja godišnja proizvodnja je 3,5 hiljada tona, kazao je Jovanović na konferenciji za novinare u okviru beogradskog Sajma nameštaja. Četvrti svetski proizvođač sunđera Foumlajn je u januaru 2007. kupio 70 odsto Vapeksa.

Vapeks planira širenje u Jugoistočnoj Evropi, gde namerava da postigne proizvodnju od 20 hiljada tona poliuretanske pene odnosno sunđera, saopšteno je na konferenciji.

U periodu od januara do kraja septembra Vapeks je povećao prodaju za 36 odsto u odnosu na prošlu godinu i nadmašio biznis plan za 4,3 procenta.

Vapeks je osnovan pre sedam godina i u Srbiji ima fabriku sunđera. U toku je izgradnja ove proizvodne hale površine 2.100 kvadratnih metara, a za ovu godinu planiran je početak izgradnje magacina gotovih proizvoda površine 800 metara kvadratnih. Glavni klijent kompanije su proizvođači nameštaja.

Prema podacima Agencije za privredne registre, suvlasnici u kompaniji su osnivač Vapeksa Vlad imir Rakićević sa 25 procenata i generalni direktor Dušan Jovanović sa pet odsto, a Foumlajn je 70 odsto preuzeo preko off šor kompanije Perlefo (Perlepho Management), registrovane na Kipru.


Beta je napisao:
KINEZI ŽELE DA PROIZVODE U SRBIJI

Beograd -- Kineske kompanije su zainteresovane da i u Srbiji proizvode neke proizvode, kaže ministar Dinkić.

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije saopštilo je da su kineski zvaničnici i privrednici zainteresovani za unapređenje privredne saradnje dve zemlje.

Kako se navodi u saopštenju, ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić je, prilikom posete Kini, rekao da su kineski ministar trgovine Bo Silaj i predstavnici najvećih kineskih kompanija iz oblasti informacionih tehnologija elektronike i auto industrije, u razgovorima održanim u Pekingu dali podršku konceptu da se roba koja se dosada uvozila iz Kine proizvodi u Srbiji.

"Dobili smo punu podršku za koncept supstitucije kineskog uvoza, tako što bi kompanije iz Kine iz oblasti informacionih tehnologija, elektronike i automobilske industrije došle u Srbiju da proizvode", kazao je Dinkić.

On je objasnio da se koncept koji je predložio kineskim privrednicima zasniva ne samo na proizvodnji u Srbiji i time smanjenju uvoza kineske robe, već i da bi ta roba bila namenjena izvozu iz Srbije u zemlje regiona i u Evropsku uniju.

Dinkić je naglasio da je razgovarao i sa predstavnicima dvadesetak najvećih kineskih kompanija o mogućno stima njihovog ulaganja u Srbiju, jer su neke od tih kompanija konkurentne ne samo u Aziji, nego i u svetu.

U saopštenju se navodi da će Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja do 15. decembra posetiti najveću automobilsku industriju u Kini, fabriku Fav (FAW) koja proizvodi automobile, kamione i autobuse radi razmatranja njihovog angažovanja u Srbiji.

Dodaje se da je Dinkić predvodio delegaciju Srbije na Drugom sastanku učesnika Svetske izložbe Ekspo 2010, koja će se održati u Šangaju i da se sastao sa najvišim predstavnicima gradske vlasti Šangaja, prilikom čega je poseban osvrt učinjen na iskustvima u izgradnji šangajske gradske saobraćajne infrastrukture.


Beta je napisao:
S.MITROVICA: TUŠ GRADI TRŽNI CENTAR

Sremska Mitrovica -- Slovenačka kompanija "Tuš" izgradiće u Sremskoj Mitrovici poslovno-tržni centar vredan oko dva miliona evra.

Kako je agenciji Beta kazao direktor kompanije "Tuš" Srbija Veselin Zuković, poslovno-tržni objekat u naselju Kamenjari imaće oko 3 hiljade kvadratnih metara i biće završen u narednih godinu dana.

On je naglasio da je slovenačka kompanija "Tuš" Sremsku Mitrovicu odabrala za izgradnju poslovno-tržnog centra zbog izuzetno povoljnog i brzog komunalnog opremanja i dobijanja svih dozvola.

Ugovor o izgradnji ovog objekta Zuković je u četvrtak potpisao sa direktorkom Direkcije za izgradnju opštine Sremska Mitrovica Radmilom Radojčić.

Radojčićeva je rekla da je slovenačka kompanija "Tuš" na javnoj licitaciji zakupila zemljište od 1,8 hektara na 99 godina.

Ona je dodala da će komunalno opremanje placa izvršiti Direkcija, za šta je kompanija "Tuš" već platila šest miliona dinara.




REGION

FoNet je napisao:
NOVA POSKUPLJENJA HRANE U BIH

Sarajevo -- Talas poskupljenja životnih namirnica koji je zahvatio Federaciju BiH mnogi povezuju sa političkom nestabilnošću u zemlji.

U poslednja tri dana najviše je poskupeo puter, čak 66 odsto, zatim ulje, 35 odsto, i brašno, sa poskupljenjem od 11 procenata.

Bosanski mediji prenose da Bosna i Hercegovina ima najveću cenu ulja u Evropi, koja u proseku iznosi 3,6 konvertibilnih maraka, odnosno 1,82 evra.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prehrambena potrošačka korpa u oktobru je bila oko 300 evra, što je šest evra više nego prošlog meseca, a čak 50 više nego u oktobru prošle godine.

Vlada Federacije BiH je najavila istragu o razlozima poskupljenja, a federalni ministar trgovine Desnica Radivojević je rekao da poskupljenje nafte i letnja suša u većini slučajeva nisu razlog.

Sa druge strane, opozicija i nevladin sektor smatraju da je za divljanje cena razlog loša ekonomska politika na državnom nivou i u Federaciji BiH, što je omogućilo raznim ekonomskim lobijima da iskoriste konfuznu političku situaciju za svoje interese.


Liderpress.hr je napisao:
MOL ODBIO NOVU PONUDU OMV-A

Budimpešta -- Mađarska naftna kompanija MOL odbila je novu ponudu za preuzimanje od strane austrijskog konkurenta OMV.

Direktor operacija mađarske kompanije Đerđ Mošonji kaže da MOL planira da ostane nezavisan i dodaje da kompanija „raspolaže sa dovoljnim resursima za uspostavljanje sopstvene strategije rasta".

Reakcija MOL-a je usledila nakon što je izvršni direktor OMV-a Volfgang Rutenstorfer u četvrtak uputio novu ponudu kojom se vrednost mađarske kompanije procenjuje na oko 14 milijardi evra.

"Ovom objavom smo stavili svoje karte na sto i želimo da omogućimo deoničarima MOL-a da odluče u svoje ime", kazao je Rutenstorfer i dodao da su deoničari MOL-a uglavnom podržali planove austrijske kompanije tokom pregovora.

On kaže da je "jačanje sigurnosti isporuka u srednjeevropskom regionu važna komponenta naše strategije. Imajući u vidu nadolazeći talas konsolidacije u srednjoj i istočnoj Evropi, nikakve prepreke ne bi smele da se postavljaju na putu prema razumnom rešenju".

Sa druge strane, mađarska vlada je neprijateljski raspoložena prema ponudi OMV-a, tvrdeći da austrijska kompanija želi da zadobije kontrolu nad mađarskom energetskom grupom zbog ćega je usvojila zakon kojim se MOL štiti od stranih preuzimanja, koji bi trebalo bi stupiti na snagu početkom 2008. godine.

Taj zakon je izazvao ljutnju Evropske komisije, pa je ona pokrenula postupak protiv mađarskog zakona o zaštiti strateških kompanija od stranog preuzimanja, jer tvrdi da on krši evropska pravila o slobodnom kretanju kapitala i ulaganja.


B92, Republika je napisao:
U CRNU GORU ULOŽENO 708 MIL. EVRA

Podgorica -- Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), do oktobra je zabeleženo 708,1 miliona evra stranih direktnih investicija.

To je čak 140 odsto više nego u istom periodu prošle godine, a stranci najčeće ulažu u crnogorske nekretnine na koje se odnosi 57 odsto ukupnog priliva. Svaki treći evro stranog kapitala uložen je u domaća preduzeća i banke, dok je ostatak priliva direktnih investicija realizovan u formi interkompanijskog duga.

Odliv stranih direktnih investicija za tri tromjesječja iznosio je 370,6 miliona evra. I na ovoj strani najviše novca je otišlo u nekretnine, 276 miliona evra, 48,5 miliona na povlačenje udela stranog kapitala u domaćim bankama i preduzećima, a 44,6 miliona na investiranje crnogorskih kompanija u inostranstvu.

Razlika između priliva i odliva stranih direktnih investicija u Crnoj Gori je za prvih devet meseci ove godine iznosila 337,6 miliona evra i na godišnjem nivou je porasla za 39 odsto, piše podgorički list Republika.

Na računu investicija u hartije od vrednosti za devet meseci je zabeležen neto priliv od 9,6 miliona evra, 47 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Priliv je iznosio je 103,6 miliona evra, 75,6 miliona više nego prošle godine.


Tanjug je napisao:
CG: NAJPROFITABILNIJA "MONTE NOVA"

Podgorica -- Podgorička kompanija "Monte nova" ostvarila je prošle godine profit od 8,1 miliona evra, saopštila je Centralna banka CG.

"Monte nova" je osnovana kao projektantsko-građevinska kompanija, preko koje je njen osnivač i vlasnik Aco Đukanović postao najveći akcionar veoma uspešne "Prve banke Crne Gore" iz Nikšića, kao i vlasnik značajnog broja nekretnina po Crnoj Gori. Ostvarenim profitom od 8,1 miliona evra u prošloj godini ta kompanija je bila najuspešnija crnogorska kompanija u domaćem vlasnistvu.

Budvanska kompanija "Moninvest", čiji je suvlasnik potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović, kupila je nedavno za pola miliona evra 2,2 odsto akcija "Prve banke", na čemu je u startu zaradila oko tri miliona evra.

Nekoliko meseci ranije i predsednik DPS-a Milo Đukanović, čiji je rođeni brat vlasnik "Monte nove", postao je, preko svoje firme "Capital invest", vlasnik oko sedam odsto akcija "Prve banke", za šta je platio 1,5 miliona evra. Udeo Đukanovića u nikšićkoj banci, prema aktuelnim cenama na berzi, vredi oko 10 miliona evra.

Akcionari "Prve banke" nedavno su postali još neki sadašnji i bivši funkcioneri crnogorske vlasti i DPS-a, čija imena navodi podgorička štampa.

"Prva banka" je preuzela ime slične finansijske institucije još iz doba kralja Nikole Petrovića ,ali iako je osnovana nedavno, prema pravoj jagmi koja vlada za njenim akcijama ,već krupnim koracima grabi da svoj naziv u potpunosti opravda.

Prema analizi završnih racuna za 2006. godinu, koju je pripremila CBCG, na listi najprofitabilnijih, pre "Monte nove", nalaze se tri kompanije u većinskom stranom vlasnistvu.

To su Kombinat aluminijuma Podgorica sa profitom od 47 miliona evra, zatim mobilni operater "Promonte" sa 26,5 miliona, kao i Telekom, zajedno sa "T-mobile"-om, sa nešto iznad 17 miliona evra profita.

Među najprofitabilnijim kompanijama u 2006. bili su još kotorski "Jugopetrol", u vlasništvu grčkog "Helenik petroleuma", sa 5,96 miliona evra dobiti, "Fin invest" biznismena Duška Kneževića sa 4,7 miliona, "Neksan" Miodraga Davidovića sa 4,2 miliona, te "Plantaže" podgoričkog Agrokombinata sa 3,5 miliona evra profita.

Najveće gubitke u 2006. imala je Elektroprivreda Crne Gore - 24,4 miliona evra, Rudnici boksita - 14,9 miliona evra, Prekookeanska plovidba-13,2 miliona evra i Željezara Nikšić sa 12,5 miliona evra.

Slede "Hotels grup Montenegro stars" sa gubitnom od 10,7 miliona evra, cetinjski "Obod" - 8,4 miliona evra, Željeznica Crne Gore - 7,9 miliona evra, Ulcinjska rivijera - sedam miliona evra , te Luka Bar - 5,6 miliona evra i podgorički "Titeks" sa negativnim rezultatom od 5,1 milion evra.


Tanjug je napisao:
TRŽIŠTE PIVA U RUMUNIJI KONKURENTNO

Bukurešt -- Tri vodeća proizvođača piva u Rumuniji zajedno vrede više od milijardu evra.

Pivare "Hajneken" (Heineken), "Ursus brueriz" (Breweries) i "InBev", vodeća tri proizvođača piva u Rumuniji, ostvarile su 2006. ukupan prihod veći od 500 miliona evra i profit od preko 80 miliona evra.

Vrednost te tri pivare procenjena je na više od milijardu evra, navedeno je u godišnjem pregledu "100 najvrednijih kompanija u Rumuniji" koji su sačinili finansijski dnevnik "Zijarul financijar" (Ziarul Financiar) i investiciona firma "Kapital partners" (Capital).

Činjenica da su tri vodeće pivare uvršćene među 100 najvrednijih lokalnih kompanija dokaz je konkurentnosti rumunskog tržišta piva, ocenila je agencija Rompres.

Vrednost proizvođača hleba i peciva, mlečnih proizvoda, mesa i drugih pića lane nije premašila granicu od 200 miliona evra, dok je kompaniju "Danon", proizvođača mlečnih produkata, "Kapital partners" procenio na 185 miliona evra.

Tri vodeće pivare su lane u svojih 11 pogona imale više od 3 hiljade zaposlenih i ostvarile proizvodnju od oko 12 miliona hektolitara piva. U Rumuniji je prošle godine proizvedeno čak 17 miliona hektolitara tog pića, pri godišnjoj p otrošnji od 80 litara po stanovniku.

Dobro plasirane kompanije na listi su i proizvođači bezalkoholnih napitaka "Koka-Kola" (Coca-Cola), "Pepsi amerikas" (Americas) i "Juropien drinks" (European), kao i duvanske kompanije BAT i "Filip Moris" (Philip Morris).

Prema podacima agencije za istraživanje tržišta "Nilsen Romanija" (Nielsen Romania), Rumuni su lane na kupovinu cigareta utrošili 1,35 milijardi evra.


Beta je napisao:
CG: NOVI DRŽAVNI PAKETI NA BERZI

Podgorica -- Do kraja novembra na berzi će biti ponuđeni državni paketi u bankama i osiguravajućim kućama u Crnoj Gori.

Ministarstvo finansija i državni fondovi odlučili su da na prodaju ponude 1,26 odsto Prve banke Crne Gore, 0,18 odsto Hipotekarne i 0,0114 odsto NLB Montenegrobanke, kao i 5,18 procenata akcijskog kapitala u Lovćen osiguranju i 0,42 odsto u Svis-osiguranju.

Najniža prodajna cena za akcije Prve banke, koja je vlasništvo Aca Đukanovića, brata predsednika vladajuće Demokratske partije socijalista, iznosi 609,87 evra.

Za Hipotekarnu u kojoj većinsko vlasništvo imaju italijanske porodice Gorgoni i Montinari, kao i kompanija Cherere najniža cena je 1.519,15 evra, a za NLB Montenegrobanku, vlasništvo Nove ljubljanske banke, najniža cena po akciji je 85,75 evra.

Minimalna cena za akcije Lovćen osiguranja, u kojem skoro 50 odsto vlasništva ima slovenačko Triglav osiguranje, iznosi 220 evra, a Svisa 46,15 evra.

Određeno je da ti paketi akcija mogu biti plaćeni samo novcem, čime je isključena mogućnost trgovine obveznicama stare devizne štednje i restitucije.




[SVET

Beta je napisao:
MANJAK EU U RAZMENI SA KINOM

Brisel -- Manjak Evropske unije u trgovinskoj razmeni sa Kinom, za prvih osam meseci, je probio 100 milijardi evra.

Iako je povećan evropski izvoz za 15 procenata, Kina je ostvarila ogromno povećanje izvoza u Evropskoj uniji od 22 odsto.

Evropski izvoz iznosio je 46 milijardi evra (67,34 milijardi dolara), dok je uvoz iz Kine plaćen 146,8 milijardi evra (214 milijardi dolara) tokom osmomesečnog razdoblja.

Izvoz Unije u Rusiju skočio je za 29 procenata, na 55,7 milijardi evra (81,54 milijardu dolara), što je najveći skok prema bilo kom vodećem trgovinskom partneru, dok je uvoz iz Rusije pao za pet odsto na 92 milijarde evra (134,68 milijardi dolara).

Trgovinski višak 13 država evrozone uvećao se u septembru na 3,1 milijardu evra (4,54 milijarde dolara). Na izvozne brojke EU utiče snaga evra, koji danas vredi 1,46 dolar.


Tanjug je napisao:
PIVARA SABMILER POVEĆALA PROFIT

London -- Pivara SABMiler je saopštila da je u prvoj polovini svoje poslovne godine povećala neto profit 21 odsto u odnosu na 2006.

SABMiler, proizvođač piva "miler", "pilsner urkvel" i "peroni", je zabeležio u šest meseci, zaključno sa 30. septembrom, neto profit od 958 miliona dolara, prema 790 miliona u istom razdoblju prethodne poslovne godine. Prihod je istovremeno povećan 15 procenata, na 10,78 milijardi dolara.

Ipak, kompanija je skrenula pažnju na otežane uslove za trgovinu u drugoj polovini godine usled rastućih troškova za nabavku sirovinskog materijala.

U toj pivari ukazuju da povećani prihod i produktivnost za sada odolevaju pritisku rastućih troškova u industriji piva, ali i upozorila na teškoće u narednom periodu, delimično i usled usporavanja prodaje na nekim od kompanijinih ključnih tržišta, kao što je Kolumbija.

SABMiler se suočava i sa jačanjem konkurencije na domaćem, južnoafričkom tržištu, pošto je u martu ove godine izgubio sporazum sa Hajnekenom o proizvodnji i distribuciji marke "amstel" u Južnoafričkoj Republici, gde je to pivo imalo udeo od devet odsto, ukazao je izvršni direktor SABMilera Grejem Mekej.


Tanjug je napisao:
UVEĆANA INFLACIJA U ZONI EVRA

Brisel -- Godišnji nivo inflacije u zoni evra uvećan je tokom oktobra na 2,6 odsto, pre svega zbog poskupljenja goriva i hrane.

Podaci statističke agencije EU, Evrostata, pokazuju da je oktobarski nivo inflacije u zoni evra, koja obuhvata 13 članica Evropske unije u kojima je evro jedinstveno sredstvo plaćanja, najviši od septembra 2005. godine i da će verovatno prinuditi zvaničnike u Briselu da se založe za veće kamate pod kontrolom Evropske centralne banke (ECB).

Rukovodstvo ECB bi, naime, uskoro moglo, zbog inflatornih pritisaka, da se opredeli za još jedno uvećanje bančine bazne kamate, koja je sada na četvoroprocentom nivou, navode analitičari.

U izveštaju Evorostata se ističe da su potrošačke cene u zoni evra tokom oktobra povećane za 0,5 odsto, u odnosu na septembarski nivo, pre svega pod uticajem poskupljenja nafte i transportnih usluga, što se odmah odrazilo i na poskupljenje raznih prehrambenih proizvoda, preneo je AP.

U oktobru je u evrozoni zabeležen osetan skok cena mleka, sira, jaja, hleba i žitarica, pa je zbog toga godišnji nivo inflacije u minulom mesecu bio osetno iznad ciljne dvoprocentne inflatorne stope koju je za zonu evra utvrdila ECB.

Slovenija je među svim članicama zone evra u oktobru imala najvišu inflaciju od 5,1 odsto, računato prema godišnjem nivou.

Oktobarska inflatorna stopa u Nemačkoj, od 2,7 odsto, ostala je nepromenjena u odnosu na septem bar, dok je u Francuskoj uvećana za pola procenta - na 2,1 odsto.

Podaci Evrostata pokazuju da je inflatorna stopa na nivou 27-člane EU u oktobru bila 2,7 odsto, što je minimalno iznad prosečne inflacije zabeležene u zoni evra.


Beta je napisao:
ČESI OPTUŽUJU ČEZ ZA SKUPU STRUJU

Prag -- Najprofitabilnije češko preduzeće, energetski gigant ČEZ, povećao je u prva tri kvartala ove godine dobit za 35 odsto.

Poludržavni ČEZ ostvario je do kraja septembra ove godine neto dobit od 29,7 milijardi kruna u preračunu 1,1 milijardi evra, dok je za celu prošlu godinu neto dobit iznosila 1,06 milijardi evra.

ČEZ procenjuje da će ove godine zaraditi 36,9 milijardi kruna neto, odnosno 1,36 milijardi evra a kada u tu zaradu ukalkuliše i vanredne efekte, kao što je kasnije fakturisana električna energija i uticaj reforme, može da računa na zaradu od 41,4 milijarde kruna, u preračunu 1,53 milijarde evra.

Tako dobre poslovne rezultate koje, kako navodi češka novinska agencija ČTK, nisu očekivali analitičari, ČEZ je ostvario zahvaljujući većoj proizvodnji, inostranim ulaganjima, uštedama ali pre svega zahvaljujući poskupljenju struje.

Zbog preskupe struje ta osma najveća energetska kompanija u Evropi, međutim, na udaru je žestokih kritika kod kuće.

Privrednici optužuju ČEZ da finansira svoju ekspanziju na Balkanu neopravdanim poskupljenjima kod kuće i već nekoliko puta su tražili od vlade da s obzirom da u ČEZ-u ima više nego dvotrećinski paket akcija cene zauzda.

Preko 55 odsto Čeha tvrdi da je struja strašno skupa, a 38 odsto misli da je nešto skuplja nego što bi trebalo da bude, pokazala je najnovija anketa agencije Invenio.

Svega sedam odsto Čeha veruje da je cena električne energije koju plaćaju primerena.


Business.hr je napisao:
NETO DOBIT CISKA VEĆA 37 ODSTO

Vodeći svetski proizvođač mrežnih rešenja Cisko (Cisco) ostvario je kvartalni rast dobiti od 37,1 odsto.

Cisko je u prvom kvartalu svoje fiskalne 2008. godine povećao neto dobit na 2,2 milijarde dolara, dok su prihodi od prodaje porasli 16,7 odsto, na 9,6 milijardi dolara.

"Kompanija Cisko je još jednom postigla rekordne tromesečne rezultate zahvaljujući uravnoteženom poslovanju širom kompanije", izjavio je Džon Ćembers, predsednik i glavni izvršni direktor kompanije Cisko.

"Verujemo da će prelazak na drugu fazu interneta i sve veća prisutnost mrežnih Veb 2.0 tehnologija dodatno podstaći produktivnost i inovaciju u svim sektorima. Ako se tranzcija tržišta bude odvijala u skladu sa našim očekivanjima, ona bi mogla osigurati rast Ciska, kao i rast ove čitave industrije u nadolazećim godinama", dodao je Čembers.


Tanjug je napisao:
PROFIT OMV-A PORASTAO 40 ODSTO

Beč -- Najveća kompanija za naftu i gas u centralnoj Evropi, austrijski OMV, povećao je neto profit u trećem kvartalu za 40 odsto.

U tri meseca zaključno sa 30. septembrom je OMV ostvario neto profit od 517 miliona evra, prema 369 miliona evra iz istog razdoblja prošle godine, prenela je agencija AP.

OMV, koji trenutno poseduje 20 odsto akcija mađarskog državnog naftnog preduzeća MOL, u septembru je najavio da će objaviti ponudu za preuzimanje te firme, što je nagnalo mađarski parlament da izglasa zakon koji stranim kompanijama otežava kupovinu preduzeća od državnog strateškog interesa.

Ovog proleća je OMV uspeo da razljuti vladu SAD najavivši sklapanje preliminarnog sporazuma sa iranskim zvaničnicima za razvoj nalazišta gasa "Pars" u Iranu.

Zvanični Vašington je tada upozorio da bi realizacija tog ugovora ugrozila sprovođenje sankcija uvedenih kako bi Iranu bio onemogućen razvoj nuklearnog oružja.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 20.11.2007. 15:34:35 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Beta, B92 je napisao:
DDOR: JEDINA PONUDA FONDIJARIJE

Beograd -- Jedinu obavezujuću ponudu za osiguravajuću kompaniju DDOR je dostavila italijanska kompanija Fondijarija. Odluka tek za pet dana.

Osiguravajuća kuća DDOR nije prodata danas, jer Tenderska komisija i posle višečasovnog većanja nije odlučila da prihvati jedinu pristiglu ponudu - italijanske kompanije Fondijarija, a odluka o prodaji biće doneta u narednih pet dana.

