1. Sta je proizvodnja (zaokruziti definiciju)? (str. 3.) GLAVA 1. - Proizvodnja je svrsishodna drustvena delatnost u kojoj se odredjeni skup materijalnih elemenata i raznih vidova energije transformise u odredjena materijalna dobra koja zadovoljavaju odredjene drustvene potrebe. 2. Proizvodnja kao proces i sistem se definise kao skup? (str. 4.) - Proizvodnja, kao proces i sistem, moze da se opise kao skup ulaznih (X) i izlaznih (Y) tokova razlicitig intenziteta. 3. Osnovni cilj proizvodnje je? (str. 7.) - Osnovni cilj proizvodnje je proizvoditi kvalitetan proizvod po zahtjevu i na vrijeme, uz najmanje moguce troskove. 4. Ciljevi proizvodnje se utvrdjuju? (str. 7.) - Na osnovu utvrdjivanja politike proizvodnje, odnosno drugim rijecima politika proizvodnje predstavlja odredjivanje ciljeva kojima se u odredjenoj proizvodnji tezi. 5. Osnovni elementi proizvodnog sistema? (str. 17.) - Osnovni elementi proizvodnog sistema su: 1) materijalni i 2) ljudski elementi. 6. Osnovni materijalni elementi proizvodnje su? (str. 17.) - Osnovni materijalni elementi proizvodnje su: 1) predmeti rada, 2) sredstva za rad i 3) informacije. 7. Dva osnovna toka proizvodnog sistema su? (str. 17.) - Dva osnovna toka proizvodnog sistema su: 1) tok materijala i 2) tok informacija. 8. Tehnicka priprema proizvodnje? (str. 27.) - Pod tehnickom pripremom proizvodnje podrazumeva se skup poslova tehnicko - tehnoloskog i organizacionog karaktera, ciji je cilj da se izvrsi takva priprema proizvodnje da se ona moze realizovati sa predvidjenim tehnickim i ekonomskim rezultatima. Tehnicka priprema proizvodnje obuhvata: 1. plansku pripremu proizvodnje, 2. projektno - konstrukcionu pripremu, 3. tehnolosku pripremu i 4. radionicku pripremu proizvodnje 9. Poslovi operativne pripreme su? (str. 30.) - Poslovi operativne pripreme su: 1) operativno planiranje proizvodnje i 2) upravljanje proizvodnjom. 10. Sta je radionicka priprema? (str. 35) - Radionicka priprema predstavlja poseban organizacioni oblik ili jedinicu unutar proizvodne radionice ciji je cilj da upravljacke akcije dovede do radnih mesta i da njima ostvare upravljacke ciljeve proizvodnje. Radionicka priprema proizvodnje ima sledece grupe poslova: 1) poslovi materijalnog poslovodje i 2) poslovi snabdevaca radnih mesta. 11. Pet osnovnih funkcija menadzmenta? (str. 50.) GLAVA 2. - Pet osnovnih funkcija menadzmenta su: 1. Planiranje 2. Organizacija 3. Kadrovi 4. Rukovodjenje 5. Kontrola 12. Autor koji je prvi izlozio originalnu teoriju o zovotnom ciklusu preduzeca? (str. 55.) - Ovu teoriju prvi je izlozio autor Isak Adizes u svom dijelu '' Zivotni ciklusi preduzeca''. 13. Koja Japanska firma predstavlja odlican primer Japanskog menadzmenta? (str. 60.) - Japanska firma jeste Macusita. 14. Ko je utemeljio kibernetiku kao nauku? (str. 78.) GLAVA 3. - Kibernetiku kao nauku utemeljio je americki matematicar Norbert Viner. 15. Viner je definisiao kibernetiku kao nauku? (str. 80.) - Viner je definisao kibernetiku kao nauku o o kontroli informacijama, bez obzira da li se radi o zivim bicima ili masinama. 16. Koja su tri smera razvoja kibernetike? (str. 81.) - Tri smera razvoja kibernetike su: 1) teorijska ili opsta, 2) tehnicka i 3) primenjena kibernetika 17. Kibernetika je nauka o kojim sistemima? (str. 82.) - Kibernetika je nauka o upravljanju dinamickim sistemima, odnosno sistemima u kretanju najrazlicitije prirode rdai postizanja odredjenih ciljeva kojima teze ti sistemi. 