Iako tenderska komisija nije saopštila finansijsku ponudu osiguravajuće kuće iz Italije, nezvanično se pominje iznos od 184 miliona evra. "Tenderska komisija nije najsrećnija ponuđenom cenom i u dodatnom roku će pokušati da dođe do zadovoljavajućeg rešenja", naglasio je Ilić i dodao da postoji mogućnost i da komisija odbije da prihvati ponudu.

Ilić nije želeo da komentariše početnu cenu, ali je rekao da se malo interesovanje za kapital DDOR-a može objasniti političkom situacijom vezano za status Kosova, procenom kompanija da ne mogu da daju veću cenu, ali i sagledavanjem ekonomskih parametara poslovanja DDOR-a nakon otkupa tenderske dokumentacije.

Stručnjaci iz oblasti osiguranja procenjuju da su ostale zainteresovane kompanije odustale zbog toga što je ponuda Fondijarije izuzetno visoka ili pošto su procenili da nije dobar momenat za prodaju druge po veličini osiguravajuće kompanije u Srbiji.

Ilić je naveo i da je Fon dijarija ugledna osiguravajuća kuća, da je po obimu poslovanja 16. u Evropi, vodeća je u osiguranju u auto-saobraćaju u Italiji i druga po neživotnom osiguranju u matičnoj zemlji. Kompanija je u vlasništvu italijanske porodice Ligresti, uslužuje osam miliona klijenata, a u 2006. godini ukupna bruto premija te osiguravajuće kuće iznosila je 9,9 milijardi evra.

Divljan: Nerealna očekivanja

Predsednik Udružanje osiguravača Srbije i generalni direktor Delta Đenerali osiguranja Nebojša Divljan izjavio je da su bila nerealna očekivanja za prodajnu cenu, ističući da je pominjana brojka od oko 500 miliona evra.

Njegova je procena da ukoliko država ne odluči da prihvati ponudu Fondijarije ne bi trebalo u naredne dve godine nuditi većinski kapital DDOR-a, jer će u tom periodu razvoja tržišta osiguranja i rasti cena osiguravajućih kuća.

Divljan je rekao da ne veruje da je politička situacija i predstojeće rešenje statusa Kosova uticali na prodaju DDOR-a, jer kompanije iz te oblasti imaju dugoročne planove i u vreme kada su otkupljivali tendersku dokumentaciju bilo je neizvesno kako će se rešiti pitanje Kosova.

Fondijarija-SAI - treća osiguravajuća kuća u Italiji

Kompanija Fondijarija-SAI nastala je 2002. godine, nakon što je SAI kupila kompaniju Fondijarija i spajanja koje je potom usledilo. Ta osiguravajuća kuća zauzima treće mesto na italijanskom tržištu osiguranja, iza Đeneralija i RAS-a.

Osnovna aktivnost kompanije jeste oblast životnih i neživotnih osiguranja, kao i finansijske i bankarske usluge. Grupa ima podružnice u Italiji, kao i u Irskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji, Luksemburgu i Lihtenštajnu.

Fondijarija-SAI je prošle nedelje objavila konsolidovani neto profit od 373 miliona evra za prvih devet meseci 2007. godine, što predstavlja rast od 3,6 odsto na godišnjem nivou. Istovremeno je objavljeno i da je prihod od premija registrovao rast od 24,5 odsto, na 8,681 milijardi evra.

Prvi čovek Fausto Markioni je sredinom oktobra izjavio italijanskim medijima da je kompanija zainteresovana za širenje u inostranstvu, naročito na tržišta istočne Evrope. Markioni je t ada rekao i da je Fondijarija zainteresovana za ulazak na srpsko tržište kroz saradnju sa lokalnim partnerom.

Otkazana aukcija zbog samo jedne ponude

Inače, osiguravajuća kompanija DDOR iz Novog Sada trebalo je da bude prodata danas na javnom nadmetanju u hotelu Hajat, a kompanije koje su se kvalifikovale na tenderu je trebalo da danas do 11 časova dostave obavezujuće ponude. Na aukciji bi učestvovala tri ponuđača sa najboljim finansijskim ponudama, kao i svi oni čija je ponuda jednaka ili iznad 80 procenata najviše finansijske ponude. Aukcija je, međutim, otkazana jer se na tender prijavio samo jedan ponuđač,

Tendersku dokumentaciju otkupilo je 11 kompanija-nemački Alijans (Allianz), Aksa (Axa) i Grupama (Groupama) iz Francuske, Beloaz (Baloise) iz Švajcarske, Češka poištovna (Ceska poistovna), Eureko iz Holandije, grčki Etniki (Ethniki), Fondiarija (Fondiaria) i Đenerali (Generali) iz Italije, belgijski KBC i Zavarovalnica Triglav iz Slovenije. Kompanije Đenerali i Triglav su još ranije saopštile da su odustale od slanja obavezujućih ponuda, aista informacije se nezvanično pojavila za Alijans i Aksu.

Od 100 odsto akcijskog kapitala DDOR-a, koji iznosi 2.140.442 običnih upravljačkih akcija, prodaje se 83,3 odsto ili 1.761.723 akcija. Prodajni paket od 83,3 odsto čine dva dela. U kontrolnom paketu akcija od 66,9 odsto ukupnog akcionarskog kapitala (1.415.784 akcije), je društveni kapital, kao i akcije Fonda za razvoj i pridruženi kapital četiri pravna lica.

U drugom delu, koji čini 16,6 odsto ukupnog kapitala je 345.939 akcija u vlasništvu 1.452 mala akcionara koji su se odazvali pozivu da pridruže svoje akcije kontrolnom paketu.

Preostalih 16,6 odsto kapitala (278.261 akcija) ide u Privatizacioni registar iz kojeg će se deliti besplatne akcije punoletnim građanima.


Beta, Tanjug je napisao:
VEĆE PROIZVODNE CENE JESTIVOG ULJA

Beograd -- Proizvodna cena jestivog ulja u domaćim uljarama od danas će biti veća za oko 20 dinara po litru.

Ulje bi ubrzo trebalo da poskupi i u prodavnicama, a kako su najavili predstavnici najvećih domaći fabrika ulja, umesto dosadašnjih oko 87 dinara za litar, nova proizvođačka cena ulja biće između 103 i 105 dinara.

Rukovodstva uljara "Vital" u Vrbasu, "Dijamant" u Zrenjaninu, "Sunce" u Somboru, "Banat" u Novoj Crnji i "Viktoria oil" u Šidu, u petak u Novom Sadu nisu precizirali kolika će biti maloprodajna cena ulja, ali su procenili da će ono koštati između 110 i 115 dinara.

Direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje Olga Čurović potvrdila je agenciji Beta da će najniža nova proizvodna cena najverovatnije biti od 103 do 105 dinara za litar.

Prema njenim rečima, proizvođači najpre moraju da obaveste dobavljače o povećanju cena, a nova cena u maloprodajama stupiće na snagu za 15 do 30 dana.

"Prema ugovorima, neki su obavezni da ih obaveste od 15 od 30 dana unapred, u zavisnosti od ugovora, što znači u tom periodu treba očekivati novu cenu ulja", rekla je ona.

Dodala je "da će do poskupljenja doći iz tehničko-tehnoloških razloga, jer su fabrike završile sa preradom stare sirovine i kreću sa proizvodnjom nove".

Olga Čurović je precizirala da je prošle godine suncokret otkupljivan za 175 evra po toni, a ove za preko 370 evra.

I proizvođači ulja su kao razog za poskupljenje naveli visoke otkupne cene suncokreta, jer su ove godine poljoprivrednicima za suncokret plaćali duplo skuplje nego prošle.

"Da bi se proizveo litar ulja, potrebno je oko 2,6 kilograma suncokreta. Imajući u vidu da se suncokret ove godine otkupljivao po 28 dinara za kilogram, nije teško izračunati kolika treba da bude cena sirovog ulja, a tu treba dodati i mnoge druge troškove", tvrdi savetnik u "Vitalu" Nikola Čvorović.

Direktor uljare u Šidu Nikola Vujačić je rekao "da država nije mnogo uradila da pomogne uljarskoj industriji, jer su domaće sirovine najskuplje u okruženju" i dodao da "konačno moramo shvatiti da je ulje roba, a ne socijalna kategorija".

Iako će cenu ulja podići za više od 20 odsto, u uljarama ne očekuju reakciju države, jer, kako kažu, uvoz ulja i obaranje domaćih cena "nije moguće zato što je ono u Srbiji najjeftinije".

Proizvođači tvrde da će ulja za domaće potrebe ove godine, uprkos znatno manjim zasejanim površinama, biti dovoljno, a da će deo otići i u izvoz. Oni očekuju da ukupna proizvodnja jestivog ulja bude 120.000 tona, dok se u Srbiji godišnje utroši 81.000 litara.

Domaće jestivo ulje trenutno se u maloprodajama može kupiti po ceni od 90 do 95 dinara za litar.


B92 je napisao:
BIP: TREĆINA RADNIKA NAPUŠTA FIRMU

Beograd -- Beogradska industrija piva objavila je da je 350 radnika prihvatilo da uz socijalni program napusti to preduzeće.

Novi većinski vlasnik BIP-a, konzorcijum kompanije Alita iz Litvanije i Junajted Nordik Bevredžiz (United Nordic Beverages, UNB) iz Švedske, ponudio je radnicima otpremnine od 250 evra po godini radnog staža.

BIP ima oko 1.000 zaposlenih, a novi vlasnik nije precizirao koliko njih je višak.

Plan švedsko-litvanskog konzorcijuma je da u naredne tri do četiri godine u BIP uloži više od 40 miliona evra, kao i da izgradi novu pivaru u Krnjači i poveća udeo na tržištu piva i bezalkoholnih napitaka.

Konzorcijum Alita i Junajted Nordik Beveridžiz potpisao je početkom oktobra konačni dokument ugovora sa Agencijom za privatizaciju o kupovini 51,9 odsto akcija BIP-a za 21,4 miliona evra.

Beta je napisao:
NAFTOVOD PREKO PANČEVA DO MARSEJA?

Bukurešt -- Evropska komisija zainteresovana da naftovod Konstanca-Pančevo-Trst bude produžen do Marseja u Francuskoj.

Koordinator projekta izgradnje tog naftovoda Jozias Johanes van Arsten obavestio je rumunskog ministra ekonomije Varužana Vozganjana o toj nameri Evropske komisije prilikom nedavnog sastanka u Bukureštu, prenela je rumunska agencija Mediafaks.

O mogućnosti produžetka naftovoda govorio je direktor u ministarstvu ekonomije Alaksandru Sandulesku na jednom seminaru o energetskoj teme.

Početkom aprila Srbija, Rumunija, Hrvatska, Slovenija i Italija usvojile su deklaraciju o izgradnji naftovoda Konstanca-Pančevo-Trst, koji predstavlja investiciju od dve do tri i po milijarde evra.

Projekat izgradnje naftovoda je više godina predmet razgovora zainteresovanih zemlja, ali do sada se nije išlo dalje od projekta, uglavnom zbog nezainteresovanosti raznih investitora, iako je dugoročno garantovan veliki profit.

Predstavnici Srbije su od samog početka bili čvrsto opredeljeni za taj projekat i na svim regionalnim skupovima zalagali se za izgradnju naftovoda koji, pored jeftinije nafte, donosi i profite od naplata za njen transport.

Zemlje zainteresovane za projekat naftovoda ukazivale su na svim skupovima na potrebu uključivanja Evropske unije u taj poduhvat, jer je to praktično evropski projekat.


Beta je napisao:
BERZA: INDEKSI U BLAGOM PADU

Beograd -- Opšti indeks Beogradske berze Belekslajn danas je bio u padu za 0,83 procenata, a indeks Beleks15 za 1,51 odsto na 2.410,21 poen.

Promet je uvećan za 3,75 procenata na 277,35 miliona dinara (3,55 miliona evra), a u porastu je bio i promet trgovine akcijama koji je dostigao 214,93 miliona dinara (2,75 miliona evra).

Najveći rast cena akcija zabeležili su Alfa plam (ALFA) iz Vranja i Velefarm (VLFR) iz Beograda. Cena akcija Alfa plama uvećane su za 12,84 procenata pa je cena na zatvaranju iznosila 29.000 dinara, dok je poslednja cena akcija Velefarma iznosila 6.950 dinara odnosno 12,10 procenata više nego u petak.

Tigar (TIGR) iz Pirota zabeležio je najveći pad cena - 6,72 procenata na 1.750 dinara, a izraženo u procentima sličan pad su zabeležili i Politika (PLTK) - 6,25 odsto i Progres (PRGS) - 5,95 odsto.

Najveća vrednost ostvarena je u trgovini akcijama Metals banke (MTBN). Prodato je 490 akcija a ukupni promet dostigao je vrednost 23,94 miliona dinara, odnosno 11,14 odsto ukupnog prometa akcija. Nešto manji udeo imali su AIK Banka (AIKB) iz Niša - 22,31 miliona i Informatika (INFM) iz Beograda - 21,52 miliona dinara.

Učešće stranih investitora u trgovini akcijama uvećano je na 42,68 sa 37,38 odsto koliko je bilo u petak, ali je njihov udeo u prodaji akcija uvećan sa 20,04 na 45,35 procenata, dok je udeo u kupovini opao sa 54,72 na 40 odsto.


B92 je napisao:
NOVO REŠENJE O "C MARKETU"

Komisija za zaštitu konkurencije donela novo rešenje kojim se zabranjuje spajanje "Primera C" i "C marketa".

Podsećamo, prvo rešenje Komisije poništio je Vrhovni sud Srbije zbog, kako su objasnili, grešaka u upravnom postupku. Predsednica Komisije Dijana Marković-Bajalović za B92 kaže da je Komisija novo rešenje donela na osnovu ranije utvrđenog stanja, ali i novih dokaza da kompanija Delta, Miroslava Miskovića, na tržistu ima dominantan, odnosno monopolski položaj.

U kompaniji Delta za B92 nisu želeli da komentarišu najnoviju odluku komisije za zaštitu konkurencije jer, kako je rečeno za B92, takvo rešenje njima zvanično nije još stiglo. U Delti kažu da sama činjenica da se Komisija prvo obratila novinarima govori sama za sebe.

Međutim, predsednica komisije Dijana Marković-Bajalović kaže da je odluka već doneta, a da kompanija Delta zvanično rešenje može da očekuje narednih dana.

Ministar trgovine i usluga Srbije Predrag Bubalo izjavio je za Blic da treba utvrditi da li su kompanije Delta i Salford monopolisti.

"Nisam za to da se po osećaju stanja na tržištu za bilo koga kaže da je monopolista, ali sam, i to svim srcem, za to da stručna komisija, čiji je to posao, na osnovu tačnih i proverenih podataka utvrdi da li kod nas ima firmi koje se monopolski ponašaju", izjavio je Bubalo za Blic.

On je rekao da je zainteresovan za to da pitanje monopola bude raščišćeno i kada je reč o Delta i Salford, ali i bilo kojoj drugoj kompaniji jer se "odijum cele priče svaljuje na njega".


Beta je napisao:
PREDLOG BUDŽETA U SKUPŠTINI SRBIJE

Beograd -- Skupštini Srbije je dostavljen predlog budžeta za 2008. godinu, kojim je predviđen deficit od 14,8 milijardi dinara.

Kako se navodi u Vladinom predlogu, planirani prihodi u narednoj godini su 639,6 milijardi dinara, a rashodi 654,4 milijarde dinara. Najveći deo budžeta, oko 27 odsto ukupnih rashoda, odnosno 176,7 milijardi dinara, predviđen je za plate i doprinose zaposlenih u javnom sektoru.

Izdaci za organizacije obaveznog socijalnog osiguranja planirani su u iznosu od 165,6 milijardi dinara, od čega je najveći deo - 127,2 milijarde dinara predviđen za Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ministarstvo odbrane Srbije dobiće ukupno 67,12 milijardi dinara iz budžeta za 2008. godinu, od čega će Vojnoj službi bezbednosti pripasti 107 miliona dinara, a Vojnoj obaveštajnoj službi 150 miliona dinara.

Predlogom budžeta za 2008. godinu za Ministarstvo unutrašnjih poslova određeno je 45,8 milijardi dinara. Za Bezbednosno-informativnu agenciju predviđeno je 3,38 milijardi dinara.

Za otplatu dugova u 2008. godini predviđeno je 48,4 milijarde dinara, a za "nabavku finansijske imovine" 26,1 milijarda dinara.

Država je za subvencije u 2008. predvidela 39,57 milijardi dinara. Od toga za subvencije privredi namenjeno je 3,1 milijarda dinara, za poljoprivredu 17,7 milijardi dinara, železnic u 10,6 milijardi, turizam 2,7 milijarde, a za kulturu 950 miliona dinara.

Novac za finansiranje budžetskog deficita, otplate duga i nabavku finansijske imovine u iznosu od 89,3 milijarde dinara biće obezbeđen iz privatizacionih prihoda, kredita, donacija i finansijske imovine Republike Srbije.

Planirani prihodi budžeta u 2008. godini od 639,6 milijardi veći su za 9,9 odsto nego u 2007. godini, a poreski prihodi učestvovaće u ukupnih prihodima za 596,2 milijarde dinara, odnosno 93,2 odsto. U poreskim prihodima od poreza na dohodak građana očekuju se 72 milijarde dinara, 34 milijarde dobiće se od poreza na dobit preduzeća, dok se od poreza na dodatu vrednost očekuje 311,5 milijardi dinara.

Akcize će u budžetu za 2008. godinu učestvovati sa 111,3 milijarde dinara, a carine će doneti 61,6 milijardi prihoda budžetu.

Prema predlogu budžeta, od taksi, novčanih kazni, igara na sreću i ostalih neporeskih prihoda ukupno će očekuje 18,3 milijardi dinara.

Nikolić: Predlog budžeta za 2008. godinu realan

Saradnik Privredne komore Srbije Goran Nikolić ocenio je da je predlog budžeta Srbije za 2008. godinu sa deficitom od 14,8 milijardi dinara realan i usklađen sa političkom i socijalnom situacijom u Srbiji.

"Biće dobro ako predloženi budžet bude održan pošto već postoje socijalni pritisci kroz štrajkove u pravosuđu i prosveti za povećanje zarada", kazao je Nikolić agenciji Beta.

On je naveo da su procene i projekcije osnovnih makroekonomskih pokazatelja za 2007. i 2008. godinu na osnovu kojih je planiran budžet "nategnute".

"Neodrživo je da se ostvari projektovani pad udela spoljnotrgovinskog deficita na 18,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) uz inflaciju od šest odsto u 2008. godini", kazao je Nikolić

Prema njegovim rečima, ili će spoljnotrgovinski deficit porasti na više od 21 odsto BDP-a ili će inflacije biti oko osam odsto u 2008. godini.

On je, ipak, naveo da je ohrabrujuće što se na osnovu rasta uvoza kapitalnih proizvoda i repromaterijala može očekivati rast privredne aktivnosti i investicija u građevinarstvo i industriju, odnosno do snažnijeg rasta BDP-a od predviđenih šest odsto.

Nikolić je ocenio da je bolje da rast inflacije bude nešto viši od predviđenog, ali da snažnije poraste BDP, nego da svi makroekonomski pokazatelji budu stabilni bez rasta BDP-a.


Beta je napisao:
FONDOVI: RAJFAJZEN JEDINI IMAO PAD

Beograd -- Fond Rajfajzen akcije jedini je zabeležio pad vrednosti investicione jedinice, dok je najveći rast imao Fima proaktiv.

Vrednost investicione jedinice Rajfajzen akcije u petak, 15. novembra pala je za 1,27 dinara na 1.033,33 dinara, a vrednost ukupne imovine fonda smanjena je za oko milion dinara na 1,276 milijardi.

Fond Fima poraktiv zabeležio je porast vrednosti investicione jedinice od 4,84 dinara, na 1.111,03 dinara, ali je imovina tog fonda smanjena za 31 milion dinara na 1,314 milijardi dinara.

Fond Fokus premijum imao je porast vrednost investicione jedinice od 4,41 dinar na 1.124,21 dinar, a ukupna vrednost imovine fonda je povećana za četiri miliona na 350,5 miliona dinara.

Vrednost investicione jednice fonda Delta plus porasla je za 3,55 dinara na 1.397,02 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je za šest miliona dinara na 1,816 milijardi dinara.


Blic je napisao:
MANJE PARA ZA ANTIKORUPCIJSKI SAVET

Beograd -- Predlogom budžeta za 2008. godinu predviđeno je više novca za Savet za brendiranje nego za Savet za borbu protiv korupcije.

Iako je predloženi budžet za oko 10 odsto veći od prošlogodišnjeg, za rad Saveta za borbu protiv korupcije predviđeno je manje novca nego u 2007. godini, a budžet tog vladinog tela je i za trećinu manji od budžeta nedavno osnovanog Saveta za brendiranje.

Ukoliko Skupština Srbije usvoji Predlog budžeta, Savet za brobu protiv korupcije raspolagaće sa 13 miliona dinara, što je za oko 700.000 dinara manje nego u ovoj godini.

Sa druge strane, Savet za brendiranje Srbije, čije je formiranje privuklo pažnju javnosti kada je za šeficu tog tela izabrana potpredsednica Delta holdinga Milka Forcan, imaće budžet u sledećoj godini od 17,5 miliona dinara, dok Komisije za zaštitu konkurencije i nema u budžetu.

Predlogom budžeta za 2008. godinu je predviđeno i povećanje izdataka za Avio-službu Vlade Srbije sa prošlogodišnjih 149,7 na 174,3 miliona dinara, kao i izdvajanja za plate u Generalnom sekretarijatu sa 18,46 miliona dinara na 27,7 miliona dinara.

Fond za plate narodnih poslanika ostaje na istom nivou kao ove godine, ali se zato predviđa povećanje naknada u naturi, ma šta one značile.

Predviđeno je i povećanje fonda plata u stručnim službama Skupštine Srbije sa 206,5 mil iona dinara na 230,6 miliona dinara, a uz to i povećanje fonda za nagrade zaposlenima na 43 miliona dinara.

Zanimljivo je da taj fond nagrada za zaposlene ima i većina ministarstava, kao i stavku usluge po ugovoru. U Ministarstvu infrastrukture je, na primer, ta stavka „usluge po ugovoru“ za 2008. predviđena na iznos od 153 miliona dinara.

Predlogom budžeta predvidjeni su prihodi od 639,6 milijardi dinara i rashodi od 654,4 milijardi dinara, uz deficit od 14,8 milijardi dinara. Prema rečima Ministra finansija Mirka Cvetkovića, plate zaposlenih u javnom sektoru biće povećane samo za iznos inflacije, koja se predviđa na nivou od oko 6 odsto.


Beta je napisao:
NA BERZI 70% KOVINSKE ŠEĆERANE

Beograd -- Fabrika šećera Kovin ponudiće na berzi 69,62 odsto svojih akcija, saopštio je Akcijski fond Srbije.

Na prodaju će, 4. decembra, biti ponuđeno 328.577 akcija po početnoj ceni od 27 dinara po akciji. Učesnici na aukciji moraju položiti ulog od 8,87 miliona dinara, što je početna vrednost transakcije.

Preostalih 30,38 odsto akcija kovinske šećerane je u vlasništvu malih akcionara fizičkih lica. Račun Fabrike šećera Kovin je u blokadi od 1998. godine, a ovo preduzeće je 2006. godinu završilo sa gubitkom od 178,93 miliona dinara.

Preduzeće Šećer plus kupilo je na aukciji kovinsku fabriku šećera 2004. godine za oko 20 miliona dinara.

Privatizacija je poništena ove godine, a odluka o prenosu vlasništva Akcijskom fondu doneta je u 6. juna ove godine.


Beta je napisao:
NBS:ZAVRŠENA PRODAJA ŠTEDNIH ZAPISA

Beograd -- Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je završila prodaju poslednje emisije štednih zapisa namenjenih građanima.

Kako se navodi u saopštenju NBS-a, od decembra 2005. do jula 2007 godine centralna banka je izdala osam emisija štednih zapisa, ukupne nominalne vrednosti devet milijardi dinara i sve su uspešno prodate građanima.

"Izdavanjem tih prvoklasnih, kratkoročnih hartija od vrednosti Narodna banka je u potpunosti ostvarila ciljeve povećanja iznosa i kamata na dinarsku štednju, kao i jačanja poverenja građana u domaću valutu", istakla je NBS.

Imajući u vidu postignute rezultate, dodaje se u saopštenju, NBS više neće izdavati štedne zapise namenjene građanima.

Kamatne stope na štedne zapise u prvoj emisiju u decembru 2005. godine bile su do 25 odsto godišnje, dok u su u poslednjoj emisiji, koja dospeva na naplatu u julu 2008. godine, pale na 11 odsto.


Tanjug je napisao:
"PTT USKORO AGRESIVNIJE NA TRŽIŠTU"

Beograd -- Projektovana dobit PTT-a za ovu godinu 50 miliona evra, kaže Ćirić.

Novoimenovani direktor Javnog preduzeća PTT saobraćaja "Srbija" Goran Ćirić je dodao da će glavni izazovi za buduće poslovanje biti odnos tog preduzeća sa zavisnim firmama - "Telekomom Srbija" i "Poštanskom štedionicom", očuvanje univerzalnog servisa i priprema za tržišno poslovanje.

Prema osnivačkom ugovoru iz 1997. godine, država Srbija je preko PTT-a posedovala 51 odsto kapitala "Telekoma Srbija", "Telekom Italije" 29 odsto i grčki OTE 20 odsto, a nakon preuzimanja akcija italijanske kompanije, PTT je postao vlasnik 80 odsto akcija "Telekoma".

Ćirić je najavio da će od ukupne projektovane dobiti 37 miliona biti izdvojeno za servisiranje duga nekadašnjem italijanskom partneru u "Telekomu Srbija".

On je rekao da PTT očekuje i podnošenje plana i projekta poslovanja za 2008. godinu Vladi Srbije i Ministarstvu za telekomunikacije, ističući da je "nedovoljno dug rok da novo poslovodstvo značajnije učestvuje" u tome, ali da će "bar metodološki doprineti usvajanju plana".

"Drugi važan posao je nešto što treba da da stabilnost čitavom sistemu, a to je socijalni dijalog sa sindikatima i finalizacija jednog procesa koji je počeo pre godinu i po dan a, a to su pregovori poslovodstva, predstavnika Vlade i sindikata", istakao je Ćirić.

Prema njegovim rečima, pregovori su na dobrom putu, jer i sindikati i poslovodstvo pokazuju veliku posvećenost da se dođe do pravog ugovora u skladu sa makroekonomskom politikom Vlade i usvojenom projekcijom budžetom za 2008.

"Imamo zakonski rok do kraja godine, nadam se da će se pregovori završiti i pre toga, tako da će to biti osnova za jedno stabilno funkcionisanje preduzeća", rekao je Ćirić.

Napominjući da PTT očekuje veliki investicioni projekat - završetak Glavnog poštanskog centra, on je istakao da za to postoji i velika spremnost i podrška radnika.

Ćirić je najavio i da PTT od 1. decembra očekuje primena integrisanog informacionog sistema, što bi trebalo da doprinese podizanju efikasnosti u upravljanju preduzećem i donošenju odluka.

On je podsetio da već dve godine traje proces isplate dobrovoljnih otpremnina u PTT-u, koji sad ima oko 15.500 zaposlenih, naglasivši da je cilj optimizacija poslovanja putem smanjenja broja radnika, ali i restrukturiranja pošte i traženja novih poslova.

Ćirić je naglasio da je jedna od važnih profitabilnih grana u pošti razvoj "post ekspresa", i dodao da u domenu paketskih usluga konkurencija raste, ali će PTT uskoro mnogo agresivnije nastupiti na tržištu.


Beta je napisao:
BRITANCI ŽELE DA ULAŽU U SRBIJU

Beograd -- Britanske kompanije zainteresovane su da investiraju u banjski turizam, automobilsku, elektronsku i tekstilnu industriju Srbije.

Šef Trgovinskog odeljenja britanske ambasade u Beogradu Nik Grovs (Nick Groves) je u intervjuu agenciji Beta, rekao da su u toku razgovori o nizu investicija između britanskih firmi koje planiraju ulaganja u Srbiji i njihovih potencijalnih partnera.

"Ukupne investicije firmi iz Velike Britanije, prema zvaničnim podacima Narodne banke Srbije, od 2001. do 2006. godine iznose 307 miliona dolara, što ih svrstava na sedmo mesto liste najvećih stranih ulagača u Srbiji", istakao je Grovs.

Prednost Srbije u privlačenju stranih investicija, ocenio je on, predstavljaju kvalifikovana i jeftinija radna snaga, dobar geografski položaj i sporazumi o slobodnoj trgovini sa Rusijom i zemljama jugoistočne Evrope.

Grovs je naveo da na srpskom tržištu posluje oko 60 firmi iz Velike Britanije, među kojim su Britiš Ameriken tabako (BAT), Ašmor (Ashmore) i Grinhaus investment (Greenhouse Investments) dodajući da bi kroz franšize taj broj mogao da se poveća.

"Britanske firme Kosta kofi (Costa Coffee), Maderker (Mothercare), Aksesorajz (Ačešorize) i Marks end Spenser (Marks and Spencer) su upravo kroz franšize došle na tržište Srbije", rekao je Grovs i istakao da su srpski p roizvođači u Veliku Britaniju najviše izvozili automobilske gume, proizvode od gvožđa i bakra, maline i nameštaj, dok su najveće učešće u uvozu imala vozila, građevinske mašine, lekovi, hemikalije i knjige.

Trgovinska razmena Srbije i Britanije, prema njegovim rečima, beleži stalni rast i u prvih devet meseci ove godine rast je iznosio je oko 22 odsto, uz 119,3 miliona dolara uvoza iz Britanije i 102,6 miliona dolara srpskog izvoza.


Beta je napisao:
CENA STRUJE BEZ PRIVILEGIJA?

Beograd -- Nedopustivo je da pojedine kompanije u Srbiji značajan deo svog profita ostvaruju na bazi niske cene električne energije.

Zamenik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) Zoran Manasijević je, kako prenosi kompanijski list "Kilovat čas (kWh)", rekao da EPS nije u poziciji da i tim kompanijama prodaje električnu energiju po nerealno niskoj ceni.

"Mnogi od tih proizvođača objektivno mogu da plate realnu cenu struje. Oni neće na tržište, jer je tamo skuplje. A kada bi otišli oslobodili bi nam energiju za domaćinstva čime bi EPS smanjio uvoz električne energije po tržišnim cenama", naveo je Manasijević.

Prema njegovim rečima, EPS zbog toga ima gubitke na uvozu, a te kompanije profit na kupovini srpske struje.

Manasijević je naveo da bi podzakonskim aktima trebalo da se uvede regulativa za značajnije pojavljivanje nezavisnih proizvođača električne energije, a u te svrhe bi mogle da se koriste energane u preduzećima koja ih poseduju.

"Često se javljaju ljudi sa željom da grade male hidro i elektrane na bazi vetra, geotermalne energije... ali još niko u te poslove nije krenuo, zato što je malo kome jasno šta sve treba da se obezbedi da bi se izgradio objekat koji proizvodi struju, a destimulativan im je i period povraćaja uloženih sredstava, imajući u vidu kretanje cene električne energije u Srbiji", rekao je Manasijević.

Prema njegovim rečima, EPS tim ljudima zasad može da ponudi samo tehnička pravila, kojima se definiše kako da se ti objekti priključe na električnu mrežu i nema nikakvih drugih nadležnosti.


Beta je napisao:
ZRENJANINSKI "ŠINOVOZ" U STEČAJU

Zrenjanin -- Trgovinski sud objavio odluku o pokretanju stečajnog postupka u preduzeću "Šinvoz", koje poveriocima duguje 680 miliona dinara.

Preduzeće za remont šinskih vozila "Šinvoz", je pre tri i po godine, na aukciji u Novom Sadu, kupio beogradski biznismen Nebojša Ivković, plativši 240 miliona dinara za 56 odsto kapitala i obavezavši se ugovorom da će u svoju novu firmu uložiti 20 miliona dinara.

Umesto očekivanih ulaganja i proširenja posla, usledili su prinudni odmori i delimično otpuštanje radnika. Nezadovoljni niskim zaradama i potezima koje je povlačio Ivkovićev menadžment, na čijem se čelu danas nalazi generalni direktor Dragan Jevtović, radnici su u više navrata pretili generalnim štrajkom.

Uz napomenu da je Ivković samo većinski, a ne apsolutni vlasnik fabrike kome je država omogućila da kupi preduzeće sa 700 zaposlenih iako njegova firma Logistika ima svega petoro zaposlenih, radnici su prilikom poslednjeg masovnijeg protesta, februara ove godine, za teško stanje u preduzeću kao odgovornu označili i Agenciju za privatizaciju.

Radnici optužuju Ivkovića da, uz pomoć države i njenih institucija, gasi najbolju remontnu kuću u zemlji i da njenu imovinu i profit pretače na račune svojih firmi.

Oni su ga optužili da namerno ne isplaćuje zarade kako bi prinudio radnike da sami daju otkaze bez prava na zaostale plate i otpremninu, s krajnjim ciljem da gurne preduzeće u stečaj.

Od dolaska novog vlasnika, osnovna delatnost Šinvoza, remont šinskih vozila, gotovo je sasvim zapostavljena, a radnici su angažovani na seči starih vagona, što se ovde nikada nije radilo. Taj posao je donosio prihod, ali plate su kasnile mesecima, a o investicijama, većoj uposlenosti, poštovanju kolektivnog ugovora i rešavanju tehnološkog viška nije bilo ni govora.

Stoga su oba reprezentativna sindikata početkom godine zatražili od Agencije za privatizaciju i raskid kupoprodajnog ugovora sa većinskim vlasnikom, ali odgvor nisu dobili.

Agenciji je tada predočeno i to da kupac nije u predviđenom roku ispunio svoje investicione i druge obaveze, već je kao ulaganje u fabriku prikazao pet dizel elektro lokomotiva, od kojih je samo jedna kompletirana.

Ivkoviću je stavljeno na teret i to što za ovu godinu nije ugovorio nijedan novi posao, zbog čega je svih 520 radnika poslato na plaćeno odsustvo.

Stečajno veće sastavljeno od sudija Aleksandra Stojiljkovskog, Radoslave Ugrinov i Jelice Baković za stečajnog upravnika imenovalo je Nebojšu Bajića iz Kikinde.


Beta je napisao:
ŽELEZNICA: PRIHOD OD ROBE 87 MIL. €

Beograd -- Zarada Železnice Srbije od teretnog saobraćaja u prvih devet meseci 2007. dostigla je 6,8 milijardi RSD (oko 87 miliona evra)

Kako se navodi u saopštenju, zarada Železnice bila je oko 7,7 evra po toni prevezene robe, a oko 5,9 milijardi dinara ostvareno je transportom robe u međunarodnom saobraćaju.

Železnica Srbije prevezla je od januara do septembra, precizira se, ukupno 11,3 miliona tona robe, što je na nivou planiranog i za osam odsto više nego u istom preiodu 2006. godine.

Svakog dana Železnica je prevozila prosečno 41.300 tona robe mahom na relacijama do 300 kilometara, naveo je direktor sektora za robni saobraćaj Vasilije Krstić.

Prema njegovim rečima, 8,4 miliona tona robe prevezeno je u međunarodnom saobraćaju, za 11 odsto više nego u prvih devet meseci 2006. godine.

Krstić je precizirao da je od toga 3,7 miliona tona bila roba u tranzitu, dok je železnicom izvezeno 1,9 miliona tona robe iz Srbije, a uvezeno 2,8 miliona tona.

Kako je istakao, novina u transportnom saobraćaju u ovoj godini bila je uvođenje prvog kontejnerskog voza na liniji Beograd-Bar, pod promotivnim nazivom "Lovor", koji je saobraćajući od marta do septembra prevezao 387 kontejnera, dvostruko više nego cele 2006. godine .


Tanjug je napisao:
PRIVATIZOVANA 73 PREDUZEĆA

Leskovac -- U privredi 13 opština Jablaničkog i Pčinjskog okruga do sada su vlasničke promene usledile u 73 državna preduzeća.

Prema podacima Regionalne privredne komore u Leskovcu, koja je asocijacija privrede oba regiona, pred privatizacijom se nalazi još 77 preduzeća, najviše iz oblasti drvoprerađivačke, tekstilne, metalne i prehrambene industrije.

U većini njih sačinjeni su "materijali" neophodni u postupku vlasničkih promena kapitala, a u nekim preduzećima, koja su prezadužena ili nema realnih izgleda za njihovu revitalizaciju i pokretanje proizvodnje, neminovno će uslediti likvidacija.




REGION

B92, EM Online je napisao:
MAKEDONIJA:MIŠKOVIĆ KUPUJE RAMSTOR?

Skoplje -- Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković kupuje tržni centar Ramstor u glavnom gradu Makedonije, piše skopski dnevnik Večer.

Kako navodi list, razlozi za prodaju tržnog centra Ramstor, u koji je turski milijarder Rahmi Koc preko svoje kompanije Migros Turk investirao 35 miliona evra, još nisu poznati. Večer piše i da se očekuje da cena bude veća od 50 miliona evra.

Makedonski biznismen Ajdovan Ademoski, koji je posredovao u realizaciji turske investicije u Makedoniju, rekao je za Večer da nije bilo pregovora sa investitorima za prodaju TC Ramstore.

Da Delta nije pregovarala o kupovini tog tržnog centra kaže i predstavnik za medije Delta holdinga Aleksandar Bojić. Međutim, izvori bliski pregovaračkom timu sa obe strane nezvanično kažu da se pregovori privode kraju, a očekuje se da će biti okončani u narednih mesec dana.

Izgradnja šoping centra, koji zauzima površinu od 20 hiljada metara kvadratnih, koštala je 35 miliona evra. Kompanija Migros Turk, pored Makedonije, ima prodajne objakte u lancu Ramstor i u Rusiji, Azerbejdžanu, Kazahtsanu i Kirgistanu, dok je u ovoj godini zatvorila tri prodavnice u Bugarskoj.

Nedavno je saopšteno da će Delta u svoju imovinu u regionu investirati od 2,5 do tri milijarde evra u narednih pet godina. Planirana je izgradnja oko 15 tržnih centara u svim veći m gradovima regiona. Najavljeno je da će prvi takav centar van Srbije biti otvoren u Podgorici u maju 2008. godine, a posle toga slede investicije u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Hrvatskoj.

Delta planira izgradnju još dva tržna centra u Beogradu, dvostruko veća od Delta sitija. Jedan će biti na Autokomandi, njegova izgradnja će početi 2008. i biće završena 2010. godine.


B92, Vijesti je napisao:
CG: ĐORĐEVIĆ PRODAO HOTEL ADMIRAL

Budva -- Beogradski biznismen Nenad Đorđević je potvrdio podgoričkim Vijestima da je prodao luksuzni hotel Admiral u Budvi.

On nije želeo da kaže kome je prodao hotel, ali je kazao da ima još nekretnina u Crnoj Gori. Iako se u Budvi spekuliše da je od prodaje hotela Đorđević inkasirao više od deset miliona evra, kao i da iza kompanije koja ga je kupila stoje crnogorski biznismeni, tu informaciju niko nije mogao da potvrdi.

List navodi da je ova odluka u skladu sa njegovom dugo najavljivanom namerom da povuče kapital iz Crne Gore, podsećajući da je Đorđević ranije već prodao zgradu Jugoslovenskog rečnog brodarstva, a potom imovinu na ostrvu Sveti Nikola.

Đorđević je dospao u centar medijske pažnje kada je odlučio da proda sedam hektara na ostrvu Sveti Nikola, za više od 20 miliona evra. Iako je demantovao da je deo popularnih Havaja prodao Stanku Subotiću-Canetu, u javnosti se kao vlasnik najvećeg crnogorskog ostrva uveliko pominje ime tog biznismena.

Zgradu Jugoslovenskog rečnog brodarstva je kupio vlasnik podgoričke kompanije „Vektra" Dragan Brković, plativši za nju i zemljišnu parcelu tri miliona evra.

Admiral je prvi hotel na crnogorskom primorju koji je dobio pet zvezdica i već deset godina od kada je izgrađen nosi epitet najluk suznijeg.


B92, Business.hr je napisao:
CROBEX PAO 4,8 ODSTO PROŠLE NEDELJE

Zagreb -- Indeks Zagrebačke berze, Crobex, je prošle nedelje zabeležio pad od čak 4,8 odsto, pišu hrvatski mediji.

Na berzi je ostvaren promet od 1,06 milijardi kuna, odnosno oko 144 miliona evra, a najveći promet su imale deonice T-HT-a. Uz promet od oko 11,6 miliona evra, one su izgubile na vrednosti 4,97 odsto, i završile nedelju na najnižoj vrednosti od njihovog uvrštenja 5. oktobra.

Deonice Atlantske plovidbe su zabeležile pad od 7,46 odsto, deonice Dalekovoda su izgubile 0,63 procenata vrednosti, a deonice Ine 1,92 odsto.

Deonica Ingre je zabeležila pad od 3,82 odsto, pad cene od 4,95 odsto je imala deonica Adris grupe, dok je dieonica Eriksona Nikole Tesle pala za 6,45 procenata.

Indeks Zagrebačke berze je u poslednjih mesec imao korekciju od čak 11,82 procenata, ali je analitičare više iznenedila korekcija cene deonice Hrvatskih telekomunikacija (T-HT) od čak 13,68 odsto u istom periodu.

Oni procenjuju da su na pad vrednosti deonica T-HT-a uticali brojni faktori, među kojima se ističu neizvesnost zbog predstojećih izbora, navodna precenjenost hrvatskog tržišta kapitala, kao i želja građana da brzo naplate vrednost deonica T-HT-a.


Vijesti je napisao:
CG:KROACIJA OSIGURANJE OSNIVA FIRMU

Podgorica -- Kompanija Kroacija osiguranje, kao što je najavljeno, uskoro osniva kompaniju u Crnoj Gori.

U toj kompaniji su potvrdili da su podneli zahtev za dobijanje dozvole za rad za kompaniju koja će se baviti životnim osiguranjima na crnogorskom tržištu i dodaju da će u prvoj fazi poslovanja na crnogorskom tržištu klijentima ponuditi polise životnog osiguranja, a u drugoj fazi i neživotnih osiguranja.

"Kroacija osiguranje na svim tržištima na kojima je prisutno ima status lidera u uvođenju novih proizvoda koji su u potpunosti prilagođeni novim trendovima u osiguravajućoj industriji, a takvu ćemo politiku primenjivati i na svakom novom tržištu", kažu u tom osiguranju.

Direktor firme biće Mato Klaić, stručnjak sa višegodišnjim iskustvom u osiguravajućem poslu, prenosi podgorički list Vijesti.

Kroacija osiguranje je lider na hrvatskom tržištu osiguranja sa 37 odsto udela. Ugovorene premije su u iznosu od oko 342 miliona evra, a profit kompanije za devet meseci 2007. bio je 16,5 miliona evra. Usluge tog osiguranja dostupne su na tržištima Srbije, BiH i Makedonije.

Na crnogorskom tržištu osiguranja posluje pet osiguravajućih kuća Lovćen, Grave, Cepter, Svis i Montenegro osiguranje, a životno osiguranje pružaju prve tri.


Beta je napisao:
CG: INFLACIJA DO NOVEMBRA 3,5%

Podgorica -- Inflacija merena rastom cena na malo u Crnoj Gori u prvih deset meseci ove godine iznosila je 3,5 odsto.

Cene na malo u oktobru su, u odnosu na decembar prošle godine, povećane za 6,7 odsto, dok su u odnosu na septembar veće za 0,6 procenata. Industrijski proizvodi poskupeli su na mesečnom nivou 0,7 odsto, poljoprivredni 0,1 odsto, cene usluga nisu rasle, dok je piće pojeftinilo za 0,2 odsto.

Na rast cena industrijskih proizvoda najviše je uticala hrana, koja je poskupela 2,3 odsto.

Za 12,6 odsto poskupelo je jestivo ulje, 8,3 mleko, 1,9 meso, 1,1 prerađeno povrće, 0,6 konditorski proizvodi i 0,4 odsto prerađeno voće.

Sveže povrće poskupelo je 1,8 odsto, a jaja za 0,2 procenta, dok je sveže voće jeftinije za 1,3 odsto.

Prosečna plata, bez poreza i doprinosa, u oktobru je u odnosu na septembar povećana 2,9 odsto na 355 evra. Prosečna zarada u periodu januar-oktobar ove godine bila je 331 evro i u odnosu na isti period prošle godine povećana je za 17,8 odsto.

Ukupan indeks rasta troškova života u prvih deset meseci je 3,6 odsto, dok je indeks rasta u odnosu na decembar prošle godine 6,3 procenta.

Crnogorska industrijska proizvodnja u oktobru je, u odnosu na prethodni mesec, porasla 19,1 odsto, a u odnosu na isti mesec prošle godine 27,8 odsto. U prvih deset meseci 2007. industrijska proizv odnja beleži porast od 1,3 odsto.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, inflacija merena porastom troškova života u poslednjih 12 meseci iznosila je 6,5 odsto, a za prvih devet meseci ove godine 5,5 odsto. Prosečna stopa rasta troškova života u prvih devet meseci iznosila je 3,2 odsto.

Godišnji rast cena u Crnoj Gori, prema Centralnoj banci, je u septembru iznosio 6,4 odsto, dok su u prvih devet meseci cene na malo porasle 6,1 odsto. Prošečna stopa rasta cena na malo, prema Centralnoj banci, u prvih devet meseci je 3,1 odsto.


Tanjug je napisao:
PONUDA PETROLA ISTIČE DANAS

Ljubljana -- Državni fondovi KAD i SOD, koji drže ukupno 28,23% akcija "Istrabenza", spremni da prihvate ponudu "Petrola" od 110€ po akciji.

Slovenačka naftna kompanija "Petrol" je 10. oktobra objavila ponudu od 100 evra po akciji "Istrabenza", što je bilo značajno manje od njihove tadašnje tržišne vrednosti, ali je ponuda 26. oktobra povećana na 110 evra, pošto su fondovi KAD i SOD saopštili da su spremni da prodaju svoj udeo po toj ceni, prenela je slovenačka agencija STA.

Iako su pomenuta dva fonda još tada odlučila da prihvate ponudu "Petrola", zadržali su pravo da akcije prodaju boljem ponuđaču, ukoliko se on pojavi.

Druge kompanije zainteresovane za preuzimanje slovenačkog energetsko-turističkog konglomerata "Istrabenza", a očekivale su se ponude srpske kompanije "Delta", slovenačkog trgovinskog lanca "Engrotuš" i investicione firme "Kranjska investicijska družba", imale su rok do 9. novembra da objave ponude, ali one to nisu učinile, tako da je "Petrol" ostao jedini ponuđač.

Izvršni direktor "Petrola" Marko Križanovski je nedavno izjavio da preuzimanje "Istrabenza" nije cilj, nego deo razvojne strategije njegove kompanije da postane vodeće energetsko preduzeće u regionu, pri čemu bi Slovenija bila samo jedno od tržišta na kojem ono posluje.


Beta je napisao:
DENJUB FUDS NA NOVOM TENDERU ZA KIM

Beograd -- Denjub fuds će razmotriti učešće na novom tenderu za kupovinu Karlovačke industrije mleka, koji je najavila hrvatska vlada.

"Ukoliko Denjub fuds grupa dobije neku vrstu satisfakcije, imajući u vidu prethodna loša iskustva, razmotrili bi mogućnost da se ponovo prijavimo na tender", rekao je Beti Rade Pribićević, direktor za korporativne poslove te kompanije, koja upravlja najvećim mlekarama u Srbiji.

Denjub fuds grupa (Danube Foods Group), u vlasništvu britanskog "New World Value" fonda, kojim upravlja kompanija Salford, učestvovala je na dva od tri tendera za kupovinu KIM-a i oba puta dala najbolju ponudu, ali nije uspela u nameri da postane njen vlasnik.

Pribićević nije mogao da sa sigurnošću kaže da li će Denjub fuds učestvovati na novom tenderu pošto kompanija nije dobila statisfakciju niti je novi konkurs za prodaju karlovačke mlekare formalno otvoren, iako ga je hrvatska vlada najavila.

"Po poslednjim informacijama koje imam, potpredsednik Vlade Hrvatske je pre izvesnog vremema izjavio kako je izgleda došlo do greške sa jednim ponuđačem na prethodnom tenderu, odnosno da se radi na našoj kompaniji", rekao je Pribićević.

Tada je, kako je dodao, potpredsednik hrvatske vlade rekao da će dati nalog stručnim službama da ispitaju slučaj, kako bi se kompaniji uputilo izvinjenje ukoliko se uspostavi da j e došlo do greške.

Na pitanje da li je dovoljno izvinjenje da bi ponovo učestvovali na tenderu, Pribićević je rekao da se niko u Denjubu nije naljutio, već da je kompanija pretrpela štetu.