18. Upravljanje kod kibernetike vrsi se? (str. 82.) - Upravljanje se vrsi na osnovu primanja, prenosa, prerade i koriscenja informacija. 19. Kibernetsko upravljanje zasniva se na? - Informaciji. 20. Prvi princip kibernetike? (str. 83.) - Prvi princip jeste da je kibernetika pojam upravljanja prosirila na citavu prirodu, a ne samo na drustvo i tehniku, prosirila je primenu upravljanja i na procese i objekte koji su van svakodnevne covekove aktivnosti, odnosno prosirila je upravljanje na prirodu, drustvo i tehniku. 21. Iz cega se sastoji upravljanje? (str. 84.) - Upravljanje se sastoji iz: 1) odredjivanja upravljanja iz skupa dopustivih upravljackih akcija i 2) sprovodjenja upravljackih akcija 22. Sta je upravljanje? (str. 85.) - Polazeci od kibernetskog tumacenja upravljanje predstavlja proces prevodjenja sistema iz jednog u drugo, novo stanje. U opstijem smislu definise se kao proces regulisanja (sredjivanja i uredjivanja) objekta, odnosno proces koji omogucava postojanje i razvoj objekta i pored toga sto se stalno menjaju uslovi okoline. 23. Zadaci sistema upravljanja su? (str. 89.) - Postoje cetiri osnovna tipa zadataka, koji proisticu iz ciljeva upravljanja, kao procesa, a oni su: 1. stabilizacija stanja sistema u smislu ponasanja, 2. izvrsenje programa rada sistema, 3. pracenje i 4. optimizacija stanja. 24. Formula stepena uredjenosti sistema? (str. 91.) H R - stepen uredjenosti svakkog sistema, R = 1 - ---------- gdje je, H - entropija datog sistema Hm Hm - maksimalna moguca entropija 25. Kada je entropija jednaka 0, onda je to kakvo stanje? (str. 91.) - Predstavlja stanje idealno uredjenog sistema. 26. Kada je entropija jednaka 1, onda je to kakvo stanje? (str. 91.) - To je stanje totalno neuredjenog sistema, odnosno potpunog haosa. 27. Neuredjenost sistema oznacava? (str. 91.) - Neuredjenost sistema oznacava entropija. 28. Kakvi su otvoreni sistemi upravljanja? - Sistemi u kojima se za stvaranje upravljackih dejstava ne koriste informacije o vrednostima upravljanih velicina, ostvarenih u procesu upravljanja, nazivaju se otvoreni sistemi upravljanja. 29. Kada se za upravljanje koriste informacije o upravljanim velicinama onda je to?(str. 100.) - Zatvoreni sistemi upravljanja. 30. Koja je vrsta veze izmedju izlaznog dejstva Yi i- tog elementa sistema i ulaza Xi bilo kog drugog, I- tog elementa? (str. 100.) - Ova veza naziva se direktna veza. 31. Kako se zove veza koja povezuje izlaz i ulaz sistema? (str. 101.) - Veza izmedju izlaza i ulaza elemenata sistema naziva se povratna, zbog toga sto je prenos dejstva ovde suprotnog dejstva od smera prenosa dejstva kroz taj element. 32. Pod deterministickim prilazom upravljanju podrazumeva se? (str. 105.) - Podrazumeva se da: 1. ne postoji neizvesnost u pogledu relacija koje definisu sistem, ulaze, stanje sistema, efekte upravljanja, ciljeve i ogranicenja. 2. ako, slucajno, postoje neizvesnosti, bilo kakve vrste, one se mogu izraziti slucajnim velicinama, a ove se, opet, aproksimacijom svode na deterministicke relacije. 33. Koja vrednost kriterijuma se postize kod optimalnog upravljanja? (str. 109.) - Kod optimalnog upravljanja se postize ekstremna vrednost kriterijuma. 34. Kakvo je optimalno upravljanje? (str. 110.) - To je upravljanje koje je odredjeno egzaktnim metodama i pod njim se podrazumeva mnostvo upravljackih dejstava, uskladjenih sa ogranicenjima sistema, koje obezbedjuju najpovoljniju vrednost kriterijuma optimalnosti. 