"Ono što bi bilo neophodno je da se konstatuju stvari onakve kakve jesu i ništa više od toga", kazao je Pribićević.

"Očekujemo da, ako ozbiljnu kompaniju pozovete da učestvuje na tenderu, a oni su nas zvali na treći tender, postupate korektno", zaključio je on i ocenio da bi za početak bilo najbolje da se konstatuje da je Denjub fuds grupi učinjena nepravda.

U sastavu Denjub fuds grupe u Srbiji posluju beogradski Imlek i Mlekara "Subotica" i Novosadska mlekara, kao i konditorska kompanija Bambi-Banat, a suvlasnik je i aranđelovačkog "Knjaza Miloša".


Tanjug je napisao:
NLB GRUPA POVEĆALA PROFIT I AKTIVU

Ljubljana -- Nova ljubljanska banka povećala je u prvih devet meseci 2007. profit pre plaćanja poreza za 46 odsto, na 176 miliona evra.

Ukupna imovina najveće slovenačke bankarske grupacije, koju čine 63 banke u 16 zemalja, porasla je od januara do septembra ove godine za 17,9 miliona evra.

Glavna banka u okviru NLB grupe uvećala je u tom periodu ukupnu aktivu za skoro 20 odsto, na 12,5 milijardi evra.

Nadzorni odbor grupacije je, razmotrivši strateške ciljeve grupe NLB, ocenio da je banka i dalje jedna od vodećih na tržištu bankarskih usluga u jugoistočnoj Evropi.




SVET

Tanjug je napisao:
KAMAZ ULAŽE DVE MILIJARDE DOLARA

Moskva -- Najveći ruski proizvođač kamiona Kamaz uložiće u narednih pet godina dve milijarde dolara u modernizaciju i širenje proizvodnje.

Ruska kompanija planira da iduće godine poveća proizvodnju na 65 hiljada vozila, sa ovogodišnje 53 hiljade, izjavila je direktorka finansija te kompanije Jelena Milinova.

Kamaz, čije je sedište u ruskom regionu Tatarstan, ima fabrike i u Poljskoj, Kazahstanu, Azerbejdžanu, Ukrajini, Etiopiji i Vijetnamu. Vrednost ukupne prodaje kompanije ove godine mogla bi da se poveća za trećinu, na oko 3,5 milijardi dolara.

Kompanija namerava ugradnju nove opreme u svoju rusku fabriku u gradu Naberežnjije Čelni, kako bi povećala kapacitet na 25 hiljada vozila, a pregovara i sa evropskim proizvođačima o izgradnji montažne linije za lake kamione.

Pedeset procenata kupaca Kamazovih vozila čine kompanije iz oblasti građevinarstva i proizvodnje nafte i zbog njihove visoke stope rasta, raste i potražnja za Kamazovim vozilima.


Tanjug je napisao:
CENE HRANE NASTAVIĆE DA RASTU

Dakar -- Klimatske promene, rast stanovništva i veća tražnja biogoriva upućuju da će već visoke cene hrane nastaviti rast i narednih godina.

Svetski program za hranu (WFP) je upozorio da će rast cena dodatno ugroziti najsiromašnije svetsko stanovništvo, jer su poslednjih meseci cene hrane znatno porasle i u razvijenim i u zemljama u razvoju, a situacija je naročito teška u Africi.

Od Senegala, na zapadnoj obali, do Etiopije, na istoku kontinenta, nezadovoljstvo rekordnim cenama osnovne hrane je u srži političkih debata, čak i u zemljama koje karakteriše relativno stabilna privreda, preneo je Rojters.

Oštri protesti potresli su poslednjih nedelja i tradicionalno konzervativnu muslimansku Mauritaniju, u kojoj su demonstranti bacali kamenice, palili gume i pokušali da provale u bar jedno državno skladište hrane.

Nezabeleženo visoke cene nafte povećale su troškove prevoza hrane, a eksplozija proizvodnje biogoriva (kao ekološki prihvatljivijih od fosilnih) otrže sve značajniji deo useva iz lanca proizvodnje hrane, što doprinosi visokim cenama prehrambenih proizvoda.

Kina, koja je bila jedan od najvećih svetskih izvoznika kukuruza, prošle godine nije izvozila ovu žitaricu, već je viškove koristila za proizvodnju biogoriva, dok afrički farmeri više novca dobijaju za kasavu (manioku) koju prodaju kao alternat ivnu sirovinu za proizvodnju energije, nego ako je plasiraju u prehrambeni sektor.

Samo klimatske promene će prouzrokovati rast brojnosti pothranjenih stanovnika naše planete sa sadašnjih 40 na 170 miliona, prognoza je jednog međuvladinog panela eksperata.

Promene u obimu i dinamici padavina nagoveštavaju da će možda za manje od deset godina u regionima Afrike koji zavise od periodičnih kiša, proizvdonja hrane opasti za polovinu. A baš u tim oblastima beleži se veći rast populacije nego gotovo igde u svetu. Na primer, u Nigeru, na južnom obodu Sahare, žene u proseku rađaju preko sedmoro dece.

U američkoj banci "Goldman Saks" ističu da iza rasta cena žitarica, mesa, jaja i mlečnih proizvoda u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini stoje trajniji strukturalni faktori.

Centralne banke Kine, Brazila i Indije izrazile su zabrinutost zbog trajnog uticaja viših cena hrane, a WFP-u ovakav trend otežava nastojanja da nađe sredstva za finansiranje hitne pomoći u hrani za najugroženije u svetu.

"Troškovi WFP-a za nabavku hrane su u poslednjih pet godina povećani za 50 odsto. Očekujemo da u naredne dve godine oni porastu za dodatnih 35 odsto", izjavila je izvršni direktor WFP-a Žozet Širan.


Tanjug je napisao:
MMF O ULOZI ZEMALJA U RAZVOJU

Klajnmond -- Odluka o zahtevima zemalja u razvoju da dobiju veću ulogu u procesu odlučivanja u MMF može da se očekuje narednih meseci.

Generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Štros-Kan je na godišnjoj konferenciji predstavnika Grupe 20 finansijski najmoćnijih zemalja sveta, koja se održava u Južnoj Africi, rekao da se sve članice te grupe slažu da je "promena neophodna".

Štros-Kan, koji je kormilo Fonda preuzeo ovog meseca, dodao je, međutim, da članice Grupe ne mogu da se slože oko toga ko će se odreći dela kvota i glasa da bi se napravio prostor za zemlje u ekonomskom usponu, izvestio je AP.

"Rezultat mora biti pomeranje kvota sa zemalja u razvoju na one u ekonomskom usponu. Pitanje je koliko će to pomeranje biti veliko - ko će izgubiti (deo kvota), ko će dobiti," rekao je Štros-Kan novinarima na godišnjem samitu G20.

Grupa okuplja ministre finansija i guvernere centralnih banaka Grupe sedam najrazvijenijih zemalja sveta i država u ekonomskoj ekspanziji, kao što su Indija, Brazil, Kina i druge.

Članice G20, kako navodi AP, u ukupnoj svetskoj populaciji učestvuju sa dve trećine, u ukupnom svetskom bruto domaćem proizvodu sa 90 odsto, a u ukupnoj svetskoj trgovini sa više od 80 odsto.

Zemlje u razvoju odavno tvrde da se svet promenio otkako je MMF, zajedno sa Svetskom bankom, osnovan pre 63 godine i da sistem te institucije, u kome je veća moć data zemljama sa većim ekonomijama, naročito Sjedinjenim Državama, više ne odražava današnju realnost.

Rekavši da se o ovom spornom pitanju raspravlja već više od dve godine, Štros-Kan je zaključio da je, po njegovom mišljenju, moguće da se narednih meseci reši ili načini značajan napredak.


Tanjug je napisao:
GRČKA I TURSKA OTVORILE GASOVOD

Ipsala -- Premijeri Grčke i Turske svečano su otvorili gasovod kojim će se do evropskih tržišta transportovati gas iz kaspijskog regiona.

Gasovod u dužini od 300 kilometara snabdevaće članice Evropske unije gasom iz kaspijskog regiona, zaobilazeći Rusiju i nestabilno područje Bliskog istoka. Povezivaće grčku i tursku mrežu gasovoda, da bi na kraju transportovao gas iz Azerbejdžana do Italije.

Ovaj projekat će doneti značajne koristi i Turskoj i Grčkoj. Pokazuje da možemo da živimo u harmoniji i da od toga imamo koristi," rekao je Kostas Karamanlis, grčki premijer, ponovivši svoju podršku za napore Turske da postane članica EU.

"Svi Grci žele dobrosusedske odnose sa Turskom i snažno podržavaju kurs Turske prema Evropi," rekao je grčki premijer.

Turski premijer Redžep Tajip Erdogan je ukazao na potencijal za dalje proširenje grčko-turske saradnje u oblasti energetike.

"Ovaj gasovod će podstaći prosperitet u regionu. Put svile će takođe postati put energetike koji povezuje istok i zapad, preko Turske," rekao je Erdogan.

Rusija svojim isporukama gasa podmiruje 25 odsto potreba Evrope za tim energentom, a trećinu potreba u nafti, pokazuju podaci Evrostata, pa zapadni krugovi sve više strahuju da bi Moskva mogla energetiku da upotrebi kao političko oruđe, podseća AP.

R adovi na projektu vrednom 300 miliona evra (440 miliona dolara) počeli su u martu 2005, na inicijativu Karamanlisa i Erdogana.

Grčki analitičar Konstantinos Filis je ocenio da je "ovo praktično prvi značajniji zajednički projekat koji povezuje dve zemlje" i koji im donosi uzajamne ekonomske koristi.

Podvodni gasovod od Burse u Turskoj do Komotinija u Grčkoj u početku će transportovati 250 miliona kubnih metara gasa godišnje.

Do 2012, kada bude završena kopnena i podvodna veza do Italije, gasovod ukupne dužine 800 kilometara imaće godišnji kapacitet od 11,6 milijardi kubnih metara, a oko 70 odsto biće namenjeno italijanskom tržištu.


Beta je napisao:
OPEK ZA STABILNE CENE ENERGENATA

Rijad -- Na samitu Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) u Rijadu je istaknuta privreženost te organizacije stabilnosti cene nafte.

U predlogu deklaracije samita istaknuto je da ta organizacija deli zabrinutost međunarodne zajednice zbog klimatskih promena kao dugoročne pretnje, kao i da OPEK nastoji da se postigne "stabilnost globalnog energetskog tržišta".

Među liderima zemlja izvoznika nafte koji prisustvuju samitu nalaze se i iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad i predsednik Venecuele Ugo Čaves - lideri poznati po svom izrazitom antiamerikanizmu, a delegati ocenjuju da domaćin Saudijska Areabija nastoji da ih spreči da budu u središtu pažnje.

Oba lidera su se ranije upuštala u oštre sporove sa SAD, inače bliskim saveznikom Saudijske Arabije.

Saudijska Arabija juče se usprotivila pokušaju predsednika Irana i Venecuele da u deklaraciji istaknu zabrinutost zbog slabosti dolara, a ostale zemlje su podržale stav domaćina.

Zbog rekordne cene nafte koja sada košta skoro 100 dolara po barelu, zemlje uvoznice nafte vrše pritisak na OPEK da poveća proizvodnja nafte. Zvaničnici OPEK-a, međutim, kažu da malo toga mogu da urade povodom cene nafte budući da su čionioci koji su doveli do rekordnih cena izvan njihove kontrole.

Najavljeno je i da će odluka o povećanju izvoza b iti ostavljena za sledeći sastanak zakazan u Abu Dabiju za 5. decembar, što ukazuje i da će na ovom samitu, koji traje do sutra, u žiži biti druga pitanja, poput zaštite životne okoline.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 22.11.2007. 15:42:35 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 13.07.2005. 10:11:29
Postovi: 3783
Godina: Dipl.
Smer: ME
Citiraj:
Google postaje mobilni operater?

Američki Internet pretraživač Google najverovatnije će učestvovati na tenderu za novu mrežu mobilne telefonije na američkom tržištu.

Google će, da bi postao veliki operater mobilne telefonije, morati da uloži više milijardi dolara, preneli su francuski mediji.

Ta američka kompanija ima još 11 dana da se prijavi na tender za frekvence koje bi joj omogućile da 2009-2010. godine lansira novu mrežu mobilne telefonije u SAD.

Dokumentacije za učešće na licitaciji trebalo bi da budu dostavljene do 3. decembra uveče Saveznoj komisiji za komunikacije, američkom organu za kontrolu telekomunikacionog tržišta.

Sama licitacija neće početi pre kraja januara 2008. godine, a frekvence će novi vlasnici moći da koriste tek od 2009. godine.


MONDO

_________________
"If you don’t have the best of everything, make the best of everything you have."


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 23.11.2007. 11:41:44 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Beta, EM Online je napisao:
DDOR: FONDIJARIJA NUDI 240 MIL. € ?

Beograd -- Nakon pregovora sa predstavnicima srpske vlade, Fondijarija je povećala ponudu za DDOR na 240 miliona evra, saznaje Ekonomist

Ipak, kako tvrde Ekonomistovi izvori, ni ta cena ne zadovoljava sve predstavnike države, jer među njima ima onih koji smatraju da jedna od najvećih srpskih osiguravajućih kompanija ne sme da bude prodata za manje od četvrt milijarde evra.

Ti izvori tvrde i da će pojedini predstavnici srpske Vlade, do sutrašnje konačne odluke hoće li DDOR biti prodat Fondijariji ili ne, insistirati da od italijanske kompanije dobiju još bolju ponudu.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić je ranije danas rekao da će, kao član Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita, koja sprovodi postupak prodaje DDOR-a, glasati da se ne prihvati ponuda Fondiarije, ukoliko ta kompanija ne poboljša ponudu.

Fondijarija je ponudila prenisku cenu za kupovinu 83,3 odsto kapitala osiguravajuće kuće DDOR iz Novog Sada, kaže Dinkić. Koja ponuđena cena bi bila prihvatljiva on nije želeo da procenjuje, ali je dodao da će svoj predlog reći članovima Upravnog odbora Agencije.

Prema nezavničnim infromacijama, Fodijarija je ponuđenu cenu od 180 miliona evra prvobitno povećala na 2 25 miliona, što nije bilo prihvatljivo za većinu članova tenderske komisije.

Fondijarija je bila jedini ponuđač koji je na tenderu za prodaju DDOR-a, objavljenom u maju prošle godine, dostavila obavezujuću ponudu. Tenderska komisija nije mogla da se odluči posle otvaranje te ponude da li da je prihvati, pa je odlučila da u dodatnom roku od pet dana donese konačnu odluku.


B92, Tanjug je napisao:
RTB BOR: CENA JEDINI KRITERIJUM

Beograd -- Posle otvaranja finansijskih ponuda za RTB Bor u razmatranje će biti uzeta samo najveća ponuđena cena, kažu u Tenderskoj komisiji

Državni sekretar za privatizaciju Luka Andrić je rekao da neće biti uzeti u obzir dodatni socijalni program i investicije u Rudarsko-topioničarski basen Bor u slučaju da su i njih investitori naveli.

"Moguće je da svako od ponuđača ponudi dodatni socijalni program - dodatne otpremnine i benificije, produžavanje roka zadržavanja radnika, a i veće investicije. Međutim, to se neće bodovati i jedini kriterijum za rangiranje ponuda biće ponuđena cena", objasnio je Andrić.

Prema njegovim rečima, u ovom slučaju državi je u interesu da dobije što više novca za namirenje poverilaca, od kojih su najveći Agencija za osiguranje depozita kao zastupnik bivših banaka u stečaju i komercijalna potraživanja, poput potraživanja firme Mitelineos.

On je podsetio da će se pre otvaranja finansijskih otvoriti tehničke ponude koje moraju da sadrže minimalni socijalni program o preuzimanju svih trenutno zaposlenih radnika i njihovom zadržavanju u radnom odnosu najmanje tri naredne godine.

U tehničkoj ponudi mora da se nalazi i dokumentacija kojom se kupac obavezuje da će ispuniti minimalne zahtevane investicije od 180 miliona dolara, ne ophodne za poštovanje ekološih standarda, i da dostavi garanciju koja glasi na deset miliona dolara kojom ponuđač garantuje da neće odustati od ponude.

Andrić kaže da će deo od tih 180 miliona dolara biti uložen u opremu i tehnologiju postojeće Topionice, a nakon toga će se u naredne tri do četiri godine izgraditi nova.
On je napomenuo da će i Svetska banka obezbediti dodatnih 40 miliona dolara kredita, a veći deo te sume će otići na sanaciju jalovišta koja će ostati u vlasništvu države.

Novom vlasniku će ugovorom biti pružena i mogućnost da potražuje od države i naknadu štete u visini do 50 miliona dolara, ukoliko se utvrdi da je šteta nastala pre nego što je kupac kupio predmetnu imovinu.

Sutra otvaranje ponuda

Tenderska komisija će sutra otvoriti tehničke ponude za prodaju RTB Bor, a pored ruske kompaniije SMR koja je juče dostavila Agenciji za privatizaciju dodatnu dokumentaciju, ponudu je dao i austrijski konzorcijum u kojem su tri firme iz grupacije Atek (A-TEC), koji je ispunio sve kvalifikacione uslove.

Pre otvaranja ponuda, savetnik Agencije će oceniti da li SMR (Strikeforce Mining and Resources), deo Bejzik elementa (Basic) Olega Deripaske, ispunjava uslove za učešće na tenderu na osnovu dokumentacije koju je dostavio u dodatnom roku. U slučaju da tehničke ponude sadrže predviđena dokumenta, otvoriće se i najvažniji deo - finansijske ponude, dodaje se u saopštenju u kom se ističe da će pobednik na tenderu biti izabran isključivo na osnovu ponuđene cene.

Podsećamo, Agencija za privatizaciju je 31. avgusta ove godine objavila drugi tender za prodaju RTB-a po minimalnoj ceni od 340 miliona dolara i uz prihvatanje investicionog programa od najmanje 180 miliona dolara.


B92, Beta je napisao:
ŠTRAJK ZBOG BESPLATNIH AKCIJA

Beograd -- Sindikati javnih preduzeća održali su jednočasovni štrajk upozorenja zbog najave besplatnih podela akcija.

Sindikati javnih preduzeća veruju da bi po najavljenom konceptu radnici tih preduzeća bili oštećeni, jer bi po novom zakonu suma koju bi na kraju dobili bila duplo manja nego što bi bila da se akcije dele po postojećem zakonu. Štrajkovi upozorenja održani su u Elektroprivredi Srbije, Pošti, NIS Jugopetrolu, Telekomu, Vodovodu i kanalizaciji, i JAT-u.

Članovi konfederacije samostalnih sidikata traže da Vlada ne menja postojeći zakon o privatizaciji javnih preduzeća po kome zaposleni imaju 30 odsto od podele preduzeća. Prema novom predlogu, taj procenat smanjen je na 15 odsto i odnosi se na sve punoletne građane Srbije koji do sada nisu dobijali akcije, bez obzira na to da li imaju radnog iskustva ili ne. Sindikalci veruju da su takvim odnosom oštećeni upravo radnici u javnim preduzećima

Radnici smatraju da bi novim konceptom podele besplatnih akcija javnih preduzeća suma koju bi trebali da dobiju bila manja za 50 odsto.

Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Srbije Ivica Cvetanović izjavio je da očekuje da se pregovori sindikata javnih preduzeća i Vlade nastave u ponedeljak ili utorak. On je kazao da još nema zvaničan poziv na pregovore iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, ali da ima informacije da će poziv dobiti. Do sada je bilo pregovora sa pojedinačnim sindikatim a, dodao je Cvetanović.

Dinkić: Radnicima ponuđena prednost

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je da očekuje da postigne dogovor sa sindikatima javnih preduzeća o podeli besplatnih akcija.

"Radnicima u javnim preduzećima je ponuđeno da mogu da kupe dodatnih četiri odsto akcija preduzeća u kojima su radili uz popust od 50 odsto, plus da budu u istoj grupi sa ostalim građanima kojima će se deliti 15 odsto akcija javnih preduzeća", rekao je Dinkić novinarima.

On je dodao da se radnicima javnih preduzeća ne sviđa to što će biti u istoj grupi sa građanima koji čekaju da ostvare svoje pravo na besplatne akcije.

"Meni nije važna forma već suština, što znači da zaposleni u javnim preduzećima ne mogu dobiti više nego što im je namenjeno, bilo da izabaru da dobiju novac ili akcije", naglasio je Dinkić.

Prema njegovim rečima, pravedno je da bivši i sadašnji radnici javnih preduzeća imaju izvesnu prednost u odnosu na druge građane pri podeli akcija tih preduzeća, ali, "treba da imaju u vidu da nisu samo oni učestvovali u podizanju vrednosti javnih preduzeća, koja imaju monopolsku poziciju".

Besplatna podela akcija punoletnim građanima koji nisu dobili akcije u privatizaciji društvene imovine mogla bi, kako je rekao Dinkić, najranije da počne u 2009. godini i da se završi 2010. godine.

"U roku od šest meseci posle usvajanja zakona o besplatnoj podeli akcija biće doneti svi podzakonski akti i u tom roku će Agencija uputiti poziv građanima da se prijave u filijalama Nacionalne službe za zapošljavanje, u roku koji neće biti kraći od šest meseci", objasnio je Dinkić.

Prva ponuda akcija Telekoma na berzi, prema njegovoj proceni, mogla bi da počne u četvrtom kvartalu iduće godine, dok bi tender za privatizaciju NIS-a i Jata trebalo da bude objavljen krajem prvog ili početkom drugog kvartala iduće godine.

Prema predlogu zakona o besplatnoj podeli akcija, građani koji dobiju akcije javnih preduzeća moći će da ih prodaju tek posle šest meseci od utvrđivanja njihove tržišne cene.


Beta, Tanjug je napisao:
DALJI PAD INDEKSA BEOGRADSKE BERZE

Beograd -- Indeksi Beogradske berze su i danas nastavili silaznu korekciju, dok je vrednost prometa povećana za oko 150 miliona dinara.

Indeks akcija najlikvidnijih domaćih preduzeća, Beleks15, pao je za još 1,77 odsto vrednosti i zaključen je na 2.210,18 indeksnih poena, dok je opšti indeks Beleks lajn niži 2,09 odsto i poslovanje je završio na 3.741,84 poena.

Prema izveštaju Berze, u trgovanju akcijama preduzeća realizovano je 716 transakcija, 25 manje nego juče, ali je vrednost povećana za oko 150 miliona, na 362.361.271 dinar.

Rast cena od 5,26 odsto zabeležen je u trgovini sa akcijama "Zorka Pharme" (ZOPH) iz Šapca, a 2,25 odsto "Meser Tehnogasa" (TGAS) iz Beograda.

Silazne korekcije cena su bile mnogo oštrije, akcije subotičke "Fidelinke" (FIDL) su pojeftinile 11,58 odsto, a beogradskih firmi "Dunav osiguranje" (DNOS), 10,41, "Jubmes banke" (JMBN), 10,40, "Politike" (PLTK), 9,63 i "Imleka" (IMLK), 7,07 odsto.

Najveći pojedinačni promet, isto kao i juče, postignut je akcijama niške "AIK banke" (AIKB), 190.500.217 dinara, a slede sa daleko manjim prometom "Komercijalna banka" (KMBN) i "Agrobanka" (AGBN), obe iz Beograda, sa 28.545.180, odnosno 19.807.109 dinara.

Strani investitori su realizovali 46,81 odsto ukupne kupoprodaje, s tim što su prodali dvostruko više akcija (63,31 odsto) nego što su kupili (30,31 odsto).

Pavlović: Investiranje nije sprint nego maraton

Trenutna cena akcija na Beogradskoj berzi na nivou je s početka godine i sada je prava prilika da se kupuju akcije, rekao je portfolio menadžer fonda FIMA Prokativ (ProActive) Vladimir Pavlović.

"Investiranje nije trka na 100 metara već maraton. Dugoročni investicioni horizont je ono što deli uspešne od neuspešnih igrača na berzi", naglasio je Pavlović.

Menadžer FIMA Prokativ fonda kazao je i "da svako ko veruje u demokratski kapacitet Srbije treba da zna da su korekcije cena na berzi dugotrajan proces koji traje od maja a da su berzanski skokovi obično brzi i dese se, posle dobrih vesti, u samo par dana".

Najbolji primer za to, podsetio je Pavlović, jesu dešavanja s početka maja kada su zbog političke nestabilnosti cene za tri-četiri dana pale za gotovo deset odsto da bi se zatim, u samo jednom danu, vratile na prvobitne nivoe.

Osvrćući se na pad investicionih jedinica investicionih fondova u Srbiji, Pavlović je rekao da je sasvim razumljivo da njihova vrednost pada na tržištu koje je značajno oslabilo poslednjih dana ali je istakao da su one pale u znatno manjoj meri od berzanskih indeksa.


EM Online je napisao:
RADUJKO BUDUĆI DIREKTOR TELEKOMA?

Beograd -- Najizvesniji kandidat za novog direktora Telekoma Srbije je Branko Radujko, nezvanično saznaje Ekonomist.

Upravni odbor PTT-a, koji je većinski vlasnik Telekoma Srbije, sledećeg utorka će raspravljati o razrešenju generalnog direktora Draška Petrovića, izboru novog, kao i novih članova UO-a. Drašku Petroviću je navodno, kako Ekonomist saznaje, umesto dosadašnje funkcije ponuđeno da bude direktor crnogorskog m:tel-a.

Radujko, diplomirani pravnik je rođen u Kninu 1974. godine, a član je Demokratske stranke od 1998. godine. Karijeru je započeo kao advokatski pripravnik. Zatim je dve godine radio u međunarodnom humanitarnom sektoru, u okviru programa UNHCR-a, na regionalnim projektima povratka izbeglica u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, odnosno interno raseljenih lica na Kosovo i Metohiju.

Početkom 2002. godine, predsednik Vlade Republike Srbije Zoran Đinđić imenovao ga je za svog savetnika. Bio je zadužen za sprovođenje "Nacionalne strategije za rešavanje problema izbeglica i interno raseljenih lica", kao i za politiku u vezi sa Kosovom i Metohijom.

Posle ubistva premijera Đinđića, odlukom Vlade, postavljen za šefa Kabineta predsednika Vlade Zorana Živkovića.

Predsednik Republike Srbije Boris Tadić, avgusta 2004. godine, postavio ga je za specijalnog savetnika zaduženog za regionalnu politiku. Od juna 2006. godine Radujko je gene ralni sekretar predsednika Republike.


Beta je napisao:
DINKIĆ:POMOĆ ZA NOVA RADNA MESTA

Beograd -- Sedam kompanija je iz NIP-a dobilo bespovratna podsticajna sredstva za zapošljavanje radnika.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić potpisao je ugovore sa sedam kompanija o dodeli 7,2 miliona evra bespovratnih podsticajnih sredstava za zapošljavanje 3.099 radnika. Novac je izdvojen iz Nacionalnog investicionog plana (NIP), a te kompanije će ukupno u Srbiji investirati 60,8 miliona evra.

Ugovori su potpisani sa tri kompanije iz Srbije - "Drvopromet" koja će u Despotovcu otvoriti pogon, "Makom" koja gradi fabriku u Irigu i "Medaki" koja investira u Novom Pazaru u proizvodnju dečje konfekcije.

Podsticajana sredstva dobile su četiri inostrane firme - "Golden Lejdi" iz Italije koja u Loznici gradi drugu fabriku u Srbiji, "Gramer" iz Nemačke koja investira u Aleksincu, "Kloting" iz Kipra koja će u fabrici u Doljevcu zaposliti 1.400 radnika i makedonsko-švedski "Seavus" koji će u Nišu otvoriti istraživački centar u oblasti elektronike.

Dinkić je najavio da će do kraja godine biti urađena strategija razvoja srpske industrije, kako bi se povratio ugled nekih privrednih grana, kao što je elektronika.

U ranija tri ciklusa u okviru programa podsticaja investitora, koji Ministarstvo ekonomije sprovodi sa Agencijom za strana ulaganja i promociji izvoza SIEPA, bespovratan novac iz NIP-a dobilo je 17 inostranih i 14 domaćih kompanija, u ukupnoj vrednosti od 15,6 miliona evra.

Te kompanije su investirale 231,3 miliona evra i otvorile 7.654 novih radnih mesta.

Investitori se za podsticaje u petom ciklusu mogu prijaviti do 7. decembra.

Uredbom Vlade Srbije o uslovima i načinu provlačenja direktnih investicija predviđeno je da se podsticaje otvaranju radnih mesta za tri godine iz NIP-a izvodvoji 22,9 miliona evra.

U prvoj godini primene Uredbe odobrena su sredstva za investitore koji su zaposlili 10.756 radnika i uložili 292 miliona evra.


B92 je napisao:
ĐELIĆ: INDUSTRIJE KORISTE ZAŠTITU

Beograd -- Stepen zaštite u industriji ulja, u branši u kojoj možemo postati značajni izvoznici, biće preispitan, najavio Đelić.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić je u Kažiprstu B92 najavio da će se preispitati zaštita, koja je data proizvođačima ulja i ostalih industrija, "od 30 odsto carine plus prelevmani, koja se u potpunosti iskorišćava da se sva poskupljenja prenesu na potrošače".

"Očigledno je da stepen zaštite nije iskorišćen da se šire kapaciteti, zapošljavaju ljudi, da postanu velesila u proizvodnji zejtina, margarina. Takođe je očigledno da se ta zaštita iskorišćava da cene porastu", ocenio je Đelić.

Prema njegovim rečima, munjevito poskupljenje ulja, koje je usledilo nakon ovogodišnje suše i sa druge strane pojeftinjenje koje se nikada nije dogodilo kada je rod bolji, je jedna od indikacija.

"Studija Eurostata, statističke organizacije EU, pokazuje da su uglavnom cene prehrambenih proizvoda, prema uporednoj kupovnoj moći, niže u našoj zemlji, što nije slučaj sa uljem", objasnio je Đelić i dodao da će Vlada razmotriti da li postojeća mera zaštite daje efekte ili samo omogućava nekima da više zarade, mimo njihove produktivnosti.

Đelić: Protiv sam izgradnji nuklearki

Đelić je podsetio da je, na debati oko državnog razvoja u Boru, istakao da je protiv izgradnji nuklearki u Srbiji, jer naša zemlja ima druge opcije.

Prema Đelićevim rečima, neke zemlje, koje su dugo bile protiv toga, kao Velika Britanija, sada to razmatraju, jer nemaju druge opcije.

"Nismo iskoristili ni sav lignit koji imamo. Imamo imnogo hidropotencijala i možemo izgraditi oko hiljadu mini hidroelektrana, a nismo takli ni pitanje obnovljive energije", precizirao je on i istakao primer Nemačke, koja ima veliki broj vetrenjača.

"Želimo da pokrenemo učmalost u debati oko naše energetike i da počnemo da radimo na tome. Da zamenimo sijalice u našoj zemlji, da izgradimo novu termoelektarnu i ako je izgradimo da izvozimo sve što bude proizvedeo", rekao je Đelić.


B92 je napisao:
METALS BANCI DOZVOLA ZA KASTODI

Novi Sad -- Metals banka iz Novog Sada je saopštila da je dobila dozvolu za obavljanje delatnosti kastodi banke.

Rešenjem Komisije za hartije od vrednosti, banka je dobila dozvolu za otvaranje i vođenje zbirnih kastodi računa, otvaranje i vođenje računa hartija od vrednosti, aktivnosti oko zakazivanja i održavanje Skupštine akcionara preduzeća i zastupanje akcionara, registraciju akcija i drugih hartija od vrednosti u Centralnom registru, te isplatu dividendi.

Tako Metals banka postaje jedna od deset banaka u Srbiji koja se bavi kastodi poslovima, stavljajući sebi za cilj i rad sa domaćim i stranim investicionim i penzijskim fondovima, kaže se u saopštenju.

Banka od polovine 2007. godine omogućava i kupovinu investicionih jedinica investicionih fondova Fima Proaktiv i Fokus Premijum, a brokersko-dilersko odeljenje Sektora za HOV banke nudi mogućnost direktnog učešća na Beogradskoj berzi.

U saopštenju de dodaje da je Metals banka dobila i licencu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, zahvaljujući kome će, kako se očekuje već od početka decembra, nuditi polise životnog osiguranja koje će biti dostupne kroz poslovnu mrežu banke koju čini 101 poslovna jedinica.


FoNet je napisao:
PLAZA CENTAR U KRAGUJEVCU

Kragujevac -- Kompanija ''Plaza centers'' će na proleće početi gradnju tržnog i zabavnog centra u Kragujevcu.

Jedna od najvećih evropskih multinacionalnih kompanija u Evropi ''Plaza centers'' počeće na proleće naredne godine gradnju modernog, multifunkcionalnog tržno-poslovnog-šoping i zabavnog centra površine 100 hiljada kvadratnih metara vrednog 100 miliona evra.

Direktor Plaza centers za Srbiju Žarko Pavlović, rekao je na konferenciji za novinare da je ta kompanija kupila 2,5 hektara zemljišta u naselju Stara radnička kolonija.

On je najavio da će izgradnja centra, u kome će biti smešteno preko 100 brendiranih svetskih firmi i domaćih proizvođača, biti završena u jesen 2009. godine.

"U okviru našeg kompleksa pored trgovine ponudićemo i druge sadržaje. Igraonicu za decu, kuglanu, internet kafe, restorane, bisokpsku salu itd. Na taj način, pored građana Kragujevca, u srce Šumadije svakodnevno će dolaziti između 10 i 15 hiljada građana iz ostalih krajeva Srbije", rekao je Pavlović.

On je naglasio da će radovi na izgradnji ovog centra biti povereni kragujevačkim građevinskim firmama a da će posao u Plaza centru nakon otvaranja dobiti oko 2.000 građana Kragujevčana.

"Naši planovi su da u narednom periodu, s obzirom da je Stara radnička kolonija gde ćemo gradit i centar perspektivna lokacija, učestvujemo u modernizaciji naselja i stambenoj izgradnji", rekao je Pavlović.

On je rekao da će u samu gradnju objekta biti uloženo još 100 miliona evra a da će grad Kragujevac, po osnovu napalate građevinskog zemljišta, od ove investicije obezbediti prihod od dodatnih četiri miliona evra.

Pavlović je rekao da je Plaza Centers spremna da u Srbiju uloži oko dve milijarde evra. Prvi objekat biće izgradjen u Kragujevcu a u planu je gradnja u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Valjevu i Kruševcu.


Tanjug je napisao:
PRIVATIZACIJA BREZOVICE NA PROLEĆE?

Priština -- Svaki pokušaj Srbije da proda Turistički centar Brezovica bio bi ilegalan, kaže generalni direktor KPA Džasper Dik.

On je na konferenciji za novinare rekao da bi prodaja centra na Brezovici bila ilegalan čin zbog toga što se Brezovica nalazi na Kosovu i Metohiji, koje je, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, pod admnistracijom UNMIK-a i dodao da srpske vlasti na toj teritoriji nemaju nikakve ingerencije.

Dik je rekao da je UNMIK o nameri i pokušajima Srbije da proda Brezovicu informisao Ujedinjene nacije.

Kosovska poverilačka agencija je na poslednjem sastanku Upravnog odbora odlučila da obustavi privatizaciju Brezovice dok se ne dobije pravno tumačenje kancelarije Ujedinjenih nacija.

Privatizacija Brezovice trebalo bi da bude obavljena u martu ili aprilu sledeće godine.


Tanjug je napisao:
POPOVIĆ: NEMA FAVORIZOVANJA RUSA

Beograd -- Priče o favorizovanju ruskog kapitala na našem tržištu su glupost i uvreda za Rusiju, jer je ruski stav nemoguće kupiti.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović je rekao da ruske firme neće biti favorizovane u srpskim privatizacijama i naglasio da su svi koji su zainteresovani dobrodošli da učestvuju na tenderima, a privatizacije biti sprovedene u skladu sa zakonom.

Govoreći o privatizaciji Naftne industrije Srbije, Popović je ocenio da je potrebno što pre ući u svojinsku transformaciju NIS-a, ali je dodao da je posao za koji je bilo zaduženo ministarstvo na čijem je čelu završen i da je sprovođenje privatizacionog postupka sada na drugim ministarstvima i agencijama.

Na pitanje da li je ruski Gazprom favorit za privatizaciju dela NIS-a, ministar je odgovorio da je Gazprom, kao gigant u svetskim razmerama, poželjan na srpskom tržištu, dodavši da bi na pitanje da li je ta firma favorit trebalo da odgovore ekonomski stručnjaci.

Osvrnuvši se na pregovore s Rusijom o izgradnji magistralnog gasovoda iz Bugarske preko Dimitrovgrada do Trsta, koji bi većim delom išao kroz Srbiju, Popović je rekao da bi Gazprom do kraja proleća trebalo da donese odluku o tome da li će veliki tranzitni gasovod, koji će ići od bugarske obale Crnog mora do Italije i Austrije, prolaziti preko naše ili preko rumunske teritorije. "Duboko verujem da je pravac kroz Srbiju i građevinski jednostavniji i ekonomski dugoročno prihvatljiviji, ali, u svakom slučaju, naši ruski prijatelji treba da donesu odluku o tome", kazao je Popović.

Prema rečima ministra, strategija razvoja Srbije u oblasti energetike u narednom periodu bazireće se, pre svega, na povećanju sopstvene proizvodnje struje, izgradnji novih kapaciteta, kako klasičnih tako i alternativnih, ali i korišćenju svih potencijalnih kogenerativnih postrojenja, poboljšanju energetske efikasnosti u zemlji, diversifikaciji puteva snabdevanja gasom.

Ministar je istakao da je pripremljena sva neophodna dokumentacija za raspisivanje tendera i izbor strateškog partnera za izgradnju trećeg bloka elektrane Nikola Tesla B, kao i završetak elektrane Kolubara B, u skladu sa odlukama Vlade Srbije iz februara 2006. i januara 2007. godine.

Prema njegovim rečima, u ovom momentu ne postoji potreba za izgradnjom nuklearne elektrane u Srbiji, a to ne predviđa ni Strategija razvoja energetike do 2015. godine, ali "o ovom i o svakom drugom pitanju je moguhe imati oprečna misljenja, koja nije nezdravo suočiti". Govoreći o snabdevanju Srbije gasom, on je ponovio da će do sledeće zime skladište u Banataskom dvoru biti spremno za upotrebu, tako da će deo zimskih potreba za snabedavanjem gasom Srbija moći da bude zadovoljen koristeći ovo skladište.


Tanjug je napisao:
PRIPREMA IZMENA ZAKONA O ENERGETICI

Novi Sad -- Vlada Srbije priprema izmene Zakona o energetici koja će omogućiti formiranje Fonda za energetsku efikasnost.

Pomoćnik ministra energetike Vladan Karamarković kaže da bi osnivanje fonda za energetsku efikasnost i veće korišćenje obnovljivih izvora energije omogućilo godišnji priliv od 30 do 35 miliona evra, koji bi bili investirani u veće korišćenje obnovljivih izvora energije u Srbiji.

"Vlada Srbije je u Strategiji energetskog razvoja svrstala obnovljive izvore energije među prioritete, a ove godine su definisani potencijali, lokacije, finansijski obim i plan realizacije za veće korišćenje tih izvora", rekao je on.

Trenutno se, kako je istakao Karamarković, radi na sagledavanju potencijala reke Dunav i istraživanju geotermalnih izvora u banji Ljig, dok je naredne godine u planu ispitivanje potencijala planine Kopaonik.

Pomoćnik srpskog ministra za zaštitu životne sredine Milan Stegić rekao je da je "osnovna pretpostavka za zdraviju i čistu životnu sredinu u Srbiji korišćenje izvora energije u ravnoteži sa prirodom". Prema njegovim rečima, postojeći izvori energije u svetu vremenom nestaju, pre svega izvorišta nafte, i sve veći značaj se pridaje obnovljivim izvorima energije, što je u skladu sa Kjoto sporazumom koji predvidja da zemlje potpisnice do 2020. smanje emisiju gasova sa efektom staklne bašt e za 20 odsto.


B92 je napisao:
PIREUS LIZING: BRŽE DO NOVOG VOZILA

Beograd -- Kompanija Pireus lizing je saopštila da je omogućila kupovinu novih vozila u svim poslovnim jedinicama Pireus banke u Srbiji.

Građani, preduzetnici i pravna lica sada imaju mogućnost da nabave željeni automobil ili dostavno vozilo po pojednostavljenoj proceduri, samo sa zahtevom za lizing i profakturom bilo kog ovlašćenog dilera za putnička i komercijalna vozila, kaže se u saopštenju.

Finansijski lizing se odobrava za finansiranje nabavke novog vozila čija je vrednost sa porezom do 30 hiljada evra, uz nominalnu kamatnu stopu od 8,2 odsto i efektivnu kamatnu stopu od 11,10 odsto.

Minimalno učešće iznosi 20 odsto, a rok otplate je do 72 meseca. Zavisno od iznosa vrednosti vozila i perioda otplate mesečna lizing naknada se kreće već od 75 evra.

Pireus lizing nudi i dodatne pogodnosti u vidu najnižih premijskih stopa kasko osiguranja, povoljnijih uslova prilikom korišćenja proizvoda i usluga Banke, kao i kvalitetnije upravljanje obrtnim sredstvima za tekuće potrebe.

Takođe, pravo vlasništva prenosi se na korisnika lizinga nakon otplate poslednje rate bez ikakvih dodatnih troškova, a svaki ugovor o finansijskom lizingu se evidentira u javnom registru Agencije za privredne registre.


Tanjug je napisao:
SUTRA NOVO POSKUPLJENJE GORIVA?

Beograd -- Gorivo na pumpama u Srbiji biće skuplje od petka ili subote, tako što će motorni benzini u proseku biti skuplji za 2,58 dinara.

Ministarstvo rudarstva i energetike je najavilo i da će dizel goriva biti skuplja za 3,02 dinara po litru. Uslovi za korekciju cena derivata stekli su se danas i Ministarstvo je uputilo novi pravilnik na saglasnost ministarstvima trgovine i finansija.

Po pribavljanju saglasnosti pravilnik će biti objavljen u "Službenom glasniku", nakon čega će stupiti na snagu. Zavisno od datuma izlaska "Službenog glasnika", znaće se da li će poskupljenje važiti od petka ili subote.

Bezolovni motorni benzin i motorni benzin od 95 oktana prodavaće se za 91,48 dinara, a prethodna cena bila je 88,98 dinara po litru.
Litar dizela D-2 poskupeće sa 75,35 dinara na 78,09 dinara, litar evrodizela sa 82,07 dinara na 85,19 dinara, a litar eko 3 dizela sa 78,47 dinara na 81,39 dinara po litru.


Ulje za loženje prodavaće se za 71,69, umesto za 68,2 dinara po litru.

Prosečna cena nafte tipa "ural RCMB" je od početka godine na svetskim berzama porasla za 80 odsto, dok je vrednost dolara u odnosu na dinar opala za 12,3 odsto, što je donekle ublažilo rast cena derivata nafte na srpskom tržištu, navelo je Ministarstvo.

Poslednji put gorivo je na pumpama u Sr biji poskupelo 7. novembra, i to motorni benzini u proseku za 2,58 dinara, a dizel goriva za 3,02 dinara po litru.

Uredbom o formiranju osnovne cene derivata predviđeno je da se domaće cene goriva na 15 dana usklađuju sa cenom nafte na svetskom tržištu i kursom američkog dolara, ukoliko se ukupna cena nafte promenila za 1,5 odsto.


Beta je napisao:
TURSKI OZER ULAŽE U BOLJEVAC

Boljevac -- Firma Ozer motor iz Turske najavila je da će uložiti 12 miliona evra u izgradnju fabrike u Boljevcu.

Predstavnik Ozer motora Esat Durak kazao je da će ta kompanija u fabrici za impregnaciju drveta i montažu elektro-motora i mašinske opreme zaposliti oko 200 radnika.

"Plan nam je da postanemo lideri u Srbiji u proizvodnji elektro-motora i mašinske opreme i da iskoristimo blizinu Bugarske i Rumunije kako bi naše proizvode izvozili u te zemlje", rekao je on.

Opština Boljevac je turskoj kompaniji besplatno ustupila tri hektara zemljišta za izgradnju fabrike koja će u Srbiji poslovati pod imenom Euroozer, navodi se u saopštenju. Boljevac je jedna od najsiromašnijih opština u Srbiji i ranije je bila poznata po drvnoj i mašinskoj industriji.


Beta je napisao:
SVI FONDOVI I JUČE ZABELEŽILI PAD

Beograd -- Sva četiri otvorena investiciona fonda u Srbiji zabeležila su pad vrednosti investicione jedinice.

Vrednost investicione jedinice Rajfajzen akcije pala je za 7,23 dinara, odnosno 0,70 odsto, na 1.018,53 dinara, a vrednost ukupne imovine fonda smanjena je za 13 miliona dinara, na 1,249 milijardi.

Fond Fima proaktiv je u sredu, 21. novembra, ubeležio pad vrednosti investicione jedinice od 5,75 dinara, odnosno 0,53 odsto, na 1.089,55 dinara, a imovina tog fonda smanjena je za 21 milion dinara na 1,248 milijardi.

Fond Fokus premijum imao je pad vrednost investicione jedinice od 5,75 dinara, odnosno 0,54 odsto, na 1.110,45 dinara, a ukupna vrednost imovine fonda je smanjena za manje od milion dinara, na 349,26 miliona.

Vrednost investicione jednice balansiranog fonda Delta plus pala je za 3,72 dinara, odnosno 0,26 odsto, na 1.384,68 dinara, a ukupna imovina fonda smanjena je 22 miliona dinara, na 1,767 milijardi.


Beta je napisao:
ZASTUPNIK KINARPSA U NOVOM SADU

Novi Sad -- Švedska kompanija za proizvodnju kancelarijskog nameštaja "Kinarps" otvorila je predstavništvo u Novom Sadu.

Predstavništvo, u okviru kojeg se nalazi i salon nameštaja, je otvorilo novoformirano preduzeće "Kinarps ofis dizajn" (Kinnarps office), čiji je osnivač u Srbiji novosadsko preduzeće Univerzal, koje je odlučilo da proširi svoje delatnosti i koje je dobilo generalno zastupništvo poznate švedske kompanije u Srbiji.

U poslovnom objektu u Novom Sadu će pored kupovine nameštaja biti pružen kompletan servis klijentima i investitorima, koji će biti u prilici da na jednom mestu izrade i kompletne programe kreirane u kompaniji Kinarps.

Ambasador Švedske u Srbiji Krister Bringeus rekao je da je otvaranje predstavništva Kinarpsa u Srbiji dobra vest, jer je reč o proizvođaču dobrog nameštaja koji će uskoro otvoriti poslovni prostor i prodajni salon i u Beogradu.

Vojvođanski sekretar za privatizaciju Ištvan Pastor kazao je da je ubeđen da će Kinarps sigurno biti prihvaćen od strane kupaca u Srbiji i izrazio nadu "da će saradnja sa jednim od najvećih evropskih proizvođača kancelarijskog nameštaja promeniti sliku Srbije u Evropi, a posebno u Švedskoj".



REGION

Banka.hr je napisao:
HRVATSKA: NEZAPOSLENOST 14,3 ODSTO

Zagreb -- Stopa registrovane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u oktobru iznosila 14,3 odsto, što je 1,4 odsto više nego u septembru.

Registrovana nezaposlenost u septembru se vratila na nivo iznad 14 odsto, nakon što je u avgustu iznosila 13,8 odsto i bila najniža u poslednjih desetak godina otkako Državni zavod za statistiku izračunava njenu vrednost.

Stopa registrovane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u julu iznosila 14 odsto, junu 14,3, maju 15,1, aprilu 15,9, a martu 16,6 odsto. Na godišnjem nivou ta je stopa smanjenja za 2,5 odstotnih bodova, s obzirom da je u oktobru prošle godine iznosila 16,8 odsto.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je krajem oktobra ove godine evidentirao nešto preko 250 hiljada nezaposlenih, što je za skoro četiri hiljada više nego prethodnog meseca, a za gotovo 40 hiljada manje nego u istom prošlogodišnjem mesecu.

Manja prosečna plata

Prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Hrvatskoj bila je u septembru 4.743 kune, oko 650 evra, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku.

U poređenju sa prethodnim mesecom, septembarska neto plata manja je za 17,2 evra ili za 2,6 odsto nominalno. To je, napominju iz Zavoda, uobičajeno smanjenje koje se beleži u septembru u poređenju sa avgustom, s obzirom da je tokom osmog meseca još bilo isplata regresa.

U poređenju sa septembrom prošle godine, prosečna neto plata je u septembru ove godine bila za 27,5 evra ili za 4,4 odsto veća. Prosečna mesečna bruto plata po zaposlenom je u septembru bila 943,8 evra ili za 27 evra, odnosno za 2,8 odsto, manja nego mesec dana ranije.


Seebiz.eu je napisao:
INDEKSI NEX BERZE PALI ZA PETINU

Podgorica -- Indeksi crnogorske Nex berze su za mesec dana pali za petinu, zabeleživši najniže nivoe u prethodnih mesec dana.