35. Tri osnovna elementa automatskog upravljanja? (str. 115.) - Tri osnovna elementa automatskog upravljanja su: 1. merni element (ME), 2. upravljacki element (UE) i 3. izvrsni element (IE) 36. Pravilno iskazivanje cilj, kriterijuma, zadatka? (str. 116.) - Cilj upravljlanja se postize na razne nacine: minimalnim troskovima, maksimalnom dobiti,... Kriterijum moze biti: vrednost proizvedene robe, utrosak goriva, vreme manevra,... Zadatak bi bili: minimizirati utrosak goriva, minimizirati vreme manevra,... 37. Kriterijum upravljanja predstavlja? (str. 116.) - Kriterijum izrazava kvalitet upravljanja i predstavlja meru za uporedjivanje u odabiranju najbolje ili bar zadovoljavajuce akcije. 38. Politika upravljanja? (str. 118.) - Politika upravljanja se definise kao skup pravila i principa u okviru kojih se vrsi odlucivanje i planiranje akcija. 39. Otvoreno upravljanje? (str. 119.) - Upravljanje sistemima se zove otvoreno, ako se upravaljacke akcije odrede unapred za jedan vremenski period i to kao funkcija vremena i ako se ta akcija sprovodi bez obzira na stanje i izlaz sistema. 40. Pri resavanju upravljackih zadataka koriste se dve metode? (str. 121.) - To su: 1) algoritamska i 2) heuristicka. 41. Sta je algoritam? (str. 121.) - Algoritam je odredjeni postupak (program), koji propisuje kakve operacije i u kom poretku treba izvrsiti nad datim velicinama da bi se dobio rezultat. 42. Kod heuristickog upravljanja cilj je? (str. 129.) - Kod heuristickog upravljanja cilj je dovoljno brzo naci zadovoljavajuce resenje, shvata se da nije uvjek cilj naci najbolje resenje posle dugotrajnog pretrazivanja. 43. Po cemu su slicni model i original? (str. 132.)GLAVA 4. - Izmedju originala i modela postoji slicnost ili analogija koja u osnovi predstavlja jednakost struktura, funkcija i ponasanja, ili samo nekih navedenih, na osnovu koje (jednakosti) je moguce da se proucavanjem modela dodje do novih saznanja o samom sistemu.Takodje slicnost moze biti spoljna, moze da se odnosi na unutrasnju strukturu ili na prirodu ponasanja objekta. 44. Vrste modela prema obliku? (str. 133.) - S obzirom na oblik u kojem se model predstavlja postoje sledeci modeli: 1. verbalni, 2. graficki, 3. matematicki i 4. analogni 45. Podela matematickih modela? (str. 135.) - Matematicki modeli se dijele na: 1. deterministicke i 2. probabilisticke 46. Druge podele modela? (str. 136.) - To su sledece grupe modela: 1. apstraktni i fizicki modeli, 2. deskriptivni i funkcionalni modeli, 3. modeli uzrocne povezanosti i korelacije, i 4. simulacioni modeli. 47. Definicija pojma crne kutije? (str. 139.) - Pojam ''crne kutije'' predstavlja sistem kod kojeg se mogu pratiti samo ulazne i izlazne velicine, dok je unutrasnje uredjenje sistema nepoznato. 48. Modeliranje se definise? (str. 141.) - Modeliranje se definise kao kreativni proces stvaranja modela i sastoji se iz sledecih faza: 1. utvrdjivanje namene modela, 2. nabrajanje elemenata vezanih za namenu modela, 3. selekcija elemenata po vaznosti, 4. formiranje pocetnog modela, 5. proveravanje modela, 6. poboljsanje modela. 49. Sistem analiza? (str. 145.) - Sistem analiza odnosi se na projektovanje i uvodjenje upravljanja proizvodnim sistemima, sistem analiza treba da uspostavi mrezu procedura koje povezuju: radnu snagu u proizvodnji, opremu, dokumentaciju i finansije. Postupak i aktivnosti procesa sistemske analize su: 1. Prethodna studija i analiza, 2. Detaljna studija - istrazivanje, 3. Definisanje zahtjeva za novi sistem, 4. Projektovanje novog sistema, 5. Specifikacija sistema (komuniciranje), 6. Uvodjenje novog sistema (provera procedure) i 7. Odrzavanje novog sistema i razvoj. 