Na obe crnogorske berze i današnji trogvački dan obeležio je pad cena i vrednosti indeksa. Indeks Moste Montenegroberze smanjen je danas, deveti dan zaredom, 1,99 odsto na 1572,8 poena, a gubici su posebno bili evidentni kod fondova.

Atlas Mont je pao 10,8 odsto na 20,53 centi za akciju, Eurofond 7,8 odsto na 47,01, Moneta 11,8 odsto na 20,15, a Trend osam odsto na 35,14. Porastao je jedino HLT, 1,8 odsto na 20,11 centi.

Među kotiranim firmama su gubili Plantaže 1,7 odsto na 1,38 EUR, Cetinjeturist 6,7 odsto na 24,13, Jadransko brodogradilište 2,5 odsto na 19,5, Kombinat aluminijuma 3,3 odsto na 15,39, Luka Bar 1,6 odsto na 2,47, Marina 6,5 odsto na 4,3, Pobjeda 1,9 odsto na 9,3 i Željeznice 2,2 odsto na 4,62 EUR.

Indeksi Nex berze su zabeležili najniže nivoe u prethodnih mesec dana, izgubivši u tom periodu po petinu svoje vrednosti

Kompanijski NEX20 pao je 2,1 odsto na 31.789,39 poena, a NEXPIF 0,8 odsto na 25.380,53 boda. Akcije Duvanskog kombinata oslabile su 3,8 odsto na 1,92 EUR, Elektroprivrede 2,9 odsto na 6,62, Jugopetrola 3,4 odsto na 20,5, Onogošta skoro jedan odsto na 4,5, Primorja deset odsto na 25,86, Solane “Bajo Sekulić” 8,6 od sto na 24 EUR i Telekoma blago na 6,42 EUR.


Beta, Tanjug je napisao:
BIH DANAS POČINJE PRIMENU CEFTA

Skoplje -- Usvajanjem nove zajedničke deklaracija o primeni CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini počela je nova era regionalne saradnje.

Sporazum CEFTA iz 2006. godine od danas, kada stupa na snagu i u Bosni i Hercegovini (BiH), primenjivaće se u svim zemljama potpisnicima, rekao je potpredsednik makedonske vlade Zoran Stavreski nakon usvajanja tog dokumenta u glavnom gradu Makedonije, koja je sada predsedavajuća tom organizacijom.

On je istakao da je usvajanjem deklaracije uspostavljen adekvatan pravni okvir koji će znatno doprineti intenzivinom i doslednom sprovođenju svih aspektata CEFTA, a zahvaljujući tome u 2008. se očekuje dalja primena pogodnosti, koje proizlaze iz trgovinske liberalizacije i stimulacije ulaganja u regionu, prenela je agencija MIA.

Makedonski premijer Nikola Gruevski ocenio je da je CEFTA izuzetno važna za čitav region, ne samo za ekonomiju već i za političku i društvenu stabilnost njenih članica.

Prema njegovim rečima, novi CEFTA sporazum, koji je potpisan u decembru 2006. u Bukureštu, stvara uslove za preferencijalni pristup regionalnom tržištu, što je zajedno sa liberalizacijom trgovine i usluga, regulacijom zaštite intelektualne sredine i javnih nabavki od ključnog značaja za privlačenje stranih ulaganja.

Novim sporazumom CEFTA, koji je u međuvremenu ratifikovan u zemljama potpisnicama, ukinuta je mreža od 32 bilateralna sp orazuma kojima je dosada regulisana trgovina u jugoistočnoj Evropi i zamenjena jedinstvenim multilateralnim sporazumom.

Premijer Crne Gore Željko Šturanović je na skupu rekao da će taj sporazum omogućiti jačanje trgovinskih veza u regionu i porast investicija.

"Izuzetno brza ratifikacija ovog kompleksnog međunarodnog sporazuma svedoči da je u regionu sazrela svest da je svestrano regionalno povezivanje na ravnopravnim osnovama garancija za bolju budućnost", ocenio je Šturanović.

Potpisnice nove CEFTA-e su Srbija, uključujući Kosovo za koje je sporazum potpisao UNMIK, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, BIH, Albanija i Moldavija.

Ulaskom u Evropsku uniju iz CEFTE su izašle neke od ranijih članica, kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i u novije vreme Bugarska i Rumunija.


Tanjug je napisao:
LAFARŽ ULAŽE 60 MIL. € U RUMUNIJU

Bukurešt -- Francuska kompanija Lafarž je saopštila da će u Rumuniji do kraja 2008. godine uložiti oko 60 miliona evra.

Investicijama će proizvodni kapaciteti biti povećani za više od milion tona cementa kako bi se pokrila rastuća tražnja na tržištu, izjavio je predsednik i izvršni direktor rumunske filijale Lafarža Filip Kestjo.

"Na globalnom nivou, očekujemo da će potrošnja cementa porasti za pet odsto godišnje, pa ćemo iz tog razloga uložiti značajna sredstva u povećanje proizvodnih kapaciteta na tržištima u razvoju", naveo je Kestjo.

Čelnik Lafarža u Rumuniji je objasnio da je jedno od tržišta kome kompanija posvećuje najviše pažnje Kina, koja beleži rekordan rast gradjevinskog sektora.

Francuski proizvođač cementa, koji je u Rumuniji počeo da posluje pre deset godina i do danas tamo otvorio tri proizvodna postrojenja, uložiće do kraja 2008. u tu zemlju 58 miliona evra. Udeo Lafarža na rumunskom tržištu iznosi između 30 i 35 odsto.


Tanjug je napisao:
TIVAT DOBIJA NAJMODERNIJU MARINU

Podgorica -- Kanadski milijarder Piter Mank je najavio je da će u Tivtu sagraditi luksuznu marinu za mega-jahte "Porto Montenegro".

Ta marina će Tivat, kako je rekao novi vlasnik tivatskog brodogradilišta "Savo Kovačević", pretvoriti u "monako južnog Jadrana".

"Marina 'Porto Montenegro' će definitivno postati jedno od najatraktivnijih mesta na Mediteranu i pozicionirati Crnu Goru kao nautičku destinaciju svetske klase na globalnoj mapi", rekao je Mank.

Njegova firma "Adriatik marins" već je počela rušenje objekata nekadašnjeg vojno-tehničkog remontnog zavoda "Savo Kovačević" u Tivtu radi izgradnje ekskluzivnog nautičko-turističkog centra.

"Raduje me što ću videti rađanje Monaka na istočnom Mediteranu", kazao je Mank, navodeći da će "Porto Montenegro" biti sagrađena 2011. godine.

Marina će biti dostupna vlasnicima jahti čitave godine i raspolagaće sa više od 800 vezova, rekao je Mank i dodao da veruje da će "Porto Montenegro" i Tivat postati i usližni centar, u okviru kojeg će raditi kompanije za iznajmljivanje jahti, inženjeri, mehaničari, arhitekte i dizajneri za jahte, a biće izgrađeni i hoteli, barovi, restorani i malo prodajni objekti.


Beta je napisao:
SLOVENIJI KRITIKE ZBOG INFLACIJE

Ljubljana -- Sloveniju je zbog visoke inflacije od preko pet odsto na godišnjem nivou, kritikovao guverner Banke Italije Lorenco Bini Zmagi.

"Fiskalna politika u Sloveniji je suviše oslobođena, što nije u skladu sa makroekonomskom stabilnošću", izjavio je član Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB) i italijanski guverner Lorenco Bini Zmagi.

Tim rečima je slovenačku fiskalnu politiku označio kao neuspešnu i kao loš primer za države koje se pripremaju na preuzimanje evra. Prema njemu, u Sloveniji može doći do "ubrzane konjukture, kojoj bi sledila recesija".

"Sa snažnim privrednim rastom se gomilaju i inflatorni pritisci. Prema poslednjim informacijama, inflacija prelazi pet odsto", bio je kritičan guverner Banke Italije.

Zmagi je za povezivanje uvođenja evra sa visokom inflacijom optužio slovenačke političare, pre svega premijera Janeza Janšu, koji je nedavno rekao da su ga "drugi šefovi država iz zone evra upozorili da nakon preuzimanja evra možemo očekivati povećanje inflacije".

Pored ostalog, Zmagi je upozorio na nedovoljnu deregulaciju tržišta rada u Sloveniji i naglasio da plate rastu brže od produktivnosti u javnom sektoru. Takođe je kritikovao Sloveniju zbog lošeg vođenja ekonomske politike u jedinstvenom monetarnom sistemu. < br />
Zmagiju se usprotivio slovenački ministar finansija Andrej Bajuk, koji je u razgovoru za jedan austrijski list rekao da "fiskalna politika nije izvor teškoća".

Nedavno je sličnu kritiku uputio i evropski komesar Žoakin Almunija, koji je izjavio da je veoma zabrinut zbog inflacije u Sloveniji i upozorio da Slovenija sa svojom inflacijom "šalje loš signal" državama koje su u čekaonici za uvođenje evra.

Prema njegovoj oceni, visoka inflacija nije posledica uvođenja evra, jer bi uvođenje evra inflaciji moglo da doprinese najviše 0,3 odsto.


Banka.hr je napisao:
STARBAKS OTVARA OBJEKTE U BUGARSKOJ

Američki Starbaks, najveći svetski lanac kafića, od 2008. godine pokreće poslovanje u Bugarskoj.

Prvi lokal biće otvoren sredinom sledeće godine, a kompanija će se u prvoj fazi fokusirati uglavnom na glavni grad Sofiju, a na to tržište ulazi preko grčke Marinopulos Kofi kompanije, koja drži njihovu licencu u Grčkoj.

Grčka kompanija je već osigurala lokacije za svoje buduće kafiće i trenutno je krenula u angažovanje rukovodećeg kadra, prenosi bugarski poslovni dnevni list Dnevnik.

Inače, bugarsko tržište je dosta fragmentirano i trenutno su na njemu domaći lanci Onda i Kofi Haus, kao i međunarodne kompanije Kosta Kofi, Kofiheven i Kofi Republik, a u igru se odnedavno uključio i Mekdonalds kroz svoj „McCafe“.




SVET

B92, Tanjug je napisao:
UMBRO: GUBITAK ZBOG PORAZA ENGLEZA

London -- Kompanija Umbro je saopštila da će neuspeh Engleske da se kvalifikuje za Evropsko prvenstvo 2008. ugroziti njeno poslovanje.

Deonica tog proizvođača sportske opreme pale su danas za 2,9 odsto, a znatno veći udar je doživeo lanac prodavnica sportske opreme „Sports Direct International“, koji je izgubio 16,9 odsto vrednosti.

Kompanija koja dresovima i drugom opremom snabdeva fudbalsku reprezentaciju Engleske je navela da je prodaja engleskih dresova u poslednje vreme bila razočaravajuća.

"Smanjenje prodaje dresova u 2007. i neodlazak Engleske na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008. u Austriji i Švajcarskoj, imaće negativan uticaj na prihode u tekućoj poslovnoj godini", navodi se u saopštenju kompanije.

Dodatan negativni uticaj na poslovanje u 2008. godini, iako je još donekle neizvestan, biće i značajno smanjenje u očekivanju prodaje novog dresa za utakmice u gostima.

U saopštenju se navodi i da je razvoj događaja potvrdio uverenje rukovodstva da je neophodno proširenje na inostrana tržišta, čemu će svakako doprineti prijateljska ponuda Najkija za preuzimanje, kojom se vrednost kompanije Umbro procenjuje na oko 400 miliona evra.


Business.hr je napisao:
ZAJEDNIČKI GASOVOD ENI I GASPROMA

Moskva -- Italijanska kompanija Eni i ruski Gasprom potpisaće dogovor o gradnji gasovoda „South Stream“, dugog 900 kilometara.

Sporazum o osnivanju zajedničkog preduzeća zaduženog za gradnju gasovoda bi trebalo da parafiraju šefovi dve kompanije Aleksej Miller za Gazprom i Paolo Skaroni za Eni, piše dnevni list Komersant pozivajući se na izvore bliske kompanijama.

Potpisivanje bi trebalo da bude obavljeno u sklopu posete šefa italijanske vlade Romana Prodija Rusiji, kojeg će danas primiti predsednik Vladimir Putin.

Prvi sporazum o planu gasovoda najavljen je krajem juna u Rimu, a gasovod će od Rusije prelaziti preko Crnog mora do Bugarske, gdje će se razdvojiti, jednim delom preko Austrije, a drugim preko Grčke i Otranta na jug Italije.


B92, Tanjug je napisao:
ER FRANS-KLM UDVOSTRUČIO PROFIT

Pariz -- Udruženi avioprevoznik Er Frans-KLM je gotovo udvostručio profit u drugom poslovnom tromesečju.

Neto profit kompanje u tromesečju koje je završeno 30. septembra dostigao je 736 miliona evra, podstaknut vanrednim dobitkom od 202 miliona evra ostvarenim prodajom deonica u sistemu za rezervaciju putovanja Amadeus.

Prihod kompanije povećan je šest odsto, na 6,49 milijardi evra, a operativni profit dostigao je 725 miliona evra, što je 28 odsto više nego godinu pre. Deonice ovog avioprevoznika su skočile nakon objave rezultata za 9,4 odsto, što predstavlja najveći njihov rast u poslednje četiri i po godine.

Najveća svetska aviokompanija po prihodu, osnovana udruživanjem francuskog Er Fransa i holadskog KLM-a pre tri godine, je objavila da je popunjenost njenih kapaciteta u drugom poslovnom tromesečju umereno porasla, na 84,6 odsto.

Kompanija je za tri meseca prevezla 20,5 miliona putnika, 4,4 odsto više nego u istom lanjskom periodu zahvaljujući "dinamičnoj" potražnji na najdužim letovima ka Aziji i Severnoj Americi.

Izvršni direktor kompanije Žan-Siril Spineta je ocenio da kompanija ubire plodove trogodišnjeg plana smanjivanja troškova koji je usvojen prošlog proleća, tako da su operativni troškovi porasli svega 3,6 procenata u drugom tromesečju, na 5,7 milijardi evra.


Tanjug je napisao:
RUSIJA: RAST STRANIH INVESTICIJA

Moskva -- Ruska privreda je u prvih devet meseci ove godine privukla 87,936 milijardi dolara stranih investicija.

To je 2,5 puta više nego u istom periodu lane, saopštila je Statistička služba Rusije, a ovako visok rast investicija objašnjava se značajnim povećanjem privučenih kredita.

Visina direktnih stranih investicija u Rusiju je od januara do septembra dostigla 19,644 milijardi dolara, što je 1,9 puta više nego u isto vreme prošle godine.

U osnovni kapital je uloženo 9,021 milijarda dolara (rast od 45,7 odsto), krediti od stranih suvlasnika bili su na nivou od 9,748 milijardi (rast 4,4 puta), na ime lizinga je uloženo 54 miliona, dok su druge direktne investicije bile na nivou od 821 milion dolara.

Ostale investicije u Rusiju su dostigle 66,745 milijardi dolara, što znači da su bile 2,7 puta veće nego u devet meseci 2006. godine. Od toga su trgovinski krediti iznosilil 8,5 milijardi dolara, a ostali 57,703 milijardi.

U devet meseci ove godine stranci su u rusku eksploataciju prirodnih dobara investirali 15,169 milijardi dolara, a najviše sredstava u ovaj sektor uložila je Holandija - 11,748 milijardi.

U rusku prerađivačku industriju usmereno je 21,603 milijardi dolara stranih investicija (iz Švajcarske 3,951 milijarda, Velike Britanije 3,727 milijardi, Francuske 3,245 milijardi), a u saobraćaj i komunikacije 5,725 milijardi dolara. Ruska privreda je krajem septembra ove godine akumulirala ukupno 197,8 milijardi dolara stranih investicija, što je za 52,2 odsto više u poređenju sa krajem prošlogodišnjeg septembra.

Najveće investicije pristigle su sa Kipra (39,122 milijardi dolara), iz Holandije (35,977 milijardi), Luksemburga (30,282 milijarde) i Velike Britanije (24,178 milijardi).

Na prvom mestu po visini uloženih sredstava u Rusiju za devet meseci ove godine je Velika Britanija sa 20,729 milijardi dolara. Holandija je investirala 17,270 milijardi, a zatim slede Kipar sa 11,881 milijardom, Luksemburg sa 8,123 milijardi i Švajcarska sa 4,487 milijardi dolara.


Tanjug je napisao:
DAJMLERU BOLJE OD PRODAJE KRAJSLERA

Štutgart -- Kompanija Dajmler je u "vrlo dobrom" stanju posle nedavne prodaje američke poslovne jedinice Krajsler.

Izvršni direktor tog nemačkog auto giganta Diter Ceče je rekao da kompanija ne planira da smanji broj preostalih deonica u bivšoj partnerskoj kompaniji, da postoji mogućnost novih kupovina, kao i da je opasnost da Dajmler postane predmet preuizimanja smanjena.

Dajmler je početkom ove godine prodao 80,1 osto akcija Krajslera privatnom investicionom fondu Serberus za 7,4 milijarde dolara, čime je okončano devet godina staro udruživanje. Time su stvoreni uslovi da Dajmler usmeri sve snage u dalji razvoj luksuzne linije automobila robne marke Mercedes i u proizvodnju kamiona.

Ceče je rekao da je Dajmler sada zdrava kompanija sa stabilnim poslovnim bilansom i značajnim napretkom u oblasti produktivnosti.

Pored prodaje dela akcija Krajslera, Dajmler je ove godine usvojio i program modernizacije svoje najvažnije grupacije, Mercedesa, u naredne dve i po godine i saopštio da je, tri meseca pre nego što je predviđeno, okončao projekat kojim je ušteđeno 7,1 milijardi evra.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 23.11.2007. 20:08:01 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 13.11.2001. 08:45:08
Postovi: 4717
Lokacija: Novi Bgd.
Godina: Dipl.
Smer: IS
Tanjug
Citiraj:
"Pežo-Sitroen" želi "Zastavu"?

Kragujevac -- Za kupovinu "Zastave" zainteresovana i grupacija PSA "Pežo-Sitroen", piše britanski magazin "Autokar".

Analitičari procenjuju da zapadne firme ne žele brend, već isključivo proizvodne kapacitete

Privatizacija kragujevačke "Zastave" je sve izglednija, ukazuje taj britanski specijalizovani magazin i navodi u tekstu da je "Zastava" sada jedna od najmodernijih fabrika auto industrije "nove Evrope".

U napisu se dalje podseća da je "Zastava" uspela pre dvadesetak godina u SAD da proda oko 130 hiljada vozila marke "jugo" i da se taj automobil još uvek proizvodi. List ističe da je "jugo" trenutno najpristupačniji automobil u Evropi, sa cenom od 2.600 funti po jedinici.

Ocenjujući da je kragujevačka fabrika uspela da zainteresuje "Fijat" i "Dženeral Motors", svojom sposobnošću da se prilagodi i započne proizvodnju novih modela vozila, list podseća na NATO bombardovanje fabrike, kolaps proizvodnje, jer je osamdesetih godina prošlog veka proizvodila oko 200 hiljada automobila, a deset godina kasnije svega 4.614.

Pozivajući se na izjavu stručnjaka za tržište putničkih vozila u istočnoj Evropi britanski magazin ukazuje da je "Zastava" na dobrom putu da modernizuje auto industriju ovog regiona zahvaljujući primeni naprednije tehnologije od one koju koristi francuski "Reno " za proizvodnju modela "logan" u Rumuniji.

"Zastava" je uložila 15 miliona evra u nabavku proizvodne linije, koja je robotizovana i njena automatizovanost je znatno naprednija u odnosu na nivo rumunske "Dačie", piše "Autokar", uz opasku da je "logan" konstruisan tako da ga sklapa veliki broj "jeftinih" radnika, dok je za rad u kragujevačkoj fabrici, koji list označava kao "najmoderniju u regionu" potrebno samo 240 ljudi.

Magazin ocenjuje, podsećajući da se u "Zastavi" proizvodi poslednja verzija modela "punto" pod imenom "zastava10", da je novitet koji ispunjava standard evro 4 po kvalitetu napredniji i od originalnog vozila, zahvaljujući savremenim alatima.

Kragujevačka fabrika je, osim toga, u stanju da vrlo lako prilagodi proizvodne pogona za proizvodnju prošle generacije "opel astre" i kada su ljudi iz "Opela" posetili "Zastavu" bili su veoma zadovoljni onim što su videli, piše dalje britanski magazin.

Magazin podseća da "Zastava" proizvodi i najjeftiniji dizel automobil u Evropi - "floridu TDC" - sa motorom PSA "Pežo-sitroen" i prenosi izjavu evropskog analitičara iz kompanije UBS Maksa Varburtona koji smatra da Srbija treba da prati primer Rusije u proizvodnji automobila.
Varburton ističe da u Rusiji "lada" sada gubi tržište u korist stranih automobila proizvedenih u domaćim fabrikama.

Rusi žele da kupe strani automobil, tako da se više isplati da tamo sklapate "reno" ili "ford'", dodao je Varburton i ocenio da Britanski magazin na kraju naglašava da je u našoj zemlji nezaposlenost vrlo visoka, a radna snaga znatno jeftinija nego, naprimer, u Poljskoj, nekada vrlo traženoj lokaciji za otvaranje novih pogona za proizvodnju putničkih vozila sa niskim troškovima.

_________________
Oni hipotetički kostrukti o kojima se može govoriti kao o konzistentnim i relativno trajnim dinamičkim sistemima koji objašnjavaju veći deo procesa motivacije, obuhvatajući i ciljeve i motive kroz njihove međusobne relacije, čime se mogu uslovno..


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Ode DDOR
PostPoslato: 27.11.2007. 07:51:55 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Citiraj:
Beograd -- Tenderska komisija odlučila da DDOR proda jedinom ponuđaču, italijanskoj kompaniji "Fondiarija SAI" po ceni od 220 miliona evra.

Predsednik Tenderske komisije Slobodan Ilić kaže da su odluku o prodaji paketa od 83,3 odsto akcija DDOR-a jednoglasno doneli Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita i Tenderska komisija.

Ilić navodi da je takva odluka razumljiva i racionalna imajući u vidu ponuđenu cenu, kao i to da je odnos između prodajne cene i bruto obračunate premije 1,9 i znatno je povoljniji od proseka u regionu koji iznosi 1,47.

Kao argument u prilog prodaje DDOR-a po toj ceni, on je naveo i da je pokazatelj odnosa kupoprodajne cene i knjigovodstvene vrednosti kapitala od 4,1 povoljniji od prosečne vrednosti tog pokazatelja u regionu koji iznosi 3,3.

Prema Ilićevim rečima, postignuta cena od 125 evra po akciji je više od osam puta veća od nominalne vrednosti akcije, a zaposleni, bivši zaposleni i penzioneri moći će da ostvare oko 373 evra po godini radnog staža.

On je najavio da će ugovor o prodaji DDOR-a biti potpisan 30. novembra.

Tenderska komisija je nedelju dana razmatrala jedinu ponudu pristiglu na tender za prodaju DDOR-a, koju je podnela italijanska osiguravajuća kompanija "Fondiarija SAI".

Nezvanične informacije su išle od toga da su italijani ponudili najpre 180 miliona evra, da bi se tokom nedelje pojavile i nepotvrđene informacije da su tokom pregovora svoju ponudu poboljšali na 240 miliona evra.


http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=273764

Eventualni komentari na: http://www.fonforum.org/viewtopic.php?p=360701#360701

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 30.11.2007. 15:01:50 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Citiraj:
Početak javnog poziva za upis i uplatu investicionih jedinica otvorenog investicionog fonda Ilirika Jugoistočna Evropa (JIE) u četvrtak 29.11.2007. godine.


http://www.ilirika.co.yu/investicioni_fondovi.aspx

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: 14.05.2008. 14:40:41 

Pridružio se: 03.10.2007. 14:58:14
Postovi: 3
Godina: Apsolvent
Vrednost akcija posrnule američke investicione banke Bear Stearns, koju želi da preuzme veći rival JP Morgan Chase, pala je skoro pet odsto kada je obelodanjeno da je njen predsednik Džejms Kejn prodao sve svoje akcije.

Kejn, koji je poziciju izvršnog direktora BS-a napustio u januaru, posle gotovo 15 godina na toj funkciji, objavio je da je prodao svih 5,6 miliona akcija koje je direktno posedovao i da je njegova supruga prodala svojih skoro 46.000 akcija. Akcije, koje su vredele oko milijardu dolara prošle godine, kada je cena dostigla vrhunac od preko 170 dolara po deonici, prodate su za ukupno 61 milion dolara.