50. Proces sistem analize? - Proces sistemske analize u opstem obliku ima sledece faze: 1. definicija problema (pojava), 2. prikaz sistema (pomocu blok dijagrama), 3. definicija ulaza i izlaza, 4. utvrdjivanje medjusobnih odnosa komponenti, 5. izrada skice sistema, 6. izrada idejne skice funkcionisanja sistema i 7. istrazivanje ponasanja elemenata sistema. 51. Principi upravljanja? - Principi upravljanja su: 1. netroskovni princip, 2. princip eliminisanja svih oblika rasipanja, 3. princip definisanja cilja proizvodnog procesa, 4. princip eliminisanja gubitaka u svim delovima procesa i 5. princip potpunog eliminisanja rastura. 52. Funkcije upravljanja? (str. 162.) - Funkcije upravljanja su: 1. priprema odluke, 2. donosenje odluke, 3. organizacija, 4. regulisanje i 5. evidencija i kontrola. 53. Definicija grubog planiranja? (str. 181.) - Grubo planiranje u procesu upravljanja predstavlja orijentaciono planiranje, koje ima zadatak da unapred prikaze proizvodni proces, probleme koji ce se javiti u buducem procesu, kao i da obezbedi uslove za realizaciju. Grubo planiranje predstavlja veremenski period u kome je moguce usaglasiti zahtev prodaje sa mogucnostima proizvodnje (u smislu obezbedjenja kapaciteta, alata, materijala i dokumentacije). Obuhvata sledece grupe poslova: 1. planiranje kapaciteta, 2. priprema tehnicko - tehnoloske dokumentacije, 3. planiranje i disponiranje materijala - upravljanje zalihama, 4. kontrola narudzbi ili serija. 54. Priprema tehnicko - tehnoloske dokumentacije obuhvata? (str. 201.) - Priprema tehnicko - tehnoloske dokumentacije ima zadatak da formira, prikaze, i prenese informacije za proizvode i njihove delove, troskove i dr. 55. Proizvodna tehnicko - tehnoloska dokumentacija deli se na? (str. 201.) - Tri vrste dokumentacije: 1. konstrukciono - tehnoloska dokumentacija, 2. upravljacka dokumentacija, 3. obracunska dokumentacija. 56. Upravljacka dokumentacija sastoji se iz? - Sastoji se sledecih glavnih dokumenata: 1.terminska lista, 2. lista podele rada, 3. propratna lista i 4. radne liste. 57. Definicija terminiranja? (str. 236.) - Terminiranje se definise kao prilagodjavanje proizvodnog ciklusa montaze, delova - pozicija - poluproizvoda, ili radnih naloga i operacija, proizvodnom ciklusu proizvoda, koji je proracunat u grubom planu. Osnovni zadatak terminiranja sastoji se u: uskladjivanju, prilikom proracunavanja i planiranja, pocetnih i zavrsnih termina radnih naloga montaze i proizvodnje poluproizvoda i operacija sa pocetnim i zavrsnim terminima proizvoda (koji su proracunati u grubom planu). Osnovni poslovi terminiranja su: 1. planiranje radnih naloga i operacija u finom planu, 2. odredjivanje termina i redosleda lansiranja, 3. proracun opterecenja radnih mesta. 58. Definicija dirigovanja? (str. 249.) - Dirigovanje proizvodnjom je upravljacka aktivnost koja zaokruzuje ciklus upravljanja proizvodnjom, dovodeci upravljacke akcije i informacije do samog proizvodnog radnog mesta, formirajuci pri tom oblike i sadrzaje povratnih informacija za njihovo upucivanje u ulaz sistema upravljanja. Osnovni cilj dirigovanja je realizacija proizvodnog procesa i ostvarivanje proizvodnog programa koji su projektovani u grubom i finom planiranju. Poslovi dirigovanja su: 1. formiranje upravljacke centrale - formiranje centralnog mesta upravljanja radnim nalozima, 2. vrsenje pretpodele posla, 3. lansiranje proizvodnje - konacna podela posla (formiranje lansirne centrale), 4. radno mesto - upravljacke informacije dolaze na radno mesto - upravljanje proizvodnjom na radnom mestu. 59. Definicija informacionog sistema? (str. 300.) GLAVA 5. - Informacioni sistem se definise kao skup jasno definisanih pravila, prakticnog iskustva i metoda rada kod kojih ljudi, grupe, (ili i jedni i drugi), treba da rade na unosenju datih podataka u kompjuter, koji ce obraditi informaciju tako da moze da pruzi sve informacije, koje ce omoguciti pojedincima da se odluce u datim poslovnim situacijama. 60. Elementi informacionog sistema su? (str. 300.) - Elementi su: 1) unosenje podataka (Ulaz X), 2) struktura datoteke, 3) Logicka procedura, 4) formulari i dokumetacija, 5) uredjaj za obradu informacija i 6) izlaz. 61. Model projektovanja IS-a? (str. 305.) - Model projektovanja IS-a sastoji se iz: 1. utvrdjivanje potreba za sistemom informacija, 2. izrada studije o izvodljivosti sistema, 3. priprema saglasnosti rukovodstav preduzeca, 4. obuka korisnika sistema, 5. izrada opsteg koncepta projekta, 6. projektovanje sistema, 7. testiranje sistema, 8. konstruisanje (izrada) datoteke, 9. projektovanje dokumentacije sistema, 10. uvodjenje sistema (IS) u rad, 11. ocena sistema, 12. odrzavanje sistema (organizacija servisa). 62. Dve osnovne vrste informacija IS-a su? (str. 311.) - Sastavni deo svakog proizvodnog informacionog sistema cine dve vrste informacija, i to: 1. ''ULAZ'', 2. ''IZLAZ''. 63. Bitne informacije ulazX su? (str. 311.) - 1. nalog za proizvodnju, 2. operacioni list, 3. list materijala ili delova i 4.trebovanje alata. 64. Definicija elektronskog poslovanja? (str. 330.) GLAVA 6. - Elektronsko poslovanje predstavlja nacinposlovanja preko interneta, gdje se koriste internet tehnologije, koje ukljucuju web sajtove, softvere, desktop video sredstva za konferencije, pretrazivace baza podataka i sl, sto sve zajedno donosi jedan novi, neposredniji, efektivniji i elegantaniji nacin rada. 65. Elektronsko upravljanje se definise kao? (str. 340.) - Elektronsko upravljanje proizvodnjom predstavlja sposobnost da se brzo dizajnira proizvod, izvrsi nabavka, proizvodnja i dostava proizvoda kuocu u kratkom vremenskom roku putem interneta. Elektronsko upravljanje proizvodnjom predstavlja sofisticirani alat za on - line pracenje naloga, poslova, delova, odredjivanja cena, tacaka prodaje, kupaca i izvestaja, koji mogu biti dostupni bilo kome u proizvodnoj organizaciji kome je potreban pristup ovim vaznim poslovnim informacija. Elektronsko upravljanje proizvodnjom moze se okarakterisati kao pristup podacima u real - time, kombinovano sa sistemima za podrsku odlucivanju, koji deluju preko informacija sa ili bez ljudske intervencije. Naknadni napor je sinhronizovati planiranje, pripremu, zastoje i operacije proizvodnje i njene pratece funkcije velikom brzinom i ustedom novca. 66. Pet strateskih principa elektronskog poslovanja? (str. 346.) - Pet strateskih principa elektronskog poslovanja su: 1) vrednost potrosaca, 2) globalizacija, 3) sposobnost, 4) saradnja, 5) agilnost. 67. Koji su preduslovi elektronskog upravljanja proizvodnjom? - Postoje cetiri preduslova koji se moraju ispuniti da bi se omogucila realizacija elektronskog upravljanja proizvodnjom, a oni su: 1. integrisani informacioni sistem i kontrola proizvodnih pogona, 2. integracija proizvodnih pogona i ostalih delova poslovnog sistema, 3. menadzment aktive i pouzdano odrzavanje, 4. efikasno snabdijevanje. 