"Simbolično je da on prodaje," ocenio je Dejvid Driman, glavni investicioni direktor Driman Value Managementa, investicionog fonda koji upravlja aktivom većom od 18 milijardi dolara i koji u svom portfoliju ima i akcije BS-a.

U finansijskim krugovima se smatra da se Kejn protivi ponudi JP Morgan Chasea da preuzme tu investicionu banku, ali i da odluka da proda svoje akcije pokazuje da cena neće moći da bude mnogo veća.

JP Morgan Chase je početkom protekle sedmice četvorostruko povećao ponuđenu cenu za direktno preuzimanje udela u BS-u od 39,5 odsto, na oko 10 dolara po akciji. Upravni odbor banke je prihvatio ponudu, ali je Kejn, sa ukupnim udelom u kompaniji od oko pet odsto, navodno bio protiv.

Akcije BS-a su u petak na Njujorškoj berzi pale 55 centi, na 10,68 dolara, kada je objavljeno da je predsednik te investicione banke, do skora pete po veličini u SAD, prodao sve svoje akcije.


Ovo nije lose kupiti barem virtuelno na WALLSTREET-u , poceo je drugi ciklus sa novom nagradom od 50.000, kao i novim dnevnim nagradama, a uveli su novinu ticker u gornjem uglu koji pokazuje opcije BUY, SELL, HOLD po misljenjima analiticara.


Poslednji put menjao SwissX dana 15.05.2008. 10:38:59, izmenjena samo jedanput

Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 14.05.2008. 16:46:47 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03.08.2006. 17:37:43
Postovi: 1297
Lokacija: on a horse.
Godina: IV
Smer: IS
Zašto misliš da je dobro kupiti akcije banke sa kojom pre mesec i po dana nije hteo niko da trguje zbog ogromnih loših pozicija i koju je morala centralna banka da izbavi iz sigurnog bankrota?

Dosta deoničara i zaposlenih smatra da bi bolje prošli likvidacijom. Sa bankrotom BS verovatno bi Lehman Brothers bio sledeći. Preuzimanje od JP Morgan je praktično done deal.

---------------------------------
spem link iz prethodne poruke ubijen i stavljen pravi.
komentari na tu temu takodje obrisani.
bluz.

_________________
vous êtes des animaux


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: 28.05.2008. 10:55:45 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22.11.2001. 15:35:48
Postovi: 996
Godina: Dipl.
Smer: ME
SwissX je napisao:
Akcije BS-a su u petak na Njujorškoj berzi pale 55 centi, na 10,68 dolara, kada je objavljeno da je predsednik te investicione banke, do skora pete po veličini u SAD, prodao sve svoje akcije.
...
Ovo nije lose kupiti ...


WSJ je napisao:


i dalje mislish da je bs bio dobra kupovina?

_________________
Ten decisions shape your life,
You'll be aware of 5 about


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.06.2008. 10:30:00 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
SRBIJA

Beta je napisao:
SPOLJNI DUG SRBIJE 17,96 MLRD. EVRA

Beograd -- Spoljni dug Srbije je na kraju marta ove godine dostigao 17,96 milijardi evra, što je 0,9 odsto više nego na kraju 2007. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.

Prema kriterijumima Svetske banke Srbija je srednje zadužena zemlja jer spoljni dug učestvuje sa 58,5 odsto u bruto društvenom proizvodu, a otplata duga u prvom tromesečju vredi kao 20,9 odsto izvoza.

Dug države i banaka je za prva tri meseca 2008. godine je opao, dok je dug preduzeća porastao za 10,4 odsto. Spoljni dug javnog sektora u prva tri meseca ove godine opao je za 1,6 odsto na 6,04 milijarde evra i u ukupnom spoljnom dugu Srbije učestvuje sa 33,6 odsto, navodi se u saopštenju.

Srpske banke su smanjile svoj spoljni dug za 13,5 odsto na 3,43 milijarde evra. Bankarski sektor se za prva tri meseca ove godine neto razdužio za 45 miliona evra po osnovu dugoročnih inostranih kredita, a u istom lanjskom periodu banke su se po tom osnovu zadužile za 41 milion evra.

Preduzeća u Srbiji su u prvom tromesečju povećala dug za 10,4 odsto na 8,49 milijardi evra, a njihovo neto zaduženje u tom periodu dostiglo je 525 miliona evra, 48 miliona evra više nego u istom lanjskom periodu.

Učešće evra u valutnoj strukturi duga Srbije je 80,5 odsto i nije menjano od kraja 2007. godine, u dolarima je izraženo 13,7 odsto duga, 4,6 odsto je u švajcarskim francima, 0,2 odsto u japanskim jenima, 0,2 odsto u ostalim valutama, a 0,4 odsto u klirinškim dolarima.

Dugoročni dug iznosi 16,89 milijardi evra odnosno 94 odsto ukupnog duga, a njegovo učešće je na kraju 2007. godine bilo 92,5 odsto.

Kratkoročni dug je 31. marta iznosio 1,07 milijardi evra, odnosno šest odsto. Devizne rezerve su 8,9 puta veće od kratkoročnog duga, što znači da je Srbija sposobna da odgovori na kratkoročne obaveze i da je struktura duga povoljna sa stanovišta likvidnosti države, stoji u saopštenju Narodne banke Srbije.



Tanjnug je napisao:
POČETNA CENA ZA JAT 150 MIL. EVRA

Beograd -- Tender za privatizaciju "Jat ervejza" biće raspisan oko 15. jula, a početna cena na tenderu biće 150 miliona evra, kaže ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je rekao da će obaveze prema zaposlenima u "Jat ervejzu", u iznosu od 28 miliona evra, biti isplaćene od sredstava koja se budu dobila od kupoprodajne cene.

"Tender za Jat će trajati do septembra, do kad je predvidjeno da se dostave obavezujuće ponude", rekao je Dinkić i dodao da će na tenderu biti ponuđeno 51 odsto kapitala Jata, sa mogućnošću da u pregovorima sa prvorangiranim na tenderu država proda do 75 odsto kapitala i to samo ukoliko je ponuđač iz EU.

On je dodao da je uslov da Jat posle privatizacije zadrži status nacionalnog avioprevoznika i da srpska zastava ostane na avionima, a država će imati svoje članove u Upravnom odboru u toj kompaniji.

Građanima, koji imaju pravo na besplatne akcije, zaposlenima i bivšim zaposlenima u Jatu, neće bit davane akcije, već će biti isplaćeni u gotovini, dok će od ostalih pet javnih preduzeća građani dobiti besplatne akcije.

Ako je ponuđač na tenderu kompanija sa sedištem van teritorije EU, moći će da kupi do 51 odsto kapitala Jata i moraće da uđe u konzorcijum sa nekom kompanijom iz Unije zbog sporazuma o "slobodnom nebu" koji je na snazi u EU, objasnio je Dinkić.

Jat ervejz je sa flotom od 16 aviona za prvih pet meseci ove godine prevezao ukupno 437.862 putnika, što je za devet odsto više nego u istom periodu prošle godine.

On je podsetio i da će 16. juna biti objavljen tender za "Jat tehniku" i dodao de će uslovi biti da je potencijalni kupac ostvario prihod od najmanje 100 miliona evra u 2007. godini i da se specijalizovao za remont i servisiranje aviona. Tender za "Jat tehniku" biće otvoren do 26. septembra, najavio je Dinkić.


Beta je napisao:
DOZVOLJEN IZVOZ PŠENICE I KUKURUZA

Beograd -- Uredba o zabrani izvoza pšenice i kukuruza prestaje da važi 15. juna i neće biti produžavana, kaže državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović.

Odluka o tome da Vlada Srbije ne produžava važenje uredbe doneta je nakon analize zaliha i procene ovogodišnjeg roda, koji bi trebalo da bude dovoljan za podmirenje domaćih potreba, rekao je on.

Uredbu o zabrani izvoza kukuruza, pšenice, suncokreta i soje Vlada Srbije usvojila je 4. avgusta prošle godine, zbog sušne godine i manjka zaliha tih poljoprivrednih kultura, a kako bi se očuvala prehrambena stabilnost zemlje. Uredba je produžavana i menjana nekoliko puta, da bi pre tri meseca, poslednji put bila produžena sa rokom važenja do 15. juna.

Golubović je istakao da je ove godine zasejano oko 470 hiljada hektara pšenice i da je očekivani rod od 1,8 do dva miliona tona, dok je kukuruz posejan na oko 1,3 miliona hektara i da se očekuje prinos od oko 6,5 miliona tona.

On je podsetio da je zabrana izvoza je bila iznuđena mera zbog velike prošlogodišnje suše i umanjenja roda, koja, kako je kazao, ne bi trebalo da se ponovi.

Stručni saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije Vojislav Stanković, kazao je da je tačne količine zaliha pšenice i kukuruza koje su ostale u zemlji neprodate nije moguće utv rditi i istakao da bi izvoz trebalo liberalizovati, jer je zabrana imala svrhu samo u početku.

Prema njegovom mišljenju, ne postoji bojazan da će velike količine pšenice odmah završiti u izvozu, jer je cena na domaćem tržištu, nešto ispod 20 dinara po kilogramu, veća je od one u inostranstvu gde trenutno iznosi oko 15 dinara.

On je naveo da se, iako je pšenica ove godine u Srbiji zasejana na najmanjim površinama u proteklih deset godina, zbog povoljnih klimatskih uslova, može očekivati rod koji će podmiriti domaće potrebe.

Stanković smatra da bi nova vlada trebalo da pospeši povećanje posejanih površina pod žitom, jer se u narednih četiri do pet godina očekuje povećanje tražnje na svetskom tržištu. Trebalo bi da se sa dva dinara premira otkup semenske pšenice, dok bi Direkcija za robne rezerve trebalo da kupi 100.000 tona semenske i 200.000 tona merkantilne pšenice.

Bilo bi dobro i ako bi država regresirala i troškove goriva za jesenju setvu, kako bi se površine pod tom žitaricom povećale na 600.000 do 650.000 hektara, dodao je on i kazao da će kukuruz, ukoliko klimatski uslovi ostanu povoljni, imati rod od 6,5 do sedam miliona tona, i da će moći da se izveze oko 1,5 miliona tona.

Prošle godine je, i pored zabrane, izvezeno 358.000 tona kukuruza za 79,5 miliona dolara i 397.841 tona kukuruza za 67,5 miliona dolara.


Beta je napisao:
SRBIJI TREBA POLITIČKA STABILNOST

Beograd -- Politička stabilnost i poboljšanje imidža Srbije u svetu najbitniji su za privlačenje direktnih stranih investicija, pokazuje istraživanje kompanije „Ernst & Jang“

Prema tom istraživanju o investicijama u jugoistočnoj Evropi, Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja u jugoistočnoj Evropi u kojima investitori nameravaju da uspostave poslovne aktivnosti, posle Rumunije, Turske i Bugarske.

Istraživanje o privlačnosti Jugoistočne Evrope rađeno je na uzorku od 216 izvršnih rukovodilaca kompanija iz celog sveta, a najbolji imidž među investitorima ima Rumunija, dok je Srbija tek na šestom mestu od ukupno osam država.

Investitori su ocenili da su slabosti Srbije loša telekomunikaciona, transportna i logistička infrastruktura, nedovoljna transparentnost, politička nestabilnost, kvalitet života, korupcija i birokratija. Sa druge strane, investitore privlače niski troškovi radne snage, fleksibilnost propisa o radu i mogućnost porasta produktivnosti.

Istraživanje je pokazalo da oko 20 odsto stranih investitora dobro poznaje uslove investiranja na tržištu Srbije, koja se po dostupnosti informacija nalazi na sedmom mestu.

Kako se navodi u istraživanju, strane direktne investicije u Srbiji su uglavnom industrijske i to 68 odsto, a zatim slede prodaja i marketing 19 odsto.

Srbija je na prvom mestu po broju stranih direktnih investicja u prehrambeni sektor, na drugom mestu po ulaganjima u automobilsku industriju, a na četvrtom u sektoru elektronike.

Prema istraživanju, članstvo neke zemlje u EU predstavlja snažan pokretač za privlačenje ulaganja, pošto se sa tim složilo 86 odsto investitora.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da će "Srbija u naredne četiri godine biti najatraktivnija zemlja za strane direktne investicije, jer će imati vladu koja će gurati zemlju ka EU“.

„Osnovni preduslov za privlačenje investicija biće politička stabilnost. Prednost će biti i to što nismo članovi EU jer će za investitore Srbija biti atraktivnija od sadašnjih članica, i to pre svega zato što je na jasnom putu ka EU", smatra Dinkić.

On kaže i da će predloženo smanjenje poreza na plate sa 12 na 10 odsto u prvoj godini koštati budžet Srbije 15 milijardi dinara, ali će zato privreda profitirati jer će smanjenje poreza učiniti Srbiju atraktivnom za investicije.


B92 je napisao:
POREZ NA VIŠE OD 1,4 MILIONA RSD PLATE

Beograd -- Godišnji porez na dohodak građana ove godine platiće oni čije su zarade premašile limit od milion i 400 hiljada dinara, a prijavilo ga je oko 17,5 hiljada građana.

Stručnjaci kažu da taj broj nije ni približan realnom stanju, jer ovim porezom ipak nisu obuhvaćeni najbogatiji. U dohodak na koji se plaća godišnji porez ubrajaja se plata, ali i autorski honorari, prihod od izdavanja nekretnina, kao i članstva u upravnim odborima.

Međutim, porez po stopi od 10 i 15 odsto plaća se samo na sumu koja ostane kada se oduzme propisani limi. Iako bi ovim porezom trebaao da budu obuhvaćeni najbogatiji, to nije slučaj jer oni svoj prihod prikazuju kao finansijski kapital koji je teško oporezivati.

Prilikom prijavljivanja poreza većina građana nije upisala zanimanje, pa je profesija i najvećeg obveznika godišnjeg poreza na dohodak, koji je prijavio prihod od čak 295 miliona dinara, ostala tajna.

Mnogo je interesantnije međutim, da su pojedine struke domaćim poreskim zakonom praktično izuzete, i da bez obzira na ostaveni prihod uopšte ne moraju da plaćaju porez godišnji porez.

„Advokati ne moraju da izdaju fiskalne račune i nemaju obavezu fiskalnih kasa iako logika govori da je njima prvo trebalo uvesti obavezu fiskalnih kasa. Neprincipijelno tumačenje odredaba zakona o porezu na dohodak građana dozvoljava advokatima suprotno poreskoj logici da paušalno pl aćaju porez i na taj način prikrivaju stvarne prihode“, kaže ekonomski savetnik USAID-a Nikola Altipamarkov.

Neobična pojava kod plaćanja godišnjeg poreza je i ta da su poretklih godina zarade veće od milion dinara prijavljivali i maloletnici. Prema mišljenju stručnjaka to je pokazatelj očiglednih mahinacija pojedinih obveznika da putem raspodele zarade na članove porodice, umanje porez koji bi trebalo da plate.


Beta je napisao:
RATEL:MINISTARSTVO PREUZELO POSLOVE

Beograd -- Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo preuzelo je u narednih 120 dana poslove Republičke agencije za telekomunikacije (RATEL).

Preuzimanje poslova uključujuje i sva ovlašćenja predsednika i članova Upravnog odbora RATEL-a u vršenju poverenih poslova, objavljeno je na sajtu ministarstva. Kako saznaje B92, RATEL ovu odluku smatra grubim kršenjem Zakona o telekomunikacijama i najavljuje tužbu protiv Ministarstva.

Ministarstvo poslove Agencije preuzima pozivajući se na zakone o telekomunikacijama i o ministarštvima i državnoj upravi.

Ministarstvo je to učinilo nakon što RATEL nije odgovorio na zahtev ministarstva da se republici vrati na raspolaganje pristupni kod mobilne telefonije 069, koji je, prema oceni ministarstva, na nezakonit način dodeljen operatoru.

Takođe, RATEL-u je bilo naloženo da obustavi primenu svih pravilnika za koje nije dobijeno pozitivno mišljenje ministarstva, što nije učinjeno.


B92 je napisao:
SPAJANJE LHB I KONTINENTAL BANKE

Beograd -- Banke Kontinental iz Novog Sada i LHB iz Beograda, članice NLB bankarske grupe, završiće spajanje do kraja godine i od 1. januara će poslovati kao jedna banka.

Sedište nove banke biće u Beogradu, a tačno ime banke još nije utvrđeno, kazao je menadžer za odnose sa javnošću Kontinental banke Damir Jablanovski.

Član Izvršnog odbora Kontinentala Aleksandar Dejanović kazao je da u NLB grupi očekuju da će Kontinental i LHB kada se spoje uspeti da se probiju među deset najvećih banaka na tržištu Srbije.

Kontinental spada u banke srednje veličine na srpskom tržištu, sa bilansnom sumom većom od 300 miliona evra, rekao je on. Profit Kontientala je u 2007. godini bio veći od pet miliona evra, a prema procenama u prvoj polovini 2008. godine biće oko dva miliona evra, naveo je Dejanović.

Prema podacima Narodne banke Srbije, NLB Kontinental banka je 31. marta 2008. godine imala bilansnu aktivu od 24,6 milijardi dinara a NLB LHB 18,43 milijarde dinara, što ukupno čini 43,03 milijarde dinara, odnosno 522,8 miliona evra prema zvaničnom kursu dinara tog dana.

U Srbiji ima 34 banaka, a njihova ukupna bilansna aktiva je 31. marta bila 1,62 biliona dinara, odnosno 19,7 milijardi evra.


Tanjug je napisao:
BUDIMKA PRODATA ZA 260 MIL. DINARA

Beograd -- Preduzeće za proizvodnju, preradu i promet voća, povrća i mesa i spoljno trgovinsko poslovanje Budimka iz Požege je prodato na aukciji za 260 miliona dinara.

Kupac je novosadski konzorcijum fizičkih lica na čelu sa Milanom Tepićem, a ovo preduzeće neuspešno je nuđeno na prodaju na više desetina aukcija u Agenciji za preduzeću i pretila mu je prodaja iz stečaja, odnosno čista prodaja imovine ukoliko ne nađe kupca.

Početna cena na 13. aukcijskoj ponudi Budimke bila je 100,4 miliona dinara,a kupac je obavezan i da izmiri obaveze tog preduzeća u iznosu od 458,6 miliona dinara.

Tepić je novinarima rekao da će obnoviti proizvodnju Budimke i zaposliti veći broj radnika. Trenuto ta fabrika zapošljava 96 radnika, a pre 14 godina, kad je blokiran račun preduzeća, bilo ih je više od hiljadu.

Firma je u lošem stanju, a situaciju u preduzeću dodatno su otežavali i nesporazumi na relaciji poslovodstvo-budući mali akcionari, navodi agencija Tanjug. Preduzeće u svom vlasništvu ima tri fabrike za preradu voća, povrća i mesa, kao i farmu za tov junadi i upravnu zgradu.

Na aukciji u Agenciji za privatizaciju prodato je još 13 društvenih preduzeća, među kojima je osam veterinarskih stanica, a ukupna prodajna cena je bila 446,6 miliona dinara.

Nebojša Blagojević iz Požarevca, vlasnik farme za uzgoj goveda, kupio je četiri veterinarske stanic e - u Petrovcu, Malom Crniću, Žagubici i Žabarima, za ukupno 96,3 miliona dinara. Prodate su i veterinarske stanice u Sokobanji (4,5 miliona dinara), u Ljigu (sedam miliona), Velikoj Plani (19,2 miliona) i Babušnici (1,4 miliona).

Preduzeće Nova trgovina iz Požarevca kupila je Jasmina Pantović za 14,2 miliona dinara, a početna cena je bila 8,9 miliona dinara. Beogradski Unionelektro prodat je za 1,8 miliona dinara Lidiji Damjanović.

Zoran Stanojević je kupio Sokolanu iz Beograda za 610.000 dinara, a Suvobor iz Brezne Miroljub Petkovski za 7,3 miliona dinara. Po početnoj ceni od 34,3 miliona dinara prodato je preduzeće Megalit-Šumnik iz Raške, koje je kupio Prvoslav Minić.

Na licitaciji je za 131 milion dinara prodata Fabrika krupnih lanaca iz sastava Filipa Kljajića iz Kragujevca, a kupac je kragujevača komapnija Metal sistemi. Pocetna cena je bila 126,7 miliona dinara.


B92 je napisao:
NOVE KAMATE NLB KONTINENTAL BANKE

Beograd -- Banka NLB Kontinental je saopštila da je za dinarsku i deviznu štednju uvela promenljive kamatne stope, koje su direktno vezane za referentne kamatne stope.

Promenljiva kamata na dinarsku štednju oročenu na 12 meseci i deset dana obračunava se tako što se od referentne kamatne stope Narodne banke Srbije oduzme 3,25 procentnih poena za ulog do 300.000 evra, rekao je izvršni direktor banke za poslovanje sa građanima i malim i srednjim preduzećima Zoran Trpovski.

Kamatna stopa sada iznosi 15,75 odsto pa, kako je naveo, kamata za ulog do 300.000 dinara, oročen na 12 meseci i deset dana, iznosi 12,5 odsto godišnje. Kad Narodna banka Srbije promeni kamatnu stopu, klijenti dobijaju obaveštenje o promeni kamate na štednji, na kućnu adresu, i nova kamata počinje da se obračunava, dodao je on.

Za devizne uloge kamata na štednju obračunava se tako što se na kamatnu stopu euribor doda 0,90 procentnih poena za uloge do 10.000 evra oročene na 12 meseci i 10 dana. Kamate su više za veće uloge i duže oročenje i obračunavaju se svakih šest meseci.

Slična ponuda postoji i za uloge u švajcarskim francima i američkim dolarima, a na raspolaganju je i klijentima koji žele da im se kamata isplaćuje mesečno, istakao je Trpovski. Kontinental banka u ponudi će zadržati i štednju sa fiksnim kamatnim stopama, kazao je on.

Trpovski je istakao da je banka uvela promenljive kamatne stope da bi klijenti imali ja san uvid u to kako se obračunavaju kamate na štednju, kao i da će to olakšati poslovanje banke.

Prema podacima Narodne banke Srbije, NLB Kontinental banka je 31. marta 2008. godine imala bilansnu aktivu od 24,6 milijardi dinara. Godinu su završili sa profitom od pet miliona evra. Od početka godine, do kraja maja ubeležili su profit od 1,6 miliona evra.


Beta je napisao:
SLOBODA IZVOZI ZA 45 MILIONA DOLARA

Čačak -- Čačanska vojna fabrika Sloboda trenutno ima ugovoren izvoz proizvoda u vrednosti od 45 miliona dolara, od kojih će u Kuvajt biti izvezeno 13 miliona dolara.

Generalni direktor kompanije Sloboda Radomir Ljujić je rekao da je u fabrici u toku realizacija drugog kruga socijalnog programa za tehnološki višak radnika, za koji je Sloboda od republičke vlade dobila 71,9 miliona dinara.

Ljujić je dodao da vojnu fabriku treba da napusti 230 radnika koji su tehnološki višak, a da se za dobrovljni odlazak iz fabrike do sada prijavilo 187 radnika.

Prema njegovim rečima, radnici koji ispunjavaju uslov za skori odlazak u penziju dobiće u okviru socijalnog programa 100 evra po godini staža, dok će radnici koji ne ispunjavaju uslov za penziju dobiti po 200 evra po godini staža.

Kako je rekao, cilj sprovođenja socijalnog programa, koji bi trebalo da se završi do kraja juna, jeste poboljšanje starosne strukture zaposlenih u vojnoj fabrici, koja trenutno iznosi oko 50 godina.

Ljujić je još rekao da je ta fabrika raspisala konkurs za prijem novih 90 radnika sa srednjom školom, mašinske i hemijske struke, od kojih potražuje 40 pripravnika. Pored adekvatne školske spreme, uslov za zapošljavanje je da kandidati budu mlađi od 30 godina.


B92, Tanjug je napisao:
OTKAZANA PRODAJA "ZLATIBOR TURISTA"

Beograd -- Aukcijska prodaja 43,75 odsto kapitala Turističkog preduzeća „Zlatibor turist“ odložena je za 27. jun zbog tužbe zbog nerešenih imovinskih odnosa.

Naime, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) koji poseduje deset odsto akcija zatražio od Opštinskog suda u Čajetini uvođenje privremene mere raspolaganja imovinom firme.

U Agenciji za privatizaciju je rečeno da je od Opštinskog suda u Čajetini stigao dopis u kome se Agencija obaveštava o uvođenju ove mere, a koju je PIO fond zatražio radi zaštite svog dela imovine. Kako objašnjavaju u Agenciji, preduzeće se neće pojavljivati na aukciji dok se ne uklone sve pravne prepreke za prodaju.

Struktura kapitala u preduzeću je takva da je vlasnik manjinskog državnog kapitala koji se nudi na aukciji Akcijski fond sa 33,75 odsto, ostatak pripada Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije, dok je većinski deo kapitala u vlasništvu je 223 bivša i sadašnja radnika.

Protiv prodaje ovog preduzeća već su bili mali akcionari koji su više meseci tvrdili da se preduzeće kupcima nudi po niskoj početnoj ceni od 37,8 miliona dinara (oko 450.000 evra).

Oni su u više navrata tvrdili da kvadrat apartmana na Zlatiboru i na ovoj lokaciji vredi od tri do četiri hiljade evra, odnosno da samo apartmansko naselje vre di četiri miliona evra, odnosno deset puta više od početne cene. U javnosti se spekulisalo da su za ovo atraktivno turističko preduzeće zaintresovani poznati srpski biznismeni.

Najvažnija imovina tog preduzeća je apartmansko naselje "Kraljevi konaci" na Zlatiboru, koje ima 23 apartmana kategorije četiri i pet zvezdica i njihova ukupna površina je 1.015 kvadrata. Ovaj kompleks raspolaže i sa ukupno 500 ležajeva.

"Zlatibor turist" poseduje i restoran "Jezero" i administrativni prostor od 405 kvadratnih metara. Budući kupac dobio bi i pravo korišćenja 135.460 kvadratnih metara građevinskog zemljišta u društvenoj svojini, što je i osnovni razlog velike zainteresovanosti domaćih investitora.




REGION

business.hr je napisao:
AGROKOR IZLAZI NA BERZU SA KONZUMOM

Zagreb -- Najveći hrvatski trgovački lanac Konzum planira skoru javnu ponudu nedavno podeljenih deonica, piše hrvatski Večernji list.

Taj dnevnik navodi da bi, nakon što je Delta holding Miroslava Miškovića ušao na slovenačko tržište gde u Ljubljani gradi najveći šoping centar u toj zemlji, i u Hrvatskoj mogao da se aktuelizuje davni dogovor o strateškoj saradnji Konzuma i Delte, koja bi kao veliki ulagač mogla da usetvuje u IPO-u Konzuma.

Takođe, Agrokorove pripreme za prikupljanje kapitala na berzi možda su povezane i sa partnerom Blekstounom, sa kojim je ranije pokušao da preuzme turski Migros.

U Konzumu udeo od 71,6 posto deonica drži koncern Agrokor, ali se ipak u doslovnom smislu ne bi radilo o IPO-u, jer Konzum je od ranije na berzi uz ograničenu količinu slobodnih deonica.

Nerealizovani (pretpostavljeno veliki) potencijal Konzumove deonice bio je jedna od prepreka i pri utvrđivanju vrednosti udela u vreme kad su Miškovićeva Delta i Todorićev Agrokor intenzivno pregovarali o vlasničkom povezivanju svojih trgovačkih lanaca i njihovom zajedničkom nastupu na trećim tržištima.


Business.hr je napisao:
HRVATI POLA GODINE RADE ZA DRŽAVU

Zagreb -- Dan poreske slobode za hrvatske poreske obveznike bio je 13. jun i tek nakon njega poreski obveznici prestaju da rade za državu i počinju da zarađuju novac za sebe.

Adriatik institut za javni poredak je objavio da je, poređenja radi, dan poreske slobode ove godine za Novi Zeland 29. april, SAD 23. april, Australiju 24. april, Švajcarsku 4. maj, Mađarsku 20. maj, Slovačku 22. maj, Brazil 27. maj, Letoniju 30. maj, Veliku Britaniju 2. jun, a Belgiju 10. jun.

Institut je izračunao da država Hrvatska uzima 45 posto BDP-a za pokrivanje svojih rashoda, na temelju procene udela svih vrsta poreza, doprinosa i budžetskog manjka u BDP-u 2008. godine. U institutu dodaju da u poređenju sa prošlom godinom, hrvatski građani u ovoj godini rade jedan dan duže za državu.

Dan poreske slobode pokazuje udeo poreza na dohodak, dobit, PDV i trošarine, doprinosa iz dohotka, lokalnih i ostalih poreza i budžetski manjak u ukupnom agregatnom dohotku građana Hrvatske. Ukupan iznos svih državnih poreskih prihoda i budžetski manjak kao udeo BDP-a pretvori se u broj dana počevši od 1. januara.

Iz Adriatik instituta pritom napominju i da će se uz stopu PDV-a od 22 posto dodatno povećati poresko opterećenje hrvatskim građanima ove godine zbog povećanja cena većine proizvoda namenjenih krajnjoj potrošnji, navodeći da Hrvatska ima najviši PDV u regionu jugoistočne Europe.

Iako je EU odredila minimalni nivo PDV -a od 15 posto, Hrvatska bi se sa svojih 22 posto svrstala na 24. mesto od 27 zemalja unutar EU. Samo dve zemlje u Uniji imaju više stope PDV-a od Hrvatske - Danska i Švedska sa po 25 posto.


Beta je napisao:
SKOK ZADUŽENOSTI GRAĐANA U RS

Banjaluka -- Agencija za bankarstvo Republike Srpske (RS) saopštila je da su građani lane podigli 38 odsto više potrošačkih kredita nego 2006. godine.

Vlada RS izrazila je zabrinutost zbog naglog rasta zaduženosti građana i zatražila od Agencije za bankarstvo RS da očuva stabilnost bankarskog sektora, pišu Nezavisne novine.

Snježana Rudić, pomoćnik ministra finansija RS, izjavila je da je zabrinjavajuće to što su u strukturi zaduživanja dominantni potrošački krediti, sa više od 60 odsto.

Prosečna zaduženost, po najnovijim podacima, iznosi 672 evra po glavi stanovnika, u šta nije uračunata zaduženost na osnovu lizing aranžmana. Ukupni rast kredita u prošloj godini iznosi 34 odsto, dok banke raspolažu aktivom u visini od 2,77 milijardi evra.

Vlada je, kako dodaje list, apelovala na građane da obazrivije uzimaju kredite, odnosno da obrate pažnju na to kolika je nominalna, a koliko efektivna kamatna stopa. Prema istraživanju Agencije za bankarstvo, banke sa filijalama u RS, imaju povoljnije efektivne stope nego one u Federaciji BiH.


B92, beta je napisao:
STRABAG, IPAK, GRADI PUTEVE U RS

Banjaluka -- Javno pravobranilaštvo Republike Srpske dalo je pozitivno mišljenje za potpisivanje ugovora sa austrijskim Strabagom o izgradnji mreže puteva u Republici Srpskoj.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da su time otklonjene sve prepreke u vezi sa potpisivanjem ugovora, dodajući da pre potpisivanja ugovora stvoj stav treba da daju Vlada i Narodna skupština RS.

Čubrilović je još kazao da Vlada treba da razmotri ispravke i primedbe iz ugovora sa Strabagom. Strabag prema ugovoru u RS treba da izgradi 430 kilometara puteva u poslu koji je vredan oko tri milijarde evra, a trebalo bi da bude završen do 2015. godine.

Vlada RS je podržala potpisivanje ugovora sa Strabagom,a premijer Milorad Dodik je rekao da je Vlada dala podršku osnovnim elementima tog ugovora i da ostaje njegovo formalno potpisivanje nakon što svoj stav da i Skupština.

“Ugovor podrazumeva da Strabag do kraja godine ponudi finansijsku konstrukciju i ukoliko to Vlada prihvati, dokument stupa na snagu”, rekao je on dodajući da se mora ići na taj način rešavanja ovog pitanja jer za deonice na kojima će biti izgrađeni autoputevi gotovo da ne postoje nikakva polazna dokumenta.

Dodik je naglasio da će se, tek kada Vlada prihvati finansijsku ponudu Strabaga, smatrati da je ugovor na snazi i te da neće biti moguće od stupanje od nekih predviđenih deonica izgradnje mreže autoputeva.

Ugovor podrazumeva izgradnju autoputa Banja Luka - Doboj dužine 72 kilometra, Glamočani - Kupres 110 kilometara, Doboj - Jakeš 46 kilometara, Banja Luka - Novi Grad 71 kilometar, Jakeš - Šamac - Bijeljina 98 kilometara, te Laktaši do Gradiške dužine 35 kilometara.

Udeo Vlade u budućoj mreži autoputeva jeste autoput Banja Luka - Gradiška, koji bi trebao biti završen do kraja 2009. godine.


B92 je napisao:
EPCG:DOMAĆINSTVA DUGUJU 66,5 MIL. €

Podgorica -- Crnogorska domaćinstva duguju 66,5 miliona evra Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), čija su ukupna potraživanja dostigla čak 115 miliona evra.

Zbog toga je Bord direktora te kompanije naložio menadžmentu da intenzivira naplatu prinudnim isključenjem potrošača sa mreže. Bord je pozvao i sudove da budu efikasniji prilikom naplate, navodeći da su, u strukturi potraživanja, dugovanja domaćinstava prvi put nadmašila potraživanja prema privredi.

Prema planu EPCG, u narednim mesecima sa mreža će mesečno u proseku biti isključivano do šest hiljada domaćinstava, koja ne plaćaju uredno račune za utrošenu električnu energiju.

“Postojeća dinamika, prema kojoj se isključuje dve hiljade domaćinstava nije dovoljna da bi kompanija zadržala likvidnost”, tvrde predstavnici EPCG, koji su naveli da je broj tarifnih potrošača električne energije dostigao čak 317 hiljada.

Gubitak EPCG za prošlu godinu iznosio je oko 7,9 miliona evra, a prema trendu ovogodišnjeg poslovanja može se očekivati da kompanija nakon dužeg perioda ostvari pozitivan finansijski rezultat.


Capital.ba je napisao:
LIBIJA ULAŽE 500 MILIONA EVRA U BIH

Sarajevo -- Libija u narednih nekoliko godina planira da obezbediti 500 miliona evra za različite investicione i razvojne projekte u Federaciji BiH.

Ministar finansija Libije Muhamed Ali el Huvejdž je nakon sastanka sa predsednikom Vlade FBiH Nedžadom Brankovićem istakao da će sredstva biti plasirana putem Razvojne banke Federacije BiH.

“Nadam se da će kompanije iz Federacije u narednom periodu na tržištu Libije dobiti određene poslove i da će saradnja dve vlade svake godine biti sve bolja i konkretnija”, rekao je Huvejdž.

Branković je naglasio da su za Vladu FBiH veoma značajna sredstva koja je obećao ministar finansija Libije, kao i saradnja sa libijskom Vladom. “Nadam se da će ovih 500 miliona evra podstaći vlade drugih prijateljskih zemalja da ulažu u razvojne i investicione projekte i da ćemo uspešno realizovati program razvoja FBiH”, rekao je Branković.

Inače, ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj i ministar finansija Libije izrazili su spremnost da u najskorijem roku budu potpisani sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i o zaštiti stranih investicija.




SVET

Poslovni.hr je napisao:
EU U MANJKU OD 23,7 MILIJARDI EVRA

Brisel -- Evropska unija je u prvom tromesečju na tekućem računu bilansa plaćanja imala manjak u iznosu 23,7 milijardi evra, objavio je evropski zavod za statistiku Eurostat.

Iznos manjka u bilansu plaćanja 27-člane Evropske unije, prema preliminarnim podacima, znatno je uvećan u poređenju sa 2,8 milijardi evra koliko je manjak iznosio u četvrtom tromesečju 2007. godine.

Ipak, u poređenju sa prvim tromesečjem prošle godine manjak je osetnije smanjen - s obzirom na to da je tada minus dostigao 30,4 milijarde evra, navodi se dalje u saopštenju Eurostata.

Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), 15-člana evrozona u istom razdoblju je ostvarila manjak u visini 17,6 milijardi evra nasuprot višku od 11 milijardi evra zableženom u četvrtom lanjskom tromesečju.


Tanjug je napisao:
DOGOVOR JAHUA I GUGLA OKO REKLAMA

San Francisko -- Američki Internet gigant Jahu je saopštio da je sa rivalskom kompanijom Gugl postigao dogovor da na svojim stranama za pretraživanje emituje neke Guglove reklame.

Kompanije će, kako je saopšteno, odložiti primenu tog dogovora do oktobra kako bi američkom ministarstvu pravde dali dovoljno vremena da proceni da li je taj posao u skladu s federalnim propisima SAD.

Dogovor znači da će kompanija Jahu pored svojih rezultata pretraživanja u SAD i Kanadi emitovati reklame koje je obezbedio Gugl.

Zahvaljujući dogovoru koji je postignut nedugo nakon što su propali pregovori o preuzimanju Jahua od strane Majkrosofta godišnji prihodi Jahua bi mogli da se povećaju za čak 800 miliona dolara, procenjuje se u stručnim krugovima.

Saopštenje o dogovoru sa Guglom je objavljeno nedugo nakon što je Jahu otkrio da je kompanija Majkrosoft zvanično okončala razgovore o preuzimanju i saopštila da nije zainteresovana za kupovinu čitave firme Jahu.

"Kad je reč o preuzimanju samo Jahuovog pretraživača, što je predložio Majkrosoft, Jahuov odbor direktora je zaključio da bi nakon takve transakcije kompanija ostala bez nezavisnog pretraživača, kojeg smatra ključnim delom svoje budućnosti i misli da to nije u interesu akcionara", navodi se u saopštenju Jahua.


Tanjug je napisao:
PAD PRODAJE FIJATA U EVROPI

Rim -- Evropska prodaja Fijata smanjena je u maju 4,8 odsto u odnosu na isti mesec 2007, ali je udeo italijanskog proizvođača na tom tržištu porastao sa 8,5 na 8,8 procenata.

Prodaja luksuznih italijanskih robnih marki "Alfa Romeo" i Lanča, koje posluju u okviru grupacije Fijat, značajno je smanjena prošlog meseca, za 16,3, odnosno 8,6 procenata.

Zbog narasle privredne neizvesnosti i skoka cene goriva, registracija novih vozila u Italiji smanjena je 17,6 odsto u maju, u odnosu na isti lanjski mesec, saopštilo je Udruženje evropskih proizvođača automobila u Briselu.

Prodaja automobila u Italiji, na jednom od glavnih tržišta automobila u Evropi, pala je deset odsto tokom pet meseci ove godine, u poređenju sa istim lanjskim periodom. Ukupna prodaja automobila u Evropi minulog meseca smanjena je 7,8 odsto, a za pet meseci 0,7 procenata.

Prodaja automobila robne marke Fijat smanjena je u maju 2,4 na godišnjem nivou, ali je porasla 4,4 odsto za pet meseci 2008. Smanjene isporuke luksuznih modela u maju su bile mnogo dramatičnije nego na početku godine, kada su isporuke Lanče smanjene 10,2 odsto, a vozila "Alfa Romeo" za čak 32 procenta.


Tanjug je napisao:
NEMAČKA INFLACIJA U MAJU 3%

Berlin -- Nemačka je u maju imala inflaciju od tri odsto, računato prema godišnjoj osnovi, ili 0,6 odsto veću nego nego u aprilu, saopštio je Zavod za statistiku iz Vizbadena.

Najnoviji podaci o osetnom rastu inflacije u vodećoj evropskoj privredi su objavljeni manje od mesec dana uoči skupa šefova država i premijera Grupe osam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G 8) u Japanu, na kome će jedna od ključnih tema biti i razmatranje mera za obaranje sve veće globalne inflacije.

Rastuća globalna inflacija, pre svega zbog drastičnog poskupljenja nafte i hrane, je takodje tema za raspravu na dvodnevnom sastanku ministara finansija G8 koji je počeo u japanskom gradu Osaki.

Nemački finansijski stručnjaci podsećaju, u vezi s rastućom inflacijom u njihovoj zelji i šire, na svežu izjavu predsednika Evropske centralne banke (ECB) Žan-Klod Trišea.

On je, naime, ove sedmice ponovio da će rukovodstvo ECB na sastanku koji je planiran za početak jula, verovatno povećati baznu bančinu kamatnu stopu za četvrt procenta, na 4,25 odsto, kako bi olakšalo bitku protiv inflacije u zoni evra.

Godišnja stopa inflacije u 15-članoj zoni evra je tokom maja uvećana na 3,6 odsto, što je najviši nivo u proteklih 16 godina. Tekuća inflatorna stopa u zoni evra je osetno veća od dvoprocentnog inflatornog "plafona" koji je ECB ranije utvrdila za taj region, navode analitičari.

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.06.2008. 10:33:32 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07.09.2006. 21:02:24
Postovi: 1206
Lokacija: Port Royal
Godina: Apsolvent
Smer: ME
И шта каже Динкић: "Људи, и није тако лоше што нисмо до сада у ЕУ - бићемо сада конкурентнији!"

И поред донекле логичног закључивања, ово је једна од највећих глупости које сам чуо : )))

_________________
"Београд је машта грехом везана за асфалт!"


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 13.02.2010. 19:51:04 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
Korporativne obveznice Telefonije

Prve korporativne obveznice u Srbiji emitovaće uskoro beogradska "Telefonija", kako bi prikupila sredstva za dovršetak projekta gasifikacije. Ukupna emisija ovih obveznica biće dva miliona evra, imaće ročnost na četiri godine sa kamatnom stopom od 7,5 odsto, plus jednogodišnji euribor.

Opširnije

cula sam da su jos neke firme imale poziv za emitovanje korporativnih obveznica, al pitanje je dal ce ovaj vid prikupljanja kapitala zaziveti u nasoj zemlji nedodjiji

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 14.02.2010. 22:59:32 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
'ebi ga, ne može isti novinar da piše i Đurine kućne čarolije i za Blic novac, ali kriza, šta da se radi....nego šta radi urednik?! :)

http://www.crhov.rs/?Opcija=5&TipHartije=kratkorocne

Ako otvorite pojedine kompanije, videćete da imaju po 2 emisije (zakleo bih se da sam za B92 ranije video papire za treću emisiju). Mislim da je prva emisija bila u Q3 2009.

Ono što jeste prvi put: javni poziv. Manje-više je besmislen, jer se kupci znaju, ali izgleda da pojedini investitori planiraju da zatvore poziciju pre roka dospeća, pa će obveznice dospeti i na sekundarno tržište. Gotovo sam siguran, opet za poznate kupce.

Predpostavljam da će neki od investitora biti fondovi očuvanja vrednosti imovine.

Sve dosadašnje emisije su imale za cilj da vlasnici pravnih lica ili poznati kreditor obezbedi novac emitentu, a da se izbegne kreditno zaduženje. Sve emisije koje sam video su bile pokrivene hipotekom prvog reda (ne znam procenat pokrića).
Ako se dobro sećam, kupac cele jedne emisije koju je emitovao B92 je bila Raiffeisen banka, kao zamena za kredit, ali umesto da B92 ima mogućnost da reprogramira kredit kod druge banke, Raiffesen može da proda obveznice drugim investitorima.

Još će se o ovome pričati, ali privreda Srbije je slaba, a tržište hov je suviše plitko da bi trgovina dužničkim hartijama uhvatila maha. Zapravo, možda i hoće, dok prva emsija bude nenaplativa :srba:

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.02.2010. 17:02:16 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
ne znam sta si hteo da kazes, o javnom pozivu i jeste rec, a ne o privatnom plasmanu direktno drugom licu. b92 emituje po treci put duznicke da bi uspeo da ismiri dug od druge emisije (da ne pricam da je drugi put emitovao hov da bi podmirio dug od prve emisije.. vidite vec gde ovo ide). ono sto sam htela da istaknem je mogucnost trgovine korporativnim obveznicama, a ne pojava te cudnovate hartije kao takve.

trziste jeste plitko, al od necega se mora krenuti. niko ne ocekuje drugu nyse, vec samo neko pomeranje.. nadam se na bolje. pa makar bilo i misjim korakom

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.02.2010. 18:22:09 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
exult je napisao:
Prve korporativne obveznice u Srbiji emitovaće uskoro beogradska "Telefonija",


Prve se već emitovane. Ne može neko drugi u budućem vremnu opet da emituje prve. Niko ne kaže da se obveznice Galenike ili Fabrike akumulatora Sombor neće pojaviti na sekundarnom tržištu. I računaju na 10-15 malih investitora...kakva je mogućnost trgovine ovde stvorena? :)
Kupci se znaju, samo nije jedna emisija jedan kupac, već njih nekoliko, malo reklame u dnevnom listu sa 100+k primeraka ne može da škodi....kako se to beše zove kada imaš reklamu bez direktnih troškova oglašavanje?,...kao novinari sami odluče da pišu na tu temu, jer je interesantno,...


Ajde da su napisali "prve korporativne obveznice sa javnim pozivom...", ...

BTW Blic novac je poslednje dve sedmice imao identičnu naslovnu stranu. Greška uredništva ili štamparije, ali dovoljno govori o ozbiljnosti tog inserta. Odmah uz komentar Miroslava Ilića i Goce Tržan "gde ulažem novac",...

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.02.2010. 18:35:15 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
pa dobro, hocemo li sada diskutovati o novinaru ili o samom cinu izdavanja te hartije? penta je u stvaranju kulture takvog nacina pribavljanja novca umesto uzimanja kredita, a uz to i prosirivanje ponude hov na trzistu.

sto se tice galenike i sombora, dok god ih nema na berzi njima se ne moze trgovati /na tom trzistu/. a sad da pricamo sta bi bilo kad bi bilo je uzaludno. u neku ruku, ove obveznice bi i bile prve korporativne, jer ove prethodne su nista drugo do ugovora izmedju dve strane o pozajmici novca i definisanju naknade za to. to tehnicki nosi isti naziv, ali je sasvim druga prica u pitanju. sad ti mozes vaditi izvode iz zakona i strucne literature i govoriti kako nisam u pravu, al ja stvari posmatram sa strane malog /neinstitucionalnog/ investitora, a ne sa stanovista regulatora ili nekog veceg igraca.

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.02.2010. 20:17:28 
Moderator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04.09.2002. 14:12:18
Postovi: 6516
Lokacija: Zemun
Godina: Dipl.
Smer: ME
Da li ćeš Ti, kao mali, neinstitucionalni investitor, moći da kupiš obveznice Telefonije u ovom javnom pozivu? Samo ako ti veliki dozvole.

Da li ćeš Ti, kao mali, neinstitucionalni investitor, moći da kupiš obveznice Telefonije na Belexu? Samo ako neko bude hteo da ih proda.

Da li će neko hteti da ih proda? Videćemo.


U principu se slažemo, i ja volim da imam 106 kanala na kablovskoj televiziji, bez obzira što gledam svega 3 ili 4 i to 0-4 sata sedmično :)


Ako sam te uvredio ili isprovocirao bilo kojom prethodnom poruku ili rečenicom, primi moje iskreno izvinjenje, nije mi bila namera i potrudiću se da više ne ulazim tvoju kutiju sa peskom. Osim ako ne budem imao stvarno velikog psa sa sobom :)

_________________
"Ništa nije sveto,
sve je bruto i neto,
sve je zabava ..."

Hladno pivo, Knjiga žalbe, Pitala si me, 2007.


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 15.02.2010. 21:22:58 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08.08.2005. 12:52:36
Postovi: 4863
Lokacija: coyote's nest
Godina: Dipl.
Smer: ME
poruka1 je napisao:
al pitanje je dal ce ovaj vid prikupljanja kapitala zaziveti u nasoj zemlji nedodjiji

poruka2 je napisao:
niko ne ocekuje drugu nyse, vec samo neko pomeranje.. nadam se na bolje. pa makar bilo i misjim korakom

poruka3 je napisao:
penta je u stvaranju kulture takvog nacina pribavljanja novca umesto uzimanja kredita, a uz to i prosirivanje ponude hov na trzistu.


odakle ti to da sam isprovocirana, ja samo pricam o onome sto bih volela (i moze) da bude, dok se ti uporno vracas na nasu losu praksu.

_________________
I've got an idea - an idea so smart that my head would explode if I even began to know what I'm talking about.
:ahhh:


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta:
PostPoslato: 26.02.2010. 10:09:24 
Korisnikov avatar

Pridružio se: 01.01.2010. 17:58:55
Postovi: 246
Godina: Padobranac
Moody's: Takmičenje opština za međunarodni kreditni rejting


http://www.economy.rs/vesti/11134/Moody ... jting.html


Ohohohohoooo krece municepala, prvo da ih ocene pa malo ih shalju da se obrazuju i onda municepalne obveznice. Kao puz ali se krecemo ka objedinjenom pokretanju duznichkog finansijskog trzishta (od jednom drzavne, municepalne i korporativne) . . . . ajde ajde ajde vishe!


Share on FacebookShare on TwitterShare on Google+
Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 274 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 7, 8, 9, 10, 11


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 10 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
cron
Copyleft FONForum 2001-2014 | Powered by phpBB © phpBB Group