68. Cetiri kompetencije E - proizvodjaca? (str. 349.) - Cetiri kompetencije E - proizvodjaca su: 1. dizajn, 2. operativnost i rukovodjenje, 3. odrzavanje i 4. uskladjenost (sinhronizacija). 69. U elektronskom poslovanju postuju se? - zelje i potrebe kupaca 70. Virtuelno preduzece? (str. 356.) - Virtuelno preduzece predstavlja privremenu kolaboraciju preduzeca koja dele umece i sredstva u cilju boljeg odgovora na trzisne i poslovne mogucnosti i cija je saradnja podrzana internet tehnologijama. To je izazov za novi nacin planiranja i upravljanja sistemima industrijske proizvodnje. 71. Model proman - definicija? (str. 166.) DRUGA KNJIGA - Model PROMAN (PROduction MANagement), je model za upravljanje (menadzment) proizvodnje i predstavlja skup aktivnosti i poslova planskog i upravljackog karaktera koji se u procesu upravljanja izvrsavaju fazno u zatvorenom upravljackom ciklusu. 72. Sta je u osnovi modela PROMAN (str. 166.) - U osnovi modela PROMAN nalazi se upravljacka centrala. 73. Kakav je po formi model PROMAN? (str. 166.) - Model PROMAN predstavlja zatvoreni sistem upravljanja procesom proizvodnje i po formi je informacioni proces i sistem sa mrezom tokova u sebi. 74. Dispo - PROMAN? (str. 166.) - Model PROMAN funkcionise i radi kao moderni sistem upravljanja na bazi koriscenja DISPO - tehnike, kao organizacionog sredstava i tehnike za upravljanje proizvodnjom. DISPO - tehnika je skup vise organizacionih sredstava koja sluze za prenos upravljackih informacija 75. PROMAN se zasniva na upravljanju iz? (str. 166.) - Koncept modela PROMAN zasniva se na upravljanju iz jednog mesta, koje predstavlja ''upravljacku centralu'', odakle se vrsi upravljanje i dirigovanje proizvodnjom. Izlazne informacije se preko ''upravljcke centrale'' upucuju direktno na radno mesto, a povratne informacije se, opet, direktno sa radnog mesta vracaju u upravljacku centralu. 76. Definicija JUST IN TIME? (str. 265.) - JUST IN TIME (tacno, u pravo vreme) se definise, odnosno podrazumeva da je svaki proces snabdeven pravim elementima, u pravoj kolicini i u tacnom vremenu. Ovaj nacin prozvodnje podrazumeva proizvodnju gotovih proizvoda tacno na vreme, kako bi se udovoljilo zahtevu kupca, zatim proizvodnju sastavnih delova onako kako ide potreba za njima, tacno na vreme, kada ih treba montirati u gotove proizvode, kao i nabavku materijala onako kako potrebe za njima pristizu, a tacno na vreme, kako bis eod njih mogli blagovremeno proizvoditi delovi. Karakteristike JUST IN TIME proizvodnje su da je to: 1. proizvodnja ''po narudzbi''. 2. proizvodnja u ''malim serijama'', 3. proizvodnja sa ''nula gresaka'', 4. proizvodnja sa najkracim ciklusom izrade, 5. proizvodnja ''bez skladista'' (jer je to proizvodnja ''bez zaliha''). 77. Sta koristi JUST IN TIME (JIT)? (str. 265. - SMED!) - JUST IN TIME proizvodnja koristi nekoliko koncepata, odnosno metoda za njeno ostvarenje. Prvi koncept je koncept tzv. nulte kontrole (''Zero QC'') koji predstavlja jedan idealni proizvodni sistem koji je iskljucio proizvodnju skarta. Za ostvarenja koncepta nulte kontrole kavaliteta koriste se dva metoda: 1) metod kontrole ''POKA - YOKA'' (izradjen u dva tipa, tip granicnika - stop i tip signala), 2) metod inspekcija na izvoru. Drugi metod koji se koristi za ostvarenje JIT proizvodnje jeste metod SMED (Single - digit Minute Exchange of Die), koji predstavlja metod za racionalizaciju proizvodnje, kojom se postize skracenje vremena podesavanja masina za proizvodnju. Postoje dve vrste postavljanja (podesavanja SMED-a): 1) unutrasnje i 2) spoljasnje podesavanje. Treci metod koji se koristi za ostvarenje JIT proizvodnje jeste KANBAN sistem koji predstavlja sveobuhvatni, integralni sistem upravljanja proizvodnjom na tzv. mikronivou, u radionici, na radnim mestima. Rec KANBAN - znaci karta, vidljiv zapis ili ident karta. Sistem funkcionise tako sto kanban ide od nize radne stanice ka visoj, obavestavajuci radnika koji deo i u kojim kolicinama treba da proizvede, a ukoliko karta ne dodje radnik treba da prestane sa proizvodnjom i predje na drugi zadatak. 78. JIT se koristi za postizanje kojeg cilja? (str. 267.) - Cilj JUST IN TIME proizvodnje jeste da se postigne rentabilnost. SOFTVERI 1. Sta ukljucuje Automod? - CAD editor koji podržava veoma precizno 2D i 3D modeliranje. 2. Da li Automod omogucava skladistenje? - ???????????? 3. Da li Automod daje statistiku procesa? - Da 4. Automod omogucava? - Modeliranje i simulaciju. 5. MS Project omogucava? - Sagledavanje raspodjele resursa. 6. MS Project omogucava sagledavanje resursa pomocu? - Gantograma, mreznih dijagrama, kalendara. 7. SAP je namjenjen? - Malim i srednjim preduzecima. 8. Lider na trzistu ERP-ova je? - SAP. 9. BAAN je? - ERP resenje. 10. BAAN-ova vizija je? - Pripremiti korisnika za globalnu konkurentnost. 11. BAAN sluzi za? - ?????????? 12. Navision manufacture omogucava? • Prilagodljivost na nove zahteve kupaca • Mogućnost brzog odgovora na svaku narudžbinu • Poboljšanje performansi poslovanja • Povećanje profitabilnosti poslovanja • Ubrzavanje radnih naloga • Menjanje naloga u bilo kojem ciklusu proizvodnje • Identifikaciju proizvodnih procesa koji će povećati efikasnost i profitabilnost • Implementacija bez ometanja • Efikasno upravljanje skladištem i proizvodnjom • Praćenje na više nivoa omogućava trenutni odgovor na upite kupaca o statusu naloga 13. Kakav moze biti radni nalog u Navision manufacture? - Radni nalozi mogu biti: 1) simulirani, 2) planirani, 3) potvrdjeni 4) lansirani ili izdati 5) zavrseni 14. Prednost koriscenja Navisiona je? • Standard • Integrisanost • Fleksibilnost (Velika mogućnost prilagođavanja) • Lokalizacija (Postoji i na srpskom jeziku) • Sigurna investicija • ROI (Return Of Investment) 15. Navision je povezan sa? - Microsoftom. 16. Moze li se Navision kupovati modularno? - Da. 17. Da li je Navision kompatibilan sa Microsoftom? - Da. 18. EASE treba da unapredi? - Treba da unapredi produktivnost: • pomoćnih radnika u proizvodnji • operacija u proizvodnom pogonu 19. EASE sistem je inzenjerski softver za inzenjere iz oblasti industrije, proizvodnje i procene. Pruža inženjerima mogućnost da razvijaju: • Standarde Rada • Planiranje Procesa uz pomoć računara • Prizvodnu (radnu) dokumentaciju • Balansiranje radnih linija • Skraćenje vremena rada • Procene • Ergonomiju. 20. Koji softver posjeduje Glavnu knjigu, balansiranje radnih lista (or something like that)? - ??????????? SLIKE 1) Sl. 4 Proizvodni sistem (str. 14.), 2) Sl. 15 upravljacki tokovi u proizvodnji (str. 35.), 3) Sl. 18 Sistem upravljanja (str. 87.), 4) Sl. 19. Funkcionisanje sistema upravljanja (str. 89.), 5) Sl. 20. Otvoreni sistem upravljanja (str. 100.), 6) Sl. 21 Zatvoreni sistem upravljanja(str. 101), 7) Sl. 24 Sistem automatskog upravljanja (str. 115.) , 8) Sl. 44 Organizacija grubog planiranja (str. 184.), 9) Sl. 69 i 70 Uzastopno i paralelno terminiranje serije delova (str. 240 i 241), 10) Sl. 80 Dirigovanje proizvodnjom